HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNOG VIJEA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE CIGR

8. savjetovanje HRO CIGR
Cavtat, 4. - 8. studenoga 2007.
Igor Kuzle
Fakultet elektrotehnike i raunarstva
igor.kuzle@fer.hr

C2-04
Sejid Tenjak
Fakultet elektrotehnike i raunarstva
sejid.tesnjak@fer.hr

Darjan Bonjak
Fakultet elektrotehnike i raunarstva
darjan.bosnjak@fer.hr

POGON I VOENJE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

SAETAK
U prijanjem reguliranom okruenju pomone usluge elektroenergetskog sustava osiguravane su
kao nekomercijalne usluge. Restrukturiranjem elektroenergetskog sustava uz procese liberalizacije i
deregulacije te uvoenje trita elektrine energije, mogue je pomone usluge elektroenergetskog
sustava podijeliti u dvije temeljne grupe: mandatorne i komercijalne. Mandatorne pomone usluge
elektroenergetskog sustava su one koje su kljune za opskrbu potroaa elektrinom energijom u
sustavu te su, u veini liberaliziranih i dereguliranih trita, svi veliki generatori obvezni, u skladu s
uvjetima rada na mrei, osiguravati u odreenoj mjeri takvu vrstu pomonih usluga elektroenergetskog
sustava (i to bez dodatne naknade).
U radu je dan pregled pomonih usluga elektroenergetskog sustava. Ukratko su opisani naini
mjerenja i valoriziranja pojedinih usluga kao i metode za izbor isporuitelja pojedinih usluga.
Kljune rijei: pomone usluge sustava, deregulacija, trite elektrine energije, regulacija
frekvencije, regulacija jalove snage, priuva

OPERATION AND CONTROL OF THE POWER SYSTEM

SUMMARY
In the former, regulated environment, ancillary services were provided as non-commercial
services. After the power system restructuring, followed by liberalization and deregulation and the
introduction of electricity market, ancillary services can be separated into two groups: mandatory and
commercial. Mandatory ancillary services are crucial for supplying the customers and in most of the
power systems in the world, producers are obliged to provide without any special payment.
This article gives an overview of ancillary services and describes ways to measure, estimate and
choose a provider for some ancillary services.
Key words: Ancillary Services, Deregulation, Electricity Market, Frequency Regulation, Reactive
Power Regulation, Reserves

1.

UVOD

Elektroenergetskim sektorom su u prolosti dominirala velika poduzea koja su imala ovlasti nad
svim poslovima vezanim uz proizvodnju, prijenos i distribuciju elektrine energije unutar svog podruja
djelovanja. Takva poduzea se nazivaju okomito integrirana poduzea i ona su bila jedini dobavlja
elektrine energije u nekoj regiji i imala su obavezu elektrinu energiju osigurati svim potroaima.
Poevi od 90-ih godina 20. st., elektroprivrede diljem svijeta prolaze niz reformi kako bi unijele
komercijalne poticaje u proizvodnju, prijenos i distribuciju. Glavni ciljevi tih reformi postiu se
1

postavljanjem jasnih granica izmeu proizvodnje i prodaje elektrine energije i upravljanja sustavom.
Nekada okomito integrirane aktivnosti vezane uz proizvodnju, prijenos i distribuciju sada su potpuno
neovisne. Proizvodna poduzea i elektrane prodaju elektrinu energiju putem dugoronih ugovora s
kupcima ili nadmetanjem za kratkoronu opskrbu elektrinom energijom na trenutnom tritu i u oba
sluaja imaju konkurenciju.
Prijenos je zbog visoke ekonomije razmjera ostao prirodni monopol. Pokazalo se da je slobodan
pristup prijenosnoj mrei vaan uvjet u dereguliranom sustavu. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti pristupa
prijenosnoj mrei za proizvoae i kupce, operator prijenosnog sustava mora biti nezavisan od ostalih
sudionika trita.
Operator sustava ima ulogu sredinjeg koordinatora i odgovoran je za pouzdanost i sigurnost
sustava. Operator sustava upravlja uslugama vezanim uz prijenos elektrine energije, a zaduen je i za
izradu voznih redova kao i za voenje sustava. Takoer je duan osigurati zahtijevanu razinu kvalitete i
sigurnosti i provoditi korekcijske mjere pri poremeenom radu EES-a. Operator sustava moe i upravljati
administracijom trita, organizirati aukcije elektrine energije i upravljati postupcima nadmetanja i
obavljati provjeru proizvodnih jedinica.
U elektroenergetskom sustavu su, osim osnovne opskrbe elektrinom energijom, potrebne jo
neke usluge poput planiranja, regulacije frekvencije i djelatne snage, regulacije napona i jalove snage,
rotirajue priuve itd. Te usluge zovu se pomone usluge sustava. One u okomito integriranim sustavima
nisu bile odvojene, tj. bile su sastavni dio opskrbe elektrinom energijom.
Meutim, u mnogim su se zemljama razvila trenutna trita elektrine energije, a privatnim
proizvoaima je omoguen slobodan pristup mrei. U takvom dereguliranom sustavu pomone usluge
vie nisu sastavni dio opskrbe elektrinom energijom, naplauju se posebno i operator sustava ih mora
kupovati od pruatelja tih usluga. Vaan imbenik za ispravno funkcioniranje sustava su pitanja vezana
uz cijene pomonih usluga sustava, odnosno sustav naplate koji svim sudionicima na tritu osigurava
iste uvjete i omoguuje da pokriju vlastite trokove.
U ovom radu iznesen je pregled svih vanijih pitanja vezanih uz pomone usluge sustava.
Opisano je trite pomonim uslugama kao cjelina i prikazano s razliitih gledita. Takoer su opisane
etiri najee i najvanije pomone usluge sustava. Navode se njihovi trini modeli, naini vrednovanja
i tehniki uvjeti koje pruatelji moraju ispunjavati.

2.

O NEKIM ZNAAJKAMA TRITA POMONIM USLUGAMA SUSTAVA

2.1.

