RISCANSKI OTPAD POLOVINOM 2 VEKA I NJEGOVI UZROCI

Polovinom drugog veka u jednom delu Hriscanstva desio se otpad koji je bio posledica antijevrejske
kampanje koju je Rim pokrenuo protiv Jevreja.
Naime, U vreme nakon prvog ustanka jevreja 70 godine nove ere, dogodio se i drugi ustanak koji je 132
godine pokrenuo takozvani Bar Kohba ( zvezda ), koji je izazvao takozvano Rimsko negativno raspolozenje
prema Jevrejima.
Ustanak je imao za posledicu potpuno opustosenje Jerusalima i gubitak Palestine kao njihove domovine.
Car Hadrijan, posto je ugusio ovaj Bar Kohbin ustanak, sagradio je na rusevinama Jerusalima novi Rimski
grad nazvan Aelija Kapitolina, i na mestu Jevrejskog hrama podigao hram posvecen Jupiteru.
U to vreme nametnute su Jevrejima opste zabrane, bili su isterani iz grada i pod pretnjom smrcu
zabranjen im je povratak u grad.
Takodje zabranjeno im je ispovedanje njihove vere, svetkovanje Subote i ostalih praznika, proucavanje
Tore, i obrezanje, nametniut im je poseban porez.
jevrejstvo koje je ranije bilo RELIGIO LICITA - dozvoljena religija, pod cijim okriljem je i pravo Hriscanstvo u
pocetku uzivalo versku slobodu, postaje sada RELIGIO ILICITA - zabranjena religija.
Svesna ovih represija protiv Jevreja i antijevrejskog raspolozenja koje se osecalo narocito u Rimu, Rimska
crkva je nastojala da pokaze svoju lojalnost Rimskim vlastima i da im se dodvori.
Taj su zadatak na sebe preuzele Hriscanske apologete Kvadratus i Aristid.
Tako Rimska crkva pravi kompromis, i uvodi odrzavanje Bogosluzenja u nedelju umesto subotom kao do
tada, zato sto je svetkovanje Subote bilo zabranjeno.
time je Rimska crkva zelela da pokaze svoje odvajanje od Jevrejstva, kajko bi izbegla progonstvo i
placanje poreza.
Rimska crkva uvodi i neke druge novotarije unutar crkve da bi se dodvorila Rimu.
Crkveni istoricari Sokrat i Sozomen iz 5 veka svedoce, da promena dana Bogosluzenja i slavljenja sa
Subote na Nedelju, kao i druge novotarije, nisu bile svuda prihvacene.
Sokrat Skolastin pise: "I ako gotovo sve crkve sirom sveta slave svete tajne Subotom, Aleksandrija i Rim
prestale su to da cine.
U svetlosti ovih navoda, moze se videti da je Rimska crkva pod pritiskom Rima, odigrala odlucujucu ulogu
u odpadu ranog Hriscanstva, uvodeci Rimske mnogobozacke elemente u crkvu pod izgovorom opstanka.
Posebnu zaslugu za podsticanje Antijevrejskog raspolozenja i utemeljenja ovih mnogobozackih elemenata
u crkvi, imaju kasniji crkveni oci, Varnava, Justin Mucenik, i drugi, o cemu svedoce i istoricari sa ovih
prostora, poput Jevsevija Popovica, koji je istorijske podatke pronalazio u svedocanstvima rano crkvenih
istoricara.
Izvori:
-

Jevsevije Popovic - opsta crkvena istorija

Sokrat Skolastik - crkvena istorija
Sozomen - crkvena istorija
Epiphanus - adversus Haereses

