HRVATSKO VOJNO UILITE PETAR ZRINSKI

DEKANAT
KATEDRA SLUBI LOGISTIKE POTPORE

Napredna asnika izobrazba

Predmet

Logistika potpora
LEKCIJA 3

UPRAVLJANJE OPSKRBOM
(u izradi)

ODOBRIO:
NAELNIK KATEDRE
pukovnik
Andrija Platui

IZRADIO:
NASTAVNIK
pukovnik
Ante Koul
Zagreb, listopad, 2012.

Ciljevi uenja:
Po zavretku lekcije polaznici e moi:
razvrstati materijalna sredstva prema OS RH i NATO klasifikaciji,
predvidjeti i izraunati potrebe opskrbnih sredstava koristei proraunske jedinice
SADRAJ
1. UVOD
2. OPSKRBA I FUNKCIJE OPSKRBE
3. METODE DISTRIBUCIJE SREDSTAVA KORISNICIMA
4. DEFINIRANJE OPSKRBNOG LANCA ZA POTREBE HRVATSKE VOJSKE
5. OPSKRBA PRIPADNIKA OSRH U MIROVNIM MISIJAMA
6 OPSKRBA U NATO
7. ZAKLJUAK
8. LITERATURA

1.

UVOD
Opskrba je definirana kao niz aktivnosti nabave s trita, prijema, skladitenja,

transporta i distribucije korisnicima, otpisa i konanog odlaganja otpisanih

materijalnih sredstava. Opskrba pokriva sva materijalna sredstva koja se koriste u
opremanju i potpori Oruanih snaga. Obzirom da se funkcijom opskrbe osigurava
pravovremena dostava MS 1 svih klasa nunih za osiguranje zahtijevane razine
odrivosti postrojbi ona obuhvaa pravilan i kontroliran protok materijala kroz
uspostavljene linije komunikacija i stoga je u uskoj vezi sa sustavom prevoenja.
Takoer, kroz tu funkciju se zapovjednicima osigurava odgovarajua razina
transparentnosti statusa popunjenosti i potrebne informacije o razinama zaliha svih
klasa materijala svih dodijeljenih postrojbi.
U mirnodopskom razdoblju opskrba je vezana na vojne i civilne izvore koji su
jednako vani u potpori snaga to treba uzeti u obzir kod planiranja i provedbe
operacija. Intencija je maksimiziranje dostupnosti civilnih resursa.
Temeljna zadaa opskrbe je potpora s onim to treba, kada i gdje treba s potrebnom
koliinom i kvalitetom uz minimalni utroak logistikih resursa.
To se postie upravljanjem opskrbom kroz koju logistiki sustav ima jednu
od kljunih uloga u procesu planiranja i provedbi vojnih operacija.
Opskrba se provodi kroz funkcije planiranja, nabave, popune i rukovanja. Opskrba je
primarna logistika funkcija kojom se osigurava odrivost snaga, a sadri opskrbu
svim neophodnim klasama materijala za ispunjavanje tog cilja.

MS Materijalna sredstva

2.

OPSKRBA I FUNKCIJE OPSKRBE

Opskrba je logistika funkcija i predstavlja djelatnost planskog i sustavnog

koritenja materijalnih resursa, kojom se osigurava neprekidna, pravodobna i

potpuna popuna svim materijalnim sredstvima i pruanje usluga prema normativima,
kriterijima pripadanja i zahtjevima, s ciljem osiguranja najpovoljnijih uvjeta za
provedbu zadaa, ivot i rad postrojbi i zapovjednitava Oruanih snaga.
Sustav opskrbe ima zadau dnevne logistike potpore postrojbi i logistikog
sustava.
Opskrba je funkcionalno podruje logistike potpore kojim se:
planira, osigurava/naruuje, skladiti, uva, odrava, distribuira i obnavlja
materijalna imovina svih klasa, kako u miru, tako i u kriznim situacijama, te
operacijama u zemlji i inozemstvu,
osigurava pravovremena popuna zapovjednitava, postrojbi materijalnom
imovinom svih klasa, a sukladno zapovijedima, planovima, normativima
pripadanja, kriterijima raspodjele i definiranim prioritetima,
osigurava dostupnost i potpunost svih planiranih logistikih usluga kako u
stacionarnim uvjetima vojarni tako i u terenskim uvjetima, te uvjetima
operacija u zemlji i inozemstvu.
stvaraju potrebni uvjeti za svakodnevni ivot i rad u stacionarnim uvjetima
osiguranjem potrebnih koliina tekuih zaliha energenata, uredskog i
potronog materijala, te sredstava za ienje i odravanje istoe
Opskrba obuhvaa:

opskrbu materijalnom imovinom,

opskrbu energijom i energentima,
prehranu ljudi i prehranu ivotinja,
smjetaj.