Pomone usluge sustava iz perspektive kupaca, proizvoaa i operatora sustava

Pomone usluge sustava su za kupca sastavni dio opskrbe elektrinom energijom i kupac ih
nema razloga promatrati odvojeno. Bilo koji subjekt spojen na mreu implicitno je i kupac pomonih
usluga sustava. Pomone usluge na kupca utjeu preko kvalitete elektrine energije i neprekidnosti
opskrbe.
Za proizvoae, bilo da su okomito integrirana komunalna poduzea ili neovisni proizvoai,
pomone usluge sustava predstavljaju sve radnje koje moraju obaviti da bi osigurali ispravno
funkcioniranje sustava. To ukljuuje sva djelovanja osim isporuke djelatne snage, poput proizvodnje ili
potronje jalove snage, regulacije napona i frekvencije, osiguravanje odgovarajue rotirajue priuve,
pruanja informacija o raspoloivosti u budunosti itd.
Konano, nezavisni operator sustava predstavlja vezu izmeu proizvoaa i kupaca. On sakuplja
doprinose pojedinih proizvoaa elektrine energije, obavlja ekonomsko upravljanje sustavom i nudi neke
vlastite usluge kako bi kupcima osigurao neprekidnost opskrbe. Sve to podrazumijeva troenje odreenih
sredstava i ima svoju cijenu. Tu se javljaju problemi procjene trokova u sustavu, nadoknade tih trokova
pruateljima usluga i naplate od kupaca usluga tj. od potroaa.
2.2.

Klasifikacija i definicije pomonih usluga sustava

Pomone usluge sustava su sve usluge koje podravaju osnovnu funkciju elektroenergetskog
sustava, tj. proizvodnju djelatne snage i opskrbu kupaca elektrinom energijom, a pruaju ih subjekti koji
se bave proizvodnjom, upravljanjem i prijenosom elektrine energije. Te usluge su nune za prijenos
elektrine energije uz odgovarajuu pouzdanost sustava i za odravanje zahtijevane razine sigurnosti i
kvalitete.
U radu je opisano deset pomonih usluga sustava prema definicijama Sjevernoamerikog vijea
za pouzdanost elektroenergetskih sustava (NERC) [1]. Usluge su podijeljene u tri kategorije.

Usluge nune za normalni pogon:

a) Voenje sustava - Ovo je usluga koju prua operator sustava i ukljuuje izradu rasporeda
rada elektrana kao i voenje proizvodnje u realnom vremenu kako bi se odrala ravnotea
izmeu proizvodnje i potronje.
b) Regulacija napona - Proizvodnja ili potronja jalove snage u proizvodnim jedinicama ili
drugim elementima EES-a s ciljem zadravanja napona u zadanim granicama.
c) Regulacija djelatne snage - Promjena iznosa proizvodnje ili potronje s ciljem odravanja
trenutne ravnotee izmeu proizvodnje i potronje unutar regulacijske zone.
d) Praenje optereenja i energetska neravnotea - Pokrivanje razlike izmeu predviene i
stvarne proizvodnje u vremenu dan unaprijed i sat unaprijed.
Usluge potrebne za spreavanje raspada EES-a:
e) Rotirajua priuva. Ova usluga osigurava postojanje neoptereenih proizvodnih kapaciteta,
tj. generatora koji ne rade punom snagom, a sinkronizirani su na mreu i mogu trenutno
reagirati u sluaju neravnotee izmeu proizvodnje i potronje zbog ispada neke proizvodne
jedinice ili elementa prijenosa. Vrijeme u kojem ovi generatori moraju biti u potpunosti
raspoloivi je nekoliko minuta.
f)
Dodatna priuva - Ova usluga takoer slui za ispravljanje neravnotee izmeu proizvodnje i
potronje, a ukljuuje proizvodne priuve i daljinski iskljuivane potroae. Mora biti u
potpunosti raspoloiva unutar nekoliko minuta, ali, za razliku od rotirajue priuve, nije nuno
da trenutno reagira.
g) Usluge stabilnosti sustava - Odravanje i koritenje posebne opreme (stabilizatori EES-a i
otpornici za dinamiko koenje) u svrhu ouvanja sigurnosti prijenosnog sustava.
U kategoriju usluga potrebnih za spreavanje raspada EES-a moe se ubrajati i primarna
regulacija napona kada ta usluga spreava znaajno opadanje iznosa napona i pojavu naponskog sloma
u sustavu. Naravno, pod uslugu voenja sustava spada i upravljanje uslugama potrebnim za spreavanje
raspada EES-a
Usluge potrebne za obnovu sustava nakon raspada:
h) Pokretanje iz beznaponskog stanja - Pokretanje iz beznaponskog stanja je mogunost
elektrane da se dovede u nazivno pogonsko stanje bez napajanja iz elektrine mree.
Osim ove usluge, za ponovno uspostavljanje pogona sustava nakon raspada potrebne su i druge
usluge (voenje sustava, regulacija napona, regulacija djelatne snage, usluge stabilnosti sustava,
praenje optereenja itd.)
U daljnjem tekstu opisat e se poblie pet najvanijih i najuestalijih pomonih usluga sustava te
njihova primjena u razliitim dereguliranim tritima diljem svijeta.
2.3.

Uredba 888

Jedan od najvanijih dokumenata za komercijalizaciju pomonih usluga sustava je Uredba 888.

