GRUPA:B

1.Kompajler, asembler, izvorni kod

U procesu kompajliranja programa (predstavljenog kao proces prevoenja), izvorni
program visokog nivoa (high level source program) je transformiran u assembly jezik i
onda se assembly
jezik prevodi u mainski kod za ciljanu mainu od
strane asemblera. Ovi prijevodi se odvijaju u compile vremenu i assembly vremenu.
Rezultirajui objektni program (resulting object program) moe biti povezan sa drugim
objektnim programima u link vremenu. Povezani program, obino pohranjen na disku, je
uneen u glavnu memoriju u load vremenu, i izvren od strane CPU-a u run vremenu.
*Kompajler je raunarski program koji ita program napisan u izvornom kodu, te ga
prevodi u ciljani ( najee u mainski ) jezik. Definicija kompajlera se zasniva na odnosu
izmeu tri jezika: izvorni jezik, ciljni jezik i jezik izgradnje. Dvije su osnovne faze rada
kompajlera:
- faza analize izvornog programa
-faza sinteze ciljnog programa
* asemblerski jezik simboliki jezik zavisan od arhitekture sistema. Asembler je
programski jezik koji mainski jezik specifine procesorske arhitekture predstavlja u
itljivom obliku. Jedna naredba asemblera prevodi se u jednu naredbu mainskog jezika.
On se i danas koristi za pisanje kratkih kritinih dijelova programa kad je potrebno postii
maksimalnu brzinu i efikasnost.

2.Objasni sta znaci FUNKCIONALNA DEKOMPOZICIJA racunarskog

sistema
Funkcionalna dekompozicija obuhvata: dekompoziciju ulaza na podatke, transakcije, zapise ili
polja koja se koriste u radu funkcije (procesa); dekompoziciju procesa na podprocese nad svakom
kompopnentom ulaza; dekompoziciju izlaza na transakcije, zapis, grupe podataka.

3. Objasni sta je i sta sadrzi IDE

IDE sadrzi sljedece:
Editor teksta to je mjesto u kome piemo i ostale komponente programa,
Editor resursa upravlja resursima vezanih za program
Biblioteke ima iroku biblioteku, programer moe imati zadatak samo da te programe
nae i smjesti u jedan svoj program
Kompailer- prevodi izvorni jezik u objektivni ili kod ili masinski jezik ili kod
Testiranje i optimizacija - fortran IDE omuguava testiranje i optimiziranje koje kreira
programer.
Svi programi zajedno ine IDE. Visual Studio u principu izvorni kod se moze pisati u bilo kom
programu za ureivanje teksta. Te programske cjeline poznatije su pod nazivom integralno
razvojno okruenje.

4.Koraci u stvaranju konzolnog programa u Visual Studio-Fortran

IDE
Ti koraci su:
-Izbor tipa podataka
- imenovanje projekta

- dodavanje fajla u izvrsni kod

- pisanje programa
- kompailiranje programa
- testiranje
- optimizacija

5. Objasni kada se koristi i kako se deklarise do while struktura,

prikazi skicu i fortranski kod
Fortran 90 ima DO WHILE petlju sljedeceg oblika:
DO WHILE (logicki izraz)
blok naredbi
END DO

6. Objasni i graficki prikazi IF BLOCK konstrukciju, navedi prost

primjer primjene
IF BLOK konstrukcija se sastoji od nekoliko blokova. Opsti oblik za konstrukciju je:
IF(test_uslov_1)THEN
Blok naredbi_1
ELSE
IF(test_uslov_2)THEN
Blok naredbi_2
End IF
End IF
Broj otvorenih blokova mora biti u saglasnosti sa zatvaranjem bloka, odnosno broj IF naredbi
mora biti jednak broju End IF naredbi.