DAN ODMORA U BIBLIJI

SUBOTA BOZJI DAN ODMORA

Nedelja nigde u bibliji nije okarakterisana kao neradni dan niti od strane Hrista ni njegovih ucenika
Apostola, pa time nema nikakav religijski, pa time ni opste kulturni znacaj.
Nedelja je cisto mnogobozackog porekla i ima svoje korene u Vavilonskom kultu obozavanja Boga sunca
kome je ovaj dan bio posvecen, a prenesen je u Hriscanstvo psretstvom laznih ucitelja, takozvanih
crkvenih otaca, koji su se skolovali u Jezaveljinoj skoli Vavilonske religije.
Dan od odmora u bibliji je Subota, zapisana u cetvrtoj Bozjoj zapovesti kao simbol stvaranja, i Bozje
stvaralacke moci i njegovog autoriteta.
Naredni biblijski tekstovi o danu odmora ukazuju na ovu cinjenicu, da je dan odmora ostao nepromenjen i

u starom i u novom zavetu, i da ima svoje mesto i svoj znacaj u svim vremenskim epohama, kao dan
odmora posvecen od samog Gospoda za svetu upotrebu i proslavljanje njegovog svetog imena.
CETVRTA ZAPOVEST `Sjeaj se dana od odmora da ga svetkuje.
est dana radi, i svruj sve poslove svoje.
A sedmi je dan odmor Gospodu Bogu tvojemu; tada nemoj raditi nijednoga posla, ni ti, ni sin tvoj, ni ki
tvoja, ni sluga tvoj, ni slukinja tvoja, ni ivine tvoje, ni stranac koji je meu vratima tvojim.
Jer je za est dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i to je god u njima; a u sedmi dan poinu; zato je
blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga. ( 2 knjiga Mojsijeva 20. 8-11 ).
SUBOTA SIBOL STVARANJA POSVECENA OD SAMOG TVORCA KAO DAN POCIVANJA: `Tako se dovri nebo i
zemlja i sva vojska njihova.
I svri Bog do sedmoga dana djela svoja, koja uini; i poinu u sedmi dan od svijeh djela svojih, koja uini;
I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga, jer u taj dan poinu od svijeh djela svojih, koja uini; 2.Moj. 16,
22. To je postanje neba i zemlje, kad postae, kad Gospod Bog stvori zemlju i nebo, ( 1 knjiga Mojsijeva 2. 14)
SUBOTA ZNAK PRAVOGA BOGA KOJI POSVECUJE SVOJ NAROD `I ree Gospod Mojsiju govorei:
A ti kai sinovima Izrailjevijem i reci: ali subote moj uvajte, jer je znak izmeu mene i vas od koljena do
koljena, da znate da sam ja Gospod koji vas posveujem
To je znak izmeu mene i sinova Izrailjevih dovijeka; jer je za est dana stvorio Gospod nebo i zemlju, a u
sedmi dan poinu i odmori se.
I izgovorivi ovo Mojsiju na gori Sinajskoj, dade mu dvije ploe svjedoanstva, ploe kamene pisane
prstom Boijim.
( 2 knjiga Mojsijeva 31. 12-18 ).
SUBOTA DAN SVETOG SABORA `Jo ree Gospod Mojsiju govorei:
Kai sinovima Izrailjevim, i reci im: praznici Gospodnji, koje ete zvati sveti sabori, ovo su praznici moji:
est dana radi, a sedmi dan, koji je subota za poivanje, neka bude sveti sabor, ne radite ni jednoga
posla; subota je Gospodnja po svijem stanovima vaim. ( 3 knjiga Mojsijeva 23. 1-3 ).
CETVRTA ZAPOVEST SA OBECANJEM BLAGOSLOVA `Drite subote moje, i svetinju moju potujte; ja sam
Gospod.
Ako uivite po mojim uredbama, i zapovjesti moje uzdrite i uinite,
Davau vam dad na vrijeme, i zemlja e raati rod svoj, i drveta e u polju raati rod svoj;
I vridba e vam stizati berbu vinogradsku, a berba e vinogradska stizati sijanje, i jeete hl*** svoj do
sitosti, i ivjeete bez straha u zemlji svojoj.
Jer u dati mir zemlji, te ete spavati a nee biti nikoga da vas plai; uiniu, te e nestati zle zvijeri iz
zemlje, i ma nee prolaziti preko vae zemlje.
Nego ete tjerati neprijatelje svoje, i padae pred vama od maa.
Vas e petorica tjerati stotinu, a vas stotina tjerae deset tisua, i padae neprijatelji vai pred vama od
maa.
I obratiu se k vama, i uiniu vam da rastete, i umnoiu vas, i utvrdiu zavjet svoj s vama.
I jeete ito staro, od mnogo godina, i izasipaete staro kad doe novo.
I namjestiu stan svoj meu vama, i dua moja nee mrziti na vas
I hodiu meu vama, i biu vam Bog, i vi ete biti moj narod. ( 3 Mojsijeva 26. 2-12 ).
ZAPOVEST O SUBOTI NAMENJENA SVIM NARODIMA `Ovako veli Gospod: pazite na sud, i tvorite pravdu,
jer e skoro doi spasenje moje, i pravda e se moja objaviti.
Blago ovjeku koji tako ini, i sinu ovjeijemu koji se dri toga uvajui subotu da je ne oskvrni, uvajui
ruku svoju da ne uini zla.
I neka ne govori tuin koji pristane uz Gospoda: Gospod me je odluio od svoga naroda; i neka ne govori
ukopljenik: gle, ja sam suho drvo.
Jer ovako veli Gospod za ukopljenike: koji dre subote moje i izbiraju to je meni ugodno, i dre zavjet
moj,
Njima u dati u domu svom i meu zidovima svojim mjesto i ime bolje nego sinova i keri, ime vjeno
dau svakome od njih, koje se nee zatrti.
A tuine koji pristanu uz Gospoda da mu slue i da ljube ime Gospodnje, da mu budu sluge, koji god dre
subotu da je ne oskvrne i dre zavjet moj,
Njih u dovesti na svetu goru svoju i razveseliu ih u domu svojem molitvenom; rtve njihove paljenice i

