1.

ta je geologija?

Geologija je znanost o grai, dinamici i razvitku Zemlje. Naziv geologija

prvi put uvodi biskup R. de Bury 1473. godine. U znanstvenu literaturu
naziv je uvrten tek u drugoj polovici 18. stoljea. Geologija je nauka o
procesima koji su se odvijali u zemlji i njezinoj kori od njenog prelaza iz
astralnog u zemljino stanje do danas. Procesi prolosti prouavaju se na
osnovu zbivanja koja se danas odvijaju u zemljinoj kori i njenim lupinama i
strukture u kojoj se danas nalazi zemljina kora.
2.)

Koje su najvanije grane geologije?

-opa ili fizika geologija,

-stratigrafska ili historijska geologija
-regionalna geologija s geotektonikom.
Opa geologija obuhvaa dinamsku i tektonsku geologiju.
Tektonska geologija objanjava strukturu zemljine kore.

Rekonstrukcijom razvoja zemljine kore bavi se S t r a t i g r a f s k a g e o

lo g i j a. (Stratus - sloj). Time Stratigrafija predstavlja historijsku geologiju.
Njome se vri sinteza svih promjena koje su se zbilena zemlji u smislu
njenog strukturnog, morfolokag i bioiokog razvoja. Danas se poznavanje
geologije ne moe zamisliti bez njenih ostalih grana.
M i n e r a l o g i j e, pa P e t r o l o
Sedimentalogije, zatim Geokemije,itd.

g i j e

njenom okviru

Danas Geologiji dodajemo i G e o f i z i k u, bez koje gotovo da ne moemo

zamisliti rekonstrukciju zemljine unutranjosti, sa njenim tehnikim
metodama.
Opa geologija bavi se strukturom i dinamikom Zemlje kao cjeline.Grane
ope geologije su tektonika, hidrogeologija i inenjerska geologija.
Stratigrafska geologija daje prikaz glavnih stupnjeva razvitka Zemlje, od
njezina postanka kaosamostalnog svemirskog tijela do danas.Regionalna
geologija ralanjuje Zemlju na pojedine zaokruene regije: kontinente,
oceane,gorske sustave, rudne pojaseve, kopnene vodene bazene i druge
cjeline.
3.)

Opiite princip akutalizma.

Sva su saznanja o prolosti zemlje bazirana na podacima koji se

usporeuju sa cdananjim stanjem i procesima, i na osnovu toga onda
analiziramo ono to je nekad bilo i ostavilo svoje tragove u okamenjenoj
kori zemlje. Takav nain izuavanja nazivamo princip aktualizma.

4.) Zemlja je rotacioni elipsoid, a usljed povrine reljefa ona je

ta ?
Zbog rotacije Zemlja je spljotena na polovima, a izboena na ekvatoru pa
ima oblik
nepravilnog elipsoida ili geoida.

5.)

ta su magnetska deklinacija i inklinacija ?

Do dubine od cca 25 km od povrine zemlje zemlja posjeduje magnetizam.

Na junoj sferi nalazi se pozitivni magnetski pol, a na sjevernoj sferi
negativni magnetski pol, a zemlju okruuju magnetske sinlnice. Kut izmedu
rotacionog i magnetskog pola nazivamo d e k l i n a c i j a.
Vertikalno otklanjanje magnetske igle od stajalita tj., od horizontavne
plohe prema magnetskom polu, nazivamo i n k l i n a c i j a. Mjerenja se
vre pomou kompasa. Lokalna odstupanja magnetizma (magnetske igle)
nazivamo magnetskim anomalijama. Magnetske anomalije prouzroene su
razliitom magnetinou stijena u zemljinoj kori.

6.)

ta su geotermijski stepen i gradijent ?

Zemlja posjeduje svoju vlastitu temperaturu. Prema dananjem saznanju

ona u jezgri iznosi izmedu 2000 - 5000C. Temperatura opada prema
povrini sve do neutralnog temperaturnog sloja.
Neutralni sloj je onaj dio u dubini zemljine kore u kojem je temperatura
uvijek ista. U razliitim podrujima zemljine kore on se nalazi na razliitim
dubinama, ovisno o vodljivosti topline stijena podruja, klimatskim
utjecajima ili blizini kakvih temperaturnih ognjita (Pariz, na 28 m je
11,83C).
Geotermijski stupanj je dubinski razmak u metrima potreban za poveanje
temperature za 1C. Geotermijski gradijent je poveanje temperature za
odreenu dubinu. Oni ovise o ve spomemutim faktorima. Na osnovu
geotermijskog stupnja, ili gradijenta, moemo ustanoviti toke istih
temperatura i povezati ih izolinijama - geoizotermama i na taj nain izraivati geotermike karte, to je vrlo vano u praksi.

