Mjerenje i mjerni sustavi

U dendrometriji odnosno izmjeri uma

nastojimo sve informacije kvantitativno
opisati,, to se oituje u jednostavnosti,
opisati
jasnoi i nedvosmislenosti izraavanja pri
strunim i znanstvenim radovima u
umarstvu.
Lord William Thomson Kelvin (1824(1824-1907)
engleski fiziar i matematiar je rekao:
Kad moete izmjeriti ono o emu govorite, i
izrazite to brojem, vi znadete neto o tome,
ali ako to ne moete prikazati brojem, vae
znanje je slabo i nezadovoljavajue.
nezadovoljavajue.

U osnovi svako mjerenje je brojenje

brojenje..
O kojoj vrsti mjerenja se radi ovisi o
svojstvima objekta i cilju izmjere.
izmjere.
Veliine ili fizikalne veliine su
odreene sa najmanje dva podatka:
brojanim iznosom i jedinicom
jedinicom..
Razlikujemo osnovne i izvedene
jedinice.
Npr. osnovne jedinice su za duinu (m),
za masu kilogram (kg),... Izvedene
jedinice su za volumen (m3), za
povrinu (m2)...

Mjerne skale
B. Ellis 1966, je predloio i svjetska umarska
struna javnost je prihvatila slijedee skale:
Nominalna skala se koristi kada objekt
indentiteta brojimo bez obzira na njegovu
kvantitativnu veliinu (npr. broj stabala
odreene vrste, broj tipova ume, broj
odjela,...).
Skala klasiranja esto je zovemo redna ili
poredna skala,
skala, kada su objekti sloeni po
veliini u klase,
klase, koje u pravilu nisu jednake
(npr. klasiranje trupaca, klasiranje dubeih
stabala, bonitiranje sastojina,...).

Intervalna skala nema ishodite u nuli,

intervali skale su jednaki,
jednaki, ovisno o veliini
izmjere ( to su skale vremena: godine,
mjeseci, dani, sati, kod vremenskih serija i
ekolokih promatranja, teorije rasta i
prirasta,...).
Razmjerna skala ove skale imaju jednake
razdjele i ishodite u nuli,
nuli, osnovni
mjeriteljski sustavi se temelje na razmjernoj
skali (koristi se kod izravnog i neizravnog
mjerenja promjera, visina, temeljnice,
volumena,...).

Mjerni sustavi
Stari mjerni sustavi
palac, lakat, stopa, hvat,... ( u Dalmaciji i na
Mediteranu preko 45 razliitih lakata, njemako
govorno podruje je imalo preko 100 razliitih stopa)
1 etvorni hvat = 3,5967 m2
1 kj (ral) = 1600 hv = 0,5754642 ha
Od 7. travnja 1795 u Francuskoj je uveden metarski
sustav (decimalni) koji je prihvatio vei dio Svijeta.
Kod nas 1928. prvi Zakon o mjerama, 1961. Zakon o
mjernim jedinicama i mjerama, 1976. Zakon o SI.

Meunarodni sustav mjernih jedinica (SI)

(Syst
(Syst
me International d
dUnit
Unit
s)
1.sijenja 1981. je stupio na snagu kod nas.
Sustav se temelji na 7 osnovnih jedinica
(duina - m, masa - g, vrijeme - s, jakost elek.
ener. - A, termodinamiku temperaturu K,
koliina tvari mol i svjetlosna jakost cd
cd..
Decimalnim principom se izvode vee i
manje jedinice po potrebi.
Osim ovih jedinica doputene su i druge
tradicijske jedinice: ar, ha, litra, tona,
minuta, sat, dan, mjesec, godina, gradi ili
goni, kutni stupanj, minuta i sekunda.
1 hektar = 10 000 m2

Prikazivanje mjernih podataka

Kao to nam je poznato fizikalne veliine
prikazujemo algebarski
algebarski,, tablino i grafiki
grafiki..
To prikazivanje mora biti razumljivo za
strunjake, te je u umarstvu standardizirano
nazivlje i publicirano 1959. od strane IUFRO
(International Unit of Forest Reasearch
Organization) (vidi Pranji&Luki 1997.
str.350--352).
str.350

Algebarsko prikazivanje podataka

U izmjeri uma primjenjujem sljedee osnovne
simbole:
c opseg
d promjer f oblini broj
g temeljnica h visina
i prirast
t starost
v volumen n broj (stabala,...
k oblini kvocijent p postotak prirasta
(velika slova, indeksi)
h = 22,3 m, d1,30 = 48,2 cm
Preciznost
Signifikantna je znamenka svaka znamenka
koja odreuje veliinu jedinice u broju.