Tim je propisom amerika Savezna energetska regulatorna agencija (FERC) definirala pomone usluge
sustava neophodne za sigurno funkcioniranje sustava i osiguravanje dovoljno prijenosnih i proizvodnih
kapaciteta. U Uredbi se takoer definiraju komponente trokova otvorenog pristupa prijenosnoj mrei
(engl. open access transmission tariff). est pomonih usluga je obavezno i operator prijenosnog
sustava ih je duan nuditi na tritu [2]:
a) raspodjela otereenja na agregate, regulacija EES-a i dispeing,
b) regulacija napona i jalove snage,
c) regulacija djelatne snage i frekvencijski odzivi,
d) neravnotea energije,
e) pogonska priuva rotirajua,
f)
pogonska priuva dodatna.
Sve ove usluge su obavezne to znai da ih je operator prijenosnog sustava duan nuditi, a kupci
u prijenosu kupovati. Dodatno se navodi da prve dvije usluge smije nuditi samo operator prijenosnog
sustava, dok ostale etiri mogu nuditi svi subjekti na tritu koji zadovoljavaju uvjete, ali ih mora nuditi i
operator prijenosnog sustava. Osim ovih est usluga, navedeno je jo est usluga koje pojedini operatori
sustava mogu ukljuiti u svoju ponudu kako bi udovoljili posebnostima elektroenergetskog sustava ili
zahtjevima kupaca. Svih dvanaest usluga navedeno je tablici I.

Tablica I. pregled pomonih usluga sustava po FERC-u

Vrsta usluge
Usluga
OPS ih mora nuditi, a kupci ih mogu kupiti smo
Upravljanje sustavom
od OPS-a
Regulacija napona i jalove snage
Regulacija i frekvencijski odzivi
OPS ih mora nuditi, a potroai mogu odluiti
Pogonska priuva rotirajua
hoe li ih kupiti od njega ili nekog drugog
Pogonska priuva dodatna
ponuaa
Neravnotea energije
Praenje optereenja
Priuvno napajanje
Kompenzacija gubitaka djelatne snage
OPS nije duan nuditi ove usluge
Dinamiko rasporeivanje energije
Uputanje iz beznaponskog stanja
Usluge stabilnosti sustava
3.

REGULACIJA JALOVE SNAGE

Ova usluga naziva se jo i regulacija napona ili usluga regulacije jalove snage, a svrha joj je
regulacija tokova jalove snage s ciljem odravanja propisanih naponskih razina. Tokovi jalove snage
znatno utjeu na iznose napona u voritima i zato je nuno odravati ravnoteu izmeu proizvodnje i
potronje jalove snage. S druge strane, tokove jalove snage treba to je mogue vie smanjiti jer se time
poveava koliina djelatne snage koju je mogue prenositi vodovima, a i smanjuju se gubici u sustavu.
Zato se odravanje napona provodi na lokalnoj razini i cijena ove usluge znaajno ovisi o lokaciji izvora
jalove snage u elektroenergetskom sustavu.
U okomito integriranim elektroprivredama opskrba jalovom snagom bila je jedna od aktivnosti tih
poduzea i svi trokovi vezani uz jalovu snagu bili su ukljueni u raun za elektrinu energiju. U
dereguliranim tritima elektrine energije operator sustava mora se pobrinuti za dovoljnu koliine jalove
snage kako bi osigurao nesmetan prijenos ugovorenih iznosa djelatne snage. Kako jalovu snagu nije
poeljno prenositi na velike udaljenosti, pri nabavi bi trebalo uzeti u obzir potronju u sustavu, strukturu
potroaa i dostupnost izvora jalove snage. U privatiziranom i dereguliranom elektroenergetskom sustavu
nezavisni proizvoai posjeduju ureaje za proizvodnju jalove snage, a operator sustava ugovorima
osigurava isporuku.
Potpuno konkurentno trite regulacije jalove snage kao ni idealan mehanizam naplate usluge
jalove snage jo se nisu razvili u niti jednoj dravi. Neke od prepreka u stvaranju takvog trita su:
a) Usluga regulacije jalove snage mora se pruati lokalno pa vrijednost jednog Mvar-a nije
jednaka svuda u sustavu. Kada bi trite regulacije jalove snage bilo organizirano jednako
kao trite djelatne snage, moglo bi se dogoditi da operator sustava bude primoran sklopiti
ugovore s proizvoaima jalove snage koji su smjeteni na neodgovarajuim lokacijama (sa
stajalita sigurnosti sustava), ali nude najpovoljnije cijene.
b) Niti u jednom od do sada dereguliranih elektroenergetskih sustava pod pomone usluge ne
spada jalova snaga proizvedena u statikim ureajima za kompenzaciju. Kada bi se
vlasnicima kondenzatorskih baterija, prigunica, SVC i FACTS sustava omoguilo pruanje
usluge regulacije jalove snage, poveala bi se konkurencija i time i uinkovitost trita.
c) Dugoroni ugovori o opskrbi jalovom snagom mogli bi znaajno smanjiti pojavu trine moi i
sprijeiti proizvoae da jalovu snagu prodaju po cijenama veim od graninih.
3.1.

Uspostavljanje trita jalove snage

Tijekom uspostavljanja trita jalove snage je potrebno definirati dva pojma, EPF funkciju
oekivanog plaanja (engl. Expected Payment Function) i trokove gubitaka.
EPF je matematika formulacija komponenti trokova proizvoaa odnosno oekivanja
proizvoaa za nadoknadu ovih trokova. Proizvoai iji generatori proizvode jalovu snagu za trite
izlau se razliitim trokovima ovisno o reimu rada. Neke od tih trokova teko je razluiti, a neke je
teko kvantificirati pa tijekom uvoenja trita mora postojati odgovarajui mehanizam za kompenziranje
ovih trokova.
Trokovi gubitaka su jedan dio funkcije oekivanog plaanja. Jalova snaga proizvedena ili
potroena u generatoru poveava gubitke djelatne snage u njihovim namotima rotora. Ti gubici djelatne
snage nelinearna su funkcija jalove snage. Iako je ova komponenta bitno manja u usporedbi s ostalim
gubicima u sustavu, i nju se mora uraunati.

3.2.