7.)

ta su atmosfera, hidrosfera i litosfera ?

Atmosfera je zrani omota od duika, kisika, ugljinog dioksida,

plemenitih
plinova,
duikovih
oksida,
amonijaka,
praine
i
mikroorganizama. Donji sloj je troposfera, a gornji stratosfera. Pritisak
atmosfere je 762 mm ivi,na stupca.
Hidrosfera je vodeni zemljin prekriva.
Litosfera je kameni zemljin omota debljine od 10--70 km. Gornji dio je
kiseli granitni omota (SiAI) sa manjim omjerom eruptivnih, a vie
sedimentnih i mefamorfnih stijena. Specifina teina je 2,7. Ispod je
bazini bazaltni omota (SiMa). To su kristalaste stijene, debljine cca 20 km
sa specifinom teinom 2,95. Sialski omota je vrlo tanak u starim
oceanima, a znatno deblji na kontinentima i u mladim morima.
Ispod litosfere slijedi Pirosfera sa sastavom ultrabazinih stijena do eca
1200 km dubine i specifinom teinom 3,3-4, a pod pirosferom je rudni
ovoj do negdje 2900 km dubine i specifinom teinom 5.5-6,5.
Zatim slijedi barisfera (NiFe) sa specifinom teinom od 9-11. Sve lupine, i
one nieg reda, meusobno su odvojene plohama diskontinuiteta. One su
medusobno pod kemijskim, a u pliim lupinama i mehanikim utjecajima.
Litosfera lei na magma-zoni, tzv., uarenom itkom omotau, to ne
iskljuuje mogunost da se isti u svojim fizikim okolnosdma odnosi kao da
je u vrstom stanju. Odnos okamenjene litosfere prema magma-zoni
temelji se na zakanu izostazije, koji pretpostavlja da je okamenjeni dio
uronjen u podlogu poput sante leda. Remeenjem te ravnotee (troenjem
i temperaturom) doIzi do vertikalnih pomjerenja radi sticanja ponovne
ravnotee.

8.)

ta su inenjersko geoloke karte i od ega se sastoje ?

Inenjerskogeoloka istraivanja se programiraju u ovisnosti o sloenosti

geoloke grae terena i sloenosti konstrukcije objekta koji se planira
izgraditi. Poinju inenjerskogeolokim kartiranjem, koje ukljuuje
pripremne radove, neposredan rad na terenu i zavrne kabinetske i
laboratorijske radove. Kartiranjem treba izdvojiti litoloke lanove prema
inenjerskogeolokim znaajkama, inenjerskogeoloke pojave, leita
prirodnih graevnih materijala, tektonske elemente, geomorfoloke
pojave, hidrogeoloke pojave koje utjeu na cjelovitost inenjerskogeoloke slike terena i seizmike znaajke terena.
Inenjerskogeoloka karta treba sadravati legendu i tipine profile, a u
tekstu moraju biti opisane inenjerskogeoloke znaajke stijene i terena.

9.)

ta prouavaju geofizike metode u geologiji ?

Geofizikim istraivanjima razliitim metodama odreuju se fizikomehanike znaajke stijenske mase, poput deformabilnosii, vrstoe,
geniteta, razlomljenostl, tropije, naponskog stanja i sl., a ona se provode
in situ (na povrini terena ili
u buotinama) i u laboratoriju. Ta
istraivanja upotpunjuju sliku o terenu i daju niz vanih parametara za
prognoziranje i modeliranje budueg stanja.

10.)

ta ispituje dinamska geologija ?

Dinamska geologija ispituje vanjske i unutarnje sile koje danas djeluju na

Iitosferu. One su i u prolosti djelovale uzrokujui promjene u reljefu i
strukturi Iitosfere. Da bi upoznaIa te procese u razvoju zemljine kore,
dinamska geologija prouava njihove uzroke.
11.)
ta mora prouavati dinamska geologija i pomou kojeg
principa rekonstruira dogaaje u prolosti?
Prema tome, dinamska geologija radi upoznavanja pravih i prirodnih
uzroka stalnog razvoja Zemlje u proIosti mora prouavati procese koji se
danas zbivaju na njoj. Na taj nain, pomou aktualistikog principa, ona
rekonstruira dogaaje koji su se dogaaIi u davnoj geolokoj prolosti.
12.)
Navedi najvanije dvije vrste procesa koji su se odvijali
u prolosti a i danas se odvijaju na zemlji i kako se nazivaju
ti dijelovi geologije?
Prve nazivamo egzogenim (vanjskim), a druge endogenim (unutranjim)
procesima.
Prema tome i onaj dio dinamske geologije koji istrauje egzogene procese
nazivamo egzodinamika, a onaj dio koji se bavi endogenim procesima
endodinamika.

