REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO OBRANE
GLAVNI STOER OS RH

UPUTA
O VOJNIM
U OS RH

VJEBAMA

- Sijeanj 2005. REPUBLIKA HRVATSKA

MINIS

TAR S TV O O B R AN E

GLAVNI STOER OS RH
KLASA:
URBROJ:

VOJNA TAJNA
POVJERLJIVO

Zagreb,

Na temelju lanka 11. stavka 1. Zakona o obrani (Narodne novine broj: 33/02. i
58/02.) te Uputa o izdavakoj djelatnosti u OS RH (MORH, URBROJ: 512-01-04-325
od 31. sijenja 1994.) Glava IX. toka 17, za uporabu u OS RH

ODOBRAVAM
UPUTU O VOJNIM VJEBAMA U OS RH

NAELNIK GS OS RH
general zbora

Josip LuciSADRAJ
SADRAJ ...................................................................................................... 1.1.1

UVOD .............................................................................................................
PRVO POGLAVLJE OPE ODREDBE .......................................................
1.1. Pojam vjebi ........................................................................................................
1.2. Cilj vjebi .............................................................................................................
1.3. Uvjeti i naela za provedbu vjebi .......................................................................
1.4. Temeljni pojmovi koji se koriste u pravilu ............................................................
DRUGO POGLAVLJE PODJELA I OPIS VOJNIH VJEBI ......................
2.1. Opa podjela vojnih vjebi ..................................................................................
2.1.1. Podjela vjeba prema cilju ..........................................................................
2.1.1.1. Stoerne vjebe (SV).......................................................................................
2.1.1.2. Taktike vjebe (TV)........................................................................................

2.1.2. Podjela vjebi prema sudionicima ...............................................................

2.2. Opis vjebi .................................................
2.2.1. Vjebe na zemljovidu (VNZe).................................................
2.2.1.1. Svrha .....................................................
2.2.1.2. Temeljne znaajke .......................................................

2.2.2. Vjebe na zapovjednom mjestu (VZM).................................................

2.2.2.1. Svrha ......................................................
2.22.2. Temeljne znaajke ...........................................................

2.2.3. Vjebe zapovjednitva na zemljitu (VZZ)...............................................

2.2.3.1. Svrha ......................................................
2.2.3.2. Temeljne znaajke .......................................................

2.2.4. Taktike vjebe bez postrojbi (TVBP)...............................................

2.2.4.1. Svrha .........................................................
2.2.4.2. Temeljne znaajke ..........................................................

2.2.5. Vjebe na zemljitu (VNZ)..................................................

2.2.5.1. Svrha ......................................................
2.2.5.2. Temeljne znaajke........................................................

2.2.6. Taktike vjebe s bojnim gaanjem (TVBG)................................................

2.2.6.1. Svrha .................................................................
2.2.6.2. Temeljne znaajke ..........................................................

2.2.7. Mobilizacijske vjebe (MV).....................................................

2.3. Uporaba raunalnih simulacija u vjebama .........................................................
2.4. Faze vjebe .........................................................................................................
TREE POGLAVLJE FAZA PRIJE PROVEDBE VJEBE ............
3.1. Ralamba potreba za vjebama ..............................................
3.2. Planiranje vjebi ...................................................
3.3. Aktivnosti tijekom planiranja i pripreme vjebe ................................................
3.3.1. Izrada zapovijedi za vjebu ................................................
3.3.2. Dodjela odgovornosti za planiranje ..............................................
3.3.3. Izrada vremenskog plana za vjebu ...........................................................
3.3.4. Izrada nacrta plana vjebe ..........................................................................
3.3.5. Provedba izvianja.......................................................................................
3.3.6. Priprema scenarija ...............................................................................
3.3.6.1. Opa situacija ..................................................................................................
3.3.6.2. Poetna situacija .............................................................................................
3.3.6.3. Naredne situacije .............................................................................................

3.3.7. Priprema operativnog plana i ostalih planova ............................................

3.3.7.1. Obavjetajni plan .............................................................................................

3
5
5
5
5
6
9
9
9
10
10
11
14
14
14
14
15
15
16
17
17
17
18
18
18
19
19
20
21
21
21
23
23
25
26
26
28
30
30
31
33
34
35
35
36
37
37
38
39

3.3.7.2. Plan nadzora ....................................................................................................

3.3.7.3. Plan logistike potpore .....................................................................................
3.3.7.4. Plan veza .........................................................................................................
3.3.7.5. Plan kretanja ....................................................................................................
3.3.7.6. Plan ralambe ................................................................................................
3.3.7.7. Plan izvjeivanja ............................................................................................
3.3.7.8. Plan odnosa s javnou i informiranja .............................................................
3.3.7.9. Izvanredni plan ................................................................................................
3.3.7.10. Financijski plan ..............................................................................................

3.3.8. Sadraj elaborata za vjebu.......................................................

3.3.8. Priprema zemljita ....................................................................
3.3.9. Provedba probe ..........................................................................................
ETVRTO POGLAVLJE PROVEDBENA FAZA ....................................
4.1. Nadzor vjebe ......................................................................................
4.1.1. Temeljne funkcije nadzornog osoblja ..........................................................
4.1.2 Priprema nadzornog osoblja ........................................................................
4.1.3. Nadzornici ...............................................................................................
4.1.3.1. Sredite za nadzor vjebe ...............................................................................

4.1.4. Suci .............................................................................................................

4.1.5. Ocjenjivai ...................................................................................................
4.2. Specifinosti provedbe pojedinih vrsta vjebe ....................................................
4.2.1. Vjeba na zemljovidu ..................................................................................
4.2.2. Vjeba zapovjednitva na zemljitu ............................................................
4.2.3. Taktika vjeba bez postrojbi ......................................................................
4.2.4. Vjeba na zemljitu .....................................................................................
4.2.5. Taktika vjeba s bojnim gaanjem .......................... .................................
PETO POGLAVLJE FAZA POSLIJE PROVEDBE VJEBE ........................
5.1. Ralamba poslije provedbe vjebe (RPP)...............................................
5.1.1. Priprema ralambe poslije provedbe vjebe .............................................
5.1.2. Provedba ralambe poslije provedbe vjebe ............................................
5.1.3. Razine provedbe ralambe poslije provedbe vjebe .................................
5.2. Izvjea poslije provedbe vjebe ........................................................................
5.3. Nauene lekcije i njihova funkcija .......................................................................
ESTO POGLAVLJE SPECIFINOSTI NATO/PfP VJEBI .......................
6.1. Programiranje vjebi ...........................................................................................
6.2. Planiranje vjebe ................................................................................................
6.2.1. Osoblje i organizacija za planiranje vjebe ................................................
6.2.1.1. asnik za rasporeivanje vjebe .....................................................................
6.2.1.2. asnik za provedbu vjebe ..............................................................................
6.2.1.3. Voditelj vjebe ..................................................................................................
6.2.1.4. Upravljaki stoer ............................................................................................
6.2.1.5. Nadzorna organizacija .....................................................................................
6.2.1.6. Zapovjednici sudjelujuih postrojbi ..................................................................
6.2.1.7. Ured za posjetitelje i promatrae .....................................................................
6.2.1.8. Novinarsko-informacijski centar .......................................................................

6.2.2. Dokumenti za planiranje vjebe ..................................................................

6.2.3. Proces planiranja vjebe .............................................................................
6.3. Vjebovni oblici ...................................................................................................
6.4. Ralamba i ocjenjivanje vjebi ..........................................................................
LITERATURA......................................................................................

41
42
43
43
43
43
44
45
45
45
47
47
48
48
48
49
50
50
52
53
54
54
55
56
56
57
59
59
61
62
63
65
65
66
67
68
69
69
69
69
69
69
69
70
70
72
73
74
75
77

UVOD

Sustav upravljanja obukom koji se ve nekoliko godina provodi u OS RH, a

temelji se na borbeno usredotoenoj obuci, oslanja se na program vjebi kao najvieg i
najsloenijeg oblika postizanja, odravanja i provjere pojedinane i skupne
djelotvornosti i borbene spremnosti postrojba, ustanova, stoera i zapovjednitava za
provedbu svojih dodijeljenih borbenih i neborbenih zadaa.
Uputa o vojnim vjebama u OS RH temelji se na dragocjenim borbenim
iskustvima Domovinskog rata, kao i na iskustvima iz do sada provedenih vjebi u OS
RH te na sudjelovanju u vjebama organiziranih u sklopu programa NATO/Partnerstvo
za mir. Svrha upute je:

- definirati ope pojmove u svezi s vojnim vjebama i vrste vojnih vjebi,

- standardizirati i sistematizirati postupke planiranja, pripreme i provedbe vojnih vjebi
radi to breg i uspjenijeg postizanja ciljeva vjebe te osiguravanja racionalne
uporabe ljudskih, materijalnih i vremenskih resursa,

- dati zapovjednicima, stoerima i drugim osobama koje planiraju, pripremaju i

provode vjebe, upute na koji nain, kojim metodama i postupcima najlake i
najuinkovitije pripremati i provoditi vojne vjebe u OS RH.
Uputa se preteno bavi vjebama za borbene zadae, ali se ona jednako
primjenjuje i za neborbene zadae, potujui njihove uvjete i specifinosti koji se
razlikuju od situacije do situacije. Definiranje tih uvjeta i specifinosti zadaa je
zapovjednitva koje planira i zapovijeda provedbu odreene vjebe, kao i onih koji tu
vjebu pripremaju i provode. Ona se jednako primjenjuje za vojne vjebe djelatnog,
ronog i priuvnog sastava.
Uputa ima est poglavlja. U prvom poglavlju daju se ope odredbe o pojmu,
cilju, te uvjetima i naelima za provedbu vjebi. Posebno su definirani kljuni pojmovi
koji se najee spominju u pravilu.
Drugo poglavlje donosi podjelu vjebi na nain da se vjebe dijele prema dva
temeljna kriterija: prema ciljevima koji se vjebama ostvaruju i prema sudionicima
vjebi. Svaka vjeba je opisana tako da se navodi svrha vjebe i daju njezine temeljne
znaajke. Posebno se naglaava uporaba raunalnih simulacija u vjebama s obzirom
da one sve vie zamjenjuju sloene i skupe vjebe na zemljitu.
U treem, etvrtom i petom poglavlju opisuju se faze vjebe: faza prije provedbe
vjebe, provedbena faza i faza nakon provedbe vjebe. Svaka od faza detaljno je
ralanjena kako bi se logiki zatvorio krug od raanja ideje za odreenom vjebom,
preko planiranja i provedbe vjebe, do ralambi, skupljanja nauenih lekcija i
izvjeivanja za koritenje iskustava s provedene vjebe u novim, buduim vjebama.
U estom poglavlju informativno se navode specifinosti NATO/PfP vjebi. Kao
lanica PfP-ja sve se vie ukljuujemo u razliite vjebe, bilo kao promatrai, bilo kao

sudionici, a u bliskoj budunosti i kao domaini nekih od NATO/PfP vjebi. U ovom se

poglavlju daju temeljni elementi koje je potrebno znati da bi svi oni koji sudjeluju u
NATO/PfP vjebama mogli prepoznati specifinosti programiranja, planiranja,
vjebovnih oblika i ralambi te ocjenjivanja NATO/PfP vjebi.
Ovom se uputom ne zatvara sustav planiranja, pripreme i provedbe vjebi, ve
se potie njegov daljnji razvoj. Razvoj e prije svega ovisiti o brzini ulaska RH u NATO i
ii u smjeru preuzimanja NATO procesa planiranja i provedbi vjebi uz zadravanje
specifinosti u odnosu na nau veliinu, sastav, strukturu, doktrinu, obuku, potrebe, te
materijalne i financijske mogunosti.
Sve primjedbe i prijedloge za poboljanje Upute, nastale kao rezultat izuavanja
i praktine primjene njezina sadraja, treba dostavljati Operativnoj upravi GS OS RH da
daljnji postupak usuglaavanja i ugraivanja.

PRVO POGLAVLJE
OPE ODREDBE

1.1. POJAM VJEBI

Vjeba je najvii i najsloeniji oblik obuke kojim se pojedinci, postrojbe,
ustanove, stoeri i zapovjednitva OS RH, praktino obuavaju za provedbu svojih
dodijeljenih borbenih i neborbenih zadaa.
Vjebe se provode u stvarnim ili u simuliranim uvjetima protivnika, zemljita,
vremena i raspoloivih snaga i resursa.

1.2. CILJ VJEBI

Vjebe imaju za cilj:
a) osposobiti zapovjednike, stoere i zapovjednitva za planiranje, pripremu i
provedbu borbenih djelovanja, donoenje i prenoenje odluke na podreene,
b) uvjebati i osposobiti postrojbe za izvoenje borbenih i neborbenih djelovanja
na kopnu, moru, podmorju, rijekama i zranom prostoru u svim vremenskim,
zemljinim i borbenim uvjetima,
c) stei uvid u osposobljenost i uvjebanost postrojbi, ustanova, stoera i
zapovjednitva za provedbu svojih dodijeljenih borbenih i neborbenih zadaa.

1.3. UVJETI I NAELA ZA PROVEDBU VJEBI

Temeljni uvjeti za provedbu vjebi postrojba, ustanova, stoera i zapovjednitava
proizlaze iz doktrine voenja oruane borbe, smjernica za obuku te odredbi i uputa za
borbenu uporabu postrojba.
Vjebe postrojba, ustanova, stoera i zapovjednitava provode se u uvjetima koji
su najblii ratnim. Igrajue strane naelno se realno prikazuju, uz potpuno uvaavanje
borbenih mogunosti sredstava ratne tehnike, naela i naina djelovanja odgovarajuih
postrojba. Izvode se na naelima borbenih djelovanja naih oruanih snaga, pri emu
postrojbe koje imitiraju protivnika djeluju prema njegovoj doktrini i naelima borbenih
djelovanja.
Vjebe koje provode grane OS RH moraju potovati i isticati posebnost njihove
organizacije, ustroja, opreme, zadaa, kao i prostora u kojem provode vjebe (kopno,
more i podmorje te zrani prostor).
Vjebe koje se organiziraju u sklopu programa NATO/PfP, a u kojima sudjeluju
postrojbe OS RH provode se prema usvojenoj doktrini provedbe ratnih i neratnih
operacija NATO-a.
Vjebe moraju biti elastine. One moraju doputati podreenim zapovjednicima
slobodu inovacije unutar okvira nove ili postojee doktrine, taktike, tehnika i operativnih
postupaka. One ne smiju slijediti kruta vremenska odreenja koja oteavaju obuku i

uenje. Umjesto toga, zapovjednici moraju napraviti rasporede vjebi koji daju dovoljno
vremena za ispravljanje pogreaka, uenje i provedbu ralambi na svim razinama.

1.4. TEMELJNI POJMOVI KOJI SE KORISTE U PRAVILU

Faze vjebe

- Podjela vjebe na tri faze: faza prije vjebe, provedbena

faza i faza poslije vjebe.

Faza prije vjebe

- Faza u kojoj se, nakon to je odabrana vjeba, provodi

planiranje i priprema za vjebu. Aktivnosti koje se provode
u ovoj fazi i njihovo trajanje ovise o vrsti i sloenosti vjebe.

Provedbena faza

- Faza u kojoj se provodi praktini dio vjebe. Tijekom ove

faze sudjelujua (igrajua) zapovjednitva i postrojbe
provode vjebu prema odreenom scenariju te ostvaruju
odreene ciljeve vjebe, a vjeba se nadzire i ocjenjuje
prema planu napravljenom prije vjebe.

Faza poslije vjebe

- Faza koja poinje svretkom praktinog dijela vjebe i

pokriva ralambe nakon provedbe i dostavljanje izvjea.

Nositelj planiranja vjebe - Zapovjednitvo (zapovjednik) koje izrauje zapovijed za

vjebu te sve ostale planske dokumente za vjebu, od
izrade planova potpore vjebe, preko pripreme scenarija
vjebe, do pripreme operativnog plana za vjebu, ako tu
zadau ne prenese na rukovoditelja vjebe..
Rukovoditelj vjebe

- Osoba koja je u zapovijedi za vjebu odreena da rukovodi

procesom planiranja vjebe, te koja dobiva odgovornost za
nadzor i provedbu vjebe.

Scenarij vjebe

- Popis dogaaja kojim se igrajua zapovjednitva i

postrojbe vode kroz vjebu stavljanjem u niz eljenih
taktikih situacija prije poetka i tijekom vjebe. Obino se
rade u narativnom obliku, a za manje vjebe s ogranienim
ciljevima mogu se raditi i grafiki scenariji. Scenarij moe
biti slobodan i nadziran.

Slobodni scenarij

- Daje poetnu situaciju i dovoljno podataka i naputaka koji

igrajuim zapovjednitvima i postrojbama omoguuju
izradu operativnog plana, priloga i grafikih prikaza na
temelju kojih su slobodni, unutar propisane doktrine i
operativne zapovijedi nadreenog za vjebu, poticati
aktivnosti za postizanje ciljeva vjebe.

Nadzirani scenarij

- Daje detaljne situacije i dogaaje oblikovane za postizanje

odreenih ciljeva vjebe. Obino je vrsto vezan krutim
rasporedom dogaaja s unaprijed odreenim popisom
poruka (signala) za poetak pojedinih dogaaja ili
aktivnosti.

Stoerna vjeba (SV)

- Opi naziv za vjebu koja se naelno provodi na razini

zapovjednitva bojne i vie, a omoguava zapovjedniku da
vjeba svoj stoer za provedbu temeljnih integrirajuih i
nadzornih funkcija u potpori svoje odluke u simuliranim
borbenim ili neborbenim uvjetima. Stoerna vjeba moe
biti na zemljovidu, na zapovjednom mjestu i vjeba
zapovjednitva na zemljitu. Zamjenjuje dosadanji naziv
stoerni trena.

Vjeba na zemljovidu
(VNZe)

- Vjeba kojom se zapovjednitvo (stoer) obuava za

planiranje, usklaivanje i provedbu borbenih i neborbenih
zadaa na zemljovidima i drugim grafikim prikazima u
vojarni ili na zemljitu.

Vjeba na zapovjednom
mjestu (VZM)

- Proirena vjeba na zemljovidu za stoer i sve

zapovjednike u voenju i nadzoru taktikih djelovanja
uporabom taktikih sustava veza. Moe se provoditi u
vojarni ili na zemljitu uz uspostavljanje zapovjednog
mjesta.

Vjeba zapovjednitva na - Vjeba na zemljitu sa smanjenom gustoom postrojbi i

zemljitu (VZZ)
vozila, ali s cijelim sustavom zapovijedanja i nadzora,
borbene potpore i osiguranja borbenih djelovanja.
Taktika vjeba (TV)

- Opi naziv za vjebu postrojbi koja se izvodi na kopnu,

moru i/ili u zraku na stvarnim ili pretpostavljenim
udaljenostima, neprekidno ili s operativnim presjecima, bez
ponavljanja u uvjetima to slinijim stvarnim.

Taktika vjeba bez

postrojbi (TVBP)

- Vjeba koja se provodi na stvarnom zemljitu sa

zapovjednicima i stoerima, bez vojnika.

Vjeba na zemljitu (VNZ)- Vjeba postrojbi na zemljitu u simuliranim uvjetima to

bliim stvarnim, protiv stvarne ili imitirane suprotne strane
(protivnika), za vjebanje i integraciju pojedinih ili svih
borbenih operativnih sustava.

Situacijska vjeba (SV)

- Kratka,
ograniena
vjeba
pokretana
posebnim
scenarijem, usmjerena prema zadaama postrojbe, kojom
se vjeba jedna skupna zadaa skupina povezanih
zadaa. Podvrsta vjebe na zemljitu.

Taktika vjeba s bojnim - Vjeba u kojoj se postrojbe kreu i integriraju vatru

gaanjem (TVBG)
ustrojbenih, pridodanih i podupiruih orunih sustava u
taktikom okruenju u simuliranim uvjetima bojita.
Mobilizacijska vjeba
(MV)

- Vjeba koja se provodi radi provjere mobilizacijske

spremnosti i provedenih mobilizacijskih priprava priuvnih
zapovjednitava i postrojbi.

Jednorodna vjeba

- Vjeba u kojoj sudjeluje samo jedan rod bilo koje grane.

Vierodna vjeba

- Vjeba u kojoj sudjeluju postrojbe razliitih rodova iste

grane.

Zdruena vjeba (ZV)

- Vjeba u kojoj sudjeluju postrojbe iz dviju ili vie grana

oruanih snaga jedne drave.

Vienacionalna vjeba
(VV)

- Vjeba u kojoj sudjeluju postrojbe iz dvije ili vie razliitih

drava. Postrojbe mogu biti samo iz jedne ili iz vie grana.

Sudac

- Osoba koja odreuje rezultate borbenog djelovanja, uinke

vatre i zapreka te aktivnosti potpore.

Ocjenjiva

- Osoba koja promatra aktivnosti sudionika i igrajuih

postrojbi tijekom vjebe i odreuje jesu li zadae
provedene prema ranije odreenim normama.

Nadzornik

- Osoba koja osigurava da se dogaanja i radnje/aktivnosti

zbivaju u odgovarajue vrijeme i na odgovarajuem mjestu
sukladno scenariju vjebe i rasporedu dogaanja.
Predstavlja potrebna zapovjednitva i postrojbe koja nisu
fiziki prisutna kao igrajue strane/sudionici.

Ralamba poslije
provedbe (RPP)

- Proces koji sudionicima vjebe omoguuje da u otvorenoj,

profesionalnoj raspravi utvrde nain provedbe odreenih
pojedinanih i skupnih zadaa, uvide dobre i loe strane te
provedbe i stupanj ostvarenja utvrenih ciljeva vjebe, kao
i da definiraju odreena iskustva iz vjebe koja mogu
postati nauene lekcije.

Borbeni operativni
sustavi (BOS)

- Temeljne funkcije koje zapovjednitva i postrojbe provode

na bojitu. To su: zapovijedanje i nadzor; obavjetajni
poslovi; manevar; vatrena potpora; protuzrana obrana;
pokretljivost, protupokretljivost i preivljavanje; i logistika
potpora.

DRUGO POGLAVLJE

PODJELA I OPIS VOJNIH VJEBI

2.1. OPA PODJELA VOJNIH VJEBI
Temeljni kriteriji za podjelu vjebi su: cilj koji njima elimo postii i sudionici koji u
njoj sudjeluju. Podjela vjebi po tim kriterijima prikazana je na sljedeoj shemi.

PO DJELA VJEBI

P R E M A C IL J U

STO ERNE VJEBE

PREM A SUDI

T A K T I K E V J E B E

N A Z E M L J O V ID U

B EZ PO STR O JB I

N A ZAPO VJED N O M
M JESTU

N A Z E M L J I T U

Z A P O V J E D N I T V A
N A Z E M L J I T U

S B O J N IM
G A AN JEM
M O B IL IZ A C IJ S K E
VJEB E

2.1.1. Podjela vjebi prema cilju

Vojne vjebe temeljno su usmjerene na postizanje uinkovitosti u zadaama i
borbenim operativnim sustavima postrojbe i kombiniraju obuku u pojedinanih
vjetinama i skupnim vjetinama te vjetinama zapovjednika za ostvarenje, u razliitom
stupnju, sljedeih ciljeva:
-

razvoj i odravanje vjetine zapovijedanja i nadzora zapovjednika i njihovih

stoera,

odravanje i poboljanje pojedinanih i skupnih vjetina u postrojbama i

ustanovama.

S obzirom na to, vjebe prema cilju kojeg elimo postii dijelimo na:

JEDNO RO

V I E R O

ZDRU

K O M B IN I

stoerne vjebe (SV), i

- taktike vjebe (TV).

2.1.1.1. Stoerne vjebe (SV)
SV se naelno provode na razini zapovjednitva eskadrile, bojne i vie, a
omoguavaju zapovjedniku da vjeba svoj stoer u provedbi temeljnih integrirajuih i
nadzornih funkcija u potpori svoje odluke u simuliranim borbenim ili neborbenim
uvjetima. One potiu zapovjednike i stoere da se ue zajednikom radu na razliitim
mjestima pod neizvjesnim uvjetima kako bi mogli djelovati kao odlino uhodan
funkcionalan tim. Ove su vjebe vane za razvoj djelotvornosti pojedinanih lanova
stoera u uspjenom nadzoru i usklaivanju svih sustava potrebnih za provedbu
zadae postrojbe.
SV mogu biti vjebe na zemljovidu, vjebe na zapovjednom mjestu i vjebe
zapovjednitva na zemljitu.
2.1.1.2. Taktike vjebe (TV)
TV su vjebe postrojbi koje se izvode na kopnu, moru, podmorju i/ili u zraku na
stvarnim ili pretpostavljenim udaljenostima, neprekidno ili s operativnim presjecima, bez
ponavljanja u uvjetima to slinijim stvarnim.
Naelno se provode pod simuliranim borbenim uvjetima na bojitu, a
zapovjednicima i postrojbama osiguravaju najstvarnije okruenje te im omoguuju da
potpuno procjenjuju imbenike stvarnog vremena i udaljenosti. Ove se vjebe izvode
kao jednostrane, jednostrane s imitiranjem protivnika i dvostrane. Jednostrane vjebe
su vjebe u kojima se protivnik fiziki ne prikazuje. Jednostrane vjebe s imitiranjem
protivnika su vjebe u kojima je protivnik prikazan odreenom metnom situacijom ili
imitacijom vatrenog djelovanja. U dvostranim vjebama, protivnika predstavlja
uvjebana i opremljena suprotna strana koja fiziki na terenu, borei se prema doktrini
protivnika, svojim djelovanjem izravno utjee na djelovanje igrajuih postrojbi, stoera i
zapovjednitva, prema unaprijed odreenom scenariju (popisu dogaaja) radi
postizanja ciljeva vjebe. Pojedine protivnike postrojbe mogu predstavljati nadzornici.
Djelovanja na TV provode se prema odlukama vjebajuih postrojbi, sukladno
slobodnim ili strogo nadziranim scenarijima vjebe, a tijek i trajanje vjebe ovisi o
zadaama i ciljevima vjebe. TV se koriste za obuavanje vojnika, postrojbi, stoera i
zapovjednitava u stvarnim kretanjima i manevrima postrojbi, razvoju, uinkovitoj
uporabi ustrojbenih i pridodanih orunih sustava, izgradnji i jaanju timskog rada,
povezanosti postrojbi, planiranju i usklaivanju vatri, planiranju i usklaivanju logistike
potpore, pomoi u katastrofama, traenju i spaavanju, potpori miru, kao i ostalim
zadaama obuhvaenim sadrajem i ciljevima vjebe.
TV mogu biti vjebe bez postrojbi, vjebe na zemljitu, vjebe s bojnim
gaanjem i mobilizacijske vjebe.
U HRZ i PZO se TV, naelno, izvode kao dvostrane, osim izuzetno eskadrilskih
TV koje mogu biti i jednostrane. Kod TV s bojnim gaanjem mogu se gaati ciljevi na
kopnu/moru i u zraku. Naelno se provode uz sudjelovanje postrojbi HKoV-a i HRM-a,
uz uvaavanje osobitosti rodova i struka HRZ i PZO.