Struktura ponuda jalove snage

S obzirom na proizvodnju jalove snage podruja rada agregata mogu se podijeliti na tri podruja
(slika 1):
a) Podruje 1 (0-Qbazno): Jalova snaga proizvedena u ovom podruju potrebna je za
namirivanje vlastite potronje elektrane. Jalova snaga proizvedena u ovom podruju ne
moe smatrati pomonom uslugom i proizvoa ne moe za tu jalovu snagu traiti naknadu.
Iznos Qbazno operator sustava teko moe odrediti za neku elektranu. Zato se unaprijed mogu
izraunati potrebe za jalovom snagom prema nazivnim podacima opreme i odrediti
standardni Qbazno za koji se ne dobiva naknada.

EPF = 0
b)

(1)

Podruje 2 (Qbazno-QA, 0-QMin): u ovom podruju postoje realni trokovi proizvodnje jalove
snage i stoga proizvoa, u sluaju rada u tom podruju, moe oekivati naplatu za pruanje
usluge regulacije napona i jalove snage. EPF mu se sastoji od dvije komponente u ovom
podruju; komponenta dostupnosti i komponenta trokova gubitaka. Proizvoa u ovom
podruju ne mora smanjivati proizvodnju djelatne snage pa ne postoji oportunitetni troak.

EPF = dostupnost + trokovi gubitaka

c)

(2)

Podruje 3 (QA-QB): Kad agregat proizvodi jalovu snagu u ovom podruju, proizvoa je
ovlaten za naplatu oportunitetnih trokova zbog smanjenja proizvodnje djelatne snage
zajedno s naplatom svih ostalih trokova.

EPF = dostupnost + trokovi gubitaka + oportunitetni trokovi

(3)

Na liberaliziranom tritu, operator sustava nije u mogunosti procijeniti EPF proizvoaa.

Pogodnija opcija je da operator sustava prikupi sve ponude za jalovu snagu od proizvoaa temeljenih na
EPF strukturi. Openita EPF funkcija, a time i struktura ponude se moe izraziti formulom:
QA

QB

m dQ + m dQ + (m

EPF = a 0 +

Q min

Qbazno

Q3 )dQ

(4)

QA

gdje su:
ponuda za cijenu dostupnosti
a0
ponuda cijene troka za rad u radnom podruju (Qbazno-QA)
m1
m2
ponuda cijene troka za rad u radnom podruju (0-QMin)
ponuda cijene oportunitetnog troka za rad u radnom podruju (QA-QB)
m3
Oekivana
naplata

Naplata za
oportunitetni
troak

Naplata za normalni
pogon

m3Q
Naplata za
raspoloivost

m1

m2
a0

Qmin

Qbaz

QA

QB

Slika 1. trokovi generatora u ovisnosti o koliini proizvedene jalove snage

Slina razmatranja vrijede i za sinkroni kompenzator. Jedina razlika je to se u ponudi sinkronog

kompenzatora ne moe nalaziti komponenta oportunitetnog troka jer on ne proizvodi djelatnu snagu.
Naplata za raspoloivost zapravo predstavlja dio poetne investicije u generator zbog koje je u
mogunosti proizvoditi jalovu snagu. Jasno je da je taj dio jako teko razluiti od ukupne poetne
investicije, ali se tom naplatom ionako pokriva samo mali dio poetnih ulaganja. Naplata za normalni
pogon ukljuuje pogonske trokove generatora nastale zbog pruanja usluge regulacije jalove snage i
uglavnom predstavlja gubitke djelatne snage u generatoru.
4.

REGULACIJA FREKVENCIJE

Usluga regulacije frekvencije podrazumijeva kontroliranje frekvencije sustava odravanjem

ravnotee izmeu proizvodnje i potronje djelatne snage u realnom vremenu.
Kada u sustavu nastane poremeaj, javlja se razlika izmeu proizvodnje i potronje djelatne
energije, naruava se ravnotea i frekvencija sustava odstupa od nazivne vrijednosti. Na odstupanje
frekvencije reagiraju turbinski regulatori gotovo trenutnom promjenom snage proizvodnje i to se naziva
primarna regulacija frekvencije. Promjena snage proizvodnje, u kombinaciji s promjenom potronje
frekvencijski ovisnih potroaa, pomae u suzbijanju daljnjeg poveanja odstupanja frekvencije od
nazivne vrijednosti. Ako je primarna regulacija bila uspjena sustav dolazi u stabilno stanje, ali s
frekvencijom razliitom od nazivne. To je dobro to se tie stabilnosti sustava, ali se javljaju neeljeni
tokovi snaga i akumulira pogreka regulacijskog podruja. Da bi se frekvencija vratila na nazivnu
vrijednost, potrebno je promijeniti zadane vrijednosti snaga proizvodnje za to predvienih elektrana
(regulacijske elektrane), ovisno o novonastaloj ravnotei izmeu proizvodnje i potronje. Potonja radnja
spada u sekundarnu regulaciju frekvencije, a moe se obavljati automatski (automatska sekundarna
regulacija) ili runo. U veini elektroenergetskih sustava sekundarna regulacija obavlja se automatski [3].
Pod tercijarnom regulacijom podrazumijeva se svako podeavanje, automatsko ili runo, parametara
ureaja koji sudjeluju u sekundarnoj regulaciji zbog osiguravanja zahtijevane sekundarne regulacijske
priuve ili gospodarski optimalne raspodjele sekundarne regulacijske snage na proizvodne jedinice koje
sudjeluju u sekundarnoj regulaciji.
Openito, regulaciju frekvencije mogue je obavljati iz bilo kojeg mjesta u sustavu. Pritom treba
voditi rauna o ogranienjima prijenosnog sustava. Ako neki vod radi blizu granice svojih mogunosti,
potrebno je imati dostatnu regulacijsku priuvu u dijelovima sustava koje povezuje. Operator sustava
regulaciju frekvencije moe osiguravati na tri naina:
a) Automatskom kontrolom proizvodnje proizvoai automatski prilagoavaju proizvodnju
trenutnim uvjetima u sustavu, ovisno o svojim regulacijskim karakteristikama.
b) Izravnim podeavanjem proizvodnje pojedinih elektrana.
c) Upravljanjem optereenjem mogunost smanjivanja potronje ili iskapanja.
Postoje dva ustroja usluge regulacije frekvencije, otkupni i bilateralni. U prvom sluaju
operator sustava kupuje djelatnu snagu (od proizvoaa ili od potroaa) u priblino realnom vremenu.
Na taj nain se u nekim zemljama ve provodi regulacija frekvencije, npr. u Skandinaviji (sustav
NORDEL). Bilateralni ustroj moe se primijeniti u zemljama u kojima operator sustava nema obvezu
pruanja usluge regulacije frekvencije, nego kupci sami kupuju uslugu praenja optereenja.
4.1.