Tablino i grafiko prikazivanje podataka

Tablica 1. Distribucija prsnih promjera u odjelu 143, g.j. Pisarovinski lugovi
Hrast

Jasen

Grab

Joha

10

10

26

12

12

14

12

14

16

26

18

12

36

20

26

19

22

17

24

13

12

26

11

28

30

32

34

36

Distribucija prsnih promjera

Broj stabala (n)

Promjer

40
35
30
25
20
15
10
5
0

G.j.: Pisarovinski lugovi

Odjel: 143

Hrast
Jasen
Grab
Joha

10

12

14

16

18

20

22

24

26

Prsni promjer (cm)

28

30

32

34

36

Pogreke mjerenja
Moemo razluiti slijedee vrste pogreaka:
Sluajne pogreke svojstvene svakom radu i
mjerenju, koje lako ustanovimo i ije su nam
osobine poznate. Pojavljuju se sa istom
vjerojatnou i pozitvne i negativne. Male
pogreke su ee od velikih (grube). Njih je lake
otkloniti tj. smanjiti.
Sistematske pogreke,
pogreke, to su obino pogreke
instrumenata.. Najee se kontinuirano gomilaju i
instrumenata
poveavaju s poveanjem mjerenja. One mogu biti
konstantne,, funkcionalno ovisne o nekoj veliini ili
konstantne
promjenljive.. Sistematske pogreke uvijek
promjenljive
uzrokuju pristranost.
pristranost.

Sistematske i sluajne pogreke se obino

dogaaju u kombinaciji,
kombinaciji, stoga je sistematsku
pogreku teko odrediti.
odrediti.
Pogreke koje se namjerno rade, zbog brzine i
jednostavnosti rada, ili nastaju zbog to mjera
smatra da zna postupak rada, se nazivaju
metodskim pogrekama prema Levakoviu.
Pogreka pored klasinog znaenja, znai i
promjenu odstupanja individua populacije,
odnosno individua uzorka od njihove stvarne
sredine.

Preciznost, tonost i pristranost

Pristrano

Nepristrano

Primjer u umarstvu:
Mjerna vrpca, promjerka
Primjer 1 (uz rezoluciju izmjere instrumentom):
Tona udaljenost do stabla iznosi 10,26 m, izmjera
mjernom vrpcom, mjeri se ista udaljenost vie puta.
Gore, lijevo: mjerimo od alkice, s mm preciznou

Precizno

Gore, desno: mjerimo od 0, s mm preciznou

Dolje lijevo: mjerimo od alkice s dm preciznou
Dolje, desno: mjerimo od 0 s dm preciznou

Primjer 2 (uz varijabilnost atributa izmjere):

U sastojini mjerimo po jedan prsni promjer svakom

stablu
Gore, lijevo: mjerimo nie od prsne visine;
varijabilnost promjera mala

Neprecizno

Gore, desno: mjerimo u prsnoj visini; varijabilnost

promjera mala
Dolje lijevo: mjerimo nie od prsne visine;
varijabilnost promjera velika
Dolje, desno: mjerimo u prsnoj visini; varijabilnost
promjera velika

Tonost oznaava bliskost stvarnoj sredini

Preciznost oznaava:
-bliskost sredini niza izmjera (sredini uzorka)
-rezoluciju instrumenta (izmjera na mm, cm)

Pristranost odraava sistematsku pogreku

koja se dogaa zbog pogrene procedure
mjerenja ili pogreke instrumenta.
Znai neki parametar moe biti vrlo precizan,
ako ima malu standardnu pogreku, ali
netoan ako je pod utjecajem neke
pristranosti..
pristranosti
Mjera preciznosti je standardna pogreka, a
mjera tonosti je dana kombinacijom
standardne pogreke i pristranosti.
pristranosti.