7. Objasni algoritam sortiranja QUICK SORT

Izabere se jedan proizvoljan element, te ostale elemente uredimo tako da manji elementi
budu prije njega, a veci poslije. I sve tako dok se ne sortiraju svi elementi niza. Sljedeci
korak bi bio da uzmemo manje podskupove, izaberemo jedan element, sortiramo manje
prije njega, a vece poslije. Quick sort je najbrzi algoritam.
Primjer:
9,5,7,3,6,8,4
- 6 je vodeci clan, a ostali clanovi se razvrstavaju na vece i manje (izabrani clan time
dobija svoju konacnu poziciju u nizu)...pa se dobije sljedeci izraz
5,3,4, 6 9,7,8 niz se dalje sortira od manjeg ka vecem i dobije se 3,4,5,6,7,8,9.

9. Kada se i kako koriste eksterne funkcije u fortranu

Korisnicka funkcija je procedura ciji je rezultat jedna varijabla proizvoljnog tipa, koja je
deklarisana preko imena funkcije.
Function ime ([lista argumenata])
[declaration statements]
[executable statements]
End [Function [name]]

10. Objasni pojam Dinamicka alokacija

Ukoliko nije poznat broj podataka koji mora polje sadrzavati,deklarisano polje ili nece biti
veliko da primi sve podatke ili ce ostati mnogo neiskoristenog slobodno prostora u polju
koji je deklarirano prevelikih dimenzija. Rjesenje ovog problema lezi u dinamickoj
alokaciji memorije. Polje se tada deklarise kao dinamicko a velicina mu se naknadno
rezervira tokom izvodjenja samog programa.
Deklaracija:
real, dimension (:) allocatable:: x,y
1D polje
complex, dimension (:,:) allocatable:: A
2D polje
real, dimension (:,:) allocatable:: b
2D polje
integer, dimension (:,:) allocatable:: t
1D polje

11. OO koncept, osnovna ideja, skica

Osnovni temelji OO paradigme su prije svega objekt i razred te metode, nasljedjivanje,
polimorfizam, enkapsulacija, apstrakcija i sucelja. Ideja uvodjenja objekata u
programiranje dosla je analiziranjem nacina na koji funkcionira stvarni svijet.
Promatranjem svijeta oko sebe doci cemo do zakljucka da se mnoge stvari mogu vrlo
jednostavno modelirati. OO programiranje polazi od toga da se program posmatra kao
skup pojedinacnih dijelova ili objekata koji suradjuju jedan s drugim medjusobno
izmjenjujuci poruke. Svaki objekt ima sposobnost primanja poruke, obrade podataka i
slanja poruke drugim objektima. Poruka utice na promjenu stanja objekta.

12. Objasni sta je i sta sadrzi klasa u OO programu

Klasa je apstrakcija za skup objekata s istim atributima i operacijama, odnosno to je
predlozak za kreiranje objekata. Zbog toga se kae da je objekat instanca klase. Svaki
objekat jedne klase nasljeuje njene osobine. Klasa sadri opis (definiciju) neega. Ovaj
opis sadri informaciju i ponaanje ili funkcionalnosti.

13. Navedi (prikazi) osnovne apstraktne strukture podataka i

osnovne operacije nad istima
Apstraktne strukture podataka
- Matrice
- Records (Slog)
- List (linkovane liste)
- Stack (Stog)
- Queue (Redovi)
- Tree (Stablo)
- Grafovi

Strukutra podataka je matematicki nacin organizacije podataka. Ona definie nain

njihovog pohranjivanja i upotrebe od strane programa.
Osnovne operacije nad apstraktivnim strukutrama podataka su: pristup (itanje,
pregledanje i modificiranje podataka), pretraivanje, proirivanje (dodavanje novih
podataka), brisanje, sortiranje,spajanje i razdvajanje vie struktura, selektiranje.