U Floti HRM, gdje je obuka podijeljena po fazama (obuka pojedinca, obuka

brodskog odreda, obuka broda i obuka plovne postrojbe), tijekom svakog obunog
razdoblja (razina broda pa navie) TV se provode kao pripremne, ispitne i nadzorne.
Pripremne TV slue za pripremu/osposobljavanje broda/plovne postrojbe za kasnije
ispitne i nadzorne TV. Ispitne TV izvode se radi utvrivanja je li brod/plovna postrojba
osposobljena za provedbu namjenskih zadaa (prethode im 1-2 pripremne TV).
Nadzorne TV izvode se radi provjere dostignutog stupnja obuenosti, jedanput u est
mjeseci. Organiziraju se za brodove/plovne postrojbe koje su prole ispitnu TV. Ovisno
o razini na kojoj se provodi, svaka od navedenih TV se dodatno obiljeava sa S za
razinu broda, 2S za razinu skupine istovrsnih brodova ili divizijun, te sa S3 za
skupinu raznovrsnih brodova, NOS Flote HRM ili Flotu HRM u cjelini.

2.1.2. Podjela vjebi prema sudionicima

Prema sudionicima (igraima) vjebe mogu biti jednorodne, vierodne, zdruene
i vienacionalne.
Jednorodne vjebe su vjebe u kojima sudjeluje samo jedan rod bilo koje
grane. Provode se kada se eli postii djelotvornost postrojbe u odreenom borbenom
operativnom sustavu, npr. protuzranoj obrani, djelovanju po ciljevima na kopnu, moru
ili zraku, topnikoj potpori ili preivljavanju (bilo inenjerijskom, bilo atomsko-kemijskobiolokom). Ove se vjebe naelno provode u rodovskim postrojbama, za potrebe
djelatnog, ronog ili priuvnog sastava za postizanje i odravanje potrebne razine
djelotvornosti postrojbe u provedbi svojih rodovskih zadaa. U gardijskim i drugim
brigadama koje u svom sastavu imaju nie postrojbe razliitih rodova, jednorodne se
vjebe provode prije sloenijih vjebi na zemljitu koje slue za integraciju borbenih
operativnih sustava. U HRZ i PZO provode se na razini satnije, bojne, eskadrile i njima
ravnim postrojbama u vjebanju sustava PZO ili djelovanja po ciljevima na kopnu/moru
i u zraku.
Vierodne vjebe su vjebe u kojima sudjeluju postrojbe razliitih rodova iste
grane. Slue za postizanje eljene razine djelotvornosti postrojbe kao uigranog
vierodnog tima. Provode se u vierodnim postrojbama, nakon to su rodovske
postrojbe postigle zadovoljavajuu razinu djelotvornosti u svojim rodovskim vjetinama
i zadaama, dostatnu za zajedniko vjebanje s ostalim rodovskim postrojbama.
Najee se za provedbu vierodnih vjebi igrajue postrojbe strukturiraju u namjenski
organizirane snage (NOS). U HRZ i PZO provode se na razini zrakoplovne baze i
brigade.
Zdruene vjebe (ZV) su vjebe u kojima sudjeluju postrojbe dviju ili vie grana
oruanih snaga jedne drave. Budui da se radi o najviim vjebama koje se
organiziraju u OS RH, nositelj njihova planiranja je GS OS RH.
Osoblje za planiranje ukljuuje predstavnike svih grana ukljuenih u vjebu.
Svaka grana mora imati odgovarajue vrijeme za planiranje, izradbu i odobrenje
planova potpore vjebe. S obzirom na specifinosti svake grane, potrebno je posebno
voditi rauna o sustavu logistike potpore sudionika vjebe. Ponekad e biti nuno
donijeti posebna rjeenja o odgovornosti za logistiku potporu kako bi se ona
prilagodila elementima svake grane. Na primjer, ako kopnena vojska osigurava sve
gorivo, ona mora uspostaviti sustav odgovornosti za gorivo koje troe druge grane.

U obuci koja se provodi prije vjebe, sudionici pregledavaju taktike operativne

postupke svake grane i pravila zdruene obuke. Suci prouavaju mogunosti razliitih
orunih sustava koje koristi svaka grana i pripremaju odgovarajue tablice za prosudbu
uinaka djelovanja oruja.
Za uspjeh zdruenih vjebi vana su sljedea pitanja:
sustav i odnosi zapovijedanja i nadzora,
interoperabilnost orunih sustava i potpore,
kompatibilnost sustava veza i elektronikih sredstava te postupci njihove
uporabe,
kompatibilnost zemljovida, i
administrativna i logistika usklaivanja.
Njima se mora posvetiti posebna pozornost tijekom faza planiranja, provedbe i
ocjenjivanja vjebe.
esto se za provedbu zdruenih vjebi igrajue postrojbe strukturiraju u
zdruene namjenski organizirane snage (ZNOS).
Vienacionalne (kombinirane) vjebe (VV) su vjebe u kojima sudjeluju
postrojbe iz dviju ili vie razliitih drava. Postrojbe svake drave mogu biti iz jedne
grane ili iz vie njih.
U VV treba utvrditi jezine razlike meu sudionicima i poduzeti praktine korake
kako bi se osigurala uinkovita dvosmjerna komunikacija. Radi rjeavanja ovog
problema na razini NATO/PfP programa engleski jezik proglaen je operativnim jezikom
koji se koristi u cjelokupnoj komunikaciji, pa tako i u planiranju i provedbi vjebi. Osobe
koje planiraju VV takoer moraju razmotriti razlike u doktrini, organizaciji, logistici i
obiajima drava sudionika. Zapovjednik vienacionalnih oruanih snaga ukljuenih u
VV mora uspostaviti skupinu za planiranje vjebe kako bi osigurao da e sva ta pitanja
biti razmotrena. U toj skupini moraju biti predstavnici za planiranje iz svih drava koje
su ukljuene u vjebu. Glavni cilj ove skupine tijekom faza planiranja, provedbe i
ocjenjivanja je postii interoperabilnost opreme i metoda djelovanja. Interoperabilnost
omoguuje vienacionalnim oruanim snagama lako i uinkovito zajedniko djelovanje.
Sljedea razmatranja vana su za uspjene VV i mora im se posvetiti posebna
pozornost u procesu planiranja:
Zajedniki ciljevi. Vienacionalne oruane snage koje sudjeluju u VV moraju
usuglasiti ciljeve obuke.
Odnosi zapovijedanja i nadzora. VV trebaju vjebati ratnu operativnu
zapovjednu strukturu utemeljenu meunarodnim sporazumom.
Standardni operativni postupci. Za uspjeh vjebe, sudjelujue zemlje
razmijenit e standardne operativne postupke i prijevode zajednikih,
najee rabljenih pojmova.
Usklaivanje. Budui da su granice izmeu vienacionalnih oruanih snaga
izuzetno osjetljive, njihova susjedna podruja zahtijevaju detaljno
usklaivanje. Moraju se uspostaviti operativni postupci za osiguranje

meusobno podravajue i na odgovor uvijek spremne uporabe svih izravnih

i neizravnih vatri, ukljuujui blisku zranu potporu.
Komunikacija. Komunikacijska oprema i uenje jezika moraju omoguiti
interoperabilnost komunikacijskih mrea koje rabe ukljuene oruane snage.
Jezik. Tumai-prevoditelji bit e potrebni na kljunim poloajima kako bi se
zapovjednicima omoguila uinkovita komunikacija sa susjednim
postrojbama, postrojbama za potporu i postrojbama kojima se prua potpora.
Veza. Timovi za vezu moraju biti dvojezini i poznavati organizaciju,
postupke i opremu oruanih snaga s kojima e djelovati.
Planovi i zapovijedi. Prilikom izdavanja zapovijedi zapovjednici moraju uzeti u
obzir razlike u taktici, terminologiji, grafikim prikazima i jeziku. Potreban je
osobni kontakt izmeu zapovjednika i timova za vezu kako bi se osigurale
meusobno usuglaene djelatnosti potpore tijekom vjebe.
Ako u VV sudjeluju snage iz razliitih grana, tada se takve vjebe nazivaju
zdruene vienacionalne vjebe (ZVV). Ovakve se vjebe esto organiziraju u sklopu
NATO/PfP programa vjebi.
Gotovo sve se navedene vjebe, i po cilju i sudionicima, mogu provoditi kao
pokazne odnosno metodsko-pokazne vjebe, a neke i kao pokusne vjebe.
Na pokaznim vjebama se asnicima, doasnicima i vojnicima praktino
prikazuju radnje i postupci koji se koriste tijekom provedbe odreenih borbenih
djelovanja, usklaeno djelovanje postrojbi i zapovjednitava, kao i organizacija voenja
i zapovijedanja. Pokaznim se vjebama ui "najbolji" ili poeljan nain provedbe zadae
i daju se standardni naini na koji bi se trebala provesti ta zadaa. Razvijaju ih
zapovjednitva i postrojbe koje su za to posebno odreeni zbog svojih sposobnosti da
pripreme i izvedu odreenu pokaznu vjebu, kao i uilita i nastavna sredita kako bi
se polaznici uili kako na doktrinarno poeljan nain provesti odreenu zadau.
Najee se provode na poetku pojedinih faza obuke, a mogu posluiti kao oblik
skupne pripreme asnika i doasnika za provedbu odreenih nastavnih sadraja.
Izvode ih izvode potpuno obueni i uvjebani vojnici. Pokazne vjebe provode se
prema planu provedbe bez prekidanja i ponavljanja vjebe.
Metodsko-pokaznim vjebama se asnicima, doasnicima i vojnicima pokazuje
nain organizacije i metode provedbe vjebi. Provode se radi osposobljavanja
zapovjednika za provedbu odreenih nastavnih sadraja, odnosno vjebi s vojnicima ili
postrojbama (posadama, timovima), kao i radi ujednaavanja metoda rada pri obradi
odreenih elemenata vjebe ili vjebe u cjelini. Tijekom provedbe vjeba se moe
prekidati, a pojedini dijelovi viestruko ponavljati kako bi se ukazalo na pojedina
metodska rjeenja i ispravile pogrene radnje i postupci vjebajue postrojbe. Provode
se u svim fazama obuke.
Pokusne vjebe provode se radi: provjere djelovanja organizacije i ustroja
postrojbi, ustanova, stoera i zapovjednitava; izbora najboljeg naina zapovijedanja;
provjere odredbi pravila za borbenu i neborbenu uporabu snaga; provjere vremenskih,
prostornih i tehnikih standarda; provjere rada oruja, tehnikih sredstava i opreme u
odreenim borbenim, zemljinim i meteorolokim uvjetima, i drugo. Izvode ih obuene
i uvjebane postrojbe s unaprijed odreenim ciljevima.

2.2. OPIS VJEBI

4
5

2.2.1. Vjebe na zemljovidu (VNZe)

2.2.1.1. Svrha
VNZe prikazuju se vojne situacije na zemljovidima i grafikim prikazima, koji se
mogu nadopuniti ili zamijeniti raunalnim simulacijama, maketama zemljita i pjeanim
modelima. Omoguuju zapovjednicima od razine bojne do Glavnog stoera OS RH da
uvjebaju svoje stoere za provedbu temeljnih integrirajuih i nadzornih funkcija za
potporu svojih odluka u simuliranim borbenim ili neborbenim uvjetima. Zapovjednici
mogu koristiti VNZe za obuku stoera u:
djelovanju kao uigranog tima,
razmjeni informacija,
pripremi prosudbi,
davanju ocjena i uputa,
izradbi preporuka i odluka,
pripremi planova,
izdavanju zapovijedi, i
uinkovitosti u integraciji svih rodovskih elemenata unutar timova
VNZe pogodne su za obuku u zapovijedanju i nadzoru, od razine bojne do
razine zdruenog stoera, to jest na svim razinama na kojima postoji stoer kao tijelo
koje pomae zapovjedniku u procesu vojnog odluivanja te u funkciji zapovijedanja i
nadzora. Posebno su korisne u vierazinskoj stoernoj obuci kada zapovjednici ele
ukljuiti minimalan broj vojnika, a istodobno u potpunosti uvjebati stoerne postupke i
tehnike na vie razina. VNZe relativno su jeftine. Njihovi se scenariji izvode iz
rasporeda dogaaja koji se priprema za vjebu ili iz borbenih simulacija, ovisno o
raspoloivim izvorima.
5.1.1.1.1.1.1.1 2.2.1.2. Temeljne znaajke
VNZe trebale bi pokuati to vjernije prikazati bojite ili drugu situaciju ako se
stoer vjeba u zadaama pruanja pomoi civilnim strukturama u sluaju prirodnih,
humanitarnih i drugih katastrofa. Kod vjebi kojima se stoer uvjebava za voenje
borbenih djelovanja, trebalo bi u scenarij, kad je to god mogue, ukljuiti ABK situaciju
radi prikaza i pripreme sudionika za fizike i psiholoke uinke ABK djelovanja,
logistike situacije za integraciju svi gledita provedbe zadaa, te realan prikaz
elektronikog ratovanja za postizanje potrebne razine osposobljenosti za rad pri
elektronikom ometanju i vjebanje prikladnih protumjera.

Osoblje koje sudjeluje na VNZe mora predstavljati sve elemente zdruenog

rodovskog tima ili namjenski organiziranih snaga. VNZe zahtijeva nadzorne timove koje
upravljaju vjebom i usmjeravaju je prema loginom svretku. Timovi osiguravaju da,
kako nae snage, tako i nadzornici suprotne strane realno prikazuju funkcije manevra,
vatrene, borbene i logistike potpore. Oni takoer presuuju u svim tokama
neslaganja prigodom ratne igre na zemljovidu.
6
7

2.2.2. Vjebe na zapovjednom mjestu (VZM)

2.2.2.1. Svrha
VZM je vjeba kojom se uvjebavaju zapovjednici, stoeri te zapovjednitva i
osoblje veze od razine bojne do korpusa (flote), ali ne obuhvaa vjebanje
uspostavljanja svih taktikih veza i djelovanje logistikih elemenata. Ona je naelno
proireni rad na zemljovidima za zapovjednitvo/stoer i sve zapovjednike za voenje i
nadziranje taktikih operacija koritenjem taktikih sustava veza. Vrlo se esto provodi
na temelju odreenih supozicija/simulacija ili kao dio veeg uvjebavanja. U ovim
vjebama obino sudjeluje do 30% svih zapovjednitava u postrojbi - obino sva via
zapovjednitva i minimalan broj niih - te je time gotovo nemogue kvalitetno vjebati
uspostavu svih taktikih veza. U vjebama naelno sudjeluju zapovjednitva
manevarskih postrojbi, dok je sudjelovanje postrojbi za osiguranje borbenih djelovanja
svedeno na minimum. Sve postrojbe koje nisu dio zapovjednitva niti osoblja veze, a
nune su za rad zapovjednitva, uglavnom predstavljaju nadzornici.
VZM moe se provoditi u vojarni ili na zemljitu. Vjeba je djelotvornija ako se
organizira na zemljitu jer se, izmeu ostalog, provjerava i sposobnost postrojbe za
razvoj, ureenje i rad zapovjednih mjesta u odnosu na uvjete koji vladaju na zemljitu.
Rad zapovjednog mjesta trebao bi biti neprekidan uz koritenje sve ustrojbene i
pridodane komunikacijske opreme. Pored klasinog rada zapovjednitva i uvjebavanja
zadaa i funkcija zapovijedanja i nadzora, vjeba se i taktiko postavljanje i
premjetanje zapovjednih mjesta, a u svezi s tim i preivljavanje zapovjednog mjesta
poduzimanjem mjera rasprenosti, prikrivanja i zatite. Normalne udaljenosti izmeu
zapovjednih mjesta na zemljitu obino su smanjene, te zapovjedna mjesta ne moraju
uspostavljati i vjebati sve taktike komunikacije. U usporedbi s radom na zemljovidima
ili vjebanju bez postrojbi, ona iziskuje vee angairanje ljudi i utroak vremena i
sredstava.
Vjebom se zapovjednici i zapovjednitva/stoeri obuavaju u:
izgradnji i jaanju timskog rada i kohezije, razmjeni informacija i
uspostavljanju i uporabi taktikih veza,
pripremi prosudba, planova i zapovijedi, donoenju odluka i izdavanju
zapovijedi,
izvianju i odabiru mjesta te premjetanju zapovjednitva i zapovjednih
mjesta, i
integraciji i usklaivanju operacija/borbenih djelovanja.

Njome zapovjednici stjeu vrijedno iskustvo u planiranju i provedbi aktivnosti

borbene potpore i osiguranja bojnih djelovanja. VZM se moe pokrenuti rasporedom
dogaaja za vjebu ili borbenom simulacijom.
7.1.1.1.1.1.1.1 2.2.2.2. Temeljne znaajke
Uspjene VZM provode se u uvjetima koji vladaju na bojitu. Za vjebu se
izrauje scenarij koji bi trebao usmjeriti osoblje koje sudjeluje u vjebi da postane
svjesno taktikih i logistikih situacija, te da djeluju u skladu s njima. VZM koje se
provode na zemljitu, osposobljavaju postrojbe koje sudjeluju u vjebi za postavljanje i
premjetaj svojih taktikih operativnih sredita. Premjetanjem taktikog operativnog
sredita postrojbe se ue u koritenju taktikih i temeljnih zapovjednih mjesta, provedbi
neprekidnih operacija i izvianja, te uspostavi i koritenju ustrojbenih i pridodanih
komunikacijskih sustava. Ova vjeba omoguuje stjecanje iskustva u postavljanju i
premjetanju zapovjednih mjesta u stvarnom vremenu i na stvarnim udaljenostima.
Uz zapovjednika, stoer i podreene zapovjednike i stoere igrajuih postrojbi,
VZM zahtijevaju nadzornike i ocjenjivae. Nadzornici, voeni glavnim nadzornikom,
upravljaju vjebom i vode je prema loginom svretku. Ocjenjivai promatraju aktivnosti
igraa da bi odredili provode li se zadae prema prethodno uspostavljenim standardima
svake razine zapovijedanja.
Oprema koja je potrebna za VZM sastoji se od:
komunikacijske opreme za prikazivanje nadreenog zapovjednitva igrajue
postrojbe,
predmeta ope namjene, kao to su: uredski pribor, sredstva potrebna za
grafike prikaze, operativni dnevnici, obrasci za izvjea, standardni
operativni postupci postrojbe te prikladni prirunici,
opreme koja je potrebna da bi se prikazalo taktiko operativno sredite
nadreenog zapovjednitva igrajue postrojbe ako se vjeba provodi na
zemljitu, i
opreme potrebne za prepoznavanje sudionika i osiguravanje taktikog
operativnog sredita (identifikacijske kartice, oznake).
VZM koje se provode u vojarni trae zasebne zgrade ili atore dostatno velike
da se u njih smjeste nadzorni tim i igrajue postrojbe. Raspoloivi prostor trebao bi biti
dostatan za razvoj taktikog operativnog sredita postrojbe. Isto tako, mora se
predvidjeti osiguranje, prihvat i upoznavanje posjetitelja, prehrana i parkiranje vozila.
Ako se vjeba provodi izvan mjesta u kojem je postrojba smjetena, mora se osigurati i
prijevoz i medicinska zatita. Vjebe koje traju vie od jednog dana zahtijevaju i
smjetaj sudionika. Ako se VZM provode na terenu, manevarska podruja moraju biti
dostatno velika da bi zapovjednitvo rasporedilo na odgovarajuim udaljenostima.

2.2.3. Vjeba zapovjednitva na zemljitu (VZZ)

2.3.3.1. Svrha

VZZ je vjeba kojom se stoeri i zapovjednitva od razine bojne do korpusa

osposobljavaju na zemljitu sa smanjenom gustoom postrojbi i vozila, ali s cijelim
sustavom zapovijedanja, nadzora i potpore. Pogodna je za vjebanje sustava
zapovijedanja i nadzora na zemljitu kao i za vjebanje pune integracije svih borbenih
sustava.
Za razliku od VZM, u ovim se vjebama zapovjednitva nalaze u svojim
zapovjednim vozilima i uvjebava se i manevar tijekom borbenih djelovanja. Ove
vjebe normalno ukljuuju i dio postrojbe. Njima se poboljavaju strunost i vjetine
postrojbe u podrujima kao to su:
obavjetajna djelatnost i elektroniko ratovanje,
vatrena potpora i protuzrana obrana,
logistika potpora,
borbena djelovanja u vlastitoj pozadini, i
zapovijedanje, nadzor i veza.
Njima se moe potvrditi da bi vjeba na zemljitu uspjela ukoliko mogue tete
na zemljitu, vrijeme, trokovi ili drugi imbenici onemoguavaju njezinu provedbu. U
tom se sluaju zapovjednici i njihova zapovjedna i borbena vozila mogu rabiti za
predstavljanje cjelokupne postrojbe.
2.2.3.2. Temeljne znaajke
U rasponu vjebi koji se kree od onih koje troe manje izvora prema onima koje
troe vie izvora, VZZ lee izmeu VZM i vjebi na zemljitu. Raspoloivi izvori - novac,
vrijeme, osoblje i oprema - odreuju gdje e se one nai u rasponu vjebi. VZZ mogu
se koristiti kao zamjena za vjebe na zemljitu u sluajevima kada tete nastale
manevrom ili ostali imbenici, kao to su promjene vremenskih prilika, prijee provedbu
planirane vjebe na zemljitu.
VZZ je zapravo vjeba na zemljitu sa smanjenim brojem borbenih postrojbi i
vozila, ali sa svim elementima zapovijedanja, borbene potpore i osiguranja borbenih
djelovanja. Na primjer, zapovjednik satnije u svom zapovjednom vozilu predstavlja
cijelu satniju. Zapovjednitvo bitnice, sredite za upravljanje vatrom i osnovno orue
predstavljaju topniku bitnicu. VZZ omoguuje potpunu uporabu odreenih postrojbi,
kao to su postrojbe veze, postrojbe za ED i obavjetajne postrojbe. Izvrsno je sredstvo
za obuavanje zapovjednika i stoera u odreenim potpunim sustavima za prikupljanje,
obradu i raspodjelu obavjetajnih informacija te osiguranje veza. Omoguavaju
provedbu operacija/djelovanja u stvarnom vremenu na stvarnim udaljenostima uz
odgovarajuu logistiku potporu. Voene su rasporedom dogaaja ili nadziranom
suprotnom stranom koja djeluje pod rukovoditeljem vjebe.
Potrebe za osobljem sline su onima kod vjebe na zemljitu s manjim brojem
potrebnih nadzornika/sudaca na niim razinama.
Budui da se u VZZ koristi manji broj vojnika nego u vjebi na zemljitu,
potrebna je manja logistika potpora. Potpora treba biti dostatna za osoblje i opremu
koja se stvarno koristi. Manevarsko podruje koje je potrebno za VZZ isto je kao i za

vjebu na zemljitu za isti postroj. Meutim, kako se u vjebama na zemljitu koristi

manji broj vozila, tete nastale manevrom znatno su manje.
8

2.2.4. Taktike vjebe bez postrojbi (TVBP)

8.1.1.1.1.1.1.1 2.2.4.1. Svrha

TVBP jeftine su vjebe koje se provode na stvarnom zemljitu pogodnom za
obuku zapovjednika i stoera u specifinim zadaama. Uz koritenje malog broja
postrojbi za potporu, zapovjednici koriste ove vjebe da bi uvjebali podreene voe i
borbene stoere razine korpusa i nie za:
ralambu zemljita,
uporabu postrojbi sukladno ralambi zemljita,
postavljanje orunih sustava za najbolju potporu zadae postrojbe,
planiranje provedbe zadae postrojbe, i
uenje podreenih kako najbolje rabiti zemljite i pravilno uporabiti sve
borbene rodove, te snage i sredstva za borbenu potporu i osiguranje
borbenih djelovanja.
2.2.4.2. Temeljne znaajke
Osoblje postrojbe sudjeluje u taktikoj vjebi bez postrojbi kao lanovi malih
skupina. Zapovjednik ili njegov G3/S3 orijentiraju ih na zemljitu ukazujui na istaknute
oblike i njihovu vanost za vjebu. Nakon toga zapovjednik iznosi posebnu situaciju proirenje ope situacije koja je bila objavljena prije vjebe - poslije ega slijede poetni
zahtjevi. lanovi skupine rjeavaju svaki zahtjev posebno i svatko se sprema
predstaviti svoja rjeenja. Zatim skupina raspravlja o pojedinanim rjeenjima i razvija
skupno rjeenje. Zapovjednik ocjenjuje rad skupine i iznosi svoje rjeenje. Rasprava o
pojedinanim rjeenjima stvara zanimanje i razumijevanje taktike i optimalne uporabe
zemljita. Doputajui voama skupina da objasne raspored postrojbi za danu
operaciju, TVBP stvara povoljno okruenje za profesionalno izazovne i informativne
rasprave o temama koje izravno utjeu na zadau postrojbe.
Za uspjenu TVBP zapovjednik mora odabrati prikladno zemljite i izvidjeti ga.
Ovo je vaan proces budui da se vjebom pouava taktika uporabom stvarnog
zemljita. Ope se podruje vjebe bira na zemljovidu nakon ega slijedi izvianje na
terenu. Odabrana mjesta moraju biti prikladna za ciljeve vjebe i dovoljno elastina da
se na njima moe prikazati vie od jednog praktinog rjeenja. Razliita mjesta koja se
odabiru za pojedine dogaaje tijekom izvianja tako postaju mjesta za obuku
specifinih rjeenja..
Osoblje koje sudjeluje u TVBP su podreeni zapovjednici i voe koje odabire
zapovjednik postrojbe koja vodi vjebu. Naelno se biraju zapovjednici ili njihovi S3 iz
razliitih rodovskih postrojbi kako bi mogli rjeavati situacije koje se tiu njihovih
specijalnosti. Na temelju njihova sudjelovanja, taktika vjeba bez postrojbi moe
pruiti obuku vierodnog borbenog tima. Sudionici iz postrojbi potpore moraju biti
konzultirani tijekom priprema vjebe i biti na raspolaganju tijekom njene provedbe.