13.)

Opii djelovanje sunevih zraka kao geolokog faktora ?

Njegova energija prodire u tlu, slui otapanju, isparavanju, utjee na

klimatske prilike, na snagu i smjer vjetra, na kruni tok atmosferilija i
konano, na ivot koji se odvija na Zemlji. Suneve zrake koje, djeluju
direktno na litosferu zovemo insolacija. Zbog insolacije se poveava

temperatura pa, prema tome, i obujam minerala i stijena. To je poveanje

vee na povrini nego u unutranjosti. Kada nema insolacije pri padu
temperature, stijena se hladi i stee. Zbog nejednolikog rastezanja i
stezanja minerala stijene se drobe i raspadaju, osobito u podrujima gdje
nema vegetacije.

14.)

ta je deflacija i korazija ?

Ogoljavanje tla odnoenjem praine i pijeska vjetrom nazivamo deflacija.

Mehaniko struganje noenog materijala o stijensku masu nazivamo
korazija.

15.)

Kako nazivamo sediment koji nastaju djelovanje vjetra ?

Izbrueno pokretno kamenje sa jednom ili vie izglaanih ploha uslijed noenja i struganja nazivamo ventifakti.
16.)

Opii utjecaj vode kao geolokog faktora ?

U hladnim podrujima dolazi do smrzavanja u pukotinama u koje voda

ulazi. Led ima 10 % obujam vei od vode i pri temperaturi od 22 0 stvara
se tlak od 210 MN/m2 ili MPa, to intenzivno djeluje na razaranje stijena.
U vlanim podrujima voda djeluje mehaniki i kemijski, i to na povrini i u
podzemlju. Posljedica toga je njeno razaralako i stvaralako djelovanje, te
morfoloko oblikovanje zemljine povrine. Jedan dio oborinske vode ispari,
drugi tee povrinom, a trei dio prodire u podzemlje. Na cirkulaciju vode
znatno utjee vegetacija, koja je u vlanim podrujima obino bujna.
17.)

ta je erozija ?

Mehanika djelatnost tekue vode dovodi do dubljenja i brazdanja povrine

litosfere i, na taj nain, do stvaranja i postupnog produbljivanja te
proirivanja stalnih potonih i rijenih korita. Takav proces nazivamo
erozija.
18.)

ta je denudacija ?

Rijeke itavog svijeta transportiraju godinje na milijarde kubinih metara

raznog kamenog materijala u more, i to najvie mulja, pijeska i ljunka. Taj
proces ispiranja i sniavanja kopna nazivamo denudacija.
19.)

Opii geoloku vanost morske vode i mora.

Poznato nam je da su mora kolijevke sedimenata, jer je u njima na stalo

9/10 svih sedimenata litosfere. Na temelju sadanjih proces u moru
moemo rekonstruirati prilike u kojima se advijala sedimentacija u

prolosti. Aktualistiki princip nas, dakle, upuuje da to bolje upoznamo s

prilikama u moru danas.
Velika veina rijeka zavrava svoj put u moru. 0ne neprekidno s kopna
donose goleme koliine otopljenih i neotopljenih mineralnih tvari iz kojih s
vremenom nastaju novi klastini, organogeni i kemijski sedimenti. Zbog
toga, kada govorimo o geolokoj ulozi morske vode, mislimo u prvom redu
na njezinu pozitivnu, tzv. litogene djelatnost. Tu svoju djelatnost vri mare
kao sredina:
- u kojoj se taloe neotopljene mineralne tvari donesene s kopna
(klastiti);
- u kojoj ivi bujan organski svijet oduzimajui mineralne tvari iz
vodene otopine i stvarajui vrste skelete. Oni takoer pridonose znatnom
udjelu u stvaranju novih sedimentnih naslaga (organogeni sedimenti ), i
- u kojoj se odvijaju, esto vrlo sloeni, kemijski procesi, to takoder
dovodi do tvorbe - novih sedimenata kemijskog porijekla.
Ipak, pritom ne smijemo zaboraviti ni razaralaku djelatnost morske vode,
koja se oituje najvie u obalnom podruju, manje u plitkim dijelovima
mora (do 100 m dubine), dok u dubljim dijelovima nema nikakva znaenja.
20.)
Voda se u podzemlju skuplja iz tri izvora, opii ih i kako
ih nazivamo ?
Voda se u podzemlju skuplja iz tri izvora, pa je prema tome i nazivamo.
Vadozna voda je ona prispjela oborinama iz atmosfere.
Juvenilna voda prispjeva iz nutranjosti zemlje kondenzacijom vodenih
para.
Konatna voda zadrala se u stijeni prigodom njenog postanka.

21.)

Opii dogaaje u unutranjosti zemlje (vulkanizam).

