Osnovi Elektronike

TEORIJA ETVEROPOLA
Sa teorijom etveropola mi kola moemo predstaviti kao na slici 1 tj kao crnu kutiju sa dva ulazna
kontakta i dva izlazna kontakata. Kod ovih kola nas ne zanima ta se nalazi unutra i mi ova kola
opisujemo pomou jednaina. Znai postoji mogunost da razliito objedinimo ove etiri veliine
tj sutina je uspostaviti vezu izmeu ove etiri veliine. Kako god uzeli dvije veliine su
zavisne, a dvije nezavisne. Ukoliko su naponi i ulazni i izlazni naponi i ukoliko ih izrazimo
preko ulazne i izlazne struje dobijamo Z parametre etveropola.

Z parametri se odreuju pomou izraza

Znai bez obzira ta se nalazi u kolu ono je opisano pomou Z parametara. Ukoliko struje izrazimo
preko napona dobit emo Y parametre etveropola, ove parametre emo koristiti kod prorauna
unipolarnih tranzistora.

Y parametre odreujemo:

Ukoliko se kod Z parametara integrirani dio dobijamo R parametre. Preko R parametara

tranzistor se moe modelovati kao na slici

parametri u osnovi imaju fiziko znaenje kod opisivanja fizikalnih procesa. U tranzistoru, ali nisu
najbolja varijanta za proraun bipolarnog tranzistora. Za proraun bipolarnih tr najee se koriste
h parametri (hibridni ili mijeani). Kod h parametara se uoava ulazni napon i izlazna srtuja preko
ulazne struje i izlaznog napona izraz

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

26

Osnovi Elektronike

i h parametre odreujemo pomou

Ekvivalentna ema za h parametre izgleda kao na slici

S obzirom da se radi o linearnim etveropolima, moemo izraziti jedne parametre preko drugih tj
postoji konkretna veza. Svi ovi parametri zavise od temperature, meutim relativno najmanji uticaj
temperatura ima na h parametre, osim toga h parametri se najlake mjere i oni se njee koriste
kod bipolarnih tranzistora.

GRAFIKO ODREIVANJE H PARAMETARA

Parametar
, s obzirom da se radi o mjerenju karakteristika sa ZE dodavat emo i indeks e ili
ili
i to je odnos u radnoj taki
i

U radnoj taki sa slike 4 pratimo u njegovoj okolini

i
odnosno
i
, na ovaj nain
smo dobili
parametar. Slijedei parametar
, za njega snimimo karakteristiku dvije vrijednosti
napona
struja
i pratimo promjenu
i
i dobijamo izraz

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

27

Osnovi Elektronike

Parametar
izraz:

Posljednji parametar
pri emu je

je odnos izmeu prirataja struje

pri emu je

u radnoj taki imamo prirataj

i on je odnos izmeu njih

izraz

PRORAUN POJAAVAA SA HIBRIDNIM PARAMETRIMA

Pojaava sa slike 1 ukljuuje jednosmjernu i izmjeninu analizu, to znai da je svaka od stuja unutar
tranzistora
(1)
i naponi
(2)
Za izmjenini reim rada mi podrazumijevamo da je kolo u linearnom dijelu karakteristike i da su
odnosi i linearni, to objezbjeuje jednosmjerni reim rada tranzistora. Znai u bilo kom proraunu
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

28

Osnovi Elektronike

pojaavaa mi imamo prvo proraun jednosmjernih veliina odnosno dobijamo statiku analizu
pojaavaa, na osnovu rezultata statike analize dobijamo mogunost prorauna pojaavaa u
dinamikom reimu, u kome tranzistor zamjenjujemo sa h parametrima, tj mi emo emu sa
prikazati pomou h parametara i dobiti
. U dinamikom reimu naponske izvore kratko spojimo
jer su oni postavili radnu taku u linearni dio i oninemaju uticaja na dinamiki reim rada kada je
taka postavljena. Zaokrueni dio na
se moe prikazati pomoi Tevenenove teoreme sa jednim
ekvivalentnim izvorom
i otporom
(sl 2). Kada se izvor U kratko spoji na
dobijamo da su
i
paralelno vezani (3) i na
zamijenimo ih sa otporom
i sada ukljuujemo model tranzistora
sa h parametrimai na taj nain smo dobili emu sa
.