Oprema potrebna za TVBP ovisi o vremenu koje se moe potroiti na vjebu i o

ciljevima vjebe.

2.2.5. Vjebe na zemljitu (VNZ)

2.2.5.1. Svrha
VNZ skupe su vjebe, s velikim dodatnim naporima, koje se provode na
zemljitu u simuliranim borbenim ili neborbenim uvjetima. Njima se vjeba
zapovijedanje i nadzor svih postrojbi u borbenim funkcijama obavjetajni poslovi,
borbena potpora, osiguranje borbenih djelovanja, manevar, veza protiv stvarne ili
imitirane suprotne strane. Provode se u stvarnim uvjetima uz koritenje potpunih
zdruenih rodovskih timova. Omoguavaju obuku unutar sustava i izmeu sustava u
provedbi dodijeljenih borbenih i neborbenih zadaa, uz koritenje sveg osoblja i
opreme postrojbe. Kako bi bile to stvarnije, moraju ukljuiti sve pridodane postrojbe.
VNZ pruaju najstvarnije uvjete od svih vjebi u obuci. One omoguuju
sudionicima da shvate vanost imbenika vremena i udaljenosti. Ukljuuju nekoliko
taktikih situacija u kojima sudjeluje jedna ili vie postrojbi. To e moda zahtijevati
kretanje i odravanje veza na velikim udaljenostima. U VNZ ne koristi se bojno streljivo.
Ipak, mogu se koristiti simulacije taktikog boja poput MILES-a da bi se realno prosudili
gubitci.
VNZ koriste se u obuci zapovjednika, stoera i podreenih postrojbi na razini od
desetine do brigade za:
razvoj postrojbi iz vojarni u oekujua podruja i podruja ukrcavanja,
stvarno kretanje ili manevar postrojbi,
uinkovito koritenje ustrojbenih i pridodanih orunih sustava,
izgradnju timskog rada i povezanosti,
planiranje i usklaivanje vatrene potpore,
planiranje i usklaivanje
operacijama, i

logistikih

aktivnosti

za

potporu

taktikim

pruanje pomoi u katastrofama, traenju i spaavanju te potpore miru.

VNZ su jedine vjebe koje potpuno integriraju ukupne snage u stvarnim
borbenim uvjetima. Obuhvaaju borbene postrojbe, postrojbe za borbenu potporu i
postrojbe za osiguranje borbenih djelovanja, ukljuujui obuku borbenog stoera,
obuku preivljavanja i obuku zdruenih rodovskih timova. VNZ obuhvaaju razliita
uvjebavanja manjih postrojbi i posada, obuku na traci, situacijske vjebe, kao i druge
vrste obuke za jaanje pojedinane i skupne integracije zadaa.
Situacijske vjebe (SV) su podvrsta vjebe na zemljitu. To su kratke,
ograniene vjebe usko vezane uz provedbu dodijeljene ratne ili neratne zadae i
oblikovane za vjebanje jedne skupne zadae ili vie povezanih zadaa na zemljitu.
Situacijskim se vjebama ue standardne najpogodnije metode za provedbu zadae i
daje standardni i doktrinarno poeljan nain na koji bi se trebala provesti zadaa koja
se vjeba. Mogu ih razvijati granske kole i nastavna sredita, ali i operativna

zapovjednitva i postrojbe za svoje specifine potrebe sukladno popisu taktikih radnji i

postupaka. Obino se provode na razini satnije, voda i desetine.
8.1.1.1.1.1.1.2 2.2.5.2. Temeljne znaajke
VNZ provode se u to je mogue stvarnijim borbenim uvjetima za vjebanje i
obrambenih i napadnih djelovanja, kao i u uvjetima za vjebanje mirovnih, humanitarnih
i drugih zadaa pruanja pomoi civilnoj zajednici. Time one jaaju sposobnosti vojnika
i voa da se bore i preive na integriranom bojitu ili u drugim uvjetima. Ovakvom se
obukom izgrauje timski rad u uvjetima koji e prevladavati u vrijeme rata i prirodnih i
drugih katastrofa i kriznih stanja, a isto tako ostavlja trajan utisak na sudionike,
zapovjednike i stoere veliinom i opsegom planiranja i operacija.
VNZ realno prikazuju administrativne i logistike situacije tako da igrajui
zapovjednici i stoeri mogu doivjeti njihov utjecaj na sva gledita voenja operacije.
VNZ bi takoer trebale ugraditi elektroniko i ABK ratovanje u scenarij vjebe. Na taj se
nain zapovjednici i stoeri upoznaju sa sposobnostima, dostupnou i uporabom
doktrine elektronikih i ABK sredstava. Rad s ratnim zarobljenicima trebao bi biti realan.
Treba ga provoditi obueno osoblje, tako da i ispitivai i postrojbe koje su izvrile
zarobljavanje prou kroz stvarnu obuku.
Nadzornici ne smiju utjecati na vjebu. Nadzorna skupina mora davati brze i
logine prosudbe u svim taktikim i logistikim situacijama do kojih moe doi.
Prosudbe se temelje na promatranju igrajuih postrojbi, kao i na rezultatima ratnih
igara, te akcija koje poduzimaju igrai.
Osoblje igrajue postrojbe obavlja dodijeljene funkcije i zadae. Nadzornici vode
vjebu kroz djelovanje suprotne strane. Da bi to uinili, stvaraju taktike situacije koje
postiu ciljeve vjebe i vode vjebu prema loginom kraju. Ocjenjivai promatraju
igrae i aktivnosti postrojbe suprotne strane i odreuju provode li se zadae prema
unaprijed utvrenim standardima. Suci odreuju rezultate borbenog djelovanja, vatre i
zapreka te aktivnosti potpore. Oni o rezultatima izvjeuju igrae, ocjenjivae i
nadzornike. Suprotna strana prikazuje protivnike snage u prikladnoj veliini i snazi,
tako da ugrozu prikau realno u odreenom vremenu i mjestu na bojitu. Broj
nadzornika, sudaca, ocjenjivaa i osoblja suprotne strane ovisi o veliini igrajue
postrojbe i o ciljevima vjebe.
9

2.2.6. Taktike vjebe s bojnim gaanjem (TVBG)

2.2.6.1. Svrha
TVBG najvii su oblik taktiko-paljbene obuke postrojbi. To su vrlo skupe vjebe
s velikom potronjom izvora u kojima se igrajue postrojbe kreu i koriste ustrojbene i
podupirue orune sustave i bojno streljivo s integracijom svih borbenih snaga, snaga
za borbenu potporu i osiguranje borbenih djelovanja. Obino se izvode nakon
provedenih pojedinanih i desetinskih bojnih gaanja, te nakon provedenih
odgovarajuih taktikih vjebi na zemljitu.

Veliki zahtjevi za strelitima i streljivom obino ograniavaju TVBG na razinu

voda i satnije. Stoga je integracija postrojbe i orunih sustava na razini satnije glavno
usredotoenje vjebe. Ove se vjebe mogu provoditi i na viim razinama ali je u tom
sluaju integracija manevra i vatre oteana, a ponekad i potpuno onemoguena ako se
postrojba, npr. bojna, slui svim orujem. To se posebno odnosi na minobacae i
topnika oruja tijekom ije vatre pjeake postrojbe moraju ostati na odgovarajuim
sigurnosnim udaljenostima od podruja meta zbog ega se gubi dinaminost vjebe.
9.1.1.1.1.1.1.1 2.2.6.2. Temeljne znaajke
TVBG provode se pod simuliranim uvjetima bojita. Koriste ih zapovjednici radi
osposobljavanja za integraciju vatre i manevra ili kretanja prema stvarnim rasporedima
ciljeva/meta, upravljanje vatrom i provedbu usklaenog djelovanja. Njima se obuavaju
vodovi, desetine, posluge i timovi za uporabu svojih oruja u taktikom okruenju uz
razvijanje navika za djelovanje u uvjetima otvaranja vatre. Omoguuju ocjenjivanje
taktike uporabe i precizno mjerenje uinkovitosti vatre koja je uporabljena protiv
rasporeda ciljeva/meta.
Izvode se kao jednostrane vjebe s imitiranjem suprotne strane koja je
predstavljena u obliku odreene metne situacije.
TVBG trae sudjelovanje zapovjednika, voa i vojnika iz sudjelujuih postrojbi.
Trae i nadzornike, ocjenjivae, suce i osoblje potpore za rad na strelitu. Nadzorni tim,
kojeg razvija glavni nadzornik, upravlja vjebom i vodi tijek vjebe prema loginom
svretku.
Ocjenjivai i suci motre djelovanja igraa i igrajuih postrojbi radi prosudbe
rezultata vatre i odreivanja jesu li zadae provedene prema standardima. Osoblje
potpore za rad na strelitu ukljuuje asnika odgovornog za strelite. Skupina za
streljivo potrebna je za rukovanje, osiguranje i raunanje utroenog streljiva. Straa
nadzire promet u podrujima do strelita i na ulasku u strelite. Ako su mete ostavljaju
tijekom noi potrebna je dodatna straa za njihovo uvanje. Skupina za mete
provjerava mete poslije svakog ponavljanja postrojbe. Osoblje za ruenje postavlja i
aktivira eksplozivna punjenja u bunarima. Operatori za pokretne mete, ako ih ima,
pokreu odgovarajue mete u odgovarajue vrijeme prema scenariju. Administrativno
osoblje pomae asniku odgovornom za strelite u radu s radio-telefonskom vezom i u
proraunavanju postignutih rezultata. Medicinsko osoblje i bolniko vozilo u stanju su
pripravnosti.
Od igrajuih se postrojbi oekuje da sa sobom nose popis sredstava koja im
pripadaju po ustroju. TVBG izvode se prema pravilima i standardnim operativnim
postupcima propisanim za strelite. Rasporedom meta treba se na odgovarajui nain
prikazati pojavljivanje i znaajke meta karakteristinih za snage protivnika.
Komunikacijska oprema mora biti na raspolaganju za aktivnosti na strelitu (prema
standardnim operativnim postupcima za to strelite) i za nadzornike/ocjenjivae.
Prijevoz, prehrana, streljivo i administrativna potpora za TVBG diktirani su prema
razini i opsegu vjebe. TVBG za manevarske elemente trae sljedea sredstva:
tablicu bojnih meta,
tablicu opisa meta,

 zemljovid meta,
plan imitacije (zemljovid bunara s eksplozivnim punjenjem),
plan vatrene potpore, i
koliine streljiva, po vrsti.
Tablica bojnih meta opisuje nain i slijed kojim e se mete pojavljivati. Ona vee
pojavljivanje meta s dogaajima opisanim u scenariju. Prije poetka vjebe s bojnim
gaanjem, nadzornici moraju dobiti upute od osoblja na strelitu o koritenju scenarija,
tablice i sustava meta.
Zemljovid meta se normalno prikazuje u obliku skice i prikazuje gdje se nalazi
svaka meta, po broju, na strelitu. Plan imitacije pokazuje mjesto svakog bunara s
eksplozivnim punjenjem na strelitu s njihovim pripadajuim brojem.
Informacije o vatrenoj potpori daju pojedinosti o oruju i streljivu koje e se
ispaliti i odreuju kada se moe pucati. One daju posebne upute igraima i
nadzornicima. Moraju se napraviti grafiki prikazi svih vatrenih toaka i oruja te
streljiva koje e se ispaliti s njih, a odobrava ih nadzorna struktura strelita. Moraju se
osigurati informacije koje se odnose na potrebe za streljivom.
TVBG postiu maksimalne rezultate u obuci viestrukim ponavljanjem. Ta
ponavljanja, u koje se svako ukljuena ralamba poslije provedbe, obino se dogaaju
sljedeim redoslijedom:
1. Suha provedba bez uporabe streljiva radi pregleda standardnih operativnih
postupaka postrojbe.
2. Ralamba poslije provedbe na kojoj se raspravlja o aktivnostima u toj
suhoj provedbi.
3. Druga provedba sa smanjenom koliinom streljiva radi prikaza sloenosti
usklaivanja vatre i manevra.
4. Ralamba poslije provedbe na kojoj se raspravlja o aktivnostima u toj drugoj
provedbi.
5. Trea provedba s potpunom koliinom streljiva radi jaanja prethodne obuke
i izgradnje pouzdanja.
6. Ralamba poslije provedbe na kojoj se raspravlja o aktivnostima u toj treoj
provedbi.
7. etvrto ponavljanje, najee sa streljivom, provedeno nou ili u uvjetima
smanjene vidljivosti.
8. Ostala ponavljanja, koristei streljivo koje je posluga/postrojba utedjela u
ranijim gaanjima za odravanje i postizanje uinkovitosti novih ili
nekvalificiranih posluga/postrojbi.
U uvjetima kada se ne raspolae dostatnim koliinama streljiva, ili je ono vrlo
skupo, mogue je preskoiti korake 3 i 4, dok se koraci 5 i 7, odnosno 6 i 8, mogu
objediniti u dva koraka. Time se cijela vjeba provodi u samo etiri koraka, a streljivo se
racionalno troi. Normalno da broj ponavljanja moe utjecati na kvalitetu ostvarenih
rezultata pa je potrebno, gdje je to god mogue, poveati uporabu simulatora u
pripremi za bojno gaanje.

2.2.7. Mobilizacijske vjebe (MV)

MV su vjebe koje se provode radi provjere mobilizacijske spremnosti i
provedenih mobilizacijskih priprava priuvnih zapovjednitava i postrojbi OS RH. Njima
se ostvaruje uvid u sposobnost OS RH, da u skladu s planovima mobilizacije
organizirano, planski i pravodobno provedu mobilizaciju u svim uvjetima i situacijama.
Izvoenjem MV - vjebi provjere mobilizacijske spremnosti (probnih mobilizacija)
praktino se provjeravaju rjeenja iz elemenata mobilizacijske uzbune, plana
mobilizacije, uvjebanosti provoditelja mobilizacije za provedbu planskih zadaa,
realnost vremena trajanja mobilizacije i svih aktivnosti planiranih po vremenu,
uvjebanost sustava uzbunjivanja te pozivanja djelatnog i priuvnog sastava.
9.1.2
9.1.3 Postupci u provoenju vjebi provjere mobilizacijske spremnosti - probnih
mobilizacija provode se kao u stvarnoj mobilizaciji. Za potrebe provedbe MV donosi se
posebna zapovijed i utvruju se posebni (vjebovni) signali. MV provode se sukladno
odredbama PRAMOS-a.

2.3. UPORABA RAUNALNIH SIMULACIJA U VJEBAMA

Raunalne simulacije imaju vrlo vano mjesto u provedbi vjebi, posebno
stoernih vjebi gdje esto slue kao podloga, prikazujui operativno okruenje na
zaslonu raunala umjesto na zemljovidu ili modelu zemljita. Pojedine borbene
simulacije (kao to je JANUS) ili simulacije za mirovne operacije (kao to je
SPECTRUM) pruaju vrlo veliku pomo u vjebanju vjetina zapovijedanja i nadzora za
zapovjednitva i stoere.
Raunalne simulacije sve se ee koriste zbog svojih pozitivnih znaajki:
relativno su jeftine,
ne trae velike prostore za obuku,
tede vrijeme obuke,
smanjuju zahtjeve prije i poslije vjebe,
elastine su i lako se oblikuju za jedinstvene potrebe obuke, i
mogu prikazati situacije (uporaba nuklearnog i kemijskog oruja, taktika
zrana potpora) koje se ne mogu prikazati u drugim okruenjima obuke zbog
trokova ili sigurnosti.
Uporaba raunalnih simulacija vrlo je esto samo zavrna faza drugih stoernih
vjebi. Da bi, na primjer, zapovjednitvo brigade ili bojne moglo vjebati svoje vjetine
zapovijedanja i nadzora uporabom simulacije JANUS, potrebno je prvo provesti vjebu
na zemljovidu po odreenom scenariju, izraditi potrebne operativne dokumente i izraditi
odluku na zemljovidu, tj. provesti cjelokupni proces vojnog odluivanja u sedam koraka.
Tako pripremljena odluka unosi se u raunalo te se tamo simulira u odnosu na
generiranog protivnika i simulira se bitka. Izvjea o stanju prenose se sredstvima veze

nadreenom zapovjednitvu koje stanje prati na zemljovidu i donosi dopunske odluke

koje se unose u raunalo to omoguuje daljnju obuku zapovjednitva tijekom
simulacije. Ustvari, raunalna simulacija slui kao nadzorni aparat (suci, nadzornici,
ocjenjivai) koji na temelju matematikih algoritama nepristrano pokazuje rezultate
simulirane bitke. Krajnji rezultat simulacije (pobjeda ili poraz u simuliranoj bitci) ne smije
biti ocjena osposobljenosti zapovjednitva, jer simulacija ima za cilj prisiliti
zapovjednitvo da u stvarnom (ili skraenom) vremenu prosuuje situaciju i
pravodobno donosi odluke, prenosi zapovijedi na podreene i dostavlja izvjea
nadreenom.
Simulacije nee rijeiti sve probleme i nedostatke koji se javljaju u obuci za
provedbu zadaa i funkcija zapovijedanja i nadzora, niti e nadomjestiti obuku na
zemljitu. Tako simulacije teko mogu odraziti psihiku realnost voenja sukoba, kao i
utjecaj psihike spremnosti postrojbi na njihovu uinkovitost. Ako se pravilno koriste,
one mogu dati relativno lako i brzo spremne alatke za vjebanje najvanijih elemenata
sustava zapovijedanja i nadzora.

2.4. FAZE VJEBE

Vjebe se sastoje od tri faze: faza prije provedbe vjebe, provedbena faza i faza
poslije provedbe vjebe.

FAZE VJEBE

FAZA PRIJE PROVEDBE

VJEBE

PROVEDBENA FAZA

FAZA POSLIJE
PROVEDBE VJEBE

PLANIRANJE VJEBE

PROVEDBA SUKLADNO
SCENARIJU

RALAMBE
POSLIJE PROVEDBE

PRIPREMA VJEBE

NADZOR I
OCJENJIVANJE

DOSTAVLJANJE
IZVJEA

Faza prije provedbe vojne vjebe sadri planiranje i pripremu vjebe. U

provedbenoj fazi provodi se praktini dio vjebe koji se zakljuuje svretkom vjebe.
Faza nakon provedbe vojne vjebe poinje svretkom vjebe i sadri ralambe i
izvjea. Detaljan opis svake faze nalazi se u nastavku pravila.

TREE POGLAVLJE
FAZA PRIJE PROVEDBE VJEBE
Faza prije provedbe vjebe je faza u kojoj se, nakon to je odabrana vjeba,
provodi planiranje i priprema za vjebu. Ta je obino najdulja faza od svih triju faza
vjebe. Za velike vjebe moe biti dulja od godine dana. Tijekom nje izrauju se svi
planove potpore koji vode provedbu vjebe i fazu nakon vjebe. Aktivnosti koje se
provode u ovoj fazi i njihovo trajanje ovise o vrsti i sloenosti vjebe.

3.1. RALAMBA POTREBA ZA VJEBAMA

Prije no to se otpone s fazom planiranja, potrebno je utvrditi jesu li vjebe onaj
oblik obuke koji je odreenoj postrojbi (stoeru zapovjednitvu) potreban za
postizanje ciljeva obuke odreenih u smjernicama, naputcima i drugim dokumentima za
obuku. Odreivanje potrebe za vjebama temelji se na:
ralambi koju provodi
podreenih postrojbi,

nadreeno

zapovjednitvo

osposobljenosti

zadaama, ciljevima i smjernicama - naputcima koje daje nadreeno

zapovjednitvo, i
zapovjednikovim ocjenama osposobljenosti i djelotvornosti postrojbe i vojnika
za provedbu svojih dodijeljenih borbenih i neborbenih zadaa.
Bez obzira tko je pokreta planiranja vjebe, nadreeno ili provedbeno
zapovjednitvo, on mora osigurati da vjeba zadovoljava potrebe i ciljeve obuke
postrojbe. Vjeba ne smije biti sama sebi svrha.
Zapovjednici moraju ralaniti uinkovitost procesa obuke vojnika, zapovjednika
i postrojbe. Ralambom obuke prvo se moraju odrediti potrebe obuke i prioriteti
programa obuke postrojbe. Tom se ralambom odreuju i ciljeve obuke, koji se
temelje na pojedinanim i skupnim vjetinama koje se trebaju postii kroz poetnu
obuku ili obuku odravanja steenih znanja i vjetina. Ciljevi vjebe trebaju biti
svojstveni za tu vjebu, relevantni u odnosu na dodijeljene borbene i neborbene
zadae, realni, dostini i mjerljivi. Oni trebaju biti organizirani u funkcionalna podruja
za naglaavanje aktivnosti koje trebaju poboljanja. Pravilno odreeni i izreeni ciljevi
daju sudionicima (igraima), nadzornicima, sucima i ocjenjivaima solidan temelj za
provedbu svojih ocjenjivanja i ralambi. Usporeujui ciljeve s vrstom obuke koju
svaka vjeba prua, zapovjednici odreuju odgovarajuu vrstu koja e, unutar
ogranienja raspoloivih resursa, najbolje ostvariti postavljene ciljeve. Pritom oni
odgovaraju na nekoliko kljunih pitanja:

 Tko e biti obuavan (vojnici, postrojbe, stoeri)?

Koji su ciljevi obuke?
Koja je vjeba najpogodnija za ostvarenje eljenih ciljeva obuke?
Koji su dostupni izvori (vrijeme, osoblje, vjebalita, oprema, novac...)?

Ovdje su neki primjeri odabira vjebe u odnosu na ono to ta vjeba prua:

VNZe koriste se za uenje stoernoga planiranja i usklaivanja, kao i za

pripremu prosudbi i operativnih zapovijedi,

TVBP ue se podreeni u uinkovitom koritenju zemljita, a ukljuuju

odreene taktike probleme, te uporabu postrojbi i orunih sustava

VZM dobre su za obuku lanova stoera, uspostavljanja zapovjednih mjesta i

djelovanja komunikacijskih sustava na razinama iznad satnije,

VNZ daju realnu obuku preivljavanja i vierodnu obuku za ukupne snage.

Obuka borbenog stoera u odravanju vjetina zapovijedanja i nadzora
provodi se tijekom VNZ. Meutim, kako bi sprijeili odgode i neuinkovitu
uporabu vremena do koje normalno dolazi tijekom poetne obuke stoera,
ova se vjeba ne bi smjela odabrati samo poradi obuke odravanja vjetina
zapovijedanja i nadzora. Vjetine borbenog stoera trebaju se stjecati i
poboljavati provedbom VZM, TVBP i VNZe prije nego to se provede vjeba
na zemljitu.

Detaljniji opis i znaajke pojedinih vjebi nalaze se u Drugom poglavlju, a

sljedea tablica slui kao pomo u odabiru odgovarajue vjebe. Ona pokazuje vjebe
u obuci i neke od sustava i ciljeva koji se mogu uiti vjebom. Znak X pokazuje vjebu
koja najvie pridonosi realnoj obuci i uporabi sustava ili u ostvarenju naznaenih
ciljeva.

TABLICA POGODNOSTI VJEBE U ODNOSU NA CILJEVE OBUKE

VJE

VNZe

VZM

VZZ

TVBP

TVBG

VNZ

X
X

X
X

X
X
X

X
X

X
X
X

X
X
X

X
X

X
X
X

X
X

X
X

BA
BOS/CILJ OBUKE
OBAVJETAJNI POSLOVI
Prikupiti informacije
Obraditi informacije
Pripremiti obavjetajna izvjea
MANEVAR
Kretanje
Djelovanje po protivniku
Nadzor zemljita
VATRENA POTPORA
Obrada podataka o ciljevima na zemlji
Gaanje ciljeva na zemlji
POKRETLJIVOST, PROTUPOKRETLJIVOST,
PREIVLJAVANJE
Osiguranje pokretljivosti
Osiguranje protupokretljivosti
Poveanje preivljavanja
PROTUZRANA OBRANA

Obrada podataka o ciljevima u zraku

X
X

X
X

X
X

X
X
X

X
X

X
X
X

9.1.3.1
.
1.1.1.1
.3

9.1.3.1
.
1.1.1.1
.4

9.1.3.1
.
1.1.1.1
.1
X

9.1.3.1
.
1.1.1.1
.2
X

Napad na protivnike ciljeve u zraku

Obrana zranog prostora

X
LOGISTIKA POTPORA
Naoruanje i streljivo
Gorivo
Prehrana
Odravanje
Popuna osobljem
ZAPOVIJEDANJE I NADZOR
Dobivanje i prijenos informacija
Prosudba situacije
Donoenje odluke za djelovanja
Zapovijedanje podreenim postrojbama

X
X
X
X

X
X
X
X
X

X
X
X
X
X

X
X
X
X
X

X
X
X
X

X
X
X
X
X

X
X
X
X

X
X
X
X

X
X
X
X

X
X
X
X

X
X
X
X

X
X
X

Uspostavljanje veze

3.2. PLANIRANJE VJEBI

Planiranje vjebi u obuci neprekidan je proces kojim se zapovjednici slue u
razvoju programa obuke postrojba, ustanova, stoera i zapovjednitava. Temelji se na
ratnim i mirnodopskim zadaama postrojbe i osposobljenosti za njihovu provedu.
Zapovjednici i njihovi stoeri moraju znati zadae postrojbe, njezine ciljeve te smjernice
i naputke primljene od vieg zapovjednitva. Oni ocjenjuju uinkovitost stoera,
postrojbe i vojnika te primaju povratna izvjea s trenutnim obunim djelovanjima
postrojbe.
Planovi vjebi odreuju dogaaje u obuci ili djelovanja koja trae resurse i
potporu. Za primjenu tih planova treba odrediti, programirati, uskladiti i osigurati resurse
te osigurati potrebnu potporu provedbe obuke.
Planeri moraju razmotriti okruje u kojemu se provodi vjeba i utjecaj vremena.
Ako e neodgovarajue zemljite i objekti ozbiljno umanjiti uinke obuke, planeri e
moda morati promijeniti vrstu vjebe. Na primjer, ako je odabrana VNZ brigade, ali
raspoloiva podruja za obuku nisu dovoljno velika da bi se taktika postrojbe mogla
realno proigrati, planeri mogu smanjiti broj postrojbi u vjebi, koristiti se vjebom na
zemljovidu ili vjebom na zapovjednom mjestu umjesto VNZ, ili provesti vjebu na nioj
razini od brigade.
Strelita obino ograniavaju TVBG na razinu satnije. Kada se za vjebu koristi
zemljite u privatnom vlasnitvu, planeri moraju razmatrati i potrebu nadzora teta
nastalih manevrom i vatrenim djelovanjem postrojbi.
Vjebe trae potporu. Neke vjebe troe velike koliine dodijeljenih resursa, kao
to su gorivo, rezervni dijelovi, sati letenja ili vrijeme. Planeri moraju osigurati da se
vjebe mogu provesti unutar razina dodijeljenih resursa i da postignuti ciljevi obuke
opravdavaju potroene resurse.
Dodijeljeno vrijeme za svaku vjebu mora doputati vjebanje provedbe
odgovarajuih koraka voenja postrojbi, kao i razvoj taktikih situacija koje vode prema
loginoj i razumnoj taktikoj uporabi igrajuih postrojbi. Vrijeme se treba dodijeliti i za
provedbu potpune logistike potpore taktikih djelovanja, kao i za odgovarajuu
ralambu nakon vjebe.
Kod planiranja vjebe potrebno je voditi rauna o sudionicima (igrajuim
zapovjednitvima i postrojbama). Planeri ne bi smjeli planirati vjebe (ili barem pojedine
dijelove vjebe) koje trae sudjelovanje zapovjednitava i postrojbi koja nisu dostatno
popunjena za provedbu planiranih zadaa i postizanje ciljeva vjebe.
Prije planiranja provedbe bilo koje vjebe zapovjednici moraju provjeriti jesu li
podreeni sudionici vjebe upoznati i osposobljeni za provedbu svojih dunosti.
Razina osposobljenosti ne mora uvijek biti potpuna, jer je svrha pojedinih vjebi, npr.
VNZe, upravo stjecanje potrebnih znanja i vjetina i postizanja potrebne
osposobljenosti. Kod pojedinih vjebi, poput VNZ ili TVBG, potrebno je da su vojnici i
postrojbe ranije postigli dovoljnu razinu osposobljenosti u pojedinanim i skupnim

zadaama koje e se provoditi tijekom vjebe. Taj se preduvjet mora ispuniti da bi se

izvukla korist iz manevriranja taktikih postrojbi na zemljitu i djelovanja po ciljevima,
racionalno koristila tvarna i novana sredstva te kako bi se ostvarila zadovoljavajua
razina sigurnosti tijekom vjebe. Postizanje potrebne razine osposobljenosti moe se
postii pojedinanom i skupnom obukom na niim razinama, obukom na traci te
situacijskim i drugim vjebama.