druge rtve bie ugodne na oltaru mom, jer e se dom moj zvati dom molitve svijem narodima. ( knjiga
proroka Isaije 56. 1-7 )
SUBOTA NA NOVOJ ZEMLJI `Jer kao to e nova nebesa i nova zemlja, to u ja nainiti, stajati preda
mnom, veli Gospod, tako e stajati sjeme vae i ime vae.
I od mladine do mladine, i od subote do subote dolazie svako tijelo da se pokloni preda mnom, veli
Gospod.
I izlazie i gledae mrtva tjelesa onijeh ljudi koji se odmetnue od mene; jer crv njihov nee umrijeti i
oganj njihov nee se ugasiti, i bie gad svakom tijelu. ( knjiga proroka Isaije 66. 22-24 ).
ISUS PO OBICAJU ODLAZI U HRAM U SUBOTU `I doe u Nazaret gdje bjee odrastao, i ue po obiaju
svome u dan subotni u zbornicu, i ustade da ita.
I dae mu knjigu proroka Isaije, i otvorivi knjigu nae mjesto gdje bjee napisano:
Duh je Gospodnji na meni; zato me pomaza da javim jevanelje siromasima; posla me da iscijelim
skruene u srcu; da propovjedim zarobljenima da e se otpustiti, i slijepima da e progledati; da otpustim
sunje; I da propovijedam prijatnu godinu Gospodnju.
I zatvorivi knjigu dade sluzi, pa sjede: i svi u zbornici gledahu na nj.
I poe im govoriti: danas se izvri ovo pismo u uima vaima. ( Jevandjelje po Luki 4. 16-21 ).
PAVLE PO OBICAJU SVOME UDJE U HRAM U SUBOTU `Proavi pak Amfipolj i Apoloniju dooe u Solun,
gdje bjee zbornica Jevrejska.
I Pavle po obiaju svome ue k njima, i tri subote razgovara se s njima iz pisma,
Pokazujui i dokazujui im da je trebalo Hristos da postrada i vaskrse iz mrtvijeh, i da ovaj Isus kojega ja,
ree, propovijedam vama, jest Hristos. ( dela apostola 17. 1-3 ).
PAVLE PROPOVEDA U HRAMU U SUBOTU, NEZNABOSCI MOLE PAVLA DA IM PROPOVEDA I U DRUGU
SUBOTU `A oni otiavi iz Perge dooe u Antiohiju Pisidijsku, i uavi u zbornicu u dan subotni sjedoe.
A po itanju zakona i proroka poslae starjeine zbornike k njima govorei: ljudi brao! ako je u vama
rije utjehe za narod, govorite.
A Pavle ustavi i mahnuvi rukom ree: ljudi Izrailjci i koji se Boga bojite! ujte.
A kad izlaahu iz zbornice Jevrejske, moljahu neznaboci da im se ove rijei u drugu subotu govore.
A kad se sabor razie, pooe za Pavlom i za Varnavom mnogi od Jevreja i pobonijeh doljaka; a oni
govorei im svjetovahu ih da ostanu u blagodati Boijoj.
A u drugu subotu sabra se gotovo sav grad da uju rijei Boije. ( dela apostolska 13. 14-44 ).
PAVLE RADI SEST DANA A SUBOTOM A ODLAZI U HRAM I PROPOVEDA O HRISTU Potom se odlui Pavle
od Atine i doe u Korint,
I nae jednoga Jevrejina, po imenu Akilu, rodom iz Ponta, koji bjee skoro doao iz Talijanske sa enom
svojom Priskilom (jer bjee zapovjedio Klaudije da svi Jevreji idu iz Rima), i doe k njima.
I budui da bjee onoga istog zanata, osta kod njih i raae, jer bijahu ilimarskog zanata.
A prepirae se u zbornicama svake subote, i nadgovarae Jevreje i Grke. ( dela apostola 18. 1-4 ).
PAVLE SAVETUJE DA UDJEMO U SUBOTNI ODMOR PO PRIMERU GOSPODA KOJI SE ODMARAO U SEDMI
DAN, A NE PO PRIMERU NEPOSLUSNOSTI JEVREJA KOJI SU PREKRSILI ZAPOVEST O SUBOTI `Da se bojimo
dakle da kako dok je jo ostavljeno obeanje da se ulazi u pokoj njegov, ne odocni koji od vas.
Jer je nama objavljeno kao i onima; ali onima ne pomae uvena rije, jer ne vjerovae oni koji ue.
Jer mi koji vjerovasmo ulazimo u pokoj, kao to ree: zato se zakleh u gnjevu svojemu da nee ui u pokoj
moj, ako su djela i bila gotova od postanja svijeta.
Jer negdje ree za sedmi dan ovako: i poinu Bog u dan sedmi od sviju djela svojijeh.
I na ovom mjestu opet: nee ui u pokoj moj.
Budui pak da neki imaju da uu u njega, i oni kojima je najprije javljeno ne uoe za neposluanje;
Opet odredi jedan dan, danas, govorei u Davidu po tolikom vremenu, kao to se prije kaza: danas ako
glas njegov ujete, ne budite drvenastijeh srca.
Jer da je Isus one doveo u pokoj, ne bi za drugi dan govorio po tom.
Daklem je ostavljeno jo poivanje narodu Boijemu.
Jer koji ue u pokoj njegov, i on poiva od djela svojijeh, kao i Bog od svojijeh.
Jer je iva rije Boija, i jaka, i otrija od svakoga maa otra s obje strane, i prolazi tja do rastavljanja i
due i duha, i zglavaka i mozga, i sudi mislima i pomislima srdanijem.
I nema tvari nepoznate pred njim, nego je sve golo i otkriveno pred oima onoga kojemu govorimo.
Imajui dakle velikoga poglavara svetenikoga, koji je proao nebesa, Isusa sina Boijega, da se drimo
priznanja.