Svrha regulacije frekvencije

Potroai Kvaliteta elektrine energije koja se isporuuje potroaima treba biti takva da
odgovara njenoj namjeni. Troila, u rasponu od velikih industrijskih procesa do jednostavne elektrine
arulje zahtijevaju ouvanje frekvencije u granicama unutar kojih njene promjene nee djelovati tetno na
pouzdanost ureaja ili na kvalitetu njegovog rada. Potroai su takoer izloeni riziku od iskljuenja
uslijed podfrekvencijskog rastereenja nad ime nemaju nikakvu kontrolu.
Proizvoai Oprema za proizvodnju elektrine energije takoer zahtijeva ouvanje iznosa
frekvencije unutar odgovarajuih granica gdje njene promjene nee tetno utjecati na pouzdanost
opreme, kvalitetu rada ili na ivotni vijek. Gubitak dijela proizvodnje moe dovesti do daljnjih poremeaja i
raspada elektroenergetskog sustava u cjelini. Osim toga, konstantna frekvencija omoguava raspodjelu
optereenja na agregate tj. izradu voznih redova.
Mrea U dijelovima EES-a koji su povezani relativno slabim vodovima, neusklaena djelovanja
za korekciju frekvencije mogu uzrokovati ili poveati preoptereenja, nestabilnost ili potekoe u regulaciji
napona. Pogon pri niskoj frekvenciji moe takoer uzrokovati tetu uslijed visokih vrijednosti magnetskih
tokova u transformatorima.
Trite U trinom okruenju postoji rizik povezan s meudjelovanjem promjena frekvencije i
funkcioniranja trita. Promjene frekvencije uzrokuju promjene u proizvodnji i potronji te stoga imaju
6

utjecaj na trine prilike. Neusklaena djelovanja izmeu meusobno povezanih trita mogu uzrokovati
da iznos energije koja se izmeu njih razmjenjuje odstupa od ugovorenih vrijednosti.
4.2.

Trokovi regulacije frekvencije

U okomito organiziranim elektroprivrednim poduzeima trokovi osiguravanja regulacije

frekvencije u uskim granicama zapravo su dodatni trokovi za osiguranje sposobnosti elektrana da
provode regulaciju frekvencije, zatim dodatni trokova za osiguranje priuvnih kapaciteta u proizvodnji
elektrine energije te mogue povlastice koje se daju potroaima u zamjenu za mogunost iskljuivanja
njihovih potroaa. Svaki od prethodnih trokova iznimno je teko kvantificirati.
Trite usluga regulacije frekvencije moe biti od pomoi prilikom odreivanja trokova regulacije
frekvencije. Meutim, u trinom okruenju, trokovi usluge regulacije frekvencije trebali bi biti odreeni
na temelju trinih cijena usluge prije nego na stvarnim trokovima koje ima pruatelj usluge. Slino bi
trokovi iskljuenja ili pokretanja generatora, u funkciji ostvarenja bolje usluge, trebali biti procijenjeni kao
gubitak mogunosti za bolji plasman energije. Uz pretpostavku da se ovi trokovi mogu razlikovati u
okomito integriranim poduzeima, lake je predvidjeti budue stvarne trokove isporuke odreene usluge,
nego budue trine cijene pomonih usluga sustava ili energije. Stoga trino okruenje moe
uzrokovati nesigurnost u procesu odreivanja rizika.
4.3.

Osiguravanje usluge regulacije frekvencije

Postoji vie naina za osiguranje usluge regulacije frekvencije u trinom okruju:

a) obvezujue pruanje usluge (npr. kao uvjet prikljuka ili neki drugi pravno obvezujui
ugovor),
b) ugovorno pruanje usluge (npr. periodikim raspisivanjem natjeaja),
c) trite (npr. trenutno trite pomonih usluga sustava).
Mnoga trita elektrine energije koja imaju i trita pomonih usluga sustava (ili oboje)
kombiniraju sve tri metode kako bi pokrili sve vremenske okvire.
Obvezujue pruanje usluge sadri umjereni rizik da usluga ne bude dostatna za ispunjavanje
pogonskih standarda. Vei rizik predstavlja vjerojatnost da previe usluge bude raspoloivo jer to
predstavlja nepotrebni troak. Nasuprot tome, u sluaju ugovornog pruanja usluge i trita puno je vei
rizik od manjka usluge regulacije frekvencije nego od njezinog vika.
Ovisno o strukturi trita za osiguravanje usluge moe biti odgovoran operator trita, operator
sustava ili neko tijelo koje predstavlja industriju. Ako operator sustava nije izravno odgovoran, ipak je
potrebno savjetovati se s njime kako bi se umanjio rizik od nabave neuinkovitih usluga regulacije
frekvencije.
5.