8. Napisi program za sabiranje dvije matrice istog tipa i formata

koristeci DO petlje

GRUPA:A
1. Objasni sta znaci programski jezik viseg nivoa i navedi
najpoznatije od njih
Jezici vieg nivoa omoguavaju jednostavno, kratko, brzo, programiranje sloenih
operacija nad sloenim tipovima podataka tj. primjenu algoritma nad podacima. Vrste
programskih jezika vieg nivoa su: fortran, cobol, algol, pascal, basic, sql, c, c++, java,
visual basic.
- fortran je opsti proceduralni, imperativni programski jezik posebno namijenjen za
numerika istraivanja.
- cobol je nastao za potrebe u komercijalnim poslovima kao raunovodstvo.
- pascal je opsti strukturni jezik, veoma je jednostavan.
- basic- uenje i stvaranja prototipa programiranja.
- java- objektno orijentirani program.
- sql- jezik za manipulaciju podacima u relacionim bazama podataka.
- c- visi programski jezik koji ima mogucnost pristupa hardveru.
- c++- je najrasireniji OO programski jezik. U njemu je napisan Windows operaticni
sistem.
- algol- kompleksan, nije siroko prihvacen.

2. Algoritmi - definicija, vrste i nacini grafickog prikaza

Algoritam predstavlja konani redoslijed operatora, elementarnih obrada i pravila o
njihovoj primjeni u cilju dobijanja rjeenja nekog problema. Izvoenje svakog operatora
predstavlja jedan algoritamski korak. Uslovi koje algoritam mora zadovoljiti:
definisanost (jednoznanost),
konanost i
rezultat.
Definisanost: Svaka operacija ili pravilo mora imati definisano i samo jedno
znaenje, tj. rezultat svake operacije mora biti jednoznaan.
Konanost: Svaki korak mora biti takav da bi ga mogao izvesti ovjek,
koristei olovku i papir, za konano vrijeme. Algoritmi se moraju zaustaviti
poslije izvrenog konanog broja koraka i u konanom vremenu.
Rezultat: Po zavretku algoritma mora postojati mogunost da se ustanovi rezultat
njegovog rada odnosno da li je algoritam postigao cilj ili nije.
Postoje tri algoritamske strukture, a to su: ciklina, razgranata i linijska.
Nacin grafickog prikaza je sljedeci:

3. Kada se koriste petlje , koje vrste imamo u fortranu i pokazi

primjer primjene istih
Petlje predstavljaju treci tip struktura programa. Ako se niz naredbi moze izvrsiti vise
puta tada se moze reci da ove naredbe obrazuju petlju ili ciklicnu strukturu. Takodje
mora postojati bar jedna naredba koja omogucava izlaz iz ciklusa. Uslov pod kojim se
izlazi iz petlje naziva se izlazni kriterij petlje. Na osnovu izlaznog kriterija petlje se dijele
na: 1.petlje s brojacem(DO petlje) 2.uslovne petlje (DO WHILE)
DO petelju koristimo kada znamo broj ponavljanja nekih isntrukcija.
DO WHILE petlja se izvodi sve dok je zadovoljen logiki izraz u zagradi.
Npr. DO WHILE (uslov); Naredba N ..... ; End DO.

4. Kratko objasni osnovne korake u procesu izgradnje malog

(konzolnog) programa u Visual-studiu
-Izbor tipa projekta
-Imenovanje projekta
-Dodavanje file-a za izvorni code (source code)
-Pisanje programa
-Kompilacija
-Otklanjanje greaka
-Izvrenje (execution)
-Optimizacija
-Dokumentacija