Jer nemamo poglavara svetenikoga koji ne moe postradati s naijem slabostima, nego koji je u
svaemu iskuan, kao i mi osim grijeha.
Da pristupimo dakle slobodno k prijestolu blagodati, da primimo milost i naemo blagodat za vrijeme kad
nam zatreba pomo. ( Jevrejima poslanica 4 poglavlje ).
SUBOTA- DAN GOSPODNJI I U STAROM I U NOVOM ZAVETU ( prorecena obnova subote ) `I tvoji e
sazidati stare pustoline, i podignue temelje koji e stajati od koljena do koljena, i prozvae se: koji
sazida razvaline i opravi putove za naselje.
Ako odvrati nogu svoju od subote da ne ini to je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozove subotu
milinom, sveti dan Gospodnji slavnijem, i bude ga slavio ne idui svojim putovima i ne inei to je tebi
drago, ni govorei rijei,
Tada e se veseliti u Gospodu, i izveu te na visine zemaljske, i dau ti da jede naljedstvo Jakova oca
svojega; jer usta Gospodnja rekoe. ( knjiga proroka Isaije 58. 13 )
Bijah u duhu u dan nedjeljni, i uh za sobom glas veliki kao trube koje govorae: ja sam alfa i omega, prvi
i poljednji ( Otkrivenje Jovanovo 1. 10 ).
Amin

