Pet znakova koji upozoravaju da vam treba psiholoka pomo 0

BY ATMA ON 1. SVIBNJA 2015. PSIHOLOGIJA

Najnormalnija stvar je da smo svi svako toliko loe raspoloeni, no kad vas uhvati
neumoljiva tuga ili osjeaj bespomonosti koji vas onemoguava u uobiajenoj rutini,
vrijeme je da obratite pozornost, jer je to znak tzv klinike depresije od koje pati 7%
odrasle populacije.

ak i uz ove znakove, depresivnoj osobi teko je odrediti boluje li zaista od navedene

bolesti. Gotovo sve simptome depresije svi mi iskusimo, pojedinano, u nekom
razdoblju ivota, objanjava Jennifer Payne, lijenica i direktorica Centra za enske
promjene raspoloenja na John Hopkins Sveuilitu u Baltimoreu.

Ako ste se s dolje navedenim simptomima borili svakodnevno tijekom dva tjedna, i oni
su utjecali na vae uobiajeno funkcioniranje (npr. ne moete normalno obavljati svoj
posao, funkciju roditelja ili druiti se s prijateljima), vrijeme je da posjetite strunu
osobu

Jedete vie (ili manje) nego inae

Zbog depresije se moete osjeati iscijeeno, a to se moe manifestirati nedostatkom

apetita. Ako se va mozak usredotoi na negativne misli, moete zaboraviti jesti ili
izgubiti zanimanje za kuhanje, kae psihologinja Yvone Thomas, inae specijalizirana
za depresiju i samopotovanje.

S druge strane, ponekad bolest moe stvoriti i suprotni uinak, otvarajui vam apetit i
tjerajui vas da se prejedate. Mjeavina osjeaja koja obino prati depresiju tuga,
pesimizam u pogledu budunosti i nisko samopouzdanje, mogu vas navesti da svoje
osjeaje ublaite s hranom, istie Thomas.

Spavate previe ili premalo

Neki ljudi koji boluju od depresije uhvatit e se kako konstantno imaju potrebu za
spavanjem i stalno su umorni i iscrpljeni, te pate od nedostatka energije. No vie
spavanja ljudima koji pate od depresije predstavlja i bijeg od tuge, te im je utoite,
kae Thomas.

Druge osobe s istom boleu osjeat e se pak nemirno i ili e se muiti s isprekidanim
snom ili nesanicom. Previe e ih zaokupljati opsesivne misli i razmiljanje da bi se
mogli opustiti i bezbrino zaspati. Uz to, ne samo da promjene u spavanju ukazuju na
bolest, ve one mogu i pogorati ovjekovo stanje, jer kad ne spavate dovoljno, va
unutarnji sat vie nije sinhroniziran i vi budete jo umorniji i dekoncentrirani, te imate jo
manje snage nositi se s nevoljama.

Sitnice vas izbacuju iz takta

To je trag kojeg jako malo ljudi moe prepoznati, no depresija se moe pojaviti i kao
oblik poviene nervoze, kae dr. Jennifer Wolkin, asistentica profesora psihijatrije i
anesteziologije iz centra Joan H. Tisch, s njujorkog Sveuilita. Moete se osjeati
mrzovoljno i angrizavo, te moete planuti zbog sitnica koje inae ne biste ni primjetili.
Djelomian razlog krije se u tome to depresija pogorava normalne hormonalne
promjene raspoloenja, no krivci su i teki osjeaji s kojima se osoba bori.

Kad ljudi osjeaju fiziku bol esto se lako mogu naljutiti i iivcirati, a isto je i s
psiholokom boli ne osjeate se dobro ili kao da ste u svojem tijelu, a to utjee na
vae strpljenje i zbog toga se osjeate kao da ste stalno na rubu, kae Thomas.

Ne moete se koncentrirati ni usredotoiti

Zaboravljate kad su vam rokovi na poslu ili da trebate pokupiti djecu u vrtiu? Osjeate
se kao da va mozak nalikuje mutnoj fotografiji i to to ste veinu vremena lagano
obamrli utjee na vae donoenje odluka? To znai da va mozak proivljava depresiju.

Kad ste preokupirani tunim mislima i osjeajem nitavnosti, to moe utjecati na va

posao, pamenje i odluke, napominje Wolkin. Zauzvrat, takvo neusredotoeno
razmiljanje moe vas navesti na donoenje loih odluka i nezdravo, riskantno
ponaanje.

Ne uivate u stvarima koje su vas neko veselile

Neko ste redovito odlazili na aj s najdraim kolegama i prijateljima no posljednjih

tjedana izbjegavate taj obiaj. Ili ste se uvijek radovali veernjem tranju, a ovih dana se
radije bacite u krevet. Prestanak sudjelovanja u stvarima koje su vas neko inile
sretnima jedan je od prvih znakova depresije.