5. Objasni pojam logicko grananje i pokazi kako se izvodi na

primjeru kvadratne jednacine
Kod logikog grananja redom se ispituju logiki uvjeti, ako uvjet nije ispunjen, prelazi se na
ispitivanje sljedeeg uvjeta u nizu. Izvrava se blok naredbi iza onog logikog uvjeta ija je
vrijednost istina, a nakon toga se nastavlja sa prvom naredbom iza rezervirane rijei End If. Ako
niti jedan od uvjeta u nizu nije istinit, izvrava se blok naredbi iza rezervirane rijei Else (ako
postoji) i nakon toga se nastavlja s prvom naredbom iza rezervirane rijei End If. Na primjer IF
naredba predvia izvrenje jedne naredbe koja se nalazi u istoj liniji ako je testiranje
tano. Oblik ove naredbe je:
IF (uslov testiranja) naredba za izvrenje ako je tvrdnja tana
Uslov testiranja je uporeivanje dva izraza (npr. uporeivanje varijable sa konstantom tako daje
mogui odgovor: istina(.TRUE.) ili la(.FALSE. ).
Ako je tvrdnja tana (.TRUE.), raunar izvrava naredbu koja se nalazi u istoj liniji sa IF naredbom
a
zatim prelazi u narednu liniju. Ako tvrdnja nije tana (.FALSE.) raunar odmah prelazi u narednu
liniju.

6. Objasni najednostavniji algoritam za pronalazenje najveceg clana

datog brojcanog niza
Algoritam za pronalazenje najveceg clana: ova metoda odnosi se na sortiranje niza
podataka x sa n brojem elemenata u nerastuci poredak. Prvo se nalazi najveci element
niza i 'dovodi' na prvo mjesto. Zatim se nalazi najveci clan od preostalih i prvog i 'dovodi'
na drugo mjesto zatim treci itd...

7. Kada se koristi select case konstrukcija, navedi primjer

deklaracije i istu graficki prikazi
Jednostavniji oblik rjeavanja problema viestruke alternative je metoda odabira sluaja.
Otvoreno je nekoliko alternativa ali se samo jedna moe izvriti. Nakon ovog niza izvrnih
instrukcija ide se na kraj strukture. Opsti oblik je:
SELECT CASE (izraz)
CASE (izraz 1)
blok 1
CASE (izraz 2)
blok 2
...
CASE DEFAULT
blok n
END SELECT
Prethodna blokovska struktura pocinje sa naredbom SELECT CASE a zavrsava se sa
naredbom END SELECT. Izmeu ovih naredbi je niz CASE-a alternativnih blokova od kojih
se samo jedan izvrsava. U zagradi varijabla 'izraz' je skalarna velicina koja moze biti
INTEGER, CHARACTER iIi
LOGICAL varijabIa. Ako ni jedna od predvienih varijanti nije u 'izbor'-u onda
se izvrsava blok instrukcija ispod naredbe CASE DEFAULT.

9. Objasni kada se (zasto) i kako se primjenjuju subroutine u

programu
Naredba SUBROUTINE je organizacijska naredba i slui za definiranje potprograma. Unutar jedne
programske cjeline (programske cjeline su podijeljene naredbom END), naredba Subroutine mora
biti prva naredba i moe se pojaviti samo jednom. Potprogrami pretstavljaju nezavisne cjeline u
kojima mora postojati bar jedna izvrna naredba RETURN koja osigurava povrat na izvrne
naredbe iza poziva potprograma u pozivajucoj programskoj cjelini. Argumenti se izmeu
pozivajue programske cjeline i potprograma prenose na dva naina: preko liste argumenata koja
mora biti identina po redoslijedu i tipovima u naredbama SUBROUTINE I CALL, te preko naredbe
COMMON.
SUBROUTINE subroutine_name
Declaration section
Execution section

Return (Optional)
End SUBROUTINE [name]