Materijalna sredstva su u regulativi materijalnog zbrinjavanja i logistike potpore OS

RH podijeljena u deset klasa, u dijelu u kojemu OS RH participiraju u zajednikim
NATO aktivnostima koristi se NATO podjela koja prepoznaje pet klasa MS. Te podjele
su meusobno kompatibilne i ne iskljuuju jedna drugu.
Klase u OS RH su:
Klasa I - hrana i voda
Klasa II - oprema i odjea
Klasa III - gorivo, ulja i maziva

Klasa IV - graevinski materijal

Klasa V - streljivo i MES
Klasa VI - potpora osobnim potrebama vojnika
Klasa VII - temeljna materijalna sredstva
Klasa VIII - sanitetska sredstva
Klasa IX - dijelovi za popravak
Klasa X - tvari za potporu nevojnih programa

KLASA MS
OPIS
I
Artikli prehrane: gotova jela, namirnice, voe, povre i vodu za pie.
II
Oprema, osim temeljnih sredstava, koja je propisana ustrojstvenom knjigom,
oprema za pojedinca, odjea, portska oprema, kuhinjska oprema, oprema za
uslune djelatnosti, uredski i potroni materijal, sredstva za ienje.
III
Nafta, ulja i sredstva za podmazivanje, dizelska i benzinska goriva,
hidraulika i izolacijska ulja, kemijski proizvodi, antifriz, komprimirani plinovi,
ugljen, drva, sredstva za konzervaciju.
IV
Graevinski materijal, tvoriva za zapreivanje, namjetaj, poluproizvodi od
drveta, alati za graditeljstvo, oprema za hlaenje i klimatizaciju, ureaji za
zagrijavanje, cjevovodi, PP i zatitna oprema, poluproizvodi od crne
metalurgije, obojene metalurgije, nemetala, kemikalije, geo-topografski i
hidrografski materijali, oprema za zatitu okolia, materijali za odravanje
prometnica i hortikulture.
V
Ubojna sredstva (bojeva, manevarska, vjebovna, kolska) za naoruanje sve
tri grane OS RH, minsko eksplozivna sredstva i ubojna sredstva specijalne
namjene te svi njihovi sastavni dijelovi.
VI
Osobne potreptine, artikle za zdravlje i osobnu higijenu, novine, asopise,
pia, cigarete, slatkie, baterije
VII
Temeljna sredstva osim onih sadranih u ostalim klasama, krajnji sklopovi
sredstava koji su spremni (ve spojeni) za predvienu uporabu, letjelice,
plovila, oruja i oruni sustavi, vozila, samovozna topnika orua, raketni
bacai, glavni oruni sustavi, pokretne radionice, montani objekti, sredstva
specijalne namjene.
VIII
Medicinska sredstva, lijekovi, zavojni materijal, instrumenti, stomatoloki
instrumente, aparati (EKG, defilibratori, zubarske stolice, sterilizatori, stol za
previjanje, stetoskop, nosila...), priuvni dijelovi za medicinsku opremu te
veterinarska materijalna sredstva.
IX
Priuvni dijelovi i komponente, ukljuujui alate, pribore i sklopove, predmete
potrebne za odravanje materijalnih sredstava
X
Tvari za potporu nevojnih programa kao to su projekti poljoprivrednog i
gospodarskog razvoja.

NATO podjela materijalnih sredstava koristi se u NATO voenim operacijama

kada smo duni primjenjivati sljedeu podjelu.

