George Orwell, najvei prorok XX.

vijeka
Davne 1950. godine umro je Eric Arthur Blair, poznat kao George Orwell. Ovaj pisac je za
sobom ostavio antiutopijski roman 1984. i alegorijski politiki roman ivotinjska farma s
kojima je gotovo u tanine opisao stanje dananjeg drutva, od big brothera prislukivanja i
pijuniranja svega i svaega, stvaranja policijskih drava do patokracije vladavine psihopata
drutva kontroliranog od strane mranih sila koje ele unititi svaku graansku slobodu i misao.
Prije 64 godine Orwellova djela su nalikovala zlokobnoj znanstvenoj fantastici s elementima
horora, danas su njegovi uraci i citati postali putokazi i objanjenja svima onima koji tragaju za
istinom.

Onima koji nisu upoznati s patokracijom, uloga ljudi ovaca (sheeple) e se initi kao obina
tlapnja. Orwell je bio siguran u nau sudbinu zaaranih i uspavanih jedinki koje prate svoje
ljubljene voe.
Teko je nabrojati to se sve ispunilo iz prorokih rijei u Orwellovim djelima, a jo je tee
navesti sve njegove citate i misli koje su danas aktualnije nego li ikada. Njegova nevjerojatna
sposobnost sagledavanja drutvene hidre i razvoja zla meu (ne)ljudima je dovela do stvaranja
kovanice orvelijansko drutvo koje se temelji na svim sustavima kontrole i supresija sloboda
navedenim u dva najpoznatija Orwellova djela.

Iako su ove slike snimljene 2004. godine, Orwell je o organiziranom nasilnitvu nad ljudima i o
militarizaciji drutva pisao prije vie od 60 godina.
Orwell je tijekom panjolskog graanskog rata i Drugog svjetskog rata imao prilike vidjeti
najvea zvjerstva koja su poinili faisti i Japanci, ta iskustva zajedno sa socijal-demokratskim i
liberalnim promiljanjima su odredila stanovita u njegovim djelima, dok je prisustvovanje
egzekuciji i ranjavanje u vrat dodatno oblikovalo njegovo stanovite kako e s vremenom ljudski
ivot biti sveden samo na dio mase bezlinih radilica koje e s vrha biti kontrolirane
propagandom, policijskim aparatom i ispiranjem mozga.
Predstavljamo vam neke od Orwellovih misli, a vama preputamo procjenu koliko su njegovi
citati istiniti i koliko nam mogu pomoi u shvaanju dananjeg drutva:
Politiki jezik je dizajniran s namjerom da lai zvue kao istina te da se opravdaju ubojstva.
Najbolji nain da se unite ljudi je da se im se uskrati razumijevanje vlastite povijesti.
Sloboda je pravo da se ljudima govori ono to oni ne ele uti.
Za one koji ele upravljati nama, rat je mir, sloboda je robovanje, a neznanje je snaga.
elite li sauvati tajnu, tada je morate sakriti i od samog sebe.

Oni koji kontroliraju prolost, kontroliraju budunost, oni koji kontroliraju sadanjost,
kontroliraju prolost.

Orwell je veliku veinu ljudstva usporeivao s nojevima koji zabijaju glavu u pijesak.
Veliki brat vas promatra.
Pred ljude se s laima serviraju samo dva izbora, srea i sloboda. Za veliku veinu ljudstva, srea
je puno bolji izbor.
Stranke samo trae naine da se odre na vlasti, njih ne interesira boljitak za druge, njih ne
interesira pravda, stranke jedino tee moi i vlasti.
Mo nad drugima znai razbijanje njihova uma na milijune djelia, nakon toga taj isti um se
slae i gradi na nain kako to monicima odgovara.
U vremenima univerzalnih lai, izraavanje istine je revolucionarni potez.
Svaka generacija smatra kako je inteligentnija od prethodne i mudrija od naredne.
Sve ivotinje su ravnopravne, no neke ivotinje su ravnopravnije od drugih.
Ako elite viziju budunosti, zamislite vojniku izmu koja gazi po ljudskoj glavi zauvijek.
Nacionalizam je glad za moi obojana samozavaravanjem.
Najbri nain za okonavanje rata je da ga izgubite.

Orwell je zlo u ljudima promatrao kroz organizirano nasilnitvo psihopata na vlasti. Ljudi zmije
psihopati upravljaju svijetom na nain kako je to Orwell prikazao u knjizi 1984.
Ako misli kvare jezik, tada jezik takoer moe iskvariti misli.
Ljudi uglavnom ele biti dobri, ali ne predobri i ne ba uvijek.
urnalizam je tiskanje stvari koje vlast ne eli da izae u tisku, sve ostalo spada u domenu
odnosa s javnou.