10. Objasni kada se i kako primjenjuju staticke i dinamicke

biblioteke

Statika biblioteka je blok koda, izdvojen i kompajliran nezavisno od glavnog

programa. Moe sadravati samo subroutinu ali ne i glavni program. Vrlo je korisna u
organizovanju velikih programa i dijeljenju subroutina izmeu razliitih programa.
Prethodno kompajlirana,ista se dodaje se work- space glavnog programa te se njegovim
kompajliranjem ugrauje u izvrni (.exe.) file. Znatno smanjuje vrijeme kompajliranja
glavnog programa. Moe se koristiti za vie programa ili podprograma.
Dinamika biblioteka za povezivanje (dll) je blok koda, izdvojen i kompajliran
nezavisno od glavnog programa. Moe sadravati samo subroutinu ali ne i glavni
program. Vrlo je korisna u organizovanju velikih programa. Ista se dodaje glavnom
programu u fazi izvrsenja (runtime) ime se postie niz prednosti. Ista dll moe se
koristiti od strane vie pozivnih programa, izvrni file pozivnog programa je manji, bolji je
menadent memorijom, update programa je jednostavan jer nije potrebno ponovno
kompajliranje ili instaliranje programa nego samo zamjena postojee dll novom.

11. ta je objekt u OO konceptu programiranja, kako nastaje i

koje ima osobine
Objektno orijentirano programiranje polazi od toga da se program posmatra kao skup
pojedinanih dijelova, ili objekata, koji surauju (rade) jedan s drugim meusobno
izmjenjujui poruke. Svaki objekt ima sposobnost primanja poruke, obrade podataka i
slanja poruke drugim objektima. Poruka utie na promjenu stanja objekta.
Svaki objekt ima: stanje, ponaanje i identitet

-Stanje objekta definisano je unutranjim varijablama (podacima, data members)

-Ponaanje (behavior) definisano je funkcijama (member functions, methods). Funkcije
se
aktiviraju porukama.
-Poruka je formalna komunikacija (poziv, zahtjev) poslana od strane jednog objekta
drugom a koja zahtjeva neki servis (uslugu).

13. Definicija i shema steka (stack) kao apstraktne structure

podataka
Poseban sluaj liste kod koje je dodavanje ili oduzimanje elemenata mogue samo na
vrhu strukture. (LIFO: last in - first out).

8. Objasni pojam izvedeni tip podataka, navedi primjer

deklaracije i primjene

12. Za koje vrste problema su pogodniji proceduralni a za koje OO

programski jezici

GRUPA C:
1. Sta cini operativni sistem i koja je njegova uloga
Operativni sistem je integrisana grupa programa koji kontroliu i podravaju operacije
kompjuterskog
sistema dok se izvravaju aplikativni programi korisnika.To jek olekcija programa koja
omogucava
rad, komunikaciju i upravljanje hardverskim komponentama. Obezbjeuju user interface za
korisnike programe : Windows, Linux, Unix, SUM, HP, IBM. Komponente racunarskog sistema su
hardver, softver i podaci, a operativni sistem osigurava sredstva za pravilno koristenje navedenih
komponenti. Primarna uloga operativnog sistema je da racunar ucini prikladnim i jednostavnim
ua upotrebu. Sekundarni cilj se da koristi hardver na sto efikasniji nacin.

2. Objasni sta je potrebno (koji programski alati) za razvoj

programske aplikacije
Program napisan u Fortranu se sastoji od jedne ili vise programskih jedinica. Programske jedinice
su: glavni program (main program) i programske procedure (function and subroutine), modul i
block data.
Glavni program (main)

[PROGRAM ime]
[specifikacioni dijelovi]
[izvrni dijelovi]
[contains-dijelovi internog potprograma]
END[PROGRAM ime]

3. Koji su osnovni tipovi podataka sa kojima radi fortran i kako se

isti deklarisu
U Fortranu postoji 6 sutinskih tipova podataka. Oni se mogu podijeliti u dvije kategorije:
numerike i
nenumerike. Numeriki tipovi podataka su:
Integer-cijeli brojevi (1,4,7,9)
Real-to su cijeli brojevi koji su u racunaru sastavljeni od dvije komponente npr. (0,1 1,0)
Double precision-realne vrijednosti koje je sa dvostrukom preciznoscu izostavljeno, mnogo vise
mjesta za decimalne nego u Real okruzenju
Complex-kompleksni
Nenumeriki podaci su:
Character(karakteri)-mogu biti slova, brojevi od 0-9, specijalni znakovi, prazno mjesto
Logical (logike) konstante- (T-true (tacno), F-false (netacno))