Pri planiranju vjebi osobito je vano imati na umu kako je teko postii psihiku
realnost vjebe, odnosno situaciju u psihikom smislu pribliiti stvarnoj. Stoga je
potrebno planirati pravilan raspored zadaa, odmora, ekanja i drugih okolnosti koje
poveavaju ili smanjuju psihiko optereenje ljudstva i kod zapovjednika razvijaju
osjeaj za pravilan ritam usmjeravanja zahtjeva prema sudionicima vjebe.

3.3. AKTIVNOSTI TIJEKOM PLANIRANJA I PRIPREME VJEBE

Planiranje poinje im se donese zapovijed odluka o provedbi vjebe. Za
pripremu vjebe koriste se planski koraci navedeni u nastavku. U nekim posebnim
vjebama moe se izostaviti neki od koraka. Koraci se openito provode jedan nakon
drugoga, ali se neki mogu provoditi istodobno. Koraci su:
Izrada zapovijedi za vjebu.
Dodjela odgovornosti za planiranje.
Izrada vremenskog okvira za vjebu.
Izrada nacrta plana vjebe.
Provedba izvianja.
Priprema scenarija vjebe.
Priprema operativnog plana i ostalih planova za vjebu.
Priprema zemljita.
Provedba probe.
Ciljevi vjebe i razina na kojoj se ona provodi odreuju koliko e biti sloeni
pojedini koraci. Obino je na niim razinama (vod, satnija, bojna) broj pisanih
dokumenata manji, jer se veina elemenata vjebe dogovara i rjeava tijekom redovitih
izvjeivanja i sastanaka o obuci. Meutim, na razini brigade, a posebno korpusa,
zapovjednitva grane ili Glavnog stoera OS RH, potrebno je izraditi veinu ili sve
dokumente u pisanom obliku. Ovo nije ope pravilo jer e broj pisanih dokumenata biti
razliit od vjebe do vjebe.

3.3.1. Izrada zapovijedi za vjebu

Zapovijed za vjebu izdaje zapovjednitvo koje ju je prvo unijelo u svoje planske
dokumente za obuku, bez obzira planira li je za sebe ili za podreeno zapovjednitvo postrojbu. Glavni stoer OS RH duan je izraditi zapovijedi za sve vjebe koje je
definirao u Godinjim smjernicama za obuku OS RH, kao i za sve druge izvanredne
vjebe iju provedbu izravno trai naelnik GS OS RH, a za koje je GS OS RH nositelj
planiranja. Zapovjednik grane ili korpusa duan je izraditi zapovijedi za sve vjebe koje
je definirao u Godinjem naputku za obuku svog zapovjednitva i podreenih postrojbi
za koje je nositelj planiranja. To se odnosi i na vjebe koje je GS OS RH definirao u
Godinjim smjernicama za obuku OS RH, a za koje je kao nositelja planiranja odredio
zapovjednitvo grane, odnosno zapovjednitvo korpusa. Isto se odnosi na
zapovjednika brigade, bojne i samostalne satnije. Zapovijed za vjebu pokree proces
planiranja vjebe.

Prije pripreme zapovijedi, nositelj planiranja vjebe paljivo razmatra svrhu

vjebe, ciljeve koje je potrebno ostvariti vjebom i eventualne smjernice ili naputke koje
je dobio od nadreenog zapovjednitva. Ciljevi su temelj za izradu zapovijedi za
vjebu. Njom se:
odreuje vrsta vjebe koja e se provesti,
odreuju ciljevi koje je potrebno ostvariti vjebom,
imenuje rukovoditelj vjebe i osoblje koje e planirati vjebu,
odreuje vremenski okvir za vjebu, mjesto provedbe i trajanje provedbene
faze vjebe - mjesto, vrijeme i trajanje mora biti sukladno vrsti odabrane
vjebe, sudjelujuim postrojbama i ciljevima obuke,
odreuje vrsta i broj sudjelujuih postrojbi,
odreuje vrsta i koliina potrebne opreme, i
daju dodatne informacije, kao to su financiranje i bilo koje relevantne
pretpostavke. Podaci o financiranju trebaju odrediti koliinu odobrenih
sredstava i financijska ogranienja.
Sadraj i obujam zapovijedi ovisi o vrsti i razini vjebe. Na niim razinama (vodsatnija) ona moe biti vrlo jednostavna i definirati zato se provodi vjeba, tko sudjeluje,
koja je potrebna oprema, kada i gdje e se provesti.
Zapovijed za vjebu izdaje se u pisanom obliku kako bi se mogla neprekidno
koristiti u procesu pripreme vjebe, a prije svega radi provjere postavljenih ciljeva
vjebe. Vrijeme za izdavanje zapovijedi ovisi o vrsti i sloenosti vjebe, to jest o vrsti i
sloenosti aktivnosti koje treba provesti do poetka vjebe. Za sloene vjebe na
zemljitu s veim brojem sudionika to moe biti i 12 mjeseci prije poetka vjebe, dok
za neke vjebe to moe biti mnogo krae. Nositelj planiranja ne bi smio izdati zapovijed
za vjebu u vremenu kraem od 3 mjeseca prije vjebe.

3.3.2. Dodjela odgovornosti za planiranje

Planiranje i provedba velike vjebe trai istu pozornost za detalje kao i stvarna
borbena ili neborbena operacija/djelovanje. Rukovoditelj vjebe i odreeno osoblje
odreeni u zapovijedi za vjebu, odgovorni su za planiranje i provedbu vjebe tako da
se postignu ciljevi vjebe. Rukovoditelj vjebe, na temelju ovlasti koje je dobio od
nositelja planiranja, odreuje planski stoer koji je naelno organiziran kao i svaki drugi
stoer pa i stoerno osoblje naelno ima iste zadae kao i za svaku drugu zadau. Na
temelju toga, dunosti stoernih asnika u planiranju vjebe su sljedee:

G1/S1

Utvruje potrebe za nadzornicima na temelju podataka dobivenih od

G3/S3 i glavnog nadzornika.
Odgovoran je za personalni dio plana vjebe.
Daje asniku G3/S3 imena, inove i organizaciju personalne potpore
za osoblje koje sudjeluje u provedbi vjebe.
Priprema, po potrebi, plan psihike prevencije i potpore tijekom
vjebe.

G2/S2

U koordinaciji s G3/S3 priprema scenarij i niz situacija za suprotnu

stranu koje e voditi dogaaje tijekom vjebe.
Priprema informaciju koja se odnosi na protivniku situaciju i plan za
njezinu podjelu sudjelujuim postrojbama. Stvaranje obavjetajne
situacije prije vjebe omoguuje osoblju da se potpuno upozna s
protivnikim borbenim rasporedom i pripremi obavjetajne prosudbe
potrebne za poetnu fazu vjebe.
Priprema plan obavjetajnog djelovanja i obavjetajni privitak uz
operativnu zapovijed.

G3/S3

Normalno djeluje kao glavni koordinator izmeu osoblja za planiranje

i rukovoditelja vjebe.
Nositelj je izrade scenarija za vjebu.
Izrauje operativnu zapovijed (plan) i druge operativne dokumente za
vjebu iz svoje nadlenosti.
Priprema popis sudjelujuih postrojbi u vjebi i postrojbi koje se
nalaze u strukturi potpore i popis osoblja na organizaciju nadzora
vjebe.

G4/S4

Planira logistiki dio koji e proigravati postrojbe za osiguranje

borbenih djelovanja.
Planira stvarnu potporu vjebe, ukljuujui i plan teta nastalih
manevrom postrojbi koji priprema u koordinaciji s G3/S3.
Izrauje logistiki plan i izvia mjesta vjebe kako bi se uvjerio da se
operativni plan moe podrati unutar okvira raspoloivih logistikih
resursa.
Dogovara se s viim logistikim nadzornicima i postrojbama koje e
pruiti potporu vjebe.

G6/S6

Priprema plan veza za vjebu, za igrajue postrojbe, nadzorni aparat

i imitacijski aparat.

G8/Financijski
asnik

Sudjeluje u izradi financijskog plana vjebe s G3/S3 i G4/S4.

Vodi potrebnu financijsku dokumentaciju.

Svi asnici odgovorni za planiranje vjebe duni su se upoznati s moguim

promjenama doktrine, taktike, organizacije i opreme. Oni to rade kako bi te novine

mogli ugraditi u scenarij vjebe i u planske dokumente koje su duni izraditi za vjebu,
te kako bi s njima upoznali nadzorni aparat i sudionike vjebe prije njezina poetka.
Obavjetajni asnici upoznaju se s ovakvim promjenama kod protivnika koji e se
simulirati u vjebi i ugrauju ih u scenarij djelovanja suprotne strane na vjebi.
Kako bi se planski napori to vie smanjili, odgovorni asnici duni su potraiti i
prouiti odgovarajue dostupne planove vjebi koje su napravile kole, nastavna
sredita i operativna zapovjednitva i postrojbe. Uporaba postojeih modela moe
utedjeti veliku koliinu vremena za planiranje dajui gotova rjeenja, primjere i
naputke. Trebaju se pregledati izvjea i nauene lekcije s ranijih vjebi kako bi se
izbjeglo ponavljanje istih greaka.

3.3.3. Izrada vremenskog plana vjebe

Vremenski plan vjebe slui za odreivanje vremena do kojih se moraju provesti
odreene aktivnosti u procesu planiranja i provedbe vjebe kako bi se osigurala puna
provedba i pravodobni svretak svih planskih napora. Tipini vremenski plan za
brigadnu VNZ prikazan je u sljedeoj tablici. Vrijeme u tablici kree od trenutka
izdavanja zapovijedi za vjebu, premda su se do tada provele odreene aktivnosti u
svezi s vjebom (ralambe obuenosti, izrada smjernica i naputaka i kalendara
obuke).
9.1.4

VRIJEME

9.1.5

PLANIRANA AKTIVNOST

9.1.6

V-90 dana

9.1.7

Izdavanje zapovijedi za vjebu.

9.1.8

V-85

9.1.9

Izrada vremenskog okvira za vjebu.

9.1.10 V-80

9.1.11 Priprema nacrta plana vjebe.

V-70

9.1.12 Provedba izvianja.

V-60

9.1.13 Priprema scenarija.

V-30

9.1.14 Priprema i objava operativnog plana i drugih planova i

dokumenata.

9.1.15 Dostava svih dokumenata u obliku Elaborata vjebe na odobrenje

nadreenom.
V-15

9.1.16 Ispravljanje eventualnih primjedbi nadreenog u svezi s vjebom.

9.1.17 Priprema zemljita.

V-10

9.1.18 Svretak obuke nadzornika, ocjenjivaa i sudaca.

V-8

9.1.19 Provedba zavrnih dogovora sa sudjelujuim zapovjednitvima i

postrojbama.

V-7 do V-3

9.1.20 Provedba proba suprotne strane, nadzornika, sudaca, ocjenjivaa i

veza.

V-2

9.1.21 Provedba pokreta postrojbi na mjesto provedbe vjebe.

V do V+5

9.1.22 Provedba vjebe.

V+7

9.1.23 Provedba ralambi poslije vjebe i dostava poetnog izvjea s

vjebe.

V+30

9.1.24 Dostava zavrnog izvjea s vjebe.

Kao to je reeno, radi se o tipinom vremenskom okviru za brigadnu VNZ. U

praksi e se vremenski okvir razlikovati u odnosu na vrstu i veliinu (sloenost) vjebe,
premda je temeljno pravilo: via razina postrojbe, vie vremena.
9.1.24.1.1.1.1.1

3.3.4. Izrada nacrta plana vjebe

Nacrt plana vjebe je okvir, idejna zamisao koja se koristi za izgradnju scenarija
- radnju vjebe. Postupci za razvoj nacrta plana ovise o veliini ukljuene postrojbe.
Kod vjebi malih postrojbi na razini voda, satnije i bojne, faza izvianja i izrade nacrta
plana obino se kombiniraju. Kod vjebi veih postrojbi te su dvije faze razdvojene. Bez
obzira na to, rukovoditelji vjebi i stoeri provode iste akcije u pripremi nacrta planova
za vjebe malih postrojbi i za vjebe velikih postrojbi.
Kako bi se izradio nacrt plana vjebe potrebno je:
ralaniti zapovijed za vjebu i utvrditi to treba biti napravljeno kako bi se
osiguralo da svi razumiju namjeru zapovjednika za provedbu vjebe te da e
predloeni ciljevi obuke ispuniti tu zapovjednikovu namjeru,
prosuditi ciljeve obuke kako bi se utvrdilo to treba biti obuhvaeno
scenarijem vjebe da bi te ciljeve bilo mogue postii,
razmotriti i odabrati provediv redoslijed dogaaja u vjebi koji se moe
koristiti za ostvarenje ciljeva obuke,
odrediti ope podruje (zemljite i objekte) gdje e se vjeba provesti,
utvrditi kako e zemljite utjecati na redoslijed dogaaja u vjebi,
meusobno usporediti sve provedive kombinacije dogaaja,
odabrati najbolji redoslijed dogaaja. Takav redoslijed postaje preporuena
inaica djelovanja,
odabrati stvarna mjesta na zemljitu gdje e se odigravati pojedini dogaaji i
vizualizirati borbene situacije na tim mjestima. Radei to moe se primijeniti
bilo koja od dvije metode: odabrati krajnji objekt (cilj) i rasporeivati druge
dogaaje koristei se tehnikom obrnutog planiranja ili odabrati krajnji objekt
(cilj) i rasporeivati druge dogaaje poevi od poetnog podruja
prikupljanja,
razviti vremenske rasporede koje koristiti kao vodie za kompletiranje ciljeva i
kao pomo u odravanju borbene situacije stvarnom. U planiranju vjebe
treba voditi rauna da se za odvijanje pojedinih dijelova vjebe dodijeli realno
vrijeme koje doputa postizanje utvrenih ciljeva,
odrediti nadzorne mjere na zemljitu, kao to su granice izmeu postrojbi,
fazne crte, raspored zapovjednih mjesta koje su jednake onima u stvarnoj
operaciji/djelovanju,
predvidjeti probleme koji mogu sprijeiti napredovanje vjebe prema
zacrtanom planu (vremenske. logistike, financijske) i razviti alternativne
inaice djelovanja za takve sluajeve.

Ovo se kod veih VNZ (i za borbene i za neborbene zadae) i TVBG radi u

vojarni uz uporabu zemljovida ili aero-foto snimaka na kojima se utvruju opa
podruja za provedbu vjebe.

3.3.5. Provedba izvianja

Nacrt plana vjebe provjerava se konkretno na zemljitu. Planeri izviaju
zemljite da bi potvrdili plan pripremljen pomou zemljovida i aero-foto snimaka.
Tijekom izvianja na zemljitu, plan se provjerava unazad od krajnjega cilja na
zemljitu. Tako se potvruje odgovara li plan vrstama postrojbi koje e sudjelovati u
vjebi. Zemljite na cilju se pregledava i ispituje na isti nain kako bi to radio
zapovjednik protivnike postrojbe za odabir najboljih poloaja za planirane aktivnosti.
Planeri se tada kreu kroz ostali dio podruja da bi odredili najrealnija mjesta za druge
planirane dogaaje. Ako je potrebno planeri trebaju promijeniti ranije izraeni nacrt
plana, ali ako je prouavanje zemljovida i zranih snimaka bilo detaljno, nacrt plana
moe trebati samo male promjene.
Planeri moraju odabrati mjesta za aktivnosti i poloaje suprotne strane gdje e
se provesti odreene akcije. Oni provode obavjetajnu pripremu zemljita za svaku
fazu vjebe rabei doktrinarne modele djelovanja mogueg protivnika. Dalje, oni
odreuju mjesta za putne blokade, strae na putovima i nadzorne toke. Tada odreuju
ukupnu shemu manevra u operaciji/djelovanju stvarajui sliku djelovanja postrojbe dvije
razine vie od sudjelujue postrojbe u vjebi. Za vjebu satnije, oni stvaraju sliku
djelovanja cijele brigade.
Planovi moraju biti razvijeni tako da potpuno koriste zemljite ali ga ne
naruavaju, nastojei da tete od kretanja postrojbi budu to manje ili da ih uope
nema.

9.1.24.1.1.1.1.2

3.3.6. Priprema scenarija

Nakon povratka s izvianja, rade se eventualne promjene nacrta plana i on se

dostavlja na odobrenje rukovoditelju vjebe. Jednom kada rukovoditelj vjebe odobri
nacrt plana, G3/S3 i G2/S2 uz sudjelovanje ostalih lanova stoera razvijaju scenarij
vjebe. Scenarij je popis dogaaja koji vodi prema tokama koje igrajue postrojbe
trebaju zaposjesti da bi sprovele svoje operativne zapovijedi i tako poele vjebu. Ti
popisi ukljuuju injenice potrebne za stavljanje igrajuih postrojbi u eljenu taktiku
situaciju prije poetka vjebe. Scenariji usmjeravaju nadzornike, suce i ocjenjivae tako
da bi vjeba mogla napredovati sukladno unaprijed odreenim planovima. Premda se
scenariji normalno rade u opisnom obliku, za male vjebe s ogranienim ciljevima
mogu se rabiti i grafiki scenariji. Scenariji prikazuju niz taktikih situacija. Oni su
podrani operativnim planovima, ukljuujui privitke i grafike prikaze potrebne za
ispunjavanje postavljenih ciljeva vjebe. Scenariji mogu biti slobodni i nadzirani.
Svaki slobodni scenarij daje poetnu situaciju i dovoljno podataka i naputaka
koji omoguuju igrajuim postrojbama izradbu operativnog plana, privitaka i grafikih
prikaza. Nakon poetka vjebe, nadreeno zapovjednitvo i zapovjednik igrajue
postrojbe nadzire aktivnosti na temelju imbenika zadae, protivnika, zemljita, vlastitih

snaga i vremena te realne slike protivnikih snaga. Koristei ovaj tip scenarija, igrajua
postrojba je slobodna da, unutar doktrine i operativne zapovijedi nadreene postrojbe,
potakne svaku aktivnost. Svaki nadzirani scenarij daje detaljne situacije i dogaaje
oblikovane za postizanje odreenih ciljeva obuke. On je obino vrsto vezan krutim
rasporedom dogaaja s unaprijed odreenim popisom poruka za poetak pojedinih
dogaaja ili aktivnosti.
Ova se dva tipa scenarija razlikuju po namjeni. Slobodni scenariji daju
zapovjednicima maksimalnu slobodu u provedbi svojih zadaa. Nasuprot tome,
nadzirani scenariji tjeraju zapovjednika da provede specifine akcije kao odgovor na
unaprijed odreene dogaaje.
Nadzirane scenarije najbolje je koristiti kada ciljevi obuke trae obuku odreenih
zadaa borbenog stoera, zadaa preivljavanja i zadaa vierodnih sastava pod
odreenim uvjetima. Primjeri ukljuuju operacije/djelovanja u uvjetima uporabe
kemijskog oruja, prijelaz rijeke i operacije/djelovanja u naseljenim podrujima.
Slobodne scenarije najbolje je koristiti kada je cilj vjebe integrirati borbene operativne
sustave i obuku borbenog stoera u najstvarnijem okruenju s prikazom svih
potencijala mogueg protivnika. Slobodni scenariji mogu rabiti borbene simulacije kao
to su Prva bitka ili Janus.
Scenariji moraju biti dovoljno elastini kako bi omoguili zapovjedniku i drugim
voama da odlue kako koristiti zemljite. Isto tako, moraju biti dovoljno obimni kako bi
olakali obuku i ocjenjivanje zadaa postrojbe provedenih sukladno zapovjednikovoj
zamisli operacije na temelju elemenata prosudbe zadae, protivnika, zemljita, vlastitih
snaga i raspoloivog vremena.
Scenariji sadre sljedee elemente:
opu situaciju, koja sudionicima daje ope informacije koje bi bile normalno
dostupne u borbenoj situaciji,
poetnu situaciju, koja pokree akciju igrajue postrojbe i tjera zapovjednika
da izdaje zapovijedi za uporabu postrojbi, i
naredne situacije, koje nastavljaju vjebu i tjeraju nadzornike, suce i
ocjenjivae da provode nadzor. One ukljuuju sve glavne dogaaje potrebne
za ostvarenje ciljeva vjebe u dodijeljenom vremenu.
3.3.6.1. Opa situacija
Kao minimum, opa situacija ukljuuje:
opi navod koji opisuje dogaaje koji ubrzavaju trenutnu situaciju uzrokujui
potrebu za uporabom oruanih snaga,
taktiku situaciju, koja ukljuuje vlastite snage dvije vie razine,
opis situacije suprotne strane, koja ukljuuje raspored snaga za dvije vie
razine, i
ralambu podruja operacija/djelovanja.

U razvoju ope situacije, planeri trebaju odrediti popis postrojbi prve vie razine i
vremenski okvir za provedbenu fazu vjebe. Kako se mijenja obuka tako se mogu raditi
prilagodbe; meutim, treba izbjegavati velike promjene ope situacije.
9.1.24.1.1.1.1.3
9.1.24.1.1.1.1.4

3.3.6.2. Poetna situacija

Poetna situacija postavlja igrajue postrojbe u taktiku situaciju prije poetka

vjebe. Ona treba dovesti do toga da G2 pone obavjetajnu pripremu bojita.
Paljivom ralambom zemljita, prilaza i protivnikih doktrinarnih modela, igrajua
postrojba moe odrediti najopasniji prilaz i najvjerojatniji protivniki raspored. Na
poetku vjebe, igrajua postrojba treba imati dovoljnu koliinu obavjetajnih
informacija o protivniku koju bi realno imala i u stvarnoj ratnoj situaciji. Te se informacije
trebaju dati kroz obavjetajne kanale igrajue postrojbe do najnie razine kako bi se
osigurao konzistentan prikaz protivnike situacije.
Poetna se situacija definira u operativnom planu. Ako se koristi faza prije
vjebe za pripremu operativnog plana, pripremljeni operativni plan pretvara se u
operativnu zapovijed na poetku ili prije poetka vjebe pomou posebne zapovijedi.
Meutim, ako se ne koristi faza prije vjebe, operativni se plan razvija tijekom poetne
faze provedbe vjebe. On daje temelj za sljedee operacije/djelovanja. Zahtjevi za
poetnom situacijom ovisit e o tome kada je razvijen operativni plan za igrajuu
postrojbu. Nadzornici trebaju pregledati plan radi pregleda sadraja jer su priprema,
podjela i nadzor planova, zapovijedi i prosudbi redovito glavni ciljevi svake vjebe.
Operativna zapovijed potie igrajue postrojbe na provedbu zadae dobivene od
nadreenog zapovjednitva. Operativna zapovijed jasno izraava nain na koji
zapovjednik igrajue postrojbe vizualizira tijek bitke.
3.3.6.3. Naredne situacije
Planeri vjebe razvijaju naredne situacije stvarajui popis dogaaja koji:
osigurava logian tijek vjebe,
stvara realnu prosudbu vremena za cijelu vjebu, i
osigurava postizanje svih ciljeva obuke.
Dogaaji su saeti navodi o taktikim aktivnostima. Planeri ih navode
kronolokim slijedom i prosuuju kada e se dogoditi. Takav e popis pomoi da vjeba
tee k loginom zakljuku. Jednom kada je popis dogaaja pripremljen, planeri
razvijaju radnje koje su sukladne vremenima provedbe i koje opskrbljuju nadzornike,
suce, ocjenjivae i suprotnu stranu s nainom realnog prikaza svakog dogaaja
igrajuim postrojbama. Ovaj popis treba ukazati:
gdje e se odvijati svaki dogaaj ili radnja,
tko je ukljuen, i
na koji e nain dogaaj poeti/ime e biti izazvan.

Svi dogaaji, radnje i dodatne informacije unose se u raspored dogaaja, koji

postaje privitak scenarija vjebe. Privitak je skraeno izdanje u kojem u kojem se svi
dogaaji navode kronolokim redom u obliku kolona. Time se stvara gotovo kazalo
vremena, mjesta, vojnika ili postrojbi ukljuenih u dogaaj i aktivnosti planiranih za
danu situaciju. On isto procjenjuje vrijeme potrebno za provedbu vjebe, ukljuujui
vrijeme za usmjeravanje postrojbi prije poetka vjebe i vrijeme za provedbu ralambe
nakon svake faze vjebe ili nakon svretka vjebe. Kod slobodno igranih scenarija,
raspored dogaaja bit e mnogo manje detaljan nego kod nadziranih scenarija.
Pojedine toke na rasporedu dogaaja su tako oblikovane da dovode do odreene
akcije ili reakcije igrajuih postrojbi unutar razliitih borbenih operativnih sustava ili
meu njima. Raspored treba dati dovoljno informacija da bi omoguio nadzornicima i
sucima slijed i praenje odvijanja vjebe. Ovi dogaaji, akcije i reakcije postaju teme za
raspravu na ralambama poslije vjebe.