Ovakav pojaavaki stepen moe biti i u sluaju sa

. Za proraun pojaavaa u ovom
sluaju ne znai da li se radi o stepenu sa
ili , nego iz iste eme moemo izvesti izraze za
sva tri pojaavaka stepena, i zato na
neemo striktno naglaavati gdje je
ili , nego emo
zavisno od stepena to imati. Mi odavde elimo izvesti univerzalne izraze za strujno naponsko
pojaanje bez obzira za koji stepen proraunavali.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

29

Osnovi Elektronike

Otpor
znaajan je zbog uravnoteenja predaje snage izvora pojaavau.
Naponsko pojaanje nam je jednako

U sluaju strujnog pojaanja ono e dostii max tj vrijednost

kada
. Veza izmeu ova dva pojaanja je data slijedeom relacijom

a naponsko kada

Izlazni otpor pojaavaa odredit emo sa slike 2 generator prebaciti sa ulaza kola na izlaz slika 4.

Pojaanje snage je
oni su univerzalni.

Ove izvedene formule vae za sve pojaavake stepene ZE, ZB i ZC tj

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

30

Osnovi Elektronike

AMPLITUDNO FREKVENTNE KARAKTERISTIKE

POJAAVAA
Na slici 1 je predstavljen dvostepeni pojaava na kojem emo pokazati koji su to ograniavajui
faktori i zbog ega amplitudno frekventna karakteristikene moe biti apsolutno ravna.

Na
imaju zadatak da sprijee prolaz jednosmjerne komponente od izlaza prvog na
bazu drugog tranzistora, odnosno izlaza drugog na optereenje ili izvora na ulaz prvog tranzistora oni
se nazivaju sprenim kondenzatorima i namijenjeni su da propuste naizmjeninu komponentu signala
a sprijee prolaz jednosmjene. Postojanje ovih kondenzatora utie na donju graninu frekvenciju .
Spreni kodenzatori imaju ulogu da sprijee prelaz NF komponenti na ulaz.

Na
je prikazan NF filter, koji predstavlja odnos kondenzatora na ulazu i ulaznih otpornosti i
pomou ovog kola emo odrediti odnos
i dobijamo

Obzirom da se ovdje radi o kompleksnom broju i prolaskom signala kroz ovakvo kolo moe doi do
promjene amplitude i promjene faze i iz tog razloga odreujemo i jedan i drugi parametar.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

31

Osnovi Elektronike

imamo donju graninu uestanost (7). Kako je

U zavisnosti odnosa ospora

onda imamo da je

Za frekvencije nie od imamo veliku impedansu a gotovo da i nema pojaanja. Sa veim

kapacitetom sprenih kondenzatora imat emo manju graninu frekvenciju, a sa manjim kapacitetom
veu graninu frekvenciju. Kada je

Slijedei aspekt jeste zato nastaje slabljenje na gornjim graninim frekvencijama. Na VF spreni
kondenzator predstavljaju kratak spoj kao i kondenzatori u kolu emitera, a otpornici su frekventno
nezavisne komponente i jedino to nem ostaje na VF je tranzistor. Mi na VF moramo imati tranzistor
koji ukljuuje parazitne kapacitete pn spoja kao na sl.

se moe zanemariti ,

je veoma mali i moe se zanemariti.

Ako sada nacrtamo razvijenu emu imamo sliku:

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

32

Osnovi Elektronike

Ukoliko je

tada je napon

Ulazni signal na VF je zbog kondenzatora koji vodi ka emiteru prespojen na emiter, i to znai da e
jednim dijelom taj kapacitet umjesto prolaska ka izlazu, prolaziti preko kratko spojenog kondenzatora
i ekvivalentnog kondenzatora, ovaj kapacitet je direktno kapacitet
i na VF se nee pjaavati
signal ve e se samo proslijediti na masu i to e uticati na karakteristiku na
pone opadati.

Na gornju graninu frekvenciju pojaavaa utiu parazitni kapaciteti tranzistora i ako elimo da
postignemo veu to veu trebamo kapacitete tranzistora svesti na to je mogue manju vrijednost,
a takoe utie i
.