PRIUVE

U veini sustava priuva se dijeli na rotirajuu (vruu) i dodatnu (nerotirajuu, hladnu). Dodatnu
priuvu najee predstavljaju agregati koji nisu prikljueni na EES te se na njih ne postavlja zahtjev za
trenutnim odzivom. Ukljuuje razliite oblike, pa ak i dobrovoljno daljinsko iskljuenje potronje, a svrha
joj je osloboditi kapacitete rotirajue priuve zbog drugih moguih poremeaja u sustavu. Dodatna
priuva, kao i rotirajua ima odreene fiksne trokove vezane za raspoloivost dodatnih agregata, ali
nema trokova za gorivo, a odravanje agregata je rjee i jednostavnije. Njen bi iznos openito trebao biti
jednak ili neto iznad sumarne maksimalne snage dvaju najveih agregata u pogonu.
Rotirajuu priuvu predstavljaju agregati u pogonu, koji mogu postii predvienu snagu unutar 10
minuta. Njena vanost istaknuta je i u ugovorima o zajednikom radu u nekoj interkonekciji gdje je esto
predvieno plaanje kazni za neosiguravanje odgovarajueg iznosa rotirajue priuve. Ova usluga je vrlo
slina uslugi odravanja frekvencije. Rotirajuu priuvu je mogue podijeliti na dio koji slui za regulaciju
EES-a i na dio koji slui u sluajevima poremeaja u sustavu. Komponenta rotirajue priuve iznosi od
50% do 75% ukupne pogonske priuve to ovisi o udjelima HE i TE u pogonu sustava [4]. Ona je
openito jednaka, ili neto vea od, maksimalne snage najveeg agregata koji je u pogonu u sustavu.
Vrlo vaan imbenik za odravanje odgovarajue rotirajue priuve jest taj da priuva mora biti
raspodijeljena izmeu vie agregata u sustavu. Ako je veina ili sva priuva dodijeljena jednom agregatu
u sustavu, ukupni je odziv ogranien brzinom (MW/min) kojom taj agregat moe dizati svoju snagu. Osim
toga raspodjelom priuve na vie agregata smanjuje se vjerojatnost nestabilnosti EES-a, ispada spojnih
vodova ili preoptereenja vodova i drugih elemenata u sustavu.
Prevladavajui deterministiki kriteriji odreivanja potrebne rotirajue priuve, ne uzimaju u obzir
dinamike znaajke odziva generatora kao i ponaanje optereenja ili troak za osiguranje rotirajue
7

priuve te rizik za sustav u sluaju da ona ne bude angairana. Uz to treba biti provjerena lokacija priuve
za jednostruki kvar (sigurnost n-1) u svakoj toki sustava da bi se provjerila tehnika mogunost
angairanja ukupne raspoloive priuve u sluaju potrebe. Nove metode procjene potrebne priuve uz
procjene vjerojatnosti o raspoloivosti agregata i nesigurnosti potronje uzimaju u obzir i trine uvjete
kako na tritu elektrine energije tako i na tritu pogonske priuve. Kako je brzina poveanja snage
agregata razliita, razliita je i cijena rotirajue priuve koju oni mogu dati. Kada se u sluaju poremeaja
angaira dio ili ukupna rotirajua priuva, potrebno je istu nadomjestiti uputanjem agregata rezerviranih
u minutnoj priuvi.
5.1.

Struktura trita rotirajuom priuvom

Odreene strukture trita dozvoljavaju vlasnicima pojedinih agregata istovremeno davanje

ponuda na tritu rotirajue priuve i energije. Ako je cijena osiguranja rotirajue priuve dovoljno visoka
prema krajnjoj cijeni koja se moe postii na tritu energije vlasnici pojedinih agregata izabrat e i
osiguravanje rotirajue priuve umjesto proizvodnje energije. Trite rotirajue priuve i trite energije
meusobno su usko povezana. Kako bi se postigla maksimalna iskoristivost prijenosnih i proizvodnih
resursa, potrebno je razmatrati rotirajuu priuvu u svezi s tritem energije. Za odabiranje najboljeg
rasporeda, uzimajui u obzir ogranienja prijenosa, sigurnosti i same rotirajue priuve, koriste se
programski paketi za optimizaciju.
Operator sustava moe primijeniti optimizacijske sheme odvojeno za trite energije odnosno
rotirajue priuve. Postavlja se pitanje kako uskladiti ta dva trita. Drugo je pitanje kako raspodijeliti
rotirajuu priuvu ako u sustavu dolazi do zaguenja u prijenosu. Neki operatori sustava koriste
heuristike metode kako bi razdvojili korelaciju i/ili jednostavno ignorirali utjecaje zaguenja na trite
rotirajue priuve. Ako se trita energije i rotirajue priuve razmatraju odvojeno, tada postoje dvije
mogunosti (Mogunosti 1 i 2) za zadovoljenje potronje i osiguranje potrebne rotirajue priuve.
Mogunost 3 kombinira trita energije i rotirajue priuve, tj. automatski koordinira izmeu trita
energije i rotirajue priuve te razmatra utjecaje zaguenja na trite rotirajuom priuvom.
a) Mogunost 1 Ako se prvo odaberu najskuplji agregati da zadovolje potrebe za rotirajuom
priuvom, to e moda imati za posljedicu nemogunost rasporeda preostalih kapaciteta za
zadovoljenje potronje zbog ogranienja prijenosnog sustava. Operator sustava e u tom
sluaju prihvatiti ponude na tritu energije potrebne da se otklone preoptereenja vodova
(iako te ponude nisu najpovoljnije po cijeni).
b) Mogunost 2 Prvo se s agregatima koji imaju najmanje trokove zadovolje zahtjevi
potroaa, a zatim se s preostalim kapacitetima zadovoljavaju potrebe za rotirajuom
priuvom. Ako se uslijed toga pojavi manjak rotirajue priuve na tritu, operator sustava e
morati prihvatiti skuplje ponude zbog osiguravanja dovoljnog iznosa.
c) Mogunost 3 Ako se trita energije i rotirajue priuve zajedno optimiraju, mogue je
rasporediti rotirajuu priuvu izmeu svih potencijalnih agregata s ciljem smanjenja ukupnog
troka u sustavu.
6.