Osoba koja je jednostavno tuna moe preskoiti nekoliko stvari, no brzo e se vratiti
na staro. No depresija vas ini ravnodunim u vezi aktivnosti i hobija koji su vas nekad
inili sretnima, te ete se sve vie poeti izolirati od svijeta, napominje Wolkin.
Naalost, tako se stvara zaarani krug, jer vas depresija lii mogunosti da uivate u
zadovoljstvu koje stjeete novim iskustvima, tako da prestajete i initi stvari koje vas
mogu, na kraju, oraspoloiti.

11 koraka za nadvladavanje depresije

Biti ponekad tuan je sasvim normalno, no padati u depresiju je opasno mentalno stanje
koje zahtjeva ozbiljniji pristup i to ranije lijeenje. Prije nego posjetite strunjaka, kako
moete pomoi sami sebi?

Kronina iscrpljenost, porod, klimakterij, kronina neispavanost, genetika, stresni

dogaajiniz je razloga koji mogu dovesti do razvoja depresije. Oboljeli pred navalom
tunih emocija, bijesa ili oaja esto nisu u stanju logino ni objektivno procijeniti

dogaaje, pa ipak izlaz iz depresije mogu pronai. Pogledajte korake koje bi depresivni
trebali imati na umu:

1. Ako depresija ne prestaje, potraite strunu pomo.

Ma koliko eljeli biti sami, profesionalac e vam pomoi da se bre oporavite. U stvari,
to prije zatraite pomo, to e prije zapoeti oporavak. Nemojte se sramiti to patite od
depresije. Ne pokazuje li va lijenik suosjeanje ili se zbog neeg osjeate neugodno
potraite pomo drugog lijenika koji razumije va problem.

2. Prilagodite svoje poslove i obaveze.

Da ste iaili nogu ne bi se prijavili na maraton? Ne postavljajte ni sad teke poslove
pred sebe, niti preuzimajte dodatne odgovornosti.

3. Vee obaveze podijelite na vie manjih zadataka

Vee zadatke podijelite na manje dijelove, postavite neke prioritete i inite ono to
moete, kad moete. Primjerice ako se trebate ustati i dorukovati, krenite prema
kupatilu i pokuajte se umiti, oeljati, oprati zubene uspijete li nakon toga pripremiti
savreni doruak za obitelj barem znate da ste taj dan uspjeli obaviti dio posla.

4. Ne oekujte previe i prebrzo

Oekivati od sebe da ete se brzo izvui iz depresije samo e produbiti osjeaj
razoaranja ili ljutnje. Oporavak zahtjeva vrijeme. Pomirite se s tim.

5. Redovito vjebajte.
Depresivni bi najradije samo leali i plakali, no to ne znai da nisu u stanju uiniti ba
suprotno (dakako to je vrlo teak pothvat za oboljelog i drugi ga ne trebaju prekoravati).
Istraivanja su pokazala da redovito vjebanje moe biti dobar lijek protiv depresije.
Prisilite se da sudjelujete u aktivnostima zbog kojih se bolje osjeate.

6. Recite najbliima kako se osjeate.

Izoliranje i potiskivanje osjeaja samo e produbiti depresiju. Ipak nema potrebe da
nairoko razglabate o depresiji sa svima koje sretnete, poznanicima moete tek kratko
objasniti neke svoje postupke.

Prisilite se i prihvatite poziv na ruak (ak i ako vam tamo bude loe i mislite da ete
napraviti problem svojim domainima), izaite u kino, na klizanje, duhovni sastanak ili
etnju. Izoliranje je uvijek puno gora opcija.

7. Prihvatite da ste nesavreni

Imajte na umu da ne morate niti moete biti savrena domaica, suprug/a, kolega/ica
Nastojte ivjeti to jednostavnijim ivotom i usredotoiti se na ono to je uistinu vano.

8. Prepoznajte otrovne misli

Borite se protiv osjeaja krivnje ili manje vrijednosti. Ovi otrovni osjeaji mogu samo
usporiti va oporavak. Shvatite da je rije o simptomima bolesti koji e se ublaiti im
vam bude bolje.a.

9. Pojasnite svoje ponaanje i potrebe najbliima

Bliskim lanovima obitelji pokuajte objasniti da od njih ne oekujete da rijee va
problem. Vi uglavnom trebate samo dobre sluae i utjehu. (Podrka lanova obitelji
moe znatno ubrzati oporavak).

10. Nije vrijeme za velike ivotne odluke

U jeku depresije nije najbolje vrijeme za promjenu posla, odluke da se vjenate,
razvedeteKonzultirajte se s onima koji vas dobro poznaju i dobit ete objektivniji
prikaz situacije. U svakom sluaju mudro je odgoditi velike odluke barem dok depresija
ne popusti.

11. Ne oekujte da e depresija spontano nestati.

To se vrlo rijetko dogaa. Pomozite si koliko god moete i ne prekoravajte to to nekad
niste u stanju.

magazin.net.hr / time.com