Klasa I

Sredstva koja konzumiraju ljudi i ivotinje

Klasa II

Sredstva koja pripadaju ustrojem

Klasa III

Goriva i maziva

Klasa III a

Gorivo i maziva za zrakoplove

Klasa IV

Sredstva koja ne pripadaju ustrojem

Klasa V

Streljivo, MES i kemijska sredstva svih vrsta

Taktiko - tehnike proraunske jedinice

Proraunske jedinice koriste se da bi se lake odredile koliine potrebnih sredstava
za odreenu aktivnost, a mi emo ponoviti sljedee:
Borbeni komplet b/k
iskazuje koliinu i vrstu streljiva, eksplozivnih sredstava i raketa, koje pripadaju
odreenoj postrojbi, oruju, oruu, borbenom sredstvu ili vojniku.
Punjenje spremnika p/s
iskazuje koliinu i vrstu goriva kojom se popunjava spremnik goriva, odgovarajueg
sredstva.
Dan ratovanja
iskazuje vrstu i koliinu MS potrebnih za voenje bojnih djelovanja u jednom danu
rata.
normalni dan opskrbe x koeficijent za dan ratovanja = dan ratovanja
(temeljem nauenih lekcija ili predvianja)
Odobreni utroak
iskazuje ukupno odobrenu koliinu MS za izvrenje postavljene zadae

Dnevni gubitak

izraava prosjene ope gubitke pojedinih skupina MS po danu ratovanja.

iskazuje se u operativno-proraunskim jedinicama ili jedinicama mjere.
Dan opskrbe (DOS) - operativno proraunska jedinica
umnoak T-T proraunskih jedinica (B/k, p/s, i sl.)
ovise o karakteristikama ureaja, sredstva, postrojbe i sl.

OPSKRBA SE PROVODI KROZ FUNKCIJE:

PLANIRANJA
NABAVE
POPUNE
RUKOVANJA

a) PLANIRANJEM se utvruje potreba i izvori za popunu MS za odreeno razdoblje

ili konkretnu zadau, a temelji se na predvienim zadaama, brojanom stanju,
kriterijima i normama pripadanja, a usklauje s mogunostima i raspoloivim
materijalnim i financijskim sredstvima.
Planiranje logistikih potreba u postrojbama OS RH je u nadlenosti zapovjednog
lanca, a provodi se na temelju:
Pravilnika o nainu planiranja, programiranja, izradi i izvrenju prorauna MO
(SPPP)
Metodologiji planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna MO
Realnih potreba postrojbi
Stanja sredstava u skladitima svih razina
Planiranim zadaama za naredni vremenski period
Kljuni imbenici u planiranju su:

razumijevanje zadae
sudjelovanje u realizaciji svih zahtjeva
razrada detaljnog plana opskrbe
prosuivanje rizika
U stacionarnim uvjetima opskrba se ovisno o klasi provodi potujui razine (od

tree prema drugoj, od druge prema prvoj razini). Operativne postrojbe su u dijelu
opskrbe MS naelno oslonjene na teritorijalno najbliu postrojbu koja konkretnu
opskrbu moe pruiti.
U provedbi operacija opskrba moe preskakati razine ukoliko je procjena da
time postaje uinkovitija obzirom na karakter aktivnosti i zahtjeva postrojbi na terenu.

Preskakanje razina ima posebnu teinu u opskrbi topnikih postrojbi koje se u pravilu
sa nadreene razine popunjavaju sa MS kl. V po mogunosti direktno na mjesto
razmjetaja preskaui nekad dvije i tri razine, odnosno u dijelu opskrbe MS kl. III
direktno prema oklopnim postrojbama. Zahtjevi za potporom proraunavaju se u dvije
faze operacije.
Inicijalni zahtjevi za popunom u koliinama sredstava potrebnima u prostoru
zdruenih

operacija

za

podizanje

zaliha

do

propisanih

razina

(definiranih

nacionalnim/granskim doktrinama, konkretnim OPLAN-om, meusobnim dogovorom

izmeu nacija ili na drugi nain) koje imaju za cilj osigurati samo odrivost do
vremena kada prva do-opskrba moe biti osigurana.
Dodatna popuna zahtjeva se u koliinama koje osiguravaju odravanje veliine
inicijalnih stokova na eljenoj/definiranoj razini i kojima se nadopunjavaju koliine u
meuvremenu utroene konzumacijom, potroene uporabom, izgubljene, unitene ili
kontaminirane.
Tijekom planiranja popune mora se raunati sa gubicima, fluktuacijama u zahtjevima,
kanjenjima u distribuciji i sl. i stoga se inicijalni stokovi u borbenim postrojbama
dimenzioniraju u koliinama koje osiguravaju 3 do 5 dana potpune samo odrivosti, a
po potrebi i due ako je tako definirano kroz pripadajui OPLAN.
Samoodrivost moe biti potpuna ili samo po pojedinim klasama MS.
b) Pod nabavom podrazumijeva se stjecanje robe i usluga, ustupanje radova, kupnja
(ukljuujui kupnju na otplatu, s obvezom ili bez obveze kupnje), te najam ili zakup,
na nain i po postupku utvrenim vaeim zakonskim i podzakonskim propisima
kojima se ureuje problematika nabave, te odredbama kojim se naruitelju
omoguava gospodarsko koritenje predmeta nabave
Postupak nabave materijalnih sredstava i usluga, te ustupanja radova za potrebe
MORH i OS RH provodi se kroz sljedee aktivnosti:

planiranje potreba za materijalnim sredstvima, ustupanjem radova i uslugama,

izrada financijskog plana,
izrada zahtjeva za nabavu materijalnih sredstava, usluga i radova,
izrada plana nabave,
provedba postupka ugovaranja,
dostava ugovora podnositeljima zahtjeva i nositeljima provedbe s naputkom za
njegovu provedbu,

 naruivanje i prijem materijalnih sredstava, usluga i radova od strane nositelja

provedbe ugovora,
kontrola provedbe nabave
c)POPUNA je proces kojim se provodi opskrba postrojbi OS sa svim MS koja su
osigurana sukladno planu opremanja i dodjeljenim sredstvima.
d) RUKOVANJE MS obuhvaa skladitenje, uvanje i odravanje radi ouvanja
funkcionalnosti i kvalitete materijalnih sredstava za vrijeme skladitenja.

3.

METODE DISTRIBUCIJE SREDSTAVA KORISNICIMA

Postoje tri metode provedbe distribucije sredstava postrojbama koje se podupiru i
to:

metoda od sebe,
metoda k sebi,
metoda direktne distribucije.

Metoda Od sebe (engl. Unit distribution, uobiajeno u NATO, USA, GB)

podrazumijeva da podupirua postrojba doprema sredstva naprijed podupiranim
postrojbama.
Metoda K sebi (engl. Supply Point Distribution, uobiajeno u NATO, SAD, VB)
podrazumijeva da podupirana postrojba vlastitim transportnim kapacitetima preuzima
potrebita sredstva od podupirue postrojbe. Za tu namjenu podupirua postrojba
formira distribucijske/opskrbne toke (engl. Supply Points) koji mogu biti namijenjeni
skladitenju i distribuciji MS jedne klase (est sluaj za MS klase III i V) ili vie klasa
materijalnih sredstava zajedno.
Metoda Direktne distribucije (engl. Throughput Distribution, uobiajeno u NATO,
SAD, VB) predstavlja odreenu varijantu metode od sebe kojom se preskau razine
i sredstva se direktno dopremaju postrojbama izbjegavajui distribucijske/opskrbne
toke na niim razinama ali osiguravajui pravodobnu informaciju o ostvarenoj
popuni svim cjelinama na koje se ona odnosi. esto koritena metoda u opskrbi
topnikih postrojbi koje se u pravilu sa nadreene razine popunjavaju sa MS kl. V
direktno na mjesto razmjetaja preskaui, odnosno u dijelu opskrbe MS kl. III
direktno prema oklopnim postrojbama. U modernim logistikim sustavima to je vrlo
cijenjena metoda koja smanjuje pretovar i openito broj ukljuenog osoblja, u isto

vrijeme ubrzava distribuciju ali da bi bila primijenjena zahtjeva napredni logistiki

C4I2, kojim se osigurava praenje i informaciju o sredstava u transportu u realnom
vremenu (tzv. Asset Tracking i In-Transit Visibility koncepti).
Oblici provedbe opskrbe:
Opskrba obzirom na oblik provedbe, neovisno o tome radi li se o
mirnodopskim ili ratnim uvjetima, moe biti organizirana kao:

opskrba po rasporedu/prethodno utvrenom planu,

opskrba po zahtjevu,
kombinacijom.
Opskrba po rasporedu/prethodno utvrenom planu (engl. Push System,