VF TRANZISTORI
Na gornju graninu frekvenciju utiu tri parametra:
1. Vrijeme difuzije vrijeme potrebno da sporedni nosioci naelektrisanja proe kroz bazu na
putovanju od emitera ka kolektoru. to je vrijeme difuzije krae to je granina frekvencija
vea.
2. Parazitni kapacitet to su kapaciteti :
i to je manji ovaj kapacitet granina
frekvencija je vea.
3. Otpor baze je onaj element koji smo modelirali sa
i to je ovaj otpor manji to je vea
gornja granina uestanost.
Kljuni kapacitet jeste
i ako se eli smanjiti ovaj C onda trebamo smanjiti povrinu spoja
.
Jedan od naina jeste da se na bazu prikljui nova elektroda i ako sada na
tranzistor
prikljuimo
izvora tada e on upljine koje idu iz emitera kroz bazu u kolektor, uticati na nain
da e ih svojim el.poljem odbijati i na taj nain se smanjuje aktivna oblast izmeu i . Smanjenjem
te aktivne oblasti smanjuje se povrina spoja, a samim tim i kapacitet spoja
.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

33

Osnovi Elektronike

Slijedei tip tranzistora je sa povrinskom barijerom i cilj je pribliiti

tako da je vrlo malo
rastojanje meu njima i baza je veoma uska pa je vrijeme difuzije veoma malo
. Drift
tranzistori koji u bazi imaju neravnomjernu koncentraciju primjesa, tj u lijevom dijelu

tranzistora vea je koncentracija primjesa nego u desnom, usljed difuzije doi e do kretanja elektrona
iz podruija vee koncentacije u podruije manje to e uzrokovati pojavu unutranjeg elektrinog
polja. To el.polje e ubrzavati kretanje upljina na putu od
.

Uporeivanje pojaavakih stepeni

Na
su prikazane karakteristike pojaanja snage u zavisnosti od otpora potroaa za sva tri
stepena
i vidimo da najvee pojaanje ostvaruje stepen sa
i iz tog razloga taj spoj
tranzistora se najvie primjenjuje u pojaavakim kolima. Na
prikazan je odnos strujnog
pojaanja u zavisnosi od
za sva tri spoja. Na
je prikazan odnos karakteristika naponskog
pojaanja u zavisnosti od
za sva tri spoja. Spoj sa
daje najbolje karakteristike pri pojaanju
signala. Na
je prikazan odnos ulaznih otpora pojedinih stepeni u odnosu na .

Tamo gdje nam je potreban veliki ulazni, a mali izlazni otpor koristiemo stepen sa
, suprotno
njemu spoj
mali ulazni a veliki izlazni otpor. Ova dva stepena se najee koriste na krajevima
gdje je potrebno izvriti prilagoenje po pitanju impedansi. Stepen sa
obre ulaznu fazu signala za
, dok
i
ne obru.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

34

Osnovi Elektronike

STABILIZACIJA RADNE TAKE POJAAVAA

Svako pomijeranje radne take govori o korisnom signalu koji se pojaava. Kada nema ulaznog
signala, u tom sluaju radna taka se ne mijenja tj. mora ostati konstantna, meutim zbog razliitih
uticaja radna taka e se mijenjati. Dominantan uticaj na pomijeranje radne take ima temperatura i
najveim dijelom ona utie na inverznu struju kolektora i ona se mijenja po eksponencijalnom zakonu

Na pomijeranje radne take utiu i drugi parametri kao to je:

-

Starenje tranzistora i tranzistori moraju prvo da odrade nekih 100 sati

Uticaj radijacije (u medicini, satelitske komunikacije, vojne primjene itd.)
Promjena napona napajanja (
)

Stabilizacija radne take u odnosu na temperaturu se moe izvriti na dva naina:

-

Prvo ukljuenjem odgovarajuih otpora u kola , i i na taj nain dobijemo linearnu

temperaturnu stabilizaciju jer su otpori linearni elementi
Drugi nain je da vrimo ugradnju nelinearnih elemenata u kola , ili .