UPUTANJE IZ BEZNAPONSKOG STANJA

Uputanje iz beznaponskog stanja je postupak vraanja sustava u normalno pogonsko stanje iz

stanja potpunog ili djelominog raspada. Openito, elektrane trebaju napajanje (za pokretanje raznih
crpki, motora, rad informatike opreme itd.) da bi pokrenule proizvodnju elektrine energije. U normalnim
uvjetima elektrana se pri pokretanju napaja iz distribucijske ili prijenosne mree. Nakon raspada EES-a
prve se pokreu elektrane koje imaju mogunost pokretanja iz beznaponskog stanja, a koje se napajaju iz
vlastitih pomonih izvora smjetenih u samoj elektrani.
Ti pomoni izvori napajanja su obino dizel ili plinski agregati, ovisno o veliini same elektrane.
Kada se pokrene, elektrana moe napajati dio mree i tako omoguiti pokretanje ostalih elektrana u tom
podruju. Elektrane sposobne za uputanje iz beznaponskog stanja potrebno je strateki rasporediti kako
bi se cijeli EES mogao vratiti u normalno pogonsko stanje nakon raspada.
Situacije u kojima je potrebno koristiti uslugu uputanja iz beznaponskog stanja nastaju vrlo
rijetko, ali su ekonomske i socijalne posljedice raspada EES-a iznimno velike pa je opravdano ulagati
sredstva u mjere koje se poduzimaju ako se raspad ipak dogodi. Detaljne norme za planiranje i ispitivanje
uputanja iz beznaponskog stanja ne postoje. U prolosti je za ovu uslugu bilo odgovorno okomito
integrirano poduzee. Takva poduzea bi zaduila operatora sustava za upravljanje proizvodnim i
prijenosnim kapacitetima u sluaju raspada EES-a i za odluivanje izmeu rizika od unitenja opreme i
tete nastale prekidom napajanja potroaa.

Takav princip ne moe funkcionirati i nakon restrukturiranja. Pokretanje iz beznaponskog stanja

zahtijeva koordinirano djelovanje operatora sustava, prijenosnog sustava i elektrana sposobnih za
pruanje usluge uputanja iz beznaponskog stanja. Prije je bilo dovoljno utvrditi uinkovitost ukupne
usluge, a sada je potrebno ustanoviti da li svi sudionici ispunjavaju svoje dunosti i svakome od njih
dodijeliti odreenu odgovornost, odnosno dio krivnje za neuspjelo uputanje iz beznaponskog stanja.
Takoer je svim sudionicima potrebno nadoknaditi sve trokove koji nastaju zbog pruanja ove usluge,
kao i osigurati odreenu novanu naknadu za preuzetu odgovornost.
6.1.

Komponente trokova

Navode se etiri vrste trokova povezanih uz uslugu uputanja iz beznaponskog stanja [5]:
a) Trokovi vezani uz same elektrane. Ukljuuju trokove investicije, ispitivanja, edukacije,
sanacije teta prouzroenih pruanjem ove usluge i trokove goriva tijekom pokretanja iz
beznaponskog stanja.
b) Trokovi prijenosnog sustava koji ukljuuju trokove investicije (u komunikacijsku opremu,
mogunost sinkronizacije, regulacije i vanjskog napajanja prekidaa itd.), planiranja,
edukacije i prekovremenog rada osoblja u sluaju raspada.
c) Trokovi regulacije koji ukljuuju trokove investicije i pogonske trokove za planiranje,
testiranje i edukaciju.
d) Trokovi elektrana koje nisu osposobljene za uputanje iz beznaponskog stanja, ali brzo
pokreu proizvodnju. Ukljuuju trokove nastale tete na opremi (npr. oteenja turbine zbog
rada pri frekvencijama razliitim od nazivne).
Navedene trokove teko je procijeniti, a u prolosti se oni nisu tono biljeili. Takoer je teko
jednoznano odrediti neke trokove operatora sustava ili prijenosnog sustava usluzi uputanja iz
beznaponsog stanja. Iako je mnogo ljudi ukljueno u uputanje iz beznaponskog stanja, oni su svi
zaposlenici tvrtki ukljuenih u ovu uslugu i to im je dio posla. Nije lako ni odrediti investicijske trokove
potrebne za pruanje usluge ove usluge. Priuvno napajanje upravljakih centara potrebno je za sluaj
da ostanu bez glavnog napajanja. To se moe dogoditi (i najee se dogaa) i u sluaju da ostatak
sustava normalno funkcionira. Isto vrijedi i za pomona napajanja u ostatku sustava. Komunikacijski i
upravljaki sustavi moraju imati priuvno napajanje i ostati u pogonu u sluaju gubitka glavnog napajanja.
Prekidai u prijenosnom sustavu moraju bez glavnog napajanja biti u stanju nekoliko puta obaviti sklopne
operacije. Niti jedan od ovih trokova ne nastaje iskljuivo kao posljedica usluge uputanja iz
beznaponskog stanja. Ipak, postoje odreeni investicijski trokovi koji se mogu pripisati samo ovoj usluzi
(npr. u ureaje za sinkronizaciju koji se ugrauju na pojedina mjesta u EES-u).
6.2.

Primjena

Prema uredbi br. 888 [5], operator sustava nije duan nuditi uslugu uputanja iz beznaponskog
stanja pa se pretpostavlja da e se trokovi ove usluge pokriti iz naplate usluge prijenosa. Trokovi ove
usluge mali su u usporedbi s ukupnim trokovima proizvodnje elektrine energije, ali mogu za pojedinog
proizvoaa biti znaajni. Zato je za uspjenost ove usluge potrebna kombinacija tehnikih zahtjeva i
ekonomskih poticaja.
Za poticanje konkurencije prilikom pruanja usluge uputanja iz beznaponskog stanja, operator
sustava mora tono navesti uvjete koje elektrane moraju ispuniti. Ti uvjeti ukljuuju brzinu odziva,
minimalne i maksimalne mogunosti proizvodnje djelatne i jalove snage i mogunosti regulacije
frekvencije i napona. Takoer je potrebno navesti zahtjeve za ovom uslugom prema lokaciji u sustavu.
Trokovi operatora sustava i prijenosa mogu se naplatiti od korisnika, kao i ostali njihovi trokovi, uz
prethodno odobrenje regulatornog tijela.
Elektrane bez mogunosti uputanja iz beznaponskog stanja utjeu na trokove usluge ovisno o
snazi koja im je potrebna za pokretanje i vremenu nakon kojeg same poinju proizvodnju elektrine
energije. Takoer je vano uzeti u obzir vrijeme unutar kojeg se mora vratiti napajanje u elektrane kako bi
se izbjeglo nastajanje tete. Sve ove trokove teko je odrediti pa je jedna od mogunosti da uputanje iz
beznaponskog stanja bude zahtjev koji elektrana mora ispuniti kako bi se spojila na mreu i da se ti
trokovi ne odvajaju od ostalih.
Nije vjerojatno da e se u skoroj budunosti razviti potpuno konkurentna trita uputanja iz
beznaponskog stanja. Za trino odreivanje cijene ove usluge potreban je dovoljan broj odgovarajuih
proizvoaa na odreenom prostoru to esto nije sluaj. Osim toga, dijelovi ove usluge vezani za
prijenos i upravljanje sustavom ionako ne smiju imati konkurenciju.