Mi ne samo da unitavamo nae neprijatelje, mi ih mijenjamo onako kako nama odgovara.

Sva ratna propaganda, svo deranje, sve lai, sva mrnja i objede, dolaze iskljuivo od strane ljudi
koji se ne bore.
Jedino dobro ljudsko bie je mrtvo ljudsko bie.
Da bi ljudsko bie vidjelo to mu se dogaa pred nosom mora se stalno boriti protiv samog sebe.
Realnost postoji jedino u ljudskom umu i nigdje drugdje.
Najvei neprijatelj normalnog ljudskog izraavanja je la.
Postoje neke ideje koje su velikim dijelom istinite, no one su toliko apsurdne da u njih ne mogu
povjerovati niti najvei umovi.
Nitko na vlast ne dolazi s milju da e jednog dana otii s te vlasti.

Orwell je u svojim dijelima jasno opisivao utjecaj psihopatije na svekoliko poimanje povijesti,
znao je da oni koji kontroliraju nae znanje ili neznanje prolosti, dre u rukama i nau
budunost.
to drutvo vie upada u la, to ljudi vie mrze one koji govore istinu.
Svi vjeruju u neprijateljska zvjerstva, no ne vjeruju kako njihova vlastita strana ini ista takva
zvjerstva, ak to vie nee vjerovati niti dokazima o takvim inima, niti e eljeti provjeriti
dokaze, oni e se a priori odbaciti kao apsurdni i zlobni.
Nevjerojatno je kako ljudi smatraju da imaju pravo drati prodike svima onima koji zarauju
manje za ivot, to vie prodike daju to se prave kao da vie mole za boljitak siromanih i
ubogih.
Glupost je jednako vana kao i inteligencija, no inteligenciju je teko odravati.
Ljudi slue samo sebi.
Nesvjesni ljudi se ne bune, treba se osvijestiti da bi se pobunili protiv jarma u kojemu ivimo.
Sve je teko, a najtee je biti normalan.
ovjek zapravo umire kad mu umre mozak, kad mu na pamet vie ne moe pasti niti jedna jedina
ideja.
Sve novine ive od reklama, a oni koji plaaju reklame indirektno cenzuriraju vijesti u tim istim
novinama.
Neke ideje su toliko glupe, da jedino intelektualci mogu u njih povjerovati.
Mo kvari, a apsolutna mo apsolutno kvari.
Koliko si moan se vidi po tome koliko ljudi pati pod tvojom moi.
Prolost je onaj dio u kojem se slae nae pamenje i zvanina povijest.
Nikada ne izgledaj gladan, to je fatalna greka, ako si gladan ljudi te odmah ele izubijati i
potlaiti.
Dobra bi proza trebala biti transparentna, kao prozorsko staklo.
Prljava ala je nalik mentalnoj revoluciji.
Svaka ala je nalik malenoj pobuni.

Cilj svake ale nije uvreda ljudskom biu, ve slui kao podsjetnik da je ljudsko bie ve
degradirano.
Dobre prie piu ljudi koji se ne boje niega.
Siromatvo oslobaa ljude od standardnog ponaanja, kao to bogatstvo oslobaa ljude od rada.
Prolost je izbrisana kako bi se osiguralo da nitko ne zna to se u prolosti dogodilo, na takav
nain la postaje istina.
Ba nita ne posjedujemo osim par kubinih centimetara unutar vlastite lubanje.
Nitko danas ne moe voljeti potpuno isto jer ne postoji emocija koja je potpuno ista, sve se
pomijealo s mrnjom i strahom.
Bolje je vladati u paklu nego li sluiti u raju.
Intelektualnu slobodu dobivaju ljudi bez intelekta.
Glavna zapovijed u despotskom drutvu je ti ne smije, u totalitarizmu je ti mora, a
konzumerska zapovijed je ti treba.
Jedna stvar je sigurna, smrt nas uvijek iznenadi.
Postoje ideje koje su toliko pogrene, da samo najinteligentnije osobe mogu u njih vjerovati.
Od ideja smo preli na rijei, od rijei smo preli na djela, zbog toga se vladajui i boje ideja.
Nejednakost je cijena civilizacije.
Prvi uinak siromatva je da ubija svaku pomisao.
ujte i poujte pravda i krivda su se oduvijek inile sasvim jednostavno shvatljive, no granica
izmeu pravde i krivde je esto zamagljena i vidljiva samo onima koji s njima manipuliraju.