LINEARNA TEMPERATURNA STABILIZACIJA

Imamo da je parametar iz definicije je

u graninom sluaju, kada je
dobijamo idealnu
stabilizaciju, ali u praksi je obino
, ali traimo da on bude to je mogue nii.
Sada emo analizirati nekoliko sluajeva:
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

35

Osnovi Elektronike

i za to bolju stabilizaciju u ovom sluaju mora biti

1. Kada

i ni u jednom sluaju

2. Kada je

ne smije biti jednako nuli.

3. Ako bi uzeli da je
dobili bi u sutini idealanu stabilizaciju
, a meutim u tom
sluaju dolazi u pitanje sam rad pojaavaa zbog pada napona koji se na njemu deava.

Parametar

se izvodi uz pretpostavku da je

. Ukupna stabilizacija je

konano

NELINEARNA STABILIZACIJARADNE TAKE

U sluajevima kada se ne moe postii dovoljna temperaturna stabilizacija pojaavaa sa klasinim
linearnim elementima, pribjegava se koritenju nelinearnih elemenata tj elemenata koji su ovisni o
temperaturi.

Termistorska stabilizacija

Na
iamo klasini pojaava u spoju . Termistor je element koji je temperaturno ovisan i
njegova karakteristika zavisnosti od je prikazana na
. Ako doe do poveanja poveat e
se i
, a samim ti i , poveanjem imamo za posljedicu poveanje . Meutim sa poveanjem
temperature dolazi do opadanja otpora termistora i poveava se , poveanjem doi e do
smanjenja struje i stvaranja njene stabilnoti, tj poveanjem doi e do smanjenja otpora
i kroz
njega e protei vea struja, a samim tim imaemo vei pad napona na
i manju struju i radna taka
e biti stabilizovana.

Pozistorska stabilizacija

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

36

Osnovi Elektronike

Pozistor je takoe element koji je temperaturno ovisan i njegova karakteristika zavisnosti od je

prikaza na
Na
pozistor je dodan u kolo emitera i sa porastom raste , ali raste i otpor
pozistora, tako da se autonatski smanjuje , a samim tim i .

Diodna stabilizacija
Ukoliko izaberemo da su dioda i tranzistor iz iste serije imamo da je inverzna struja zasienja diode i
inverzna struja zasienja tranzistora, najbolje je ovdje koristiti inverzno polarisan spoj
, tako da
sa poveanjem
raste , ali jedno drugo ponitava.

Sa poveanjem dolazi do poveanja , a samim ti do destabilizacije radne take, ali se otpor diode
smanjuje i time se poveava pad napona na diodi.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

37

Osnovi Elektronike

UNIPOLARNI TRANZISTORI
Inverznom polarizacijom spoja
dolazi do irenja
oblasti tj do irenja potencijalne barijere i
suavanja kanala. Poveanjem napona
po apsolutnoj vrijednosti doi e do suavanja kanala, a
kada je
kanal e biti potpuno zatvoren. Znai naponom
moemo regulisati struju izmeu
i
i zbog toga su ovi tranzistori i naponski upravljivi elementi. Imamo
kanalni i
kanalni
dok su
kanalni u veoj upotrebi zbog bolje pokretljivosti elektrona.

Na izlaznoj karakteristici oblast lijevo od crtkane parabole nazivamo

parabole
. Karakteristiku koja prikazuje

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

, a desno od

38

Osnovi Elektronike

Veliina kanala kada je data slijedeim izrazom

Kada je

tada je provodnost kanala

Prednosti u odnosu na bipolarne tranzistore:

a) Manji umovi kod jer nema rekombinacije nosilaca elektriciteta u bazi
b) Manja zavisnost karakteristika tranzistora od zraenja.Kada se poluprovodnik izloi zraenju
(elektronima, neutronima i protonima) dolazi do znatnog skraenja vremena ivota sporednih
nosilaca elektriciteta, zbog stvaranja rekombinacionih centara u kristalnoj strukturi. S obzirom
da u unipolarnim struju odreuju osnovni nosioci elektriciteta, proticanje struje e daleko
manje zavisiti od spoljanjih radijacija.
c) Manji uticaj temperature na rad tranzistora. Unipolarni se mogu koristiti i na temperaturi
do
u kolu pojaavaa dok je kod bipolarnih to nemogue.