7.

POMONE USLUGE SUSTAVA U HRVATSKOJ

U Republici Hrvatskoj su procesi privatizacije, deregulacije i uspostave trita jo u zaetku.

Pomone usluge definiraju se kao dobavljive pojedinane usluge, koje daje korisnik mree (npr.
proizvoa) ili operator distribucijskog sustava na zahtjev operatora prijenosnog sustava i za iju dobavu
(tehniko rjeenje, pogonski trokovi) operator prijenosnog sustava rauna s primjerenom naknadom
trokova. Te usluge koristi operator prijenosnog sustava za ostvarenje usluga sustava. Vjetroelektrane s
asinkronim pogonom su osobit tip proizvodnih jedinica na koje se u pravilu ne primjenjuju uredbe ovih
Mrenih pravila u pogledu pruanja pomonih usluga.
Prema Mrenim pravilima elektroenergetskog sustava [6] koje je donijelo Ministarstvo
gospodarstva rada i poduzetnitva, definirane su etiri pridjeljive pomone usluge sustava (u Mrenim
pravilima se nazivaju Usluge elektroenergetskog sustava):

odravanje frekvencije,

odravanje napona,

ponovna uspostava opskrbe (crni start),

voenje EES-a.
Osim njih, u prijenosnoj mrei postoje i dvije nepridjeljive usluge sustava (za koje nije
prepoznatljiv pruatelj):

osiguranje jalove energije za korekciju nedoputenog faktora snage,

osiguranje nestandardnih usluga.

8.

ZAKLJUAK

Iako definicije pomonih usluga sustava nisu jednoznane i svaka ih zemlja prilagoava
specifinostima svog elektroenergetskog sustava, postoji odreen broj usluga koje se u slinim oblicima
javljaju u gotovo svim zemljama koje imaju liberalizirane sustave. Jo vee razlike javljaju se izmeu
subjekata koji nude usluge i naina odreivanja cijena i naplate. Cilj ovog rada je upoznavanje s
temeljnim znaajkama liberaliziranog trita elektrine energije, a posebice s problemima koji se javljaju
pri definiranju, primjeni, mjerenju i vrednovanju pomonih usluga sustava.
U Hrvatskoj su procesi liberalizacije i deregulacije jo u tijeku i pomone usluge sustava se ne
mogu promatrati u trinom kontekstu. Tijekom uspostave trita pomonih usluga sustava svakako treba
uzeti u obzir veliinu i posebnosti hrvatskog sustava i primijeniti onaj model koji nee dovesti do stvaranja
monopola, ili pak povlaenja pruatelja usluga s trita, nedostatka kapaciteta i previsokih cijena. Samo
trite teko moe ispuniti te zahtjeve pa dovoljno ovlasti treba ostaviti i regulatornim tijelima.
9.
[1]

[2]

[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]

[9]
[10]

10

LITERATURA
J. Zhong, On Some Aspects of Design of Electric Power Ancillary Service Markets, doktorat,
Department of Electric Power Engineering, Chalmers University of Technology, Gteborg, vedska
2003
A. Cali, S. Conti, G. Tina, Ancillary services in deregulated electricity power industry: a structured
comparison, Proceedings of the IASTED International Conference, Power and Energy Systems,
19. 22. studeni, 2001, Tampa, Florida, SAD
I. Arnott, A. Bose, N. Cukalevski, J. Grange, T. Rusin, N. Singh, Frequency Control in a Market
Environment, Cigre, 39-205 Session 2002, radna skupina 39.01
Y. Rebours, D. Kirschen, A Survey of Definitions and Specifications of Reserve Services, The
University of Manchester, Release 2, listopad 2005.
E. Hirst, B. Kirby, Maintaining System Blackstart in Competitive Bulk-Power Markets, Consulting
in Electric-Industry Resctructuring, Oak Ridge, Tennessee, 2001.
Mrena pravila elektroenergetskog sustava, Narodne novine, broj 177/04
S. Stoft, The demand for operating reserves: key to price spikes and investment, IEEE
Transactions on Power Systems, Vol. 18, No. 2, May 2003, pp. 470 477
B.G. Gorenstin, S. Granville, J.C.O. Mello, J.A. Medeiros, L.R.M. Regino, A.C.G. Melo, L.G.
Marzano, J.S. Ojeda, A.L.M. Marcato, Ancillary Service in Deregulated Electric Power Industry,
Cigre,39-203 Session 2000., Pariz
E. Hirst, B. Kirby, Electric Power Ancillary Services, Oak Ridge National Laboratory Tehnical
Report, 1996, ORNL/CON-426
I. Kuzle, S. Tenjak, T. Tomia, Rotirajua priuva u uvjetima trita elektrinom energijom,
Zbornik V. savjetovanja HK CIGRE, knjiga - Pogon i voenje EES-a / Velebir, Vesna (ur.), Zagreb:
Hrvatski komitet CIGRE, 2001. (struni rad)