uobiajeno u NATO, SAD, VB) se provodi za ona sredstva iji prosjeni utroak ne
varira bitno tijekom provedbe aktivnosti/operacija, odnosno za ona sredstva za koje
se utroak moe precizno predvidjeti. Oblik organizacije opskrbe i detalje provedbe
definira razina odgovorna za planiranje logistike potpore operacije/aktivnosti.
Opskrba po zahtjevu (engl. Pull System, uobiajeno u NATO, SAD, VB) vri se
za ona MS iji utroak znaajno varira, teko ga je ili nemogue predvidjeti i ovisi o
zadai, vremenskim uvjetima, okolnostima situacije. Materijalna sredstva koja se na
taj nain osiguravaju su prethodno predviena u planovima, ali za njih nije definirano
tono mjesto i vrijeme dostave, koliinski razrez po fazama opskrbe i nain dostave,
a to se definira kroz zahtjev za svaku pojedinu dostavu - U tome smislu treba jasno
naglasiti razliku od neplanirane/izvanredne opskrbe. Preduvjet za kvalitetnu opskrbu
po zahtjevu je prethodno izvrena popuna postrojbe do norme pripadanja, a koja se
u pravilu vri po prethodno utvrenom rasporedu.

OPSKRBA PO RASPOREDU
Izrauju se detaljni planovi za pruanje potpore i osiguravaju se izvori po odreenom
vremenskom planu. Logistiki sustav zasnovan iskljuivo na opskrbi po rasporedu ne
moe uspjeno odgovoriti dinamikim zahtjevima borbe. Provodi se za ona MS iji
utroak znaajno varira, teko ga je ili nemogue predvidjeti i ovisi o zadai,
vremenskim uvjetima, okolnostima, itd.

C4I - engl. Command-Control-Communications-Computers-Information

Odgovornost na postrojbi za predvianje potreba i definiranje pravovremenih

zahtjeva.
Prednost ovog naina opskrbe je to zapovjednik prima samo onu potporu koja mu je
stvarno potrebna. Postrojba koja treba logistiku potporu sama zahtijeva opskrbu i
ostale usluge Odgovornost na postrojbi za predvianje potreba i definiranje
pravovremenih zahtjeva
Ekonominiji logistiki sustav zbog manjih ukupnih potreba za izvorima.
Uinkovitost ovisi o sposobnosti uspjenog zadovoljenja obimnih zahtjeva za

OPSKRBA PO ZAHTJEVU
Provodi se za ona MS iji utroak znaajno varira, a teko ga je ili nemogue
predvidjeti i ovisi o zadai, vremenskim uvjetima, okolnostima, itd. Postrojba koja
treba logistiku potporu sama zahtijeva opskrbu i ostale usluge. Odgovornost je na
postrojbi za predvianje potreba i definiranje pravovremenih zahtjeva. Prednost je u
tome to zapovjednik prima samo onu potporu koja mu je stvarno potrebna Na ovaj
nain ostvaruje se ekonominiji logistiki sustav zbog manjih ukupnih potreba za
izvorima.
Materijalna sredstva koja se na taj nain osiguravaju prethodno su planirana,
ali za njih nije definirano tono mjesto i vrijeme dostave, koliinski razrez po fazama
opskrbe i nain dostave, a to se definira kroz zahtjev za svaku pojedinu dostavu.
Preduvjet za kvalitetnu opskrbu po zahtjevu je prethodno izvrena popuna postrojbe
do norme pripadanja, a koja se u pravilu vri po prethodno utvrenom rasporedu.

4.

DEFINIRANJE OPSKRBNOG LANCA ZA POTREBE HRVATSKE VOJSKE

Opskrba je definirana kao niz aktivnosti nabave s trita, prijema u sustav,

skladitenja, transporta i distribucije korisnicima, otpisa i konanog odlaganja

otpisanih materijalnih sredstava. Opskrba pokriva sva materijalna sredstva koja se
koriste u opremanju i potpori Oruanih snaga. Obzirom da se funkcijom opskrbe
osigurava pravovremena dostava MS 3 svih klasa nunih za osiguranje zahtijevane
razine odrivosti postrojbi ona obuhvaa pravilan i kontroliran protok materijala kroz
uspostavljene linije komunikacija i stoga je u uskoj vezi sa sustavom prevoenja.
3