3.3.7. Priprema operativnog plana i ostalih planova za vjebu

Scenarij za vjebu temelj je operativnog plana. Za izradu plana odgovoran je
G3/S3, meutim svi lanovi planskog stoera moraju dijeliti odgovornost u razvoju
plana za izradbu razliitih privitaka i grafikih prikaza koje plan trai.
Sloenost operativnog plana moe se razlikovati u odnosu na svrhu vjebe. Na
primjer, operativni plan za vjebu razine bojne moe biti izdan kao usmena zapovijed.
esto se unaprijed pripremaju pripremne i dopunske zapovijedi za poetak, nastavak,
promjenu ili prekid operacija/djelovanja u potpori vjebi koje se provode radi
ocjenjivanja ili provjere razliitih postrojbi u istim uvjetima. Operativni plan za vjebu na
kojoj se zapovjednitva i postrojbe osposobljavaju za voenje borbenih djelovanja
naelno ima oblik normalne operativne zapovijedi od pet toaka. Operativni plan za
vjebu na kojoj se provodi osposobljavanje za zadae pomoi pri katastrofama,
mirovne, humanitarne i druge neborbene zadae nastoji zadrati format od pet toaka,
ali sa specifinim sadrajima koji se odnose na konkretnu zadau.
Da bi vjeba tekla bez zastoja i ostvarila svoje ciljeve, potrebno je pored
operativnog plana izraditi i druge pisane planove potpore koji svaki sadri specifine
praktine naputke za sudionike vjebe. Ti se planovi dostavljaju odgovarajuim
nadzornicima, sucima i ocjenjivaima, suprotnoj strani i sudionicima igraima.
Najee se, pored operativnog plana, koji je obavezan dio, radi o sljedeim
planovima potpore vjebe:
obavjetajni plan,
plan nadzora,
plan logistike potpore,
plan veza,
plan kretanja,
plan civilno-vojnih operacija,
plan ralambe,
plan izvjeivanja,
plan odnosa s javnou i informiranja,

 izvanredni plan, i
financijski plan.
Pored navedenih planova mogu se, ovisno o konkretnoj vjebi i njezinu
sadraju, raditi i drugi planovi, poput plana imitacija.
9.2
9.3

3.3.7.1. Obavjetajni plan

G2/S2 priprema obavjetajni plan u suradnji s G3/S3 i glavnim nadzornikom.

Plan treba omoguiti:
suprotnoj strani da prikae taktiku djelovanja suprotne strane,
realne ulazne podatke o borbenoj situaciji, i
pravodobno uvoenje informacija u vjebanje obavjetajnih aktivnosti
postrojbi.
Prije pisanja obavjetajnoga plana, G2/S2 mora prouiti zapovijed za vjebu i
scenarij. U suradnji s G3/S3 i zapovjednikom suprotne strane (kod jednostranih vjebi s
imitiranjem protivnika i kod dvostranih vjebi), G2/S2 priprema niz situacija u kojima se
nalazi suprotna strana. Te e situacije voditi vjebu u scenariju tako da se potuju
taktika doktrina, mogunosti i slabosti odabranoga protivnika. G2/S2 tijekom izvianja
zemljita utvruje jesu li situacije u kojima bi se trebala nai suprotna strana realne i
provedive. Obavjetajni plan i dokumenti koji ga podupiru moraju biti paljivo usklaeni
s operativnim planom i planom nadzora.
Situacija suprotne strane. Ovaj dio plana pokriva razliite situacije koje suprotna
strana mora prikazati. Da bi ga pojasnili, planeri pripremaju grafiki prikaz situacije za
svaku fazu. Koristei se situacijama i njihovim grafikim prikazima zapovjednik
suprotne strane radi detaljni plan djelovanja za traene zadae. Taj plan ukljuuje
imitirane postrojbe suprotne strane koje se ne prikazuju fiziki tijekom vjebe.
Opisuje se djelovanje obavjetajnih izvora, to ukljuuje zrano i kopneno
motrenje i izvianje, ophodnje, obavjetajne podatke prikupljene djelovanjem sredstava
veze, obavjetajne podatke prikupljene djelovanjem elektronikih sredstava, ratne
zarobljenike i obavjetajne podatke prikupljene djelovanjem tehnikih sredstava.
Prikazuju se i protuobavjetajna djelovanja, protivnika propaganda,
protupropaganda i obavjetajne aktivnosti u pozadinskim podrujima. Planeri prvo
utvruju koje sustave igrajue postrojbe imaju za prikupljanje tih informacija. Vrste
obavjetajnoga djelovanja koje prikazuje suprotna strana moraju biti dovoljno raznolike
da bi se mogle vjebati sve obavjetajne snage i sredstva igrajuih postrojbi.
Sposobnosti ABK napada suprotne strane razvijaju se s dovoljno detalja da bi se
od igrajuih postrojbi trailo razjanjenje prikupljenih informacija. Planovi trebaju biti
napravljeni za ranu raspodjelu meteorolokih podataka, AKB aktivnosti suprotne strane,
obavjetajnih izvjea o ABK opremi protivnike strane, neobinih bolesti i drugih
relevantnih informacija.

Kad god je to mogue, sposobnosti suprotne strane treba prikazati

preslikavanjem stvarnih obavjetajnih ciljeva koje bi nae snage trebale otkriti. To se ne
odnosi samo na aktivnosti elektronikog obavjetajnog ratovanja, ve na sve borbene
sustave. Vano je da vjebe preslikaju zadae, uvjete i standarde kojima treba ovladati
da bi se planirana borbena djelovanja vodila u realnom okruenju.
Obavjetajne informacije koje se daju naim snagama moraju opisati i taktika
zavaravanja i stvarne aktivnosti suprotne strane u vjebi, mada ne nuno u isto vrijeme.
U obje bi kategorije trebalo biti dovoljno informacija tako da nae snage imaju tekoa
u dolasku do brze odluke o suprotnoj strani. Informacije o vraanju naih snaga na
pravi put trebaju biti spremne ako bi nae snage prihvatile poetno taktiko
zavaravanje suprotne strane kao pravu sliku onoga to se dogaa na bojitu
prikazanom u vjebi. Aktivnosti zavaravanja koje provodi suprotna strana moraju biti
realne i oteati razvoj aktivnosti taktikoga zavaravanja koje provode nae snage.
Uputa za zapovjednika suprotne strane. G2 priprema uputu koja navodi
odgovornosti zapovjednika suprotne strane. Ona sadri ciljeve obuke, najavljuje
datume provedbe vjebe i odreuje krajnji datum do kojeg zapovjednik suprotne strane
treba napraviti svoj operativni plan. Uputa definira i zapovjedne odnose izmeu
zapovjednika suprotne strane i rukovoditelja vjebe ili glavnog nadzornika.
Posebne upute za suprotnu stranu. Ove su upute dodatak uputi za zapovjednika
suprotne strane i njima se navode pitanja koja su od interesa za cijelu suprotnu stranu.
Te bi upute morale obuhvatiti sljedee:
sastav i identitet,
odore i oprema,
naputak za provedbu obuke,
dodijeljena podruja za provedbu obuke prije vjebe,
raspored probe. Probe mogu biti vjebe na zemljovidu, pregled zemljita,
vjebe na zapovjednom mjestu, vjebe na zemljitu ili njihova kombinacija,
rad/postupci tijekom vjebe, to ukljuuje akcije u odnosu na ratne
zarobljenike, bilo da imaju ratne zarobljenike ili da postaju ratni zarobljenici.
Plan raspodjele obavjetajnih informacija. Ovaj plan ukljuuje informacije koje e se
dostaviti igrajuim postrojbama, upute kako ih dostaviti i raspored njihova dostavljanja.
Obavjetajne informacije koje se dostavljaju padaju u dvije kategorije:
informacije koje postrojba prima automatski kroz zapovjedne kanale, i
informacije koje postrojba prima jedino nakon to ih na odgovarajui nain
trai ili poduzima odgovarajuu obavjetajnu akciju za njihovo dobivanje.
Najbolja metoda za poetak obavjetajnog proigravanja u vjebama velikih
postrojbi je da nadreeno zapovjednitvo rano u vjebi da obavjetajne informacije
sudjelujuim postrojbama. Obavjetajni saetci i izvjea daju potrebnu pozadinu za
poetak obavjetajnog rada.

9.4

3.3.7.2. Plan nadzora

Plan nadzora daje upute za nadzor i ocjenjivanje vjebe te za organiziranje

nadzorne skupine. Za stvaranje nadzorne skupine, G3/S3 priprema plan nadzora na
temelju scenarija vjebe i odgovarajuih prirunika. Upute za nadzornu skupinu moraju
biti sukladne scenariju vjebe i obavjetajnom planu. Uspjeh vjebe uvelike ovisi o
tome koliko je detaljan taj plan i koliko se dobro provodi.
Sigurnosne upute. Pokuaj postizanja maksimalnog realizma vjebe moe dovesti do
pojavljivanja opasnih uvjeta i situacija. Te bi opasnosti mogle imati negativan uinak na
napredak vjebe, kao i na pojedinane sudionike vjebe te lokalnu zajednicu. Da bi
maksimalno smanjili razne incidente i povrede, planeri moraju unaprijed pripremiti i
objaviti posebne sigurnosne upute svim sudionicima vjebe. Nadzorno osoblje u
podruju vjebe odgovorno je za primjenu tih uputa. To niti na koji nain ne smanjuje
zapovjednu odgovornost u igrajuim postrojbama za izdavanje, objanjavanje i odlunu
provedbu sigurnosnih pravila. Sigurnosne upute ukljuuju:
ciljeve i odgovornosti,
uzroke izvanrednih sluajeva i preventivne mjere, i
izvjeivanje o izvanrednim dogaajima.
Budui da su sredstva i oprema s kojima postrojbe danas raspolau vrlo
pokretna, zapovjednim uputama mora se naglasiti njihov siguran rad tijekom vjebe u
dnevnim i nonim uvjetima te u uvjetima smanjene vidljivosti.
Oznake na odorama, nadzor pomou boja i pravila vjebe. Ovaj dio plana nadzora
opisuje:
oznake na odorama za suprotnu stranu, nadzornike, ocjenjivae, suce i
promatrae,
oznake na vozilima, zrakoplovima, brodovima i opremi,
pirotehnika sredstva, streljivo i lasere doputene u vjebi te upute za njihovu
uporabu,
signalni barjaii doputeni u vjebi i upute za njihovu uporabu,
pravila za nadzornike,
naputak za uporabu civila (ili vojnog osoblja preruenog kao civili) u vjebi,
njihova identifikacija i nain postupanja.
Odreivanje nadzornika, sudaca i ocjenjivaa. Nadzornici, suci i ocjenjivai presudni
su za uinkovitu i uspjenu vjebu. Nadzornici osiguravaju da se dogaaji zbivaju u
odgovarajue vrijeme i na odgovarajuem mjestu sukladno scenariju vjebe i
rasporedu dogaaja. Nadzornici predstavljaju sva potrebna zapovjednitva i postrojbe
koje nisu fiziki prisutne kao sudionici u vjebi. Ocjenjivai promatraju aktivnosti
sudionika i igrajuih postrojbi tijekom vjebe i odreuju provode li one zadae prema
ranije odreenim normama. Ocjenjivai daju svoj doprinos tijekom ralambe iznosei
svoja vienja rada postrojbe tijekom vjebe. Suci odreuju rezultate borbenog
djelovanja, uinke vatri i zapreka te aktivnosti potpore. Oni izvjeuju o rezultatima i
igrajue postrojbe i skupinu za nadzor. G1/S1 se dogovara s odgovarajuim stoernim
asnicima kako bi rukovoditelju vjebe mogao predloiti izvore osoblja i kriterije odabira

za nadzornike, ocjenjivae i suce. lanovi nadzorne skupine trebaju se odabrati iz

postrojbi koje ne sudjeluju u vjebi jer bi sudjelujue postrojbe trebale biti potpuno
popunjene. Tijekom bilo koje vjebe, dunosti nadzornika, ocjenjivaa i suca normalno
se daju razliitim ljudima. Meutim, rukovoditelj vjebe moe istoj osobi dodijeliti dvije ili
sve tri funkcije ako nema dovoljno kvalitetnog osoblja. to je razina vjebe nia to je
mogunost da se jednoj osobi da vie funkcija vea.
Svaki nadzornik, ocjenjiva ili sudac dodjeljuje se posebnom timu tijekom
trajanja vjebe. Glavni nadzornik odreuje posebne dunosti na temelju svrhe vjebe,
raspoloivog osoblja i potrebne opreme. Ako je mogue, osoblje koje se odreuje za
ocjenjivae trebalo bi imati iskustva na poloaju kojega ocjenjuju. Kada je to god
izvedivo, zapovjednika bi trebao ocjenjivati zapovjednik. Za detaljniji opis dunosti
nadzornika, ocjenjivaa i sudaca, pogledati etvrto poglavlje.
Sredstva veze i prijevozna sredstva za nadzornike, suce i ocjenjivae. Za nadzor i
usklaivanje vjebi presudna je dobra veza. Vjebe na zemljitu velikih postrojbi mogu
se provoditi na ogromnim udaljenostima i trae nadzornike, ocjenjivae i suce koji se
mogu brzo kretati s jednog mjesta na drugo. U takvom sluaju postoje brojne zapreke
za neprekidne i uspjene veze. G4/S4, asnik za sigurnost i asnik za vezu pomau
G3/S3 u usklaivanju potreba za vezom i prijevoznih potreba. Kako igrajue postrojbe
trebaju svoja ustrojbena sredstva veze i prijevozna sredstva tijekom vjebe, G3/S3,
G4/S4 i asnik za vezu trebaju traiti ta sredstva iz drugih izvora.
Raspored obuke za nadzornike, suce i ocjenjivae. Nadzornici, suci i ocjenjivai
moraju biti obueni za provedbu svojih dunosti. Koliina obuke ovisi o iskustvu tih
pojedinaca kao i o veliini vjebe. Raspored odreuje:
detaljno upoznavanje s vjebom, ukljuujui ciljeve vjebe, metodu za
postizanje tih ciljeva, scenarij i planove potpore,
detaljno izvianje podruja vjebe,
obuku u dunostima nadzornog osoblja, uporabi opreme za nadzor, itanju
zemljovida i taktici,
probe ili vjebe na zemljovidu za osiguranje potpunog razumijevanja vjebe, i
usmjerenje u provedbi ralambi.
9.5

3.3.7.3. Plan logistike potpore

Ovaj se plan bavi stvarnom logistikom potporom vjebe. On mora biti sukladan
scenariju i operativnom planu. U njemu treba biti obraena kompletna logistika
potpora po svim funkcionalnim podrujima logistike. Omoguuje obuku ukljuenih
logistikih elemenata, te realnu logistiku potporu za igrajue strane i sve ostale
sudionike vjebe u svim fazama. G4/S4 radi usko s G1/S1, G3/S3 i G8 u pripremi
plana koji pokriva sve faze vjebe. Dodatci plana logistike potpore, po svim
funkcionalnim podrujima logistike, trebaju dati osnovne elemente za razradu svakog
funkcionalnog podruja koje se razrauje u elaboratu vjebe. Njih trebaju definirati
logistiki planeri u fazi planiranja sukladno odobrenim tvarnim resursima i Financijskom
planu vjebe. Pored ostalog, planom se mora:
odrediti popis obvezatnih opskrbnih sredstava koja postrojbe potpore moraju
donijeti na vjebu,

 opisati postupke za dobivanje i odravanje sredstava koja se koriste u vjebi,

utvrditi potronja i razina opskrbe za sve vrste streljiva,
odrediti logistike potrebe za specijalnom opremom, kao to su tvari za
dekontaminaciju i simulatori uporabe AKB oruja.
Planeri prosuuju potrebne vrste i koliine tih razliitih opskrbnih sredstava rano
u fazi planiranja kako bi osigurali da e dodatci planu sadravati sve ove informacije.
3.3.7.4. Plan veza
G6/S6 odgovoran je za razvoj plana veza. Plan veza mora biti realan i omoguiti
vjebanje uporabe svih vrsta veza koje mogu uspostaviti vjebajua zapovjednitva i
postrojbe. Pored operativnih veza, plan mora obuhvatiti veze nadzornog aparata i veze
suprotne strane.
3.3.7.5. Plan kretanja
Broj igrajuih postrojbi, suprotne strane i nadzornoga osoblja ukljuenog u
vjebu na zemljitu velike postrojbe trai od G4/S4 da napravi detaljan plan kretanja.
Tim se planom usklauju prijevozna sredstva i nadzor prometa. Kada se vjeba provodi
na zemljitu koje nije u vlasnitvu OS RH, plan se mora uskladiti s odgovarajuim
civilnim vlastima. Ako se to ne uspije napraviti, moe doi do problema u civilnom i
vojnom prometu koji bi mogli ometati vremenski raspored vjebe.
3.3.7.6. Plan ralambe
Plan ralambe priprema G3/S3. Ralambe se provode to je praktinije ranije
nakon glavnih dogaaja, faza vjebe ili nakon svretka vjebe. One su to je mogue
krae i saetije, uzevi u obzir koliinu informacija koju treba pokriti. Kao minimum,
ukljuuju zapovjednike i stoer. Ako je mogue, u njima sudjeluju vojnici. Igrai govore
o razlozima za provedbu odreene akcije. Nadzornici, suci i ocjenjivai daju svoja
zapaanja. Suprotna strana treba dati svoje vienje vjebe. U rasporeivanju
ralambi, planeri trebaju uzeti u obzir fiziko stanje vojnika i mjesta postrojbi. Oni
trebaju razmotriti i vrijeme potrebno za prikupljanje i ocjenjivanje izvjea nadzornika,
sudaca, ocjenjivaa i suprotne strane. Za velike vjebe, G3/S3 treba napraviti plan
ralambi na vie razina.
9.5.1.1.1.1.1.1 3.3.7.7. Plan izvjeivanja
G3/S3 oblikuje plan za potrebna izvjea na temelju naputka rukovoditelja
vjebe. Kao minimum, on e traiti izvjee s ralambe nakon kompletiranja vjebe.
Plan odreuje zapovjednike koji moraju provesti ralambe i propisuje format/izgled,
broj kopija i datum dostavljanja izvjea. Sva izvjea moraju imati:
pravilan naslov,
ime postrojbe koja alje izvjee,
vremensko razdoblje pokriveno izvjeem,
datum dostavljanja,

 format/izgled,
broj potrebnih kopija,
metodu prijenosa/dostavljanja izvjea, i
sadraj.
9.5.1.1.1.1.1.2 3.3.7.8. Plan odnosa s javnou i informiranja
asnik za informiranje u stoeru za planiranje vjebe usklauje rad na pripremi
plana za informiranje javnosti sa svim stoernim dijelovima. Svrha plana je stvoriti
potporu javnosti za vjebu i za zadae koje proizlaze iz nje. Svrha i ciljevi vjebe
odreuju veliinu plana. U interesu dobrih odnosa s javnou rukovoditelj vjebe treba
pripremiti lokalno puanstvo za bilo kakve neobine ili neugodne situacije koje bi mogle
nastati.
Sve vjebe imaju odreene sigurnosne, politike i javne implikacije. Planeri
pozorno vau te implikacije i stvaraju temeljnu zamisao za publicitet svake vjebe. Oni
odreuju koje podatke o vjebi dati unaprijed. Ti podatci uzimaju u obzir sigurnosne
potrebe, potrebe dobrih odnosa s javnou i pitanja od meunarodnog i politikog
interesa. Oni vau davanje detaljnih informacija razmatrajui narav i mjesto vjebe te
sudjelujue snage u odnosu na sigurnosne i politike implikacije. asnici za
informiranje pripremaju pozive za novinare, a asnici za sigurnost daju odobrenje za
njihovo upuivanje. U pozivima se moe od novinara traiti da se o vjebi ne pie i ne
govori do odreenog datuma.
Plan informiranja daje podatke i o:
poetnom davanju informacija o vjebi,
televizijskom, radio i drugom medijskom pokrivanju vjebe,
razini novinske pokrivenosti vjebe i pozivima pojedinim novinarima i
redakcijama,
potpori predstavnika medija,
izvjeivanjima koja e se davati,
usmjerenju postrojbi u svezi odnosa s medijima, i
novinskim izdanjima koje e stoer vjebe raditi tijekom vjebe ili drugim
nainima davanja novosti o vjebi.
Ako je u zapovijedi za vjebu predvieno promatranje/praenje vjebe, u planu
se posebno odreuju vremena (datumi) praenja vjebe od strane novinara te visokih
vojnih i civilnih promatraa (VIP). Naelno ove dvije kategorije osoba promatraju vjebu
u razliitim vremenima (obino dan za danom), jer sadraj promatranja i informacije
koje im se daju ne moraju biti istovjetni.
Ovaj je plan vrlo vaan u organizaciji NATO/PfP vjebi gdje se ustrojava
poseban Novinarsko-informacijski centar (Press and Information Centre PIC) o emu
vie detalja ima u estom poglavlju.

9.5.1.1.1.1.1.3 3.3.7.9. Izvanredni plan

9.5.1.1.1.1.1.4
G3/S3 je odgovoran za pripremu izvanrednog plana. Plan odreuje
koje e se akcije poduzeti u sluaju nepovoljnog vremena ili uslijed drugih imbenika
koji ograniavaju vjebu. Ako plan trai drugu vjebu, tada se tom planiranju mora dati
isti stupanj znaenja kao to je bio dan originalnom planu, ukljuujui i odgovarajue
planove potpore.
9.5.1.1.1.1.1.5
9.5.1.1.1.1.1.6 3.3.7.10. Financijski plan
Za potrebe financiranja vjebe, posebno kod velikih vjebi na zemljitu normalno
je u planski stoer potrebno odrediti financijskog asnika. Njegove aktivnosti u potpori
vjebe ukljuuju:
sudjelovanje u pripremi financijskog plana,
praenje troenja financijskih sredstava u vjebi, i
savjetovanje planskog stoera u financijskim pitanjima.
Financijski plan mora biti usklaen s raunskim planom u kojem su vidljivi
trokovi centralizirane i decentralizirane potronje, odnosno uz financijske pokazatelje
moraju biti vidljivi i naturalni pokazatelji.

3.3.8. Sadraj elaborata za vjebu

U svim zapovjednitvima i postrojbama razine bojne i vie izrauje se elaborat
za vjebu, dok su u niim postrojbama izrauje plan provedbe vjebe. Sadraj
elaborata, odnosno plana ovisi prije svega o razini, vrsti i sloenosti vjebe. Potpunost
sadraja i njegovu kvalitetu odobrava nadreeni zapovjednik svojim potpisom. Elaborat
se na odobrenje mora dostaviti najkasnije 30 dana prije poetka vjebe, kako bi, u
sluaju da nadreeni zapovjednik nije zadovoljan sa sadrajem i kvalitetom pojedinih
dokumenata, ostalo dovoljno vremena da se elaborat vrati na doradu i nakon dorade
odobri. Postupak odobravanja elaborata mora se zavriti najkasnije 7 dana prije
poetka vjebe. Ako nadreeni zapovjednik i nakon dorade elaborata nije zadovoljan
sa sadrajem i kvalitetom dokumenata, a nema vremena da se greke poprave do
zapovijeenog poetka vjebe, on moe odgoditi poetak vjebe ili postaviti
ogranienja u provedbi vjebe. Ogranienja se postavljaju za one dijelove vjebe koji
su nedostatno ili nepravilno regulirani u dijelovima elaborata. Ako bi postavljena
ogranienja bila takva da se ne bi mogli postii ciljevi vjebe, tada se vjeba odgaa.

Elaborat za vjebu naelno sadri:

Naslovnica.
Sadraj.
Zapovijed za vjebu nadreenog (vrsta i razina vjebe, ciljevi vjebe, nositelj
provedbe, sudionici vjebe, mjesto provedbe, vrijeme provedbe, temelji
logistike i financijske potpore vjebe, dostava elaborata na odobrenje, i
drugo po potrebi).
Organizacijska zapovijed za vjebu zapovjednika vjebajue postrojbe
(pored elemenata iz zapovijedi nadreenog sadri kratke navode o
zadaama na vjebi, rukovodstvu vjebe, skupini za izradu elaborata,
pripremama za vjebu, mjerama sigurnosti, i drugo po potrebi).
Plan priprema za vjebu (po potrebi).
Operativni plan (na temelju scenarija vjebe dinamiki plan provedbe po
vremenu (danima, satima, minutama), zadaama (naelno na temelju popisa
taktikih radnji i postupaka vjebajuih postrojbi), sudionicima i mjestu
provedbe).
Obavjetajni plan (kako je opisan u toki 3.3.7.1.).
Plan nadzora (shema sredita za nadzor vjebe s nadzornim, sudakim i
ocjenjivakim aparatom, plan priprema za nadzor, planovi rada nadzornog,
sudakog i ocjenjivakog aparata na vjebi, kriteriji presuivanja na vjebi,
ostali elementi prema toki 3.3.7.2.).
Plan logistike potpore (naelno opskrbno, tehniko, transportno, graditeljsko
i sanitetsko osiguranje, ostalo prema toki 3.3.7.3.).
Plan veza (prema metodologiji izrade operativnog plana veza za vjebajue
postrojbe, nadzorni aparat i suprotnu stranu).
Plan kretanja (kako je opisan u toki 3.3.7.5.).
Plan ralambe (voditelj, vrijeme, mjesto, sudionici i sadraj ralambe
prema razinama).
Plan izvjeivanja (kako je opisan u toki 3.3.7.7.).
Plan odnosa s javnou i informiranja (kako je opisan u toki 3.3.7.8.).
Izvanredni plan (kako je opisan u toki 3.3.7.9.).
Financijski plan (kako je opisan u toki 3.3.7.10.).
Ostali prilozi, po potrebi (npr. shema rukovodstva vjebe, pregled
angairanosti ljudstva i tehnike po danima (brojano), zapovijed za hodnju
kada se vjeba izvodi izvan vojarne, shema i plan rada imitacijskog aparata,
plan pripreme zemljita za vjebu, plan dovoenja vjebalita u stanje prije
vjebe (plan asanacije), ekipa za utvrivanje teta nastalih na zemljitu i
objektima tijekom vjebe, plan proba, plan mjera sigurnosti, orisi obuke i
ocjenjivanja, plan komentiranja vjebe, plan promatranja vjebe, i slino).