4. Objasni pojam logicko grananje, prikazi skicu, pokazi kako se

izvodi na nekom prostom primjeru
Kod logikog grananja redom se ispituju logiki uvjeti, ako uvjet nije ispunjen (vrijednost la),
prelazi se na ispitivanje sljedeeg uvjeta u nizu. Izvrava se blok naredbi iza onog logikog uvjeta
ija je vrijednost istina, a nakon toga se nastavlja sa prvom naredbom iza rezervirane rijei EndIf.
Ako niti jedan od uvjeta u nizu nije istinit, izvrava se blok naredbi iza rezervirane rijei Else (ako
postoji) i nakon toga se nastavlja s prvom naredbom iza rezervirane rijei EndIf. Na primjer IF
naredba predvia izvrenje jedne naredbe koja se nalazi u istoj liniji ako je testiranje tano. Oblik
ove naredbe je:
IF (uslov testiranja) naredba za izvrenje ako je tvrdnja tana
Uslov testiranja je uporeivanje dva izraza (npr. uporeivanje varijable sa konstantom tako daje
mogui odgovor: istina(.TRUE.) ili la(.FALSE) ).
Ako je tvrdnja tana (.TRUE.), raunar izvrava naredbu koja se nalazi u istoj liniji sa IF naredbom
a
zatim prelazi u narednu liniju. Ako tvrdnja nije tana (.FALSE.) raunar odmah prelazi u narednu
liniju.

5. Na primjeru programa koji racuna sumu niza prirodnih brojeva

izmeu dva zadata prirodna broj N1 i N2, prikazi deklarisanje i
primjenu do ciklicne structure (petlje)
Program niz
real::a(n)
integer::i
print*,'unesite elemente niza a'
do i=1,n
read*,a(i)
enddo
s=0

do i=n1,n2
s=s+a(i)
enddo
print*,'suma je's
end

6. Navedi algoritme za sortiranje, objasni i prikazi merge sort

Algoritmi za sortiranje su
-sortiranje biranjem (selection sort)
- bubble sort
- sortiranje umetanjem (insertion sort)
- Shellov sort
- mergesort
- quick sort
- sortiranje pomou gomile (heap sort)
MERGE SORT- Ukoliko se zadano polje sastoji samo od 1elementa, tada je vec sortirano.
Inace se zadano polje podijeli na dva manja polja podjednakih duzina. Ta dva manja polja
zasebno se sortiraju rekurzivnim pozivima istog algoritma. Zatim se mala sortirana polja
zamjenjuju jedno (sortirano) uz pomoc prethodno opisanog postupka saimanja (merge).

7. Kada se (zasto) i kako se koriste subroutine i funkcije u fortranu

Naredba SUBROUTINE je organizacijska naredba i slui za definiranje potprograma. Unutar jedne
programske cjeline (programske cjeline su podijeljene naredbom END), naredba Subroutine mora
biti prva naredba i moe se pojaviti samo jednom. Potprogrami pretstavljaju nezavisne cjeline u
kojima mora postojati bar jedna izvrna naredba RETURN koja osigurava povrat na izvrne
naredbe iza poziva potprograma u pozivajucoj programskoj cjelini. Argumenti se izmeu
pozivajue programske cjeline i potprograma prenose na dva naina: preko liste argumenata koja
mora biti identina po redoslijedu i tipovima u naredbama SUBROUTINE I CALL, te preko naredbe
COMMON.
SUBROUTINE subroutine_name
Declaration section
Execution section

Return (Optional)
End SUBROUTINE [name]
Korisnicka funkcija je procedura ciji je rezultat jedna varijabla proizvoljnog tipa, koja je
deklarisana preko imena funkcije.
Function ime ([lista argumenata])
[declaration statements]
[executable statements]
End [Function [name]]