MS Materijalna sredstva

Takoer, kroz tu funkciju se zapovjednicima osigurava odgovarajua razina

transparentnosti o statusu popunjenosti i potrebne informacije o razinama zaliha svih
klasa materijala svih dodijeljenih mu postrojbi.
Transakcije koje ukljuuju elemente opskrbe izmeu nacija mogu se provesti u
skladu sa prethodno planiranim i potpisanim bi i multinacionalnim ugovorima, potpori
u sluajevima urnih intervencija, kriza i konflikata (naravno takoer u skladu sa
dogovorenim naelnima rada u multinacionalnom okruenju), odnosa koji proizlaze iz
tzv. potpore zemlje domaina, a mogu ukljuiti potporu provedbom re-alokacije i
redistribucije postojeih resursa.
Upravljanje opskrbom kao i praenje kretanja sredstava je aktivnost kroz koju
logistiki sustav ima jednu od kljunih uloga u planiranju, provedbi i nadzoru vojnih
operacija od taktike do strateke razine.
Znaaj tog koncepta je prepoznat u OS RH ali zbog njegove sloenosti uoavaju se
problemi objedinjavanja raznih pristupa koje su na taktikoj razini razvile postrojbe
OS RH, posebice u kontekstu potrebe usklaivanja sa slinim konceptima zemalja
NATO saveza.
Uslijed opsega i sloenosti aktivnosti neophodnih za razvoj i implementaciju modela
poslovnih procesa za praenje kretanja sredstava (tzv. Asset Tracking Business
Process Model) koji se u pravilu koriste i u vojnoj uporabi irom svijeta postoje dva
osnovna pristupa tom pitanju:
a) vlastiti razvoj sustava kretanja sredstava u kojem sluaju se oslanjajui na

NATO konceptualne postavke sustava upravljanja lancima opskrbe i odreene

definirane/standardizirane procedure, metode i alate ili
b) staviti se u poziciju korisnika u NATO savezu ve uspostavljanih sustava i
alata za praenje kretanja sredstava. U tom sluaju kao minimum u
nacionalnim okvirima razvijati vlastite baze logistikih podataka (LIS i sl.) i
sustav oznaavanja sredstava (bar-kodovi, i sl) 4
Najvaniji cilj je ne razvijati potpuno neovisne sustave kako iz razloga izuzetno velikih
trokova ispitivanja i razvoja tako i zbog toga jer je takve sustave u konanici teko ili
nemogue uskladiti sa slinim sustavima partnerskih zemalja.
Predstavnici OS RH aktivno sudjeluju u pripadajuim NATO radnim skupinama i na
taj nain imaju direktan utjecaj na razvoj projekata ovog koncepta i prateih
organizacijskih i informatikih rjeenja.
4

Izvor: Doktrina logistike OS RH

Okvir NATO razvijenog koncepta Upravljanja lancima opskrbe (engl. Operations

Support Chain Management, OSCM) podrazumijeva:

upravljanje protokom sredstava od dolaska na NATO ukrcajnu bazu (koje je

mjesto gdje se sredstva podreuju NATO autoritetu) prema korisnicima na
taktikoj razini ukljuivo distribuciju na prvu crtu;
upravljanje protokom svih sredstava, ukljuujui i osoblje unutar operativnog
prostora;
upravljanje sloenim rasponom aktivnosti ukljuujui sredstva u kretanju za
remont i preraspodjelu;
- praenje potreba i ostalih glavnih sudionika u lancu potpore kao na primjer
potporu medicinskom i inenjerijskom osoblju.5
Upravljanje procesima opskrbe djeluje neometano u svim fazama operacije,
ukljuujui fazu razvoja operativnog plana kao i kontinuirane promjene uzrokovane
zahtjevima izmjetenih zapovjednitava. Ovo upravljanje mora biti vidljivo kako
prema NATO tako i prema nacionalnim korisnicima sustava na upravljakoj i
operativnoj razini procesa.
NATO Strategija za postizanje vidljivosti (preglednosti) prijenosa sredstava odvija se
kroz:

osiguranje sposobnosti praenja poiljki (engl. Consignment Tracking

Capability),
osiguranje sposobnosti praenja kretanja sredstava (jedinice, osoblje, oprema i
materijal) od mjesta otpreme ka primatelju (engl. Asset Tracking),
osiguranje sposobnosti za vidljivost prijenosa sredstava u kretanju (engl InTransit Visibility of Asset).

Praenje kretanja sredstava podrazumijeva sposobnost osiguranja pravovremene i

tone informacije o statusu sredstava, njihove tone identifikacije na lokacijama ili u
kretanju, obrade prikupljenih podataka i njihovog spremanja u baze podataka. Pojam
sredstva (engl. assets) u ovom kontekstu podrazumijeva jedinice, osoblje, opremu i
materijal.

5.