Parametri FET a
1. Strmina (transkonduktansa) i odreuje se sa prenosne karakteristike.

2. Unutranji otpor

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

i odreuje se sa izlazne karakteristike.

39

Osnovi Elektronike

3. Naponsko pojaanje predstavlja odnos napona od pri

prenosnih karakteristika i pratimo promjene
i razlike

i moe se odrediti sa

4. Snaga disipacije maksimalna snaga koja se moe dovesti na tranzistor a da ne doe do

njegovog unitenja.

MOSFET
Kod MOSFET a imamo strukturu takvu da ispod imamo podlogu od
se ugrauje
i imamo dva sluaja:
-

MOSFET sa ugraenim kanalom

MOSFET sa indukovanim kanalom

i na nju

.
.

Kroz tranzistor sa provodnim kanalom moe da protie struja ukoliko se izmeu S i D prikljui neki
napon , a na vrata (G) se ne dovodi nikakav napon, jer u njemu postoji povrinski sloj koji po tipu
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

40

Osnovi Elektronike

provodnosti odgovara tipu provodnosti izvora (S) i odvoda (D). Meutim, kroz tranzistor sa
indukovanim kanalom ne moe proticati struja samo pod uticajem napona , jer izmeu S i D ne
postoji sloj istog tipa provodnosti od kojeg su sainjeni izvor i odvod. Kada se izmeu S i D
dovede napon , tranzistor se ponaa kao dvije diode vezane serijski i suprotno. Ako se sada
prikljui napon
izmeu S i G, tako da su vrata na pozitivnijem potencijalu, tada e se pri odreenoj
vrijednosti napona
ispod povrine izolatora obrazovati tanak kanal
koji e povezati dva
.
Ovaj tranzistor moe da radi u dva reima:
-

Reim obogaenja
Reim osiromaenja

i
a

MOSFET sa ugraenim kanalom zovemo jo i osiromaeni MOSFET, sa indukovanim kanalom

obogaeni MOSFET. U ovom sluaju imali smo
kanalne tranzistore, a na isti nain se moe
realizirati i
kanalni gdje je podloga
tipa a ugrauju se u oblasti
tipa
.
Napon na G koji odgovara poetku provoenja izmeu S i D naziva se naponskim pragom. Veno je
istai da poetak provodnosti izmeu S i D ne moemo definisati pri strogo odreenom naponu gejta
(G), stoga naponski prag treba tretirati kao interval napona u kojem tranzistor poinje da provodi.
Kada pad napona u kanalu dostigne takvu vrijednost pri kojoj elektrino polje kroz dielektrikum toliko
oslabi da ne moe vie stvarati inverzni sloj, struja u kanalu imae kontinualnu vrijednost, bez obzira
na eventualni porast napona drejna (D). U ovom sluaju tranzistor radi u reimu zasienja struje.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

41

Osnovi Elektronike

jaina elektrinog polja po

naponski prag ,

napon gejta ,

gustina pokretnih nosilaca

provodnost djelia kanala

struja u kanalu,

Parametri MOSFET a
Kao i u sluaju
i ovdje imamo isti skup parametara. Svi parametri se odreuje se kao i kod
s tim da vodimo rauna u kom se dijelu nalazi radna taka tranzistora.

JEDNOSMJERNI REIM RADA TRANZISTORA SA

EFEKTOM POLJA
Ne
prikazana je ema pojaavaa sa FET om. Cilj je ostvariti pojaanje ulaznog napona .
Direktno prikljuenje generatora na sam tranzistor nee se ostvariti pojaanje, jer e se taj signal
nalaziti u reimu malog signala i nelinearnom dijelu, tako da neemo imati pojaanje. To se vidi na
izlaznim karakteristikama i ukoliko u najjednostavnijem sluaju dovedemo samo ulazni signal neemo
imati nita, cilj je radnu taku pomjeriti iz koordinatnog poetka i drugo moramo dovesti izvor za
napajanje koji e obezbijediti snagu signala koji se eli pojaavati. U sluaju sa
imamo optu
emu u kojoj su
i
koriteni za definiranje radne take FET a .

pojednostavljujemo primjenom Tevenenove teorme i imamo

Radnu taku moramo odrediti na izlaznim karakteristikama, ali moramo znati za koju vrijednost
napona
. Zato nam je potrebna prenosna karakteristika
.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

42

Osnovi Elektronike

Spoj G S je inverzno polarisan kod klsinih unipolarnih tranzistora, struja inverzne polarizacije je
veoma mala
i analiziramo i
tabela 1. Da bi dobili poloaj radne take na izlaznim
karakterisikama napisat emo jednainu za izlazni dio kola
Tabela 1

Tabela 2

I da bi odredili radnu pravu posmatrat emo dvije promjenljive

tabela 2.