Broj dodatnih priloga odredit e zapovjednik vjebajue postrojbe. Kada pojedini

prilozi previe optereuju sadraj elaborata (na primjer, kod viednevnih vjebi na
zemljitu s velikim brojem zadaa, koliina orisa obuke i ocjenjivanja moe biti vrlo
velika u odnosu na ukupni sadraj elaborata) oni se mogu uvati u pomonom
elaboratu koji ne ide na odobrenje nadreenom zapovjedniku.
Na razini satnije i nie izrauje se plan provedbe vjebe, a njegov sadraj ovisi o
vrsti, ciljevima i zadaama vjebe. Obino se radi pisano i grafiki, a naelno sadri:
zapovijed za vjebu, dinamiki plan provedbe vjebe, plan rada imitacijskog aparata
(ako postoji), plan nadzora, plan ralambe, utroak tvarnih i drugih sredstava s
novanim pokazateljima, mjere sigurnosti, i dr.
9.5.1.1.1.1.1.7 3.3.9. Priprema zemljita
Priprema zemljita moe biti nuna za stvaranje realnog okruenja, zatitu od
prekomjernih teta nastalih manevrom snaga i stvaranje sigurnosnih uvjeta za zatitu
postrojbi tijekom uporabe visokopokretnih sustava. Na primjer, u vjebi s bojnim
gaanjem mogu se u zaklone ili bunkere postaviti elektroniki ili mehaniki nadzirane
mete za predstavljanje suprotne strane. Zapreke od bodljikave ice na cilju,
eksplozivne zamke uzdu smjerova prilaza, protivniki borbeni poloaji i simulirani
strojniki poloaji i zakloni mogu poveati realizam vjebe. Sigurnosne naprave za
olakavanje nadzora i sigurna djelovanja trebaju se postaviti kada su god u vjebu
ugraena ruenja uz pomo eksploziva i vjebe s bojnim gaanjem. U vjebama kod
kojih se simulira suprotna strana uporabom imitacija, potrebno je pripremiti imitacije i
uskladiti ih s operativnim planom. U tom se sluaju radi poseban plan imitacija.
9.5.1.1.1.1.1.8
9.5.1.1.1.1.1.9 3.3.10. Provedba probe
Vjeba se proba kao zavrna provjera planiranja. Proba ne ukljuuje igrajue
postrojbe. Ona mora biti provedena dovoljno rano prije vjebe da bi planeri mogli
ispraviti sve greke i prilagoditi vremenski raspored. Nadzornici, suci, ocjenjivai i
suprotna strana trebaju provesti probu da bi se potpuno upoznali sa svojim dunostima
tijekom vjebe. Za velike vjebe posebno je vano probati veze. Zapovjednitvo ili
osoba koja je zapovjedila provedbu vjebe trebala bi biti nazona na probi kako bi
mogla napraviti potrebne promjene i odobriti vjebu.

ETVRTO POGLAVLJE
PROVEDBENA FAZA
Provedbena faza je faza u kojoj se vjeba provodi prema planskim dokumentima
za vjebu. Cilj ove faze postii zacrtane ciljeve vjebe uz najmanje napora i uz
racionalan utroak resursa. Trajanje ove faze ovisi o vrsti vjebe i njezinoj razini, kao i
tome jesu li planom vjebe planirani prekidi i ponavljanja odreenih dijelova ili ak i
cijele vjebe. Da bismo mogli utvrditi jesu li postignuti ciljevi, te da bi se utvrdila razina
osposobljenosti sudjelujuih postrojbi za zadae koje su se vjebale, u ovoj se fazi
vjeba nadzire i ocjenjuje. Budui da nadzorno osoblje ima vrlo vanu ulogu u provedbi
vjebe, organizaciju nadzora vjebe objasnit emo prije specifinosti provedbe
pojedinih vrsta vjebe.

4.1. NADZOR VJEBE

Sve vjebe u obuci obuke zahtijevaju nadzor. Neke, kao to su TVBP, trae
sudjelovanje samo zapovjednika. Druge, kao VZM ili VNZ brigade ili korpusa, mogu
trebati formalne organizacije za nadzor koje su odgovorne za provedbu cijelih vjebi.
Sustav nadzora za bilo koju vjebu treba osigurati da se slijedi scenarij i ispunjavaju
ciljevi vjebe. Sustav nadzora osigurava da se svaka vjeba razvija bez zastoja i
realno.
Za nadzor vjebe, glavni nadzornici trebaju organizirati svoje stoere kako bi se
osoblje iskoristilo na najbolji mogui nain. Da bi to izveli, oni pripremaju popis za
popunu nadzorne strukture osobljem.
Sastav nadzornog tima ovisi o:
vrsti vjebe i razine postrojbe u kojoj se provodi;
metodi provedbe koja pokree i podupire vjebu te je vodi prema loginom
zakljuku. Slijed dogaaja, borbena simulacija, suprotna strana ili njihova
kombinacija mogu pokretati vjebu; i
popisu postrojbi od zamiljenih viih i susjednih zapovjednitava.
9.5.2

4.1.1. Temeljne funkcije nadzornog osoblja

Kroz nadzornike, zapovjednici vjebi prate vjebu kako bi osigurali da se

dogaaji odigravaju u pravo vrijeme i na pravom mjestu sukladno scenariju i rasporedu
dogaaja. Oni predstavljaju sva zapovjednitva i postrojbe koje ne sudjeluju u vjebi.
Nadzornici odravaju djelovanja na vjebi unutar ogranienja koja su propisana
scenarijem. Suenjem u bojevima i procjenom gubitaka, suci pomau igrajuim
postrojbama da postignu maksimalne uinke u obuci. Oni utvruju rezultate djelovanja,

vatri, zapreka i aktivnosti potpore te o njima izvjeuju igrajue postrojbe i nadzornike.

Ocjenjivai motre aktivnosti kako bi utvrdili provode li se zadae prema standardima.
Oni odreuju osposobljenost na temelju ciljeva obuke propisanih u odgovarajuim
dokumentima za obuku praenjem aktivnosti igrajuih postrojbi. U idealnom sluaju,
jedna osoba ne bi trebala istodobno djelovati kao nadzornik, ocjenjiva i sudac u vjebi.
Meutim, rukovoditelji vjebe moda e morati istoj osobi dodijeliti dvije zadae kada
nema dovoljno strunog osoblja.

4.1.2. Priprema nadzornog osoblja

Na svim razinama zapovijedanja nadzornici, suci i ocjenjivai koji prate vjebu
moraju biti dobro upoznati s dodijeljenim dunostima. Moraju znati raspored dogaaja u
vjebi koji podupiru ciljeve obuke. Nadzornici, suci i ocjenjivai prolaze kroz formalnu
obuku prije poetka vjebe. Glavni sudac, glavni nadzornik, glavni ocjenjiva i njihovo
osoblje provode obuku zajedno ili odvojeno.
Openito, priprema poinje sastankom voditelja timova. Glavni nadzornik, sudac
i ocjenjiva vode sastanke s igraima koje prate na vjebi radi njihovog upoznavanja sa
scenarijem vjebe i popratnim informacijama:
zadaama, zamislima i postupcima za nadzornike, suce i ocjenjivae,
organizacijom,
ocjenjivaa, i

dunostima

odgovornostima

nadzornika,

sudaca

rasporedom rada za nadzornike i suce.

Priprema ukljuuje daljnje uenje nadzornika, sudaca i ocjenjivaa. Ovo uenje,
provedeno istodobno ili odvojeno, upoznaje osoblje s:
dunostima, odgovornostima i postupcima,
scenarijem vjebe i popratnim informacijama,
administrativnim i logistikim postupcima,
podrujem vjebe, pravilima i sigurnosnim zahtjevima,
sanitetskim postupcima,
zatitom okolia,
postupcima tijekom taktikog kretanja igraa,
postupcima za suenje pri nailascima na zapreke,
prosudbom uinaka izravne i neizravne vatre,
postupcima za nadzor zranog topnitva, taktikog zrakoplovstva i
zrakoplovstva kopnene vojske,
ABK operacijama,
pripremom izvjea, i
postupcima za vierazinsku ralambu nakon vjebe.

Priprema takoer ukljuuje izvianje, usklaivanje i vezu. Prije poetka vjebe

timovi nadzornika, sudaca i ocjenjivaa te osoblje potpore moraju izvidjeti podruje
vjebe i provjeriti opremu veze.

4.1.3. Nadzornici
Nadzornici trebaju predstavljati sve vie, podreene, susjedne i potporne
postrojbe i stoere osim onih koji su fiziki predstavljeni na vjebi. Za dvostranu VNZ sa
suprotnom stranom i bez vieg zapovjednitva, operativnog plana ili popisa postrojbi,
glavni nadzornik mora odluiti ne samo gdje e postaviti nadzornike, ve i koga oni
moraju predstavljati.
4.1.3.1. Sredite za nadzor vjebe
Kao sredinja toka nadzora svake vjebe, Sredite za nadzor vjebe
predstavljat e vie zapovjednitvo igrajue postrojbe. Bit e odgovorno i za
administraciju i logistiku potrebnu za potporu vjebe. Podreena nadzorna sredita,
ako se koriste, i timovi sudaca podnose izvjea i usklauju svoje aktivnosti kroz
sredite za nadzor vjebe. Djelatnici Sredita za nadzor vjebe moraju detaljno
poznavati postupke za nadzor i suenje i, po potrebi, meusobno djelovati s
podreenim sreditima za nadzor. Glavni nadzornici ili njihovi odreeni predstavnici
usklaivat e sve aktivnosti oko nadzorne organizacije prema smjernicama
rukovoditelja vjebe. Sve vjebe u obuci imaju sredita za nadzor vjebe.
Popuna sredita ovisi o vrsti i razini vjebe, zemljitu kao i o raspoloivom
osoblju. Stvarni zahtjevi za nadzornicima moraju se temeljiti na ralambi zadaa
vjebe koja se provodi. Sredite za nadzor vjebe mora biti organizirano tako da
omoguuje provedbu planiranih zadaa u vjebi. U nastavku se nalaze temeljne
zadae kljunog osoblja koje radi u sreditu
Glavni nadzornik zapovijeda svim osobljem za nadzor vjebe. Odgovoran je za
informiranje rukovoditelja vjebe o mjestima, planovima i namjerama igrajuih postrojbi.
On savjetuje rukovoditelja vjebe o poduzimanju moguih akcija kroz nadzorne kanale
kako bi se utjecalo na taktike situacije. Djelatnici Sredita za nadzor vjebe pomau
glavnom nadzorniku u tim dunostima. U odsustvu glavnog nadzornika, najvii
operativni asnik u svakoj smjeni djeluje kao deurni asnik Sredita za nadzor vjebe.
Operativni asnici prvi su savjetnici glavnog nadzornika u svim pitanjima
planiranja vjebe i voenja djelovanja. Operativni odjel nadzire sve zamiljene
postrojbe. On trai potrebne informacije od igrajuih postrojbi i odgovoran je za:
voenje svojeg dijela borbenih djelovanja,
raspodjelu promjena operativne zapovijedi do najvie igrajue postrojbe,
izdavanje zapovijedi i naputaka, i
planiranje u ime najvieg zapovjednitva igrajue postrojbe.
Obavjetajni asnici prvi su savjetnici glavnog nadzornika u svim pitanjima
vezanim za suprotnu stranu. Odjel za obavjetajne poslove sredita za nadzor vjebe
nadzire sve postrojbe suprotne strane i osigurava da se slijede zapovijedi

zapovjednika suprotne strane. Osigurava i da se podnose i primaju sva potrebna

obavjetajna izvjea po zahtjevima standardnih operativnih postupaka.
asnici za vatrenu potporu glavni su suci topnitva u sreditu za nadzor
vjebe. Oni:
podnose izvjea rukovoditelju vjebe, glavnom nadzorniku i stoeru,
preporuuju djelovanja za nadzor vjebe, i
usmjeravaju djelovanja na temelju naputka rukovoditelja vjebe i glavnog
nadzornika.
asnici za vatrenu potporu primaju izvjea od nadzornika i sudaca u igrajuim
postrojbama za vatrenu potporu i vode izvjea o trenutnom stanju u svim igrajuim
topnikim i protuoklopnim elementima. Oni osiguravaju da se pravilno vode zemljovidi i
tablice sa stanjem topnikih i protuoklopnih postrojbi za uspjeno djelovanje sredita za
nadzor vjebe. Po potrebi, alju naputke i informacije podreenim nadzornicima
vatrene potpore te vode evidencije o stanju topnikih i protuoklopnih postrojbi.
asnici ABKO odgovorni su za ope praenje sustava ABK nadzora i suenja.
Element ABKO usklauje postupke davanja informacija o uporabi kemijskog oruja te
planove za kemijsku vatrenu potporu. On odrava vezu sa sudakim osobljem ABKO u
igrajuim postrojbama. Kroz izvjea koje dobiva, prati uinke sustava kemijskog ili
nuklearnog oruja u taktikom vjebanju.
Inenjerijski asnici odgovorni su za izvjeivanje rukovoditelja vjebe i
glavnog nadzornika o inenjerijskim aktivnostima. Isto tako, oni stavljaju na zemljovid
sve informacije o trenutnim inenjerijskim djelovanjima. Oni usmjeravaju inenjerce da
postupaju prema naputcima rukovoditelja vjebe i glavnog nadzornika te, po potrebi,
provode usklaivanje s drugim stoernim odjelima Sredita za nadzor vjebe.
Koristei se dostupnim informacijama od nadzornika i sudaca, asnici za PZO u
sreditu za nadzor vjebe vode stanje na zemljovidima prikazujui sve postrojbe i
njihove zone djelovanja. Oni izvjeuju operativni odjel sredita za nadzor vjebe o
svim promjenama poloaja postrojbi za PZO, a o tim promjenama i operativnom stanju
postrojbi za PZO izvjeuje asnika za vezu sa zrakoplovstvom. Pored toga, asnik za
PZO vodi trenutnu i planiranu situaciju protuzrane obrane na temelju izvjea o stanju
dobivenih od sudaca protuzrane obrane.
asnik za vezu sa zrakoplovstvom prosuuje tete nastale bombardiranjem
zrakoplova koje nije nadzirao prednji zrani nadzornik te prosljeuje prosudbu borbenih
teta sucima u manevarskim postrojbama. Glavni asnik za vezu sa zrakoplovstvom u
Sreditu za nadzor vjebe provodi operativni nadzor nad sucima u zrano-desantnim
postrojbama i drugim sucima zrakoplovnih aktivnosti.
asnici za logistiku pomau u svim pitanjima koja se odnose na logistiku
potporu vjebe, tj. igrajuih postrojbi i nadzornog aparata, kao i teta nastalih
manevrom. Oni odravaju vezu sa svim nadzornicima i sucima u logistikim
postrojbama, primaju izvjea i generiraju logistike situacije. Izvjeuju operativni odjel
sredita za nadzor vjebe o svim promjenama poloaja logistikih postrojbi i stanju
logistike potpore. Lijenik savjetuje glavne nadzornike o zdravstvenom stanju svog
osoblja tijekom vjebe. Odgovoran je za djelovanje sustava evakuacije rtava.

asnik vojne policije savjetuje glavnog nadzornika o statusu cjelokupnog

osoblja za nadzor tijekom vjebe. Savjetuje asnike za personalne poslove u Sreditu
za nadzor vjebe o pitanjima koja ukljuuju krenje propisa. Odrava vezu s asnicima
za sigurnost te daje traena izvjea o incidentima u koje su ukljueni nadzorno osoblje
i oprema.

4.1.4. Suci
Suci ocjenjuju bojeve, vatre, zapreke, okraje te aktivnosti potpore na temelju
tablica uinkovitosti oruja, strunih prosudbi i detaljnog poznavanja rasporeda i sheme
manevra igrajue postrojbe. Kod veih vjebi organiziraju se sudaki timovi u igrajuim
postrojbama. Oni su povezani sa Sreditem za nadzor vjebe. Posebno su aktivni na
razini bojne i niim zapovjednim razinama gdje kod nedostatka osoblja mogu istodobno
djelovati i kao nadzornici i kao ocjenjivai.
Sastav sudakih timova ovisi o vrsti i razini vjebe, zemljitu i raspoloivom
osoblju. U nastavku se nalazi primjer sudakog tima u brigadnoj vjebi na zemljitu.
Svaki sudac ima vozilo, vozaa i odgovarajua sredstva veze koja ne dolaze iz igrajue
postrojbe ve iz postrojbi koje fiziki ne sudjeluju na vjebi.
Glavni sudac. Glavni sudac zaduen je za sve brigadne sudake timove u svojoj sferi
nadzora. Glavna je veza izmeu Sredita za nadzor vjebe i igrajuih postrojbi.
Odrava vezu s igrajuim postrojbama te osigurava da Sredite za nadzor vjebe
dobiva este nove informacije o mjestima rasporeda postrojbi, planovima i namjerama.
Usklauje svoje djelovanje sa sucima suprotne strane. Osigurava da su odgovarajua
situacijska izvjea primljena i proslijeena.
Glavni sudac vodi podatke o trenutnim mjestima igrajuih postrojbi i prati
planove i namjere igrajue postrojbe. Rjeava sukobe izmeu sudaca u igrajuim
postrojbama. Glavni sudac provodi ralambu poslije provedbe.
Pomonik glavnog suca. Pomonik glavnog suca predstavlja glavnog suca u njegovoj
odsutnosti i provodi druge dunosti koje mu odredi glavni sudac.
Administrativni sudac. Administrativni sudac prati zamjenu osoblja i sustav
izvjeivanja o rtvama. Pored toga, prati psihiku zahtjevnost i realnost vjebe,
procjene psihikih gubitaka te nain skrbi i suzbijanja psihikih gubitaka. U sloenijim
vjebama s veim brojem sudionika i poveanim fizikim i psihikim naporima, posebno
u viednevnim vjebama na zemljitu, potrebno je odrediti posebnog suca za psihiku
realnost vjebe.
Obavjetajni sudac. Obavjetajni sudac prati rad G2/S2, ukljuujui rad obavjetajne
mree te akcije uzrokovane primljenim porukama kroz tu mreu.
Operativni sudac. Operativni sudac prati rad G3/S3, odrava vezu sa Sreditem za
nadzor vjebe i prikuplja i prenosi situacijska izvjea od podreenih sudaca.
Logistiki sudac. Logistiki sudac prati svu potronju opskrbnih sredstava i aktivnosti
ponovne opskrbe. Prati i izvjea o gubitcima opreme te zamjenu orunih sustava.
Sudac za odravanje prati sve aktivnosti odravanja. Osigurava da izvlaenje
neuporabljive opreme, popravak i zamjena slijede uspostavljene standardne operativne

postupke. Sanitetski sudac usklauje uvoenje sanitetskih rtava u vjebu te prati

sustav evakuacije rtava u igrajuim postrojbama.
Sudac ABKO. Sudac ABKO osigurava da su suci ABKO u manevarskim postrojbama
informirani o ABK djelovanjima. On pomae sucima ABKO u manevarskim postrojbama
u stvaranju povezanosti izmeu postrojbi koje gaaju i postrojbi koje se gaaju.
Informiraju Sredite za nadzor vjebe o ABK djelovanjima igrajuih postrojbi.
Na razini brigade mogu se postaviti i drugi suci koji prate odgovarajui borbeni
operativni sustav ili funkciju, kao to su sudac topnitva, inenjerijski sudac, sudac PZO
i slino. Budui da je obujam rada pojedinih sudaca razliit, u nekim podrujima, prije
svega obavjetajnom, operativnom i logistikom broj sudaca moe biti i vei od jednog.
Uglavnom, svi suci imaju svoje pomonike. Naelno su asnici glavni suci, dok su
doasnici njihovi pomonici.
9.5.3
Po istom se naelu organizira sudaki tim u manevarskoj bojni, bojnama
za borbenu potporu i drugim podreenim postrojbama brigade. Timovi se organiziraju
na razini zapovjednitva bojne, u satnijama i samostalnim vodovima. U sluaju potrebe,
suenje se moe provoditi i na niim razinama, ali e tada ocjenjiva imati i ulogu suca
i ulogu ocjenjivaa.
9.5.4

4.1.5. Ocjenjivai
Ocjenjivai se trebaju paljivo odabrati, a moraju temeljito poznavati specifine
zadae koje e ocjenjivati. Vii ocjenjiva upoznat e ocjenjivae s ciljevima
ocjenjivanja i biti odgovoran za njihovu obuku. Vii ocjenjiva e zajedno s glavnim
nadzornikom izraditi i tablicu s popisom ocjenjivaa, osiguravi pri tom odgovarajui
odabir ocjenjivaa i njihovo postavljanje na one poloaje za koje su obueni za
ocjenjivanje. Ocjenjivai moraju za igrajue postrojbe znati i:
njihov ustroj i organizaciju,
personalni status,
stupanj ope i psihike spremnosti,
dosadanju provedenu obuku,
stanje opreme, i
standardne operativne postupke.
Ocjenjivai su odgovorni da se postave na ona mjesta na kojima e moi pratiti
to je mogue vie aktivnosti. Ipak, zbog toga to je fiziki nemogue pratiti sve
aktivnosti tijekom vjebe, oni moraju napraviti jasnu prosudbu koje su aktivnosti vanije
od ostalih. To ih ne oslobaa odgovornosti za ocjenjivanje ostalih aktivnosti. Kako bi to
mogli uiniti, ocjenjivai se moraju osloniti na izvjea primljena radio i telefonskim
sredstvima, kao i na ocjene ostalih ocjenjivaa i usmjerene rasprave sa zapovjednicima
i osobljem.
Ocjenjivai mogu, takoer, pomagati zapovjednicima postrojbi koji trae pomo
u postizanju ciljeva obuke. Djelujui kao obuavatelji tijekom vjebe, oni mogu prikazati
vojnicima i voama bolje naine za provedbu zadaa ili ispraviti lou izvedbu, ako je to

potrebno. Ocjenjivai daju svoj doprinos tijekom ralambe poslije provedbe iznosei
svoja vienja rada postrojbe tijekom vjebe.
U nastavku se daju primjeri provedbe odreenih vjebi. Svaka je vjeba
prikazana na odreenoj razini (naelno satnija do brigada) kako bi se vidjele
specifinosti planiranja na niim i viim razinama. Ako je, na primjer, vjeba na
zemljitu objanjena za razinu bojne, tada se koristi ista analogija za razine satnije ili
brigade, vodei rauna da se s razinom mijenja i nadzorna organizacija vjebe.

4.2. SPECIFINOSTI PROVEDBE POJEDINIH VRSTA VJEBE

4.2.1. Vjeba na zemljovidu
Uputa za VNZe odredit e kako se kretati do mjesta vjebe, ako je to potrebno.
Prije poetka vjebe mora se odvojiti vrijeme i osoblje koje e uspostaviti sustav veza
od toke do toke, postaviti taktika operativna sredita igraa i nadzornika, pripremiti
zemljovide, pjeane modele ili makete.
Prije poetka vjebe, glavni nadzornik izvjeuje zapovjednika igrajue postrojbe
o najnovijim dogaajima. To izvjee ukljuuje promjene upute koje jo nisu
obznanjene ili bilo koji podatak koji treba ponovo spomenuti. Glavni nadzornik moe
preuzeti ulogu nadreenog zapovjednitva, ako sam zapovjednik ne odlui igrati tu
ulogu kako bi sudjelovao u obuci svoje postrojbe. Nakon to je primio izvjee od
ostalih nadzornika da je sve spremno za vjebu, glavni nadzornik, u ulozi nadreenog
zapovjednika, prebacuje vjebu iz stanja operativnog plana u stanje operativne
zapovijedi. Ovo obino predstavlja poetak vjebe.
Vjeba na razini brigade provodi se na sljedei nain:
Igraima se prikazuje opa i posebna situacija.
Igrai reagiraju na situaciju, te daju informacije i izvjea viim, niim i
susjednim postrojbama (stvarnim ili imitiranim), po potrebi.
Nadzorna skupina u svojoj ulozi nadreenog zapovjednitva, ocjenjuje
zapovijedi igraa za provedbu zadae, vodi svoj dio borbenih djelovanja i
odgovara na zahtjeve igraa za potporom. Istodobno, zapovjednici satnija se
okupljaju oko borbenog zemljovida, te se bore sukladno zapovijedima
dobivenim od bojne.
Rezultati djelovanja na zemljovidu se u obliku izvjea i zahtjeva prenose
zapovjednitvu igrajue bojne u vjebi. Ta izvjea i zahtjevi stvaraju nove
situacije koje zahtijevaju dodatne akcije ili reakcije igraa. Sa svoje strane,
taktiko operativno sredite bojne alje informacije, izvjea i zahtjeve u
brigadu.
Igrai reagiraju na nove situacije onako kako bi to normalno inili u borbi.
Ovo tjera brigadu i bojne da mijenjaju borbene planove, izdaju dopunske
zapovijedi te alju svoje zahtjeve u postrojbe za borbenu potporu i osiguranje
borbenih djelovanja.
Ovaj se proces ponavlja sve dok se vjeba ne zavri.

Na isti se nain provodi i vjeba na zapovjednom mjestu, samo to su

komunikacije potpuno u funkciji i koriste se kao u stvarnoj situaciji.