OPSKRBA PRIPADNIKA OSRH U MIROVNIM MISIJAMA

Izvor: NATO Logistic Handbook

Za opskrbu kontingenta OS RH u podruju operacija odgovoran je NSE, a

provodi se iz slijedeih izvora: nacionalni, vienacionalni (preko vodee zemlje,
zemlje specijalista, MILU vienacionalne integrirane logistike postrojbe, zemlje
domaina kroz lokalnu nabavu).
Opskrba iz nacionalnih izvora odnosi se na klase materijala koje su specifine
i uglavnom se mogu osigurati iz nacionalnih izvora kao to su priuvni dijelovi,
streljivo, temeljna sredstva, odjea i obua, maskirne mree i slino.
Opskrba streljivom je nacionalna odgovornost, a samo u iznimnim situacijama
moe se zahtijevati opskrba streljivom od drugih zemalja u podruju operacija. Zbog
tog razloga tijekom priprema za misiju i u konceptu logistike potpore za konkretnu
misiju potrebno je u suradnji sa nadlenim ustrojstvenim cjelinama GS OS odrediti
vrste naoruanja koja e se koristiti u podruju operacija i kalibre koji trebaju biti
kompatibilni NATO kalibrima.
Skladitenje streljiva u podruju operacija je zajednika odgovornost zemalja
koje sudjeluju u operaciji i vodee zemlje. Sve zemlje doprinose zatiti skladita,
njegovom odravanju u skladu sa sposobnostima koje imaju u podruju operacija.
Izdavanje i prijam streljiva je nacionalna odgovornost, a za tu svrhu se odreuju
kvalificirani pripadnici nacionalnih kontingenata.
Opskrba ostalim sredstvima iz nacionalnih izvora osigurava se preko ZzP-a
koje je odgovorno za pripremu i strategijski transport materijala u podruje operacija.
Dio opskrbe kontingenta OS RH u podruju operacija odvija se preko vodee zemlje
u podruju operacija koja osigurava iri spektar logistike potpore, ili preko zemlje
koja je odgovorna za jedan segment logistike potpore (npr. opskrba gorivom i
slino). NSE je odgovoran za prijam svih materijala i usluga koje se osiguravaju na
navedeni nain, a ako to nije prethodno definirano u ugovorima NSE na licu mjesta
dogovara koliine, vrste materijala i usluge za potrebe kontingenta.
Ovisno o sposobnostima vodee zemlje, zemlje specijalista, te o ostalim
karakteristikama podruja operacija struktura usluga i opskrbe klasama materijala
moe biti i drugaija. NSE prihvaa i raune za nabavljene materijale i usluge te ih
objedinjava i u izvjeu ZzP-u potvruje da su opravdani ili ne.
NSE mora imati i sposobnost za sudjelovanje u lokalnom ugovaranju kada snage
NATO-a zajedniki ugovaraju nabavu materijala i usluga od zemlje domaina.

Za svaku pojedinu mirovnu operaciju NSE se moe ovlastiti za ugovaranje

nabave roba i usluga na podruju zemlje domaina, na temelju odluke ministra
obrane. U sluaju kada je potpora zemlje domaina na vrlo niskoj razini zbog
nefunkcioniranja institucija kao to je to uglavnom sluaj, moe se obavljati i direktna
nabava materijala od lokalnih tvrtki u podruju operacija to je odgovornost NSE-a.
Odobrenje za navedeno se dobiva na sastancima zapovjednika kontingenta kao u
sluajevima opskrbe iz nacionalnih izvora. Klase materijala koje su karakteristine za
ovu vrstu nabave su graevinski materijali za izgradnju kampa.
6. OPSKRBA U NATO
Opskrba je primarna logistika funkcija kojom se osigurava odrivost NATO
snaga a sadri opskrbu svim neophodnim klasama materijala za ispunjavanje tog
cilja. U mirnodopskom razdoblju opskrba je vezana na vojne i civilne izvore od kojih
su oboje jednako vani u potpori NATO snaga to treba uzeti u obzir kod planiranja i
provedbe operacija. Intencija je maksimiziranje dostupnosti civilnih resursa.
Odgovornost je na zemljama lanicama u osiguranju adekvatne opskrbe i
usluga u cilju potpore svojih snaga u NATO operacijama. Sve vea intencija je
uporaba zajednikih resursa kroz vienacionalne integrirane logistike postrojbe.
Materijali prikladni za opskrbu kroz vienacionalne izvore. Vienacionalna
logistika potpora ostvaruje se kroz multilateralne ugovore a obino se na taj nain
moe provesti opskrba hranom, vodom, gorivom, pojedinom vrstom goriva te
zdravstvenim materijalima. Opskrba koja se provodi vienacionalnim naporima
dogovara se za vrijeme planiranja operacije u koordinaciji sa svim zemljama
sudionicama.
U NATO-u postoje dvije temeljne metode rada sustava opskrbe:
Push sustav (princip opskrbe od sebe). Logistika postrojba provodi push
sustav popune kada se popuna temelji na procijenjenim zahtjevima ili standardnoj
potronji materijala. Openito u takvoj situaciji materijali se dostavljaju to blie
postrojbama potroaima. U cilju izbjegavanja stvaranja velikih zaliha potrebna je
vrlo dobra koordinacija izmeu operativne i taktike razine.
Pull sustav (princip opskrbe ka sebi). Logistika postrojba provodi pull sustav
opskrbe kada se popuna temelji na zahtjevima postrojbi korisnika potpore. meutim