8. Kada se (zasto) numericki podaci ispisuju u file-ove i kako se to

izvodi (primjer naredbe)
OPEN (unit=11, file='ime file-a', status='unknown,new,old')
Unit- oznaava mjesto u memoriju gdje se nalazi na fajl
File- oznaava fajl koji otvaramo
Status- oznaava status fajla koji otvaramo (new file, old file...)
Do i=1,n ! ispis podataka u externi file
Write(11,*) t,x(t)
End do

Do i=1,n ! itanje podataka iz file-a

Read(11,*) x(i)
End do
Close (11)

9. Kada se i kako izvodi dinamicka alokacija, pokazi primjer u

fortranu
Ukoliko nije poznat broj podataka koji mora polje sadrzavati, deklarirano polje ili nee bit
veliko za primanje svih podataka ili e ostati mnogo nesikoritenog slobodnog prostora u
polju koji je deklarirano prevelikih dimenzija. Rijeenje ovog problema lei u dinamikoj
alokaciji memorije. Polje se tada deklarie kao dinamiko a veliina mu se naknadno
rezervira tijekom izvoenja samog programa.
Deklaracija :
real,dimension (:) allocatable :: x,y
1D polje
complex,dimension (:,: )allocatable :: A
2D Polje
real, dimension ( :,: ) allocatable :: b
2D Polje
integer ,dimension (: ) allocatable :: t
1D Polje

10. Koji su proceduralni programski jezici i sta znaci proceduralno

programiranje
Proceduralni programski jezici su: ALGOL, FORTRAN, BASIC, PASCAL, C, FORTII, COBOL,
PLI, MODULA-2, ADA. Navedeni jezici se zovu proceduralni jer se u njima maini
propisuje svaka operacija koju treba izvriti. Svaki jezik ima svoje karakteristike i
podruje primjene. Ti jezici su orjentirani prema problemu koji se rjeava pa su itljiivi za
ljude, ali raunari ne mogu neposredno izvravati tako napisane programe. Potrebno je
prije prevesti programe na mainski jezik. Programi za prevoenje s
vieg na mainski jezik zovu se interpreteri i compaileri.

11. Osnovne programske paradigme (koncepti)

Programska paradigma odreuje nain modeliranja problema ali i nain izvrenja
programa.
Veina viih programskih jezika podrava samo jednu programsku paradigmu onu kojoj
pripadaju, npr. C++ podrava dvije programske paradigme. Osnovne programske
paradigm su: proceduralno programiranje, modularno programiranje, strukturalno
programiranje, objektno orjentirano programiranje.

12. Objasni sta su objekti i kako nastaju objekti u OO programu

Objektno orijentirano programiranje polazi od toga da se program posmatra kao skup
pojedinanih dijelova, ili objekata, koji surauju (rade) jedan s drugim meusobno
izmjenjujui poruke. Svaki objekt ima sposobnost primanja poruke, obrade podataka i
slanja poruke drugim objektima. Poruka utie na promjenu stanja objekta. Svaki objekt
ima: stanje, ponaanje i identitet
-Stanje objekta definisano je unutranjim varijablama (podacima, data members)
-Ponaanje (behavior) definisano je funkcijama (member functions, methods). Funkcije
se
aktiviraju porukama.
-Poruka je formalna komunikacija (poziv, zahtjev) poslana od strane jednog objekta
drugom
a koja zahtjeva neki servis (uslugu).

13. Objasni i skicom prikazi red cekanja kao apstraktan tip

podataka
Red je sekvenca elemenata istog tipa. Prvi snimljeni element je i prvi dostupni element.
Novi elementi se dodaju na jednom kraju a oduzimaju na drugom kraju.

Implementira se sa nizom i sa 2 varijable koje pokazuju pocetak i kraj reda.