POJAAVA U SPOJU SA ZAJEDNIKIM SORSOM

Naponsko pojaanje:

Za niske frekvencije parazitni kapaciteti

admitansa

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

se mogu zanemariti. Slijedei parametar je ulazna

43

Osnovi Elektronike

Ulaznu admitansu moemo pojednostaviti pa imamo

Na NF
. Isto tako moemo izraunati i pojaavaa i poto je ulazni otpor veoma veliki i ima
samo kapacitivni karakter, u kolu upravljake elektrode e protresti vrlo mala struja na VF. S obzirom
da je struja vrlo mala, odnos izmeu i je velik broj, odnosno pojaanje je takoe veliko,
tako da se kod prorauna rijetko koristi ovaj pojaava.
Ako se na NF zanemare C onda je

Pojaava u spoju sa zajednikim sorsom ima:

-

Velik ulazni otpor

Velik izlazni otpor
Znatno naponsko pojaanje i naponski je kontrolisana komponenta
Veoma veliko strujno pojaanje

POJAAVA U SPOJU ZAJEDNIKOG DREJNA

Na
prikazana je ema pojaavaa u spoju zajednikog drejna. Ekvivalentna ema ovog
pojaavaa je prikazana na
i sa koje treba da dobijemo y parametre.

Poreenjem navedene ekvivalentne eme sa emom ekvivalentnom emom etveropola i dobijamo

vrijednosti parametara :

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

44

Osnovi Elektronike

y parametri stepena sa zajednikim drejnom. U praksi se obino

zanemaruju veliine
i
,jer imaju visoke omske vrijednosti, tako da cijeli razlomak tei
nuli. Uvrtavanjem ovih parametara u izraz za naponsko pojaanje dobivamo da je ono:

Na NF moemo zanemarati parazitne kapacitete

Maksimalno pojaanje se dobiva kada

pa naponsko pojaanje ima vrijednost

Naponsko pojaanje pojaavakog stepena sa ZD je blisko jedinici,to znai da ovaj stepen u optem
sluaju smanjuje ulazni napon
Ulazni otpor se takoe dobiva uvrtavanjem parametara u izraz za ulazni otpor koji smo izveli za y
parametre i on iznosi:

Izlazni otpor u podruiju NF iznosi:

Pojaava u spoju sa zajednikim Gejtom

Ovaj pojaavaki stepen odgovara stepenu sa zajednikom bazom kod pojaavaa sa bipolarnim
tranzistorima.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

45

Osnovi Elektronike

Na
prikazana je ema pojaavaa u spoju zajednikog Gejta. Ekvivalentna ema ovog pojaavaa
je prikazana na
. Odje emo Y parametre odrediti po definiciji Y parametara, a to je da
izrazimo ulaznu struju , izlaznu struju preko ulaznog napona
i izlaznog napona
.

Isto tako moe se napisati i druga jednaina :

odnosno :

odavde je :