kada je neizbjean kontakt s protivnom stranom potrebno je pribjei metodi koja nudi
nii rizik posebno zbog vremenskog ogranienja.
Kod obje navedene metode materijali se mogu distribuirati na opskrbnom
mjestu ili

distribuciju ka postrojbama ili kombinacija oboje. Distribucijom na

opskrbnom mjestu materijali se prevoze na centralno opskrbno mjesto gdje postrojbe

preuzimaju materijale u vlastitom aranmanu.

7.ZAKLJUAK
Brzina u borbi ne moe se odrati bez logistike potpore koja je takoer brza ili,
tonije reeno, pravodobna. To je ono na to misle logistiari kada ponavljaju dati
pravu potporu postrojbama na pravom mjestu, u pravo vrijeme i u pravim
koliinama. Ni jedna borbena snaga nee odrati svoju brzinu ako ostane bez
goriva, streljiva, hrane, rezervnih dijelova, lijekova ili drugih pogodnosti kojima ih
opskrbljuju logistiari. Prema tome moderni logistiki koncepti opskrbe trebaju biti
voeni su sljedeim naelima:

Potpuna integracija opskrbnog lanca (ukljuujui vojnu industriju) s

mogunou brzog prijenosa roba i informacija, i time poveanje brzine
logistikog odgovora
Opi uvid u logistike resurse - omoguava zapovjedniku brzo spajanje
operativnih zahtjeva i raspoloivih logistikih mogunosti.
Opskrba u pravo vrijeme - reducira skladitenje i inventuru i poveava
propusnost opskrbnog lanca.
Poveavanje brzine prometa materijala kroz opskrbni lanac tako da zahtijevane
stavke mogu biti brzo premjetene do korisnika od vojnih ili civilnih opskrbnih
kanala to znatno smanjuje trokove i poveava agilnost logistike potpore.
Tradicionalni oblik opskrbe gomilanjem vojnog materijala na bojitu nee jo

dugo biti odriv. Na to e ponajprije utjecati neprihvatljivost prevelikih trokova i

nedostatna sposobnost potpore dinamici promjena na bojitu. Novi koncept
projekcije sile zahtijeva od oruanih snaga brzo razmjetanje postrojbi, prihvaanje
poetne borbe i istodobnu autonomnu potporu borbi.
Novi informacijski sustavi omoguuju logistiarima uvid u operativnu sliku na bojitu u
priblino realnom vremenu te osiguravaju vidljivost materijala u logistikom
potpornom kanalu. Informacijsko povezivanje je vaan i neizbjean element koncepta
logistike potpore temeljene na distribuciji, koja rabi najbolja iskustva poslovne
prakse civilnih poduzea u upravljanju opskrbnim lancem.

8.LITERATURA
Koncept organizacije i funkcioniranja logistike u novom ustroju OS RH,
Uprava za logistiku, Zagreb, rujan 2006
Koncept logistike potpore postrojbi OS RH u NATO voenim
operacijama, Uprava za logistiku, Zagreb 2005.
AJP-4 (B) Zdruena saveznika logistika doktrina (update February
2009.) (Prijevod) HVU, Zagreb 2009.
AJP-4.9 (E) Naini vienacionalne logistike potpore (Prijevod)
HVU, Zagreb 2009.
NATO Logistic Handbook
Pravilnik o nainu materijalnog zbrinjavanja OS RH