4.2.2. Vjeba zapovjednitva na zemljitu

Zahtjevi nadzora priblino su isti kao i kod VNZ. Dodatna ukljuenost nadzornika
potrebna je kada se dodaje vie stvarnosti i kada se integrira vei broj sustava.
Nadalje, dodatna ukljuenost nadzornika bit e potrebna za poticanje protivnikih
aktivnosti, elektronikog ratovanja ili vatrene potpore kako se smanjuje ukljuenost
postrojbi.
Temeljne funkcije suca u VZZ iste su kao i one u VNZ. Suci temelje svoje odluke
na zapovijedima i djelovanjima zapovjednika igrajue postrojbe. Oni stvaraju sliku kako
bi se postrojbe stvarno uporabile na temelju detaljnih planova i zapovijedi sudjelujuih
postrojbi.
Suci moraju vidjeti zamisao vjebe oima zapovjednika postrojbe. Oni moraju
donositi kritine odluke za provedbu nadzora vjebe i ocjenjivanje postrojbi. Moraju biti
nazoni kada se u satniji izdaju operativne i dopunske zapovijedi. Moraju pratiti
zapovjednika svakog voda kada on podnosi izvjee o vodu kojeg simulira kako bi u
glavi stvorili detaljne slike razvoja postrojbe.
Jednom kada zapovjednici vodova imaju dovoljno vremena za simuliranje
razvoja, oni trebaju proi zemljitem sa sucima ili ocjenjivaima i objasniti razvoj.
Nasuprot tome, suci moraju biti u stanju objasniti raspored i manevar svojih igrajuih
postrojbi sucima suprotne strane, tako da oni mogu raditi zajedno kako bi tono i
profesionalno odredili rezultat svakoga boja. To se usklaivanje provodi prije nego to
suprotna strana i nae snage stupe u dodir. Da bi to napravili, suci u igrajuim
postrojbama i u suprotnoj strani koji detaljno znaju raspored i aktivnosti, trebaju se
sresti na toki s koje mogu suditi u iduim akcijama.
Suci u vodu ostaju sa svojim postrojbama i odravaju radio-vezu sa sucima u
satnijama. Suci u satnijama prosuuju tete i rtve i razmatraju izvjea sudaca u
vodovima kada na bojitu doe do vatre i manevra. Suci u vodovima prenose odluke
sudaca u satnijama do zapovjednika vodova. Kada vodovi ili satnije nisu fiziki nazoni,
suci i njihovi igrajui protivnici razmjenjuju planove i zapovjeene akcije za ratno igranje
bojeva i prosuivanje rezultata djelovanja.

4.2.3. Taktika vjeba bez postrojbi

Za TVBP na razini bojne, zapovjednik bojne poinje na prvoj radnoj toci
objanjavati svrhu vjebe i zadae koje e se pokriti. Tada iznosi opu situaciju,
posebnu zadau i prvi zahtjev.
Nakon to odredi prvi zahtjev, zapovjednik:
ostavlja sudionicima dovoljno vremena da razrade rjeenja,
odabire jednog podreenog zapovjednika koji e iznijeti svoje rjeenje,

 odabire druge zapovjednike za iznoenje svojih rjeenja,

vodi raspravu o razliitim rjeenjima,
iznosi rjeenje i razloge za njega,
vodi raspravu o svakom rjeenju i objanjava odabrano rjeenje, i
daje upute i vremenske rokove za odlazak na sljedeu radnu toku.
Ovaj se postupak ponavlja na svakoj sljedeoj radnoj toci sve do kraja vjebe.

4.2.4. Vjeba na zemljitu

Prije poetka vjebe mora se odvojiti vrijeme i osoblje za uspostavljanje nune
komunikacijske opreme za nadzornike, postavljanje taktikog operativnog sredita
nadzornika i pripremu zemljovida i grafikih prikaza. Sredite za nadzor vjebe mora se
popuniti prema razini postrojbe u kojoj se vjeba organizira. Na primjer, sredite za
nadzor vjebe na razini bojne treba manje osoblja od sredita na razini brigade, a i
njihove funkcije su ue.
Neposredno prije poetka vjebe, glavni nadzornik i nadzorno osoblje upoznaju
zapovjednika igrajue postrojbe i njegov stoer s najnovijim podatcima i promjenama
upute koje jo nisu objavljene kao i sve podatke koji trae ponavljanje. Glavni
nadzornik preuzima ulogu nadreenog zapovjednitva, prima izvjea od ostalih
nadzornika i ako je sve spremno pretvara operativni plan u operativnu zapovijed. Ovo
obino znai poetak vjebe.
VNZ na razini bojne obino funkcionira kako slijedi:
Igrajue postrojbe sa svojim ocjenjivaima i sucima, nadzorni elementi i
osoblje suprotne strane sa svojim nadzornicima i sucima odlaze na poetne
poloaje. Dobivaju uvid u administrativne zahtjeve vjebe i ciljeve vjebe.
Opa i posebna situacija se izlae igraima.
Osoblje suprotne strane upoznaje se s vjebom odvojeno na posebnom
mjestu. Oni provode svoje uloge u vjebi, koristei prethodno odreene
dogaaje s rasporeda da bi se pokrenuo tijek dogaaja
Igrai vode bitku prema poetnoj operativnoj zapovijedi. Akcije suprotne
strane se koriste za stvaranje obavjetajnih prosudbi, to od stoera igrajuih
postrojbi trai izradbu prosudbi, a od zapovjednika izdavanje uputa i
donoenje odluka. Po potrebi se izdaju dopunske zapovijedi da bi se
nastavila bitka.
Igrai podnose izvjea nadreenim zapovjednitvima, trae potporu, te
dodjeljuju ili primjenjuju borbenu mo prema potrebama.
Suci odreuju rezultate manevarskih bojeva i uinke vatrene potpore. Prema
tome prosuuju gubitke.
Nadzornici vode bitku tako da se postiu ciljevi vjebe i vjeba zadri unutar
granica zacrtanih scenarijem vjebe
Ocjenjivai prosuuju postrojbe i vojnike prema ustanovljenim standardima u
programu obuke i ocjenjivanja.

Ovaj se postupak nastavlja dok se ne zavri vjeba. Zapovjednik igrajue

postrojbe, zajedno s glavnim nadzornikom, mora nadzirati postignue ciljeva vjebe.
Ako je potrebno, vjeba se moe zaustaviti da bi se preusmjerilo bilo suprotnu stranu,
bilo igrajue postrojbe da bi se postigli ciljevi vjebe.
Svi voe postrojbi i nadzornici moraju staviti naglasak na sigurnost. Oni
osiguravaju da svi sudionici vjebe slijede ustanovljene standardne postupke za
sprjeavanje nastanka izvanrednih dogaaja, te za sprjeavanje prekida vjebe zbog
dogaaja uzrokovanih nepanjom ili prevelikom agresivnou osoblja. Ovo ukljuuje:
razmak izmeu postrojbi i vozila da se izbjegne fiziki kontakt,
sigurnosne postupke
pirotehnike,

za

ispaljivanje

vjebovnog

streljiva

i uporabu

postupke pri pretraivanju zarobljenog osoblja,

postupke pri vraanju zarobljenog osoblja u njihove postrojbe to je bre
mogue tako da vojnici mogu nastaviti obuku kroz vjebu,
sigurnosne postupke kojima se zaustavljaju sve aktivnosti u vjebi, i
sigurnosne uvjete za kretanje vozila nou ili pri smanjenoj vidljivosti.
Vjeba na zemljitu mora se temeljito planirati i provesti, jer u suprotnom moe
doi do velikih teta. Velika se pozornost mora posvetiti sprjeavanju zagaivanja vode
ili nanoenju teta na prometnicama, poljima, usjevima, drveu ili graevinama.

4.2.5. Taktika vjeba s bojnim gaanjem

TVBG na razini satnije provodi se tako da se postrojba kree prema podruju
prikupljanja i taktiki ga zaposjeda. Podruje prikupljanja moe biti veliine namjenski
organizirane snage bojne s drugim satnijama opisanim kao zamiljene postrojbe. Sada
se izdaje bojno streljivo, ali se jo ne stavlja u oruje. MILES treba integrirati u vjebu
kada strelite ili ogranienja izvora sprjeavaju provedbu bojnog gaanja s odreenim
orunim sustavima, kao to je FAGOT, POVRS 9K-11 ili druga protuoklopna sredstva.
Zavrni sastanci odravaju se u blizini zapovjednog mjesta namjenski
organizirane snage bojne. Zapovjednik namjenski organizirane snage i stoer upoznaju
zapovjednika satnije i odabrano kljuno osoblje s trenutnom protivnikom situacijom.

Tijekom sastanka daju se posljednje administrativne i sigurnosne upute. Voe provode

izvianje pod nadzorom deurnog asnika na strelitu. Zapovjednik satnije priprema
planove i s njima upoznaje zapovjednika namjenski organizirane snage bojne i njegov
stoer. Zatim zapovjednik satnije upoznaje sa stanjem svoje podreene.
Satnija se taktiki kree do napadnog poloaja koji je blizu polazne crte/crte
dodira. Ovdje se oruje puni bojnim streljivom i koi. Nadzornik daje zapovijed za
poetak napada. Kada satnija prijee polaznu crtu/crtu dodira moe zapoeti bojno
gaanje. Vjeba se nakon toga nastavlja sve dok se scenarij ne ispuni.
Nakon vjebe sudionici iste sve oruje, a nadzornici odmah prikupljaju sve
bojno streljivo. Sigurnosno osoblje provjerava i prazni sve oruje prije nego to se
postrojba povue sa strelita. Satnija se taktiki vraa u podruje prikupljanja gdje
provodi ralambu poslije provedbe.

PETO POGLAVLJE
FAZA POSLIJE PROVEDBE VJEBE
Faza poslije provedbe vjebe je vrlo vana faza u kojoj se provode ralambe
poslije provedbe vjebe i izrauju se i dostavljaju potrebna izvjea nadreenima.

5.1. RALAMBE POSLIJE PROVEDBE VJEBE (RPP)

Sve vjebe prolaze kroz RPP. Tijekom provedbe vjebi, posebno onih s veim
brojem sudionika, u kojima se vjeba vei broj zadaa, na veim udaljenostima,
zapovjednicima je nemogue imati uvid u sve dogaaje, jer su i sami zauzeti
provedbom svojih uloga u vjebi. Stoga RPP, izmeu ostalog, slue za spajanje svih
odvojenih dogaaja u vjebi u jednu loginu cjelinu koja se moe ralaniti po ciljevima
i rezultatima. to vjeba ima viu razinu i vanost, poveava se i formalnost i svrha
ralambi. One integriraju svaije iskustvo i uvid svih koji su ukljueni u vjebu kako bi
se utvrdio nain provedbe odreenih pojedinanih i skupnih zadaa, uvidjele dobre i
loe strane te provedbe i stupanj ostvarenja utvrenih ciljeva vjebe, kao i definirala
odreena iskustva koja mogu postati nauene lekcije.
Ralambe se ne provode samo nakon vjebe ve i tijekom vjebe u loginim
prijelomnim tokama. Ovo je posebno vano ako se tijekom vjebe rade ponavljanja
odreenih sadraja ili ako vie postrojbi uzastopno uvjebava iste zadae u istim
uvjetima. Ovim se ralambama sprjeava ponavljanje istih pogreaka i racionalnije se
koriste raspoloivi resursi.
Svrha ralambi nije prosuditi samo uspjeh ili neuspjeh vjebe, ve prije svega
omoguiti sudionicima vjebi da sami, u profesionalnoj, strunoj raspravi, dou do
zakljuka kako su se provodile zadae i da uoe to je bilo dobro, a to ne. Ako
sudionici sami dou do tih zakljuaka, mnogo e vie nauiti nego kada im netko
ukazuje na mogue greke. To se moe postii samo u otvorenoj raspravi u kojoj su
svi, od onih koji ih vode, preko asnika, doasnika, do vojnika u istom poloaju,
slobodni iznijeti svoja vienja bez bojazni od kritike.
RPP naelno vode nadzornici vjebe jer su oni u najpovoljnijem poloaju da
zajedno sa sucima i ocjenjivaima najbolje vide tijek provedbe vjebe i neutralno
analiziraju ono to su vidjeli.
Za djelotvornu RPP potrebno je sljedee:
Svi nadzornici, suci i ocjenjivai moraju biti obueni u tehnikama provedbe
ralambe i spremni za provedbu ralambe s manjim skupinama. Glavni
nadzornik treba primiti izvjea od svih nadzornika i svojih pomonika prije
ralambe.
Zapovjednici ili nadzornici ne smiju kritizirati ili davati lekcije. Oni vode
rasprave postavljanjem usmjeravajuih pitanja. U raspravu ulaze samo radi
vraanja rasprave na pravi put ili kako bi istakli nove toke.

 Rasprave ne smiju nikoga dovoditi u nepriliku ve trebaju naglasiti pozitivno.

Sudionici opisuju ono to se dogodilo svojim vlastitim rijeima.
Za poticanje rasprave pripremaju se promiljena provokativna pitanja.
Povezuju se taktiki dogaaji s postignutim rezultatima i postavljenim
ciljevima obuke.
Raspravlja se o alternativnim inaicama djelovanja.
Rasprave izbjegavaju manje vane dogaaje koji nisu izravno povezani s
glavnim ciljevima obuke.
Sudionici se ne opravdavaju zbog neodgovarajueg djelovanja. Umjesto
toga, oni istrauju koje su se akcije provele i koje su bile raspoloive
alternative.
Koriste se modeli terena i pomagala za obuku za prikaz dogaaja. Sudionici
povezuju svoje komentare s modelom i pokreu unaprijed napravljene
oznake postrojbi, vozila i osoblja kako bi prikazali dogaaje.
Svaki element koji je imao udjela u vjebi nazoan je na ralambi.
Nedostatci koji su otkriveni tijekom ralambe ugrauju se u raspored obuke
postrojbe u to kraem razdoblju nakon vjebe kako se ne bi zaboravili i
ponovno previdjeli sljedeeg puta kod planiranja i provedbe sline vjebe
(idealno je da to razdoblje bude od dva do est tjedana od vjebe).
Nadzornici, suci i ocjenjivai moraju dati svoja zapaanja postrojbama s kojima
rade. Oni s pojedinim zapovjednicima igrajuih postrojbi i suprotne strane odreuju tko
e biti nazoan na ralambi. Glavni nadzornici odreuju raspored ralambi na
odgovarajuim, po mogunosti tihim mjestima, zatienim od nepovoljnog vremena,
gdje se vojnici mogu osjeati relativno ugodno. Bez obzira na razinu postrojbe koja
provodi vjebu, u ralambu treba biti ukljuen maksimalan broj igrajueg osoblja, sve
do najniih doasnika i vojnika. U vjebama na razini bojne i viim razinama obino se
provode odvojene ralambe za svaku razinu.
Ralambe pokrivaju i jakosti i slabosti koje su povezane s taktikom,
djelovanjem zdruenih rodova, zapovijedanjem i nadzorom, komunikacijama,
preivljavanjem i personalnom i logistikom potporom.
One potiu dijalog izmeu nadzornika, ocjenjivaa, sudaca i igrajueg osoblja
tako da svatko ima prigodu raspravljati o provedbi vjebe. Ralambe istiu nauene
lekcije i alternativna rjeenja. Glavni nadzornici osiguravaju raspored rada ralambe.
Rasporedi rada tako postaju okvir za formalna izvjea poslije provedbe koja se piu
tijekom vjebe ili odmah nakon nje.

5.1.1. Priprema ralambe poslije provedbe vjebe

Za provedbu ralambe, glavni nadzornici moraju imati potpunu sliku o tomu to
se dogodilo na vjebama. Oni temelje ralambe na komentarima koje im daju
nadzornici, suci, ocjenjivai i suprotna strana. Zato moraju primiti usmeno izvjee i
razgovarati sa svakim nadzornikom odmah poslije svretka vjebe kako bi utvrdili to
se dogodilo, kao i sa suprotnom stranom, koja je, kao nadzorni element, u pogodnom
poloaju praenja rada igrajuih postrojbi. Ako nadzornici znaju da se dogodilo neto
to nisu mogli vidjeti, tada trebaju pitati lana igrajue postrojbe koji je bio nazoan o
tome to se stvarno dogodilo, ali ne zato ili kako se dogodilo. Odgovore na pitanja
zato i kako daju igrai tijekom ralambe. Za prikupljanje detaljnih zapaanja
tijekom vjeba moe se koristiti sljedei obrazac:
DETALJNA ZAPAANJA
Broj dogaaja (iz rasporeda dogaaja)/djelovanje suprotne strane:
Opis:
Zapaanje (akcija igraa):
Komentari/zakljuci:
Preporuke:
Komentari iz ralambe:

Skupljajui i biljeei podatke iz tih radnih papira, glavni nadzornici primaju

informacije potrebne za provedbu ralambe. Poslije prikupljanja svih informacija,
glavni nadzornici ralanjuju vjebe radi odreivanja slijeda dogaaja, te veza izmeu
uzroka i uinaka na sve vane aktivnosti. Glavni nadzornici zatim usklauju ralambe i
rade okvirni raspored rada. Sljedea tablica prikazuje mogui raspored rada na
ralambi za manevarsku postrojbu veliine voda ili satnije u napadnoj ulozi.

9.5.4.1.1.1 PRIMJER RASPOREDA RADA NA RALAMBI

DOGAAJ

9.5.4.1.1.2 TKO

Iznoenje cilja obuke

Glavni nadzornik

Iznoenje plana obrane

Zapovjednik suprotne strane

Plan napada

Zapovjednik postrojbe

Dogaaji prije otkrivanja/dodira

Zapovjednik postrojbi

Prvo otkrivanje/dodir

Sudac postrojbe

Izvjee o otkrivanju/dodiru

Sudac postrojbe

Reakcije na otkrivanje/dodir

Dogaaji tijekom boja

Zapovjednik postrojbe/zapovjednik
suprotne strane
Zapovjednik postrojbe/zapovjednik
suprotne strane
Svi

Rezultati

Svi

Saetak

Glavni nadzornik

Dopunska zapovijed

9.5.

5.1.2. Provedba ralambe poslije provedbe vjebe

Svaka se ralamba poslije provedbe sastoji od tri glavna koraka:
ponovno iznoenje ciljeva obuke,
rasprava o svim dogaajima i na koji su nain povezani za isticanje potreba
uenja, i
saetak ralambe i preporuke za sljedee vjebe radi ispravljanja slabosti i
odravanja jakosti.
Glavni nadzornik ukratko ponovno iznosi specifine ciljeve obuke. Ralamba
obino pokriva samo one ciljeve obuke koje je zapovjednik utvrdio prije vjebe. Glavni
nadzornik zatim vodi raspravu o dogaajima i o njihovim odnosima:
postavljajui usmjeravajua pitanja koja naglaavaju ciljeve obuke,
traei od lanova postrojbe da opiu svojim rijeima i sa svojih gledita to
se dogodilo. Kljuni elementi ralambe su vizualizacija borbenih djelovanja
(boja, bitke) zapovjednika postrojbe, zapovjednikova zamisao, stvarni
dogaaji i razlozi zbog kojih su se oni dogodili,
iznosei vane nauene lekcije,
povezujui taktike dogaaje s rezultatima koji su slijedili,
istraujui alternativne inaice djelovanja koje su mogle biti uinkovitije, i
izbjegavajui detaljno istraivanje dogaaja koji nemaju izravnu vezu s
najvanijim ciljevima obuke.

Glavni nadzornik zakljuuje ralambu kratkim saetkom. Poslije saetka glavni

nadzornik osobno raspravlja o radu pojedinaca i postrojbe sa zapovjednicima postrojbi,
otvoreno i poteno raspravljajui o slabostima radi poboljanja kasnijega rada. No, kao
i kod cijele ralambe cilj nije kritika i optuivanje zbog pogreki, ve poticaj razvoja
osposobljenih, pouzdanih postrojbi. Iz takvih se ralambi mogu izvui ciljevi obuke za
naredne vjebe.

5.1.3. Razine provedbe ralambe poslije provedbe vjebe

RPP povode se uzastopno ili istodobno na svakoj razini postrojbe koja sudjeluje
u vjebi. Drugim rijeima, ako brigada organizira VNZ, onda se ralamba organizira na
razini voda, satnije, bojne i brigade. U tom se sluaju, meutim, ralamba na razini
brigade organizira tek nakon to se provedu i budu poznati rezultati ralambi na razini
voda, satnije i bojne.
Za VNZ brigade, ralambom na svakoj razini treba raspraviti o pitanjima i
dogaajima u odnosu na ciljeve obuke, operativnu zapovijed postrojbe i taktike
standardne operativne postupke te njihov utjecaj na zadau postrojbe. Svaka sljedea
razina prikuplja rezultate ralambe od prethodne razine i proiruje ih svojim nalazima.
Kod ralambi u postrojbama borbene potpore (topnike, protuoklopne,
protuzrane, inenjerijske) situacija je neto drugaija nego kod manevarskih postrojbi
(pjeakih, oklopnih), jer one, pored provedbe ralambe unutar sebe, moraju
sudjelovati u ralambama postrojbi kojima su tijekom vjebe bile pridodane ili pruale
odreenu vrstu potpore.
Ralambe na niim razinama vode nadzornici (ili suci) koji su pratili rad
odreene postrojbe, dok ralambu na najvioj razini vodi glavni nadzornik. Na toj se
razini skupljaju komentari iz svih prijanjih ralambi i vjebe u cjelini. Ralamba se
usredotouje na ciljeve vjebe i na stupanj do kojeg su ostvareni.
Primjeri nekih pitanja o kojima se raspravlja tijekom ralambe VNZ brigade, a
koje se provode na razinama voda, satnije, bojne i brigade su:
Razina voda:
kretanje voda,
uporaba zemljita,
uporaba ustrojbenog naoruanja,
odravanje veze, prijem i prijenos zapovijedi.
Razina satnije:
voeni bojevi,
uporaba zemljita,
neutraliziranje djelovanja protivnikog oruja,
usklaivanje vatre i manevra,
uporaba protuoklopnog oruja,

 uporaba ostalih ustrojbenih i potpornih orunih sustava,

zapovijedanje i nadzor, i
personalna i logistika potpora.
Razina bojne:
organizacija za borbu,
zamisao djelovanja i shema manevra,
usklaivanje vatrene potpore,
potpora borbene inenjerije,
uporaba protuoklopnih orunih sustava,
komunikacijska potpora,
sustavi za otkrivanje i praenje ciljeva,
usklaenost rada stoera,
administrativna i logistika potpora,
integracija i sinkronizacija djelovanja svih elemenata borbenih rodova,
elemenata za borbenu potporu i elemenata za osiguranje borbenih
djelovanja, i
vjerojatni rezultati alternativnih inaica djelovanja.
Razina brigade:
djelovanje u uvjetima smanjene vidljivosti,
taktika djelovanja u uvjetima koritenja ABK oruja,
uinak novih sustava i doktrina na djelovanja,
obavjetajna priprema bojita,
taktika djelovanja protiv razliitih protivnikih djelovanja,
uinci djelovanja elektronikog ratovanja protivnika na djelovanja naih
snaga, i
integracija i koritenje svih borbenih snaga i sredstava, snaga i sredstava za
borbenu potporu i za osiguranje borbenih djelovanja.
Ovo su samo primjeri koje ne treba slijepo slijediti. Svaka vjeba ima svoje
specifine sadraje i ciljeve koji e odrediti i sadraj RPP.

5.2. IZVJEA POSLIJE PROVEDBE VJEBE

Formalna izvjea poslije provedbe trebaju biti izraena i dostavljena to je
praktino mogue prije. Obino, to nije dulje od 15 - 30 dana nakon provedbe zavrne
ralambe nakon provedbe. Za izradu izvjea odgovoran je rukovoditelj vjebe.
Pisana izvjea obavjetavaju sve postrojbe o borbenim problemima,
problemima borbene potpore i osiguranja borbenih djelovanja na koje se nailo tijekom
vjebe. Ona dokumentiraju jakosti i slabosti djelovanja i ukljuuju rezultate provjere
novih taktika, tehnika i postupaka. Zapovjednici i stoeri trebaju ih koristiti kao ulazne
podatke za dugorono i bliskorono planiranje obuke. Oblik i sadraj izvjea razlikuju
se u odnosu na vjebe ali naelno sadre ope podatke o vjebi s teitem na ciljevima
vjebe, detaljan opis dogaaja, nauene lekcije, nedostatke i preporuke za buduu
obuku. Posebno se naglaava spremnost i obuenost postrojbe u odnosu na
postavljene ciljeve vjebe.

5.3. NAUENE LEKCIJE I NJIHOVA FUNKCIJA

Kada govorimo o pojmu nauenih lekcija, moramo ga razlikovati od pojma
iskustvo. Da bi iskustvo mogli smatrati nauenom lekcijom, mora biti potvreno iz vie
izvora. Nauene lekcije su ono pozitivno ili negativno iskustvo koje e izmijeniti nae
postupanje. Budue postupanje moe biti promijenjeno na nain da prestanemo initi
ono to smo prije inili, da neke stvari inimo drugaije nego prije, ili da inimo neto
novo to prije nismo inili. Iskustvo nam govori da provedba svakog obunog ili nekog
drugog sadraja mora zavriti ralambom, koja ne sadri samo opaanje i raspravu
to se desilo, ve i preporuku to treba poduzeti kako se pogreka ne bi ponovila, ili
preporuku na koji nain koristiti pozitivna iskustva. Sustav nauenih lekcija potrebno je
provoditi nakon svake ralambe nakon provedbe aktivnosti i u njemu se izvlae
opaanja i pouke za sutra.
Nauene lekcije obrauju opaanja u kojima se govori koja se aktivnost i
djelovanje odvijalo, slijedi rasprava koja daje detaljni opis aktivnosti i pouka u kojima se
iznose preporuke koje govore kako se obraene aktivnosti mogu i trebaju kvalitetnije
izvoditi.

ESTO POGLAVLJE
SPECIFINOSTI NATO/PfP VJEBI
Ulaskom Republike Hrvatske u Partnerstvo za mir, Oruane snage RH sve e
vie sudjelovati u razliitim vjebama koje se organiziraju u sklopu programa
Partnerstvo za mir (PfP), bilo da je vjeba organizirana na poticaj NATO saveza, bilo da
se organiziraju kao iskljuivo bilateralne ili multilateralne vjebe koje lanice PfP-a
organiziraju izmeu sebe. Svrha ovog poglavlja je upoznati se s temeljnim elementima
koje je potrebno znati da bi svi oni koji sudjeluju u NATO/PfP vjebama mogli
prepoznati specifinosti programiranja, planiranja, vjebovnih oblika i ralambi te
ocjenjivanja NATO/PfP vjebi.
Po NATO-u vjeba je aktivnost bilo kojeg oblika ili vrste koju planiraju NATO
vlasti, u kojoj NATO snage i/ili osoblje provode vojne funkcije s ciljem poboljanja
sposobnosti NATO snaga, zapovjednitava ili agencija. Ukljuuju vjebe u kojemu
je/nije predvieno sudjelovanje partnerskih drava. Svrha vjebi je pripremiti
zapovjednitva i postrojbe za operacije u miru, krizi ili sukobu. Temeljni ciljevi vojnih
vjebi su:
uspostaviti, poveati i pokazati NATO vojne sposobnosti u cijelom spektru
vojnih misija saveza,
integrirati i poboljati vojne sposobnosti NATO partnera i drugih drava
nelanica za sudjelovanje u operacijama odgovora na krizu izvan lanka 5.
(Non-Article 5 Crisis Response Operations) koje ukljuuju: NATO-voene
operacije potpore miru (Peace Support Operations PSO), humanitarnu
pomo, traganje i spaavanje, i druge zadae po dogovoru,
podrati razvoj i primjenu vojnih gledita Europskog sigurnosnog i
obrambenog identiteta (European Security and Defence Identity ESDI)
unutar NATO-a,
podrati primjenu i jaanje koncepta vienacionalnih zdruenih namjenskih
snaga (Combined Joint Task Force CJTF),
vjebati, ocijeniti i poboljati nune operativne sposobnosti koje ukljuuju:
pravodobnu raspoloivost snaga, uinkovit obavjetajni rad, razvoj i
pokretljivost, djelotvornu uporabu snaga, djelotvorno zapovijedanje, nadzor i
komunikacije, logistiku odrivost, i preivljavanje i zatita snaga.
Proces planiranja vjebe je usklaeni zdrueni stoerni proces za odreivanje
najbolje metode postizanje vojnih ciljeva vjebe i eljenu obuku za budue vojne
zadae unutar raspoloivog prorauna. Svrha mu je proizvesti radnu dokumentaciju za
planiranje, provedbu i ocjenjivanje vjebi. Sastoji se od nekoliko koraka:
programiranje,
planiranje,
provedba,

 ocjenjivanje i
izvjeivanje.