1
) Rp
rd
Rp
1
rd

( gm
Av =

1) Rp
rd Rp

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

rul =

rd Rp
1 gmrd

rd Rp
1

rizl = rd + (1 + )Rg

46

Osnovi Elektronike

POVRATNA SPREGA U POJAAVAIMA

Ako dio izlaznog signala vratimo na ulaz pojaavaa onda kaemo da je ostvarena povratna sprega ili
reakcija.
Kada analiziramo pojaava sa povratnom spregom onda vodimo rauna o tome da li je ulazni signal u
fazi ili protivfazi sa dijelom izlaznog signala koji vraamo na ulaz. Ukoliko su ova dva signala u fazi
govorimo o pozitivnoj povratnoj spregi, a ukoliko su ova dva signal u protivfazi govorimo o
negativnoj povratnoj spregi.
Pozitivna povratna sprega praktino se primjenjuje kod oscilatora, a ne kod pojaavaa. Kod
pojaavaa se primjenjuje negativna povratna sprega.
Prema vrsti signala koji vraamo sa izlaza na ulaz pojaavaa razlikujemo : naponsku, strujnu i
kombinovanu ( naponsko-strujnu ) povratnu spregu.
Serijska naponska povratna sprega
U prvom sluaju dio izlaznog napona vodimo preko kola za povratnu spregu na ulaz pojaavaa pri
emu je signal povratne sprege Vr vezan serijski sa ulaznim naponom, pa govorimo o serijskoj
naponskoj povratnoj sprezi.

Paralelna naponska povratna sprega

U drugom sluaju dio izlaznog napona vodimo preko kola paralelno ulaznom naponu, pa govorimo o
paralelnoj naponskoj povratnoj sprezi.

Serijska strujna povratna sprega

U treem sluaju izlazna struja stvara pad napona na otporu R. Dio tog izlaznog napona preko kola
vodimo u seriju sa ulaznim naponom, pa govorimo o serijskoj strujnoj povratnoj sprezi.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

47

Osnovi Elektronike

Paralelna strujna povratna sprega

U etvrtom sluaju izlazna struja stvara pad napona na otporu R. Dio tog izlaznog napona preko kola
vodimo paralelno ulaznom naponu, pa govorimo o paralelnoj strujnoj povratnoj sprezi.

SERIJSKA NAPONSKA POVRATNA VEZA

Broj koji pokazuje koji dio izlaznog napona vraamo na ulaz nazivamo koeficijentom povratne
sprege, a oznaavamo sa

Naponsko pojaanje pojaavaa bez povratne sprege oznaavamo sa A, a pojaanje pojaavaa sa

spregom Ar.

U izrazu za Ar vaan je imenilac

koji se ponekad naziva funkciom reakcije.

Razlikovaemo tri sluaja :

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

48

Osnovi Elektronike

1. |1 - A| > 1 U ovom sluaju je

, pa govorimo o negativnoj povratnoj sprezi u kome
ulazni i izlazni signal nisu u fazi.
2. |1 - A| < 1 U ovom sluaju je
, pa govorimo o pozitivnoj povratnoj sprezi.
3. |1 - A| = 0 U ovom sluaju
, a to fizikalno znai da pojaava postaje oscilator
(generator) i ovaj sluaj se moe svrstati u grupu pozitivnih povratnih veza.
Ulazna impedansa

kada nema povratne veze je

Kada imamo povratnu vezu

Izlazni otpor se odreuje sa slijedee slike kada se generator premjesti sa ulaznog dijela kola u izlazni
dio kola. Sa djeliteljem napona.

Uzimamo dio napona i vraamo ga na ulaz i taj dio koji tu uzimamo je

Znai da smo izvorom

prikazali da se radi o pojaavau i da je on

puta vei od .

Efekti koji se javljaju primjenom povratne veze

1. Pojaanje pojaavaa sa povratnom vezom je manje od pojaanja bez povratne veze
2. Ulazna impedansa
je ovisna od promjene povratne veze, tako da kod serijskih povratnih
veza ulazna impedansa se poveava sa primjenom povratne veze, a kod paralelnih smanjuje
primjenom povratne veze.
3. Izlazna impedansa pojaavaa
takoe zavisi od primjenjene povratne veze, tako da
povratne naponske veze smanjuju
, a strujne poveavaju
.
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

49

Osnovi Elektronike

4. Stabilnost: Ukoliko odredimo prvi izvod

pa

Ukoliko sada i lijevu i desnu stranu podijelimo sa

dobit emo:

dobijamo:

Primjenom povratne veze dobija se stabilniji rad pojaavaa. Smanjenje linearnih izoblienja
pojaavaa i to se moe prikazati snimanjem amplitudno frekventne karakteristike pojaavaa sa PV
i bez PV. Znai proiruje se propusni opseg pojaavaa sa primjenom PV.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE | SUDO

50