Pukotine i kanali u litosferi omoguuju magmi, koja se nalazi po visokim

tlakom i temperaturom, kretanje iz unutranjosti prema povrini. Na svom
putu ona lomi i otapa stijene litosfere i na taj nain proiruje kanale i
pukotine kojima se kree.esto se dogodi da magma zaostane u samoj
litosferi, tu se iskristalizira i tako tvori nove stijene. Ali dogaa se i to da
ona dopre do povrine te se kao lava izlije na povrinu. Tu se onda skruti u
stijenu.Kretanje magme kroz litosferu ne moemo izravno promatrati. 0
njemu moemo suditi samo na temelju starih eruptivnih stijena u kameno
kori, koje su naknadnim tektonskim pokretima donesene na povrinu.
Meutim, moemo promatrati one procese koji se odvijaju pri prodiranju
magme na povrinu. Njih pratimo u podruju dananje vulkan djelatnosti

.Vulkani su mjesta na kojima lava izlazi na povrinu Zemlje. Oni nisu neka
specifinost samo naeg planeta.

22.)

Opii ilu, sklad, lakolit, batolit i gredu.

ila ili i c a - tanki ploasti oblici nastali utiskivanjem u pukotine. Mogu

biti razliite debljine i veliine, ve prema dimenzijama pukotina u kojima
su se zadrale utiskivanjem. Uvijek su u dubini vezana za vea magmatska
tijela.
Sklad (sill) je ploasti oblik utisnut poput sloja meu druge stijene u
preteno horizontalnom poloaju. Duljina mu iznosa desetak do sto
metara, a protee se nekad i po vie desetaka km.
Lakolit je slian skladu, ali ima gljivasti oblik i obino izaziva zasvoenje
slojeva iznad sebe.
Batoliti su nepravilni oblici velikih dimenzija koje nazivamo dno. Manji oblik
naziva se greda.

23.)

Kako dijelimo vulkane ?

Vulkane dijelimo u osnovi na eksplozivne i mirne.

24.)

Koje su postvulkanske opjave ?

Postvulkanske pojave su:

Fumarole izbacuju vodenu paru, a manje plinove, a zagrijane su do 800oC.
Solfatare daju H2S koji oksidiran daje H2O i S. Temperature su do 200oC.
Mofete donose CO2.
Gejziri periodiki izbacuju toplu vodu do 100 oC. Zagrijavanje je vezano za
magmatizam pa hlaenjem magme gejziri s vremenom se ohlade i
prestaju radom.Termalna vrela su faza izlaska toplih voda, koje se mirno
izljevaju i predstavljaju znak potpunog zamiranja magmatizma.

25.)

Opii potrese ?

Potresi predstavljaju najizrazitije pokrete litosfere. Oituju se u kratkom, ali

esto veoma intenzivnom gibanju pojedinih njezinih dijelova. esto traju
jednu sekundu, pa ipak im posljedice mogu biti katastrofalne. Srueni

gradovi, smrt tisua ljudi, propali otoci, velike pukotine u tlu, presuivanje
starih i pojava novih vrela i jo mnoge druge popratne pojave mogu biti
izazvane esto vrlo kratkotrajnim potresom.Veina je potresa uzrokovana
tektonskim pokretima u litosferi.

26.)
Opii intenzitet potresa po Mercallijevoj skali od 1-12
stupnjeva.
Intenzitet se odreuje po Mercallijevoj skali od 12 stupnjeva, i to:
1-5 - bez tete na graevinama,
6 - izazivaju tete na slabijim zgradama i pukotine na jaim,
7 - uzrokuju vee tete na zgradama,
8 - izazivaju oteenja na 1/4 postojeih zgrada, pukotine manje klizanje i
sl.,
9 - uzrokuju ruenje oko polovice zgrada; inae slino kao 8,
10 - teke tete na 3/4 postojeih zgrada, mostovi se rue, pucaju,
eljeznike tranice se savijaju, nastaju pukotine u tlu, pojavljuje se voda,
dolazi do klizanja i dr.
11-12 - katastrofalna razaranja svih ili skoro svih zgrada do iroke pukotine
u tlu; pojava vode; brojna klizanja itd.

27.)

ta su epirogenetski pokreti ?

Epirogenetskim pokretima smatramo polagano i dugotrajno vertikalno

izdizanje i sputanje velikih kopnenih masa. Moemo ih pratiti u graninim
zonama kopna i more,
28.)

ta su orogenetski pokreti ?

Orogenetskim pokretima nazivamo pokrete litosfere koji dovode do

stvaranja ulananog gorja. Oni se oituju u horizontalnom gibanju pod
utjecajem bonog pritiska, i u vertikalnom gibanju, koje se oituje u
samom izdizanju gora.