6.1. PROGRAMIRANJE VJEBI

Vojne vjebe u NATO-u programiraju i usklauju strateko zapovjednitvo Allied
Command Operations (ACO) odnosno Supreme Headquarters Allied Powers Europe
SHAPE (Mons, Belgija, koje izrauje progrem vjebi, te regionalna zapovjednitva Joint
Force Command JFC Brunnssum (Nizozemska), JFC Napulj (Italija),
Joint
Command JC Lisabon (Portugal)..., zdruena subregionalna zapovjednitva (Joint
Subregional Commands JSRCs) i zapovjednitva sastavnica (Component
Commands CCs).
Za programiranje i planiranje vjebi, u sklopu NATO-a postoje slijedee
organizacije:
Odbor za politiku vjebi (NATO Exercise Policy Board - NEPB) bavi se
pitanjima politike vjebi kako bi osigurao koordinaciju politike vjebi izmeu
dva strateka zapovjednitva. U odboru se nalaze predstavnici s inom
generala-admirala.
Odbor za koordinaciju vjebi (NATO Exercise Co-ordination Board NECB)
zaduen je za prevladavanje razlika programa vjebi izmeu svih regionalnih
zapovjednitava u okviru zapovjednitva. U radu odbora sudjeluju
predstavnici svih zastupljenih zapovjednitava na radnoj razini.
Odbor za pregled vjebi saveznikog zapovjednitva za Europu (ACE
Exercise Review Board AERB) bave se dugoronom politikom te
prevladavanjem konflikata programa vjebi regionalnih zapovjednitava u
sklopu pojedinog regionalnog zapovjednitva.
Odbori za analizu vjebi regionalnih zapovjednitva u Europi bave se
programima vjebi unutar svojih regionalnih zapovjednitava.
Za razvoj djelotvornog i korisnog programa NATO vjebi koji podupire PfP, NATO
zapovjednitva se rukovode zahtjevima i potrebama lanica Partnerstva koje se
izraavaju u Odjelima za usklaivanje PfP (Partnership Coordination Cell PCC) i kroz
vlastite ralambe u radu s partnerima. NATO se u programiranju vjebi dri sljedeih
naela:
biti osjetljiv na potrebe lanica partnera u oblikovanju vjebi,
koristiti se pristupom puzi hodaj tri kako bi se osiguralo da, prije nego
to se prijee na sljedeu razinu obuke, prethodna bude potpuno svladana i
shvaena,
dati NATO-u da radi ono u emu je najbolji, tj. NATO treba provoditi obuku
koju najbolje poznaje, a ostalo ostaviti bilateralnim vjebama u duhu PfP-a,
koristiti se pristupom gradivnih blokova (building block BB) u kojima se
polazi od temeljnih procedura, a tada se nastavlja prema naprednijim. Takvim
se pristupom racionalno troi novac. Smatra se da se tijekom vjebi vie
naui tijekom blokova studijskih razdoblja i radionica nego tijekom zavrne
vjebe.

Prigodom programiranja vjebi PfP, NATO se vodi sljedeom filozofijom:

dugorono, razviti snage u dravama lanicama PfP koje mogu uspjeno
djelovati s NATO savezom, i
kratkorono, razviti sposobnosti u dravama lanicama PfP koje mogu
pridonijeti sudjelovanju u mirovnim operacijama, a posebno razviti stoerne
asnike koji mogu pridonijeti radu zapovjednitava u mirovnim operacijama.

6.2. PLANIRANJE VJEBI

Planiranje vjebe treba olakati provedbu vjebi radi pruanja potpore stjecanju
irokog spektra vojnih vjetina nunih za odgovor na irok spektar sigurnosnih izazova
s kojima se NATO danas susree prije svega borba protiv terorizma, mirovne i
humanitarne operacije te pomo civilnoj zajednici u sluaju katastrofa. Planiranje
vjebe prilagoava se kolektivnim obrambenim vjebama NATO saveza, te vjebama
Partnerstva za mir. Prilikom planiranja vjebi nastoji se da, osim zahtjeva za
odreivanjem zamisli vjebe, scenarija, sigurnosti te zapovjednog i nadzornog osoblja,
postoje male razlike u odnosu na proces operativnog planiranja.

6.2.1. Osoblje i organizacija za planiranje vjebe

Sljedee osoblje i posebne organizacije odgovorne su za planiranje (i provedbu)
vjebe.
ASNIK ZA RASPOREIVANJE VJEBE

ASNIK ZA PROVEDBU VJEBE

VODITELJ VJEBE

UPRAVLJAKI STOER
NADZORNA ORGANIZACIJA
ZAPOVJEDNICI POSTROJBI

URED ZA POSJETITELJE I PROMATRAE

NOVINARSKO-INFORMACIJSKI CENTAR

6.2.1.1. asnik za rasporeivanje vjebe

Planiranje vjebe osmiljava asnik za rasporeivanje vjebe (Officer
Scheduling Exercise OSE). To je NATO zapovjednik odgovoran za utvrivanje cilja i
zadaa vjebe, odreivanje podruja provedbe vjebe, odabir postrojbi za sudjelovanje

u vjebi te imenovanje asnika za provedbu vjebe (Officer Conducting Exercise

OCE). asnik za rasporeivanje vjebe odgovoran je za reguliranje svih drugih
potrebnih detalja za koordinaciju na kojima se temelji planiranje, provedba,
vrednovanje vjebe te izvjeivanje Ako se nae u situaciji da ne moe postii neki bitni
sporazum, on mora izvijestiti o injeninom stanju odgovarajue razine odluivanja,
uobiajeno neposrednu viu razinu zapovijedanja i/ili zemlje sudionice vjebe. U
naelu, sudjelovanje u vjebama NATO/PfP otvoreno je za sve lanice saveza i
partnerske zemlje.
6.2.1.2. asnik za provedbu vjebe
asnik za provedbu vjebe je NATO zapovjednik odgovoran za planiranje i
provedbu vjebe i izdaje zapovijedi i upute u skladu sa svojim ovlastima. Ako je
potrebno ili ako to eli, on moe delegirati svoje ovlasti ili dio njih na voditelja vjebe
(Exercise Director EXDIR) ili zapovjednika vjebe (Exercise Commander
EXCOM). Naelno e asnik za provedbu vjebe biti ukupni zapovjednik vjebe.
6.2.1.3. Voditelj vjebe
Voditelj vjebe izdaje odgovarajue zapovijedi postrojbama rasporeenim pod
njegov nadzor, a mogu mu se dodijeliti ovlasti u svezi s nadzorom, provedbom i/ili
upravljanjem vjebom. Voditelj vjebe ujedno je i voditelj upravljakog stoera. Kada
se NATO/PfP vjeba provodi izvan teritorija NATO saveza, odgovornosti voditelja
vjebe mogu biti podijeljene izmeu voditelja iz NATO zapovjednitva i do-voditelja (coexercise director) iz drave lanice PfP koja je domain vjebe.
6.2.1.4. Upravljaki stoer
Upravljaki stoer (Directing Staff DISTAFF) je skupina asnika i viih
doasnika koji su izabrani za rukovoenje i nadzor vjebe na osnovu bogatog iskustva,
strunosti i poznavanja vjebi. Ova organizacija moe ukljuiti odgovorne odjele za
planiranje, organizaciju uloge igraa (markiranata), elemente potpore zemlje domaina
i drugo.
6.2.1.5. Nadzorna organizacija
To je skupina iskusnih asnika, koji su odabrani za nadzor provedbe vjebe
koordinacijom sa sudjelujuim postrojbama, te koji su u mogunosti i kojima je
doputeno, na temelju njihovog cjelokupnog poznavanja vjebe, dati dodatne upute
kako bi se postigla svrha i ciljevi vjebe.
6.2.1.6. Zapovjednici sudjelujuih postrojbi
Zapovjednici sudjelujuih postrojbi i zapovjednitva odgovorni su za detaljnu
pripremu i provedbu vjebe. To se odnosi na pripremu postrojbi, njihov dolazak i
razmjetaj u podruju vjebe, detaljnu provedbu vjebe, povratak s vjebalita i
koritenje nauenih lekcija u sklopu nacionalnih programa vjebi.
6.2.1.7. Ured za posjetitelje i promatrae

Politika vrijednost vjebi NATO/PfP vrlo je visoka. Zbog toga se na njih pozivaju
politike i vojne vlasti na visokim razinama za koje se brine Ured za posjetitelje i
promatrae (UPP). Njegova naelna organizacija je sljedea:

NAELNIK
UREDA

ZAMJENIK

ODJEL VEZE S DRUGIMA

UPRAVLJAKI STOER
NOVINARSKO- INFORMACIJ. CENTAR

PROTOKOL ZEMLJE DOMAINA

PRATNJA

PROMATRAI

POSJETITELJI

ADMINISTRACIJA

KOMENTATORI

POTPORA

VOZAI

Naelnik ureda uobiajeno dolazi iz NATO zapovjednitva iz kojeg dolazi asnik

za provedbu vjebe, a njegov zamjenik je iz zemlje domaina. Odjel za vezu s
Novinarsko-informacijskim centrom i Upravljakim stoerom vrlo je vaan radi
osiguranja koordinacije. Pratnja je potrebna za pruanje potpore programima za
promatrae i posjetitelje. Zemlja domain treba osigurati svoj protokol za pruanje
pomoi u koordinaciji svih programa za posjetitelje i promatrae. Administrativni je dio
potreban za osiguranje svakodnevne potpore. Komentatori su osobe koje u potpunosti
poznaju sadraj vjebe i koje prate i objanjavaju pojedinim skupinama promatraa i
posjetitelja sve to ih zanima s svezi s vjebom.
6.2.1.8. Novinarsko-informacijski centar (NIC)
U vjebama NATO/PfP politika informiranja javnosti je vrlo aktivna. To znai da
e se uloiti veliki trud radi poticanja interesa medija da poruka doe do javnosti kako
u zemlji domaina, tako i irom svijeta. Informacija mora biti potpuna, tona,
pravodobna te usmjerena na vjebovne aktivnosti i na postrojbe koje sudjeluju u vjebi.
Za ovu se zadau organizira Novinarsko-informacijski centar (NIC).
Novinarsko-informacijske usluge za vjebe NATO/PfP u nadlenosti su NATO
zapovjednitva. NIC e redovito biti organiziran kao potpora vjebi. Struktura NIC-a
ovisi o vrsti, veliini, mjestu i cilju vjebe. Primarna zadaa zemlje domaina je
pruanje logistike potpore NIC-u. Zbog toga e zamjenik naelnika biti iz zemlje
domaina. Ostali trebaju biti iz NATO zapovjednitva iz kojeg je asnik za provedbu

vjebe. Preporuljivo je da svaku zemlju sudionika na vjebi predstavlja barem jedan

asnik za vezu. Mogua organizacija NIC-a prikazana je na sljedeoj slici.
NAELNIK
CENTRA
ZAMJENIK

ADMINISTRATIVNI ODSJEK

Prevoditelji

Prehrana

ODSJEK ZA MEDIJE

Prijevoz

Prihvat

Potpora

Nacionalni desk

ODSJEK ZA PRODUKCIJU/ UNUTARNJU INFORMACIJSKU POTPORU

Press Info

Komentatori

Produkcija

Foto

Administrativni odsjek je nadlean za administrativne zahtjeve i zahtjeve potpore

od strane osoblja NIC-a, te za zahtjeve predstavnika medija koji su njegovi korisnici.
Ovaj odsjek treba biti popunjen osobljem i opremljen u toj mjeri da moe obaviti
zadatke koji ukljuuju usluge prevoenja, prijevoza, prehrane i smjetaja.
Odsjek za produkciju/Unutarnju informacijsku potporu odgovoran je za kreiranje
materijala za potrebe NIC-a. Ovaj odsjek treba osigurati informacije, obavijesti i
fotografije za novinare. Takoer treba izraditi novine za vjebu.
Na kraju, Odsjek za medije nadlean je za izravan kontakt s medijima, tj. za
prihvat, potporu i pratnju novinara. asnici iz zemlje domaina dio su ovog odsjeka.
Predstavnici medija, kao i posjetitelji mogu ometati provedbu vjebe. To se mora
prihvatiti, uz svoenje ometanja na najmanju mjeru. Oruane snage zemlje domaina
ele uvijek pokazati svoje mogunosti svojoj vladi, narodu, drugim zemljama. Zemlja
domain eli stei vjebom i politike profite to se mora prihvatiti, ali planeri vjebe
moraju planirano provesti te aktivnosti tako da one u veoj mjeri ne ometaju vjebu.
Pored ovih elemenata, treba spomenuti i tzv. nevjebovnu organizaciju (NonExercise NONEX) koja je dostupna 24 sata za rjeavanje svih vrsta problema koji se
proteu od svih gledita potpore zemlje domaina, preko rjeavanja potreba
sudjelujuih drava, do raznih izvanrednih situacija. Ovu organizaciju vodi zemlja
domain. Nevjebovna organizacija mora biti potpuno upoznata s vjebom i mora imati
sve informacije od sudionika da bi ih mogla zadovoljavajue podrati.

6.2.2. Dokumenti za planiranje vjebe

Planiranje vjebe zapoinje izradom Specifikacije vjebe (Exercise

Specification - EXSPEC). Specifikaciju vjebe izrauje asnik za rasporeivanje
vjebe, a u njoj se navode osnovni zahtjevi i opseg vjebe. Ona daje svrhu, ciljeve
(ukljuujui i ciljeve interoperabilnosti), zamisao, zahtjeve za snagama, politike
implikacije i trokove vjebe za NATO. Pored toga daje se okvirna zapovjednonadzorna struktura, podatci o sudjelujuim postrojbama, podruju provedbe i
vremenskom tijeku, politika informiranja javnosti, posjetitelji i promatrai, administrativni
i logistiki zahtjevi, zahtjevi za izvjeivanjem i drugo. Specifikaciju vjebe odobrava
Vojni odbor (Military Committee MC), strateko zapovjednitvo ili se ovlast
odobravanja delegira regionalnom zapovjednitvu.
Slijedei vaan dokument su Upute za planiranje vjebe (Exercise Planning
Instruction EXPI), koje daju scenarij i pozadinu vjebe. Rade se nakon odobrenja
Specifikacije vjebe, a rezultiraju stvaranjem Zamisli operacije za vjebu (Exercise
Concept of Operations (EXCONOP). Naelno sadre:
specifikaciju vjebe,
poetnu zapovijed za vjebu,
scenarij vjebe,
politiki naputak/usmjerenje,
dogovorenu C2 arhitekturu,
snage koje sudjeluju u vjebi,
zemljopisno podruje na kojem e e provoditi vjeba,
sigurnost (u zraku/u vodi/na kopnu),
pitanja zatite okolia,
dogovorene potrebe za izvianjem,
potporu zemlje domaina,
memorandum o razumijevanju (Memorandum of Understanding - MOU) i
tehnike sporazume s NATO savezom,
pravna pitanja,
sanitetska pitanja,
organizaciju Ureda za posjetitelje i promatrae,
organizaciju Novinarsko-informacijskog centra,
upute za Upravljaki stoer,
listu dogaaja na vjebi,
ciljeve i zahtjeve za ralambama,
nauene lekcije.
EXPI se dostavlja operativnim planerima za izradu Operativnog plana vjebe
(Exercise Operations Plan - EXOPLAN). Zasnovan je na postavci i politikom

usmjerenju sadranom u Instrukcijama za vjebu te stratekim vojnim postavkama

navedenim u Zamisli operacije za vjebu (EXCONOP). Izrauje ga asnik za
rasporeivanje vjebe.

6.2.3. Proces planiranja vjebe

Vjebe se planiraju 18-24 mjeseca prije same vjebe. Sljedea slika pokazuje
ciklus planiranja vjebe s aktivnostima i nositeljima.
OSE

OSE/OCE

OSE/OCE

OCE

OCE

Predinicijalna (pretpoetna) konferencija za planiranje odrava se 18

mjeseci prije vjebe. Na njoj sudjeluje asnik za rasporeivanje vjebe,
asnik za provedbu vjebe, predstavnici Odjela za usklaivanje PfP,
predstavnici zemlje domaina i vodee NATO zemlje, kao i predstavnici drugih
organizacija i agencija za potporu. Glavni cilj ove konferencije je odrediti oblik vjebe,
vremenski raspored, glavne sudionike, zemljopisno podruje i razmotriti nacrt
dokumenta Specifikacije vjebe.
RAZVITI
NACRT
EXSPECS

18

NACRT/
ZAVRNA
EXPECS

15

NACRT
EXPI

12

9
MJESECI

EXOPLAN

Inicijalna (poetna) planska konferencija ukljuuje gore navedeno osoblje te

predstavnike svih sudionika vjebe (igraa). Njen glavni cilj je dovrenje dokumenta
Specifikacije vjebe i razmatranje Uputa za planiranje vjebe. Sastanci Glavnog tima
za planiranje (Core Planning Team Meetings - CPTM) ubrzavaju i pospjeuju izradu
Uputa. Tim je odgovoran za razvoj elemenata kao to su scenarij, lista glavnih
dogaaja, struktura upravljakog i nadzornog stoera, arhitektura vjebe uz pomo
raunala i pitanja stvarne potpore vjebe. Ovaj se posao uglavnom provodi u radnim
skupinama (syndicate) kao to su operativna, komunikacijsko-informacijska, pravna,
UPP/NIC i druge.
Studijska razdoblja i radionice ovise o vjebi. Studijska razdoblja su obrazovna
dogaanja, a radionice obuna dogaanja.
U drugom dijelu ciklusa planiranja, teite se premjeta s asnika za
rasporeivanje vjebe na asnika za provedbu vjebe. U ovom razdoblju, planeri
vjebe sudjeluju na planskim konferencijama i sastancima Glavnog tima za planiranje.
Operativni planeri provode proces operativnog planiranja (Operational Planning
Process OPP). Mogu se provoditi i odreene obune aktivnosti - seminari, studije,
radionice, predavanja i druge aktivnosti kako bi se osigurala obuenost snaga za
predstojeu vjebu. Detaljno planiranje koje se provodi u ovom razdoblju rezultira
Operativnim planom vjebe.
Glavnu plansku konferenciju saziva asnik za provedbu vjebe, a cilj joj je dalje
razviti Upute za planiranje vjebe i olakati razvoj vjebe, ukljuujui zavrno
odreivanje strukture Upravljakog stoera, odobrenje potpore vjebe, odreivanje
potreba za pojaanjem, prikaz i pregled Operativnog plana vjebe, dodjelu
odgovornosti za ralambu vjebe te potvrivanje sudionika vjebe.
Zavrnu plansku konferenciju isto saziva asnik za provedbu vjebe s ciljem
odobrenja Uputa za planiranje vjebe na temelju razvijenog Operativnog plana vjebe
te zahtjeva za ralambu i izvjeivanja s vjebe.

6.3. VJEBOVNI OBLICI

Kad se govori o stvarnim vjebama, najee mislimo na manevre velikih
postrojbi, s velikim brojem tenkova, naoruanih vozila, itd., ali postoje takoer i druge
vrste vjebovnih oblika koje moemo iskoristiti za uvjebavanje ljudi i postrojbi. To su
seminar, studijsko razdoblje, radionica, vjeba na zemljovidu, vjeba na zapovjednom
mjestu, vjeba uz pomo raunala i stvarna vjeba
Seminar je razrada problema u zatvorenom prostoru, s ciljem razvoja moguih
vojnih opcija i odabira odgovarajueg odgovora. U seminaru naglasak bi mogao biti na
bilo kojem operativnom pitanju, kao to je razvoj zapovjednitva vienacionalnih
zdruenih namjenskih snaga. Seminar je vrlo pogodan oblik obuavanja jer omoguuje
aktivnost, inicijativu i samostalnost te provjeru znanja i sueljavanje miljenja sudionika.
Studiranje su aktivnosti kao to su vjebe na zemljovidu, ratne igre, predavanja
i diskusije, seminari ili operativne analize koje uobiajeno ukljuuju ogranieni broj
sudionika sa specifinim funkcionalnim usmjerenjem. Studijsko razdoblje je razdoblje
studiranja za identifikaciju razlika u doktrini, postupcima i nedostacima u
interoperabilnosti snaga te za razvoj odgovarajuih rjeenja.
Radionica slui za uklanjanje utvrenih nedostataka i upoznavanje sudionika
vjebe s dokumentima koji moraju biti objavljeni i/ili razvijeni u svrhu obuke i vjebe.
Vjeba na zemljovidu je vjeba u kojoj se brojne vojne situacije (u operativnom
i/ili funkcionalnom podruju) prikazuju i rjeavaju na zemljovidu od strane odabranog
broja sudionika.
Vjeba na zapovjednom mjestu je vjeba koja ukljuuje zapovjednike i njihovo
osoblje te komunikacije unutar i izmeu sudjelujuih zapovjednitava u kojima se
postrojbe simuliraju bilo kojim sredstvima.
Vjeba uz pomo raunala (Computer Assisted Exercise CAX) je vjeba na
zapovjednom mjestu u kojoj raunala simuliraju operativno okruenje i osiguravaju
prikaz dogaaja koji se moe koristiti u distribuiranom ili nedistribuiranom obliku, te u
njihovoj kombinaciji. Distribuirana raunalna vjeba je ona u kojoj sudionici vjebe
ostaju u svojim podrujima razmjetaja, raunalna rezolucija se svima alje iz sredinje
pozicije posebnom komunikacijskom mreom, a informacije se distribuiraju pomou
mrenih raunala. Kod nedistribuirane vjebe svi se sudionici nalaze na jednom mjestu.
Stvarna (iva) vjeba (Live Exercise LIVEX) je vjeba u kojoj sudjeluju
stvarne snage na zemljitu. Cilj joj je uvjebavanje stoernog osoblja, postrojbi i
prateih slubi u koritenju snaga uporabljenih u hipotetikom scenariju. Prioritetno se
bavi integracijom snaga i posebno je usmjerena na provedbu operacija. Stvarna vjeba
moe nadalje biti obiljeena kraticom ukazujui na vrstu vjebe, npr. zrakoplovna
vjeba - AIREX (Air Exercise), vjeba na zemljitu FTX (Field Training Exercise) ili
pomorska vjeba MAREX (Maritime Exercise).

6.4. RALAMBA I OCJENJIVANJE VJEBI

Zavrne faze procesa vjebe oblikovane su za stjecanje potpune koristi u
odnosu na zalaganje i trokove planiranja i provedbe NATO/PfP vojne vjebe. Sastoje

se od osvrta na licu mjesta, izvjea o prvom dojmu, zavrnog izvjea o vjebi, analize
i nauenih lekcija. Cilj ovog rada je jednostavan on pomae da drugi puta radimo
bolje.
Osvrt na licu mjesta (Hot Wash-up) je brza ralamba koja se provodi odmah
nakon vjebe. Kako i sam engleski naziv kae radi se vruem pranju, tj. brzom
pregledu zadaa koje su se provodile tijekom vjebe i kratkom zakljuku o uspjehu
vjebe.
Izvjeivanje osigurava sredstva za upoznavanje sa znaajnim rezultatima
vjebe. Izradit e se dolje navedena izvjea. Ona se, u naelu, mogu objaviti svim
zemljama sudionicama vjebe.
Izvjee o prvom dojmu (First Impression Report FIR) mora biti dostavljeno
stratekom zapovjednitvu u roku od 7 dana nakon svretka vjebe. U njemu se daje
opa ocjena vjebe, dok su komentari detaljnije obraeni u zavrnom izvjeu.
Zavrno izvjee o vjebi (Final Exercise Report FER) mora biti dostavljeno
stratekom zapovjednitvu u roku od 80 dana nakon svretka vjebe. To je slubeni
saetak koji zakljuuje proces izvjeivanja. Izvjee ima odreeni format kojeg se
treba pridravati.
Strateko zapovjednitvo koje je dobilo zavrno izvjee radi njegovu
ralambu i generira odreene nauene lekcije koje distribuira ostalim NATO
zapovjednitvima i dravama sudionicama za uporabu u narednim vjebama.

LITERATURA
1.

ARTEP 7-20 MTP Mission Training Plan for Infantry Battalion (Plan obuke za
pjeaku bojnu), Headquarters, Department of the Army, Washington D.C., 27.
studenoga 2001. godine

2.

Bi-SC Exercise Planning Guide (EPG) (Change 2), NATO/PfP Unclassified,

SACLANT&SHAPE, 3. listopada 2000. godine

3.

Elaborati vjebi zapovjednitava i postrojbi OS RH, razliiti primjeri od 19982002. godine

4.

FM 25-100 Obuka snaga (FM 25-100 Training the Force), prijevod,

Headquarters, Department of the Army, Washington D.C., studeni 1988. godine

5.

FM 25-101 Borbeno usredotoena obuka (FM 25-101 Battle Focused Training),

prijevod, Headquarters, Department of the Army, Washington D.C., rujna 1990.
godine

6.

FM 25-4 Kako provoditi vjebe u obuci (FM 25-4 How to Conduct Training
Exercises), prijevod, Headquarters, Department of the Army, Washington D.C.,
listopad 1984. godine

7.

NATO rjenik pojmova i definicija (NATO Glossary of Terms and Definitions),

prosinac 2001. godine

8.

Ope pravilo o vojnom odluivanju u OS RH, G-7 GS OS RH, travanj 1999.

godine

UPUTA O VOJNIM VJEBAMA U OS RH

Nakladnik
J-3 Uprava za operativne poslove GS OS RH

Za nakladnika
brigadni general Drago Lovri, mr. sc.

Autor
brigadni general Dragutin Repinc