100 INJENICA O SUBOTI

Zato treba potovati subotu? ta je sutina subote? Kada je izdvojena, ko je uspostavio i za koga?
iji je dan subota?
Mnogi dre prvi dan sedmice - nedjelju. ta Biblija kae o tome? Adventisti dre sedmi dan - subotu.
Na osnovi kojih
biblijskih dokaza?
BIBLIJSKE INJENICE O SEDMOM DANU
1. Nakon est dana djelovanja u sedmici stvaranja Zemlje, Bog je poinuo sedmog dana. (1. Mojsijeva
2, 1-3)
2. Ova istina potvrdila je taj dan kao Boji dan odmora, ili subotu. Ime subota znai dan odmora. Dan u
koji se beba
rodi kasnije postaje njezinim roendanom. Tako je sedmi dan, dan u koji je Bog poinuo, postao
Njegovim danom
odmora - subotnjim danom.
3. Zato je sedmi dan postao Bojim danom odmora. Da li moemo zamijeniti dan svog roenja danom
u koji nismo
roeni? Ne. Isto tako ne moemo zamijeniti Boji dan odmora danom u koji On nije poinuo. Tako je
sedmi dan jo
uvijek Boji subotni dan.
4. Stvoritelj je blagoslovio sedmi dan. (1. Mojsijeva 2,3)
5. On je posvetio sedmi dan. (2. Mojsijeva 20,11)
6. Bog je ustanovio subotu u Edemskom vrtu. (1. Mojsijeva 2,1-3)
7. Subota je ustanovljena prije pada u grijeh i zato nije simbol, jer su simboli uvedeni poslije pada u
grijeh.
8. Isus je rekao da je subota nainjena za ovjeka (Marko 2,27); to znai za sve Ijude bez obzira na
vrijeme u kome
su ivjeli i narod kome su pripadali.
9. Ona je uspomena na stvaranje. (2. Mojsijeva 20,11; 31,17) Svojim poivanjem u sedmi dan mi se
sjeamo tog
velianstvenog dogaaja.
10. Subota je dana Adamu, praocu Ijudskog roda. (Marko 2,27; 1. Mojsijeva 2,1-3)
11. Ona je preko njega, kao naeg predstavnika, dana svim narodima. (Djela 17,26)
12. To nije jevrejska institucija, jer je uspostavljena 2300 godina prije nastanka jevrejske nacije.
13. Biblija je nikad ne zove jevrejskom subotom, ve uvijek subotom Gospoda Boga tvojega. Ljudi
trebaju paljivo
obiljeiti Boji sveti dan odmora.

14. Subota se spominje u razdoblju patrijaraha.

15. Ona je prije Sinaja bila dio Bojeg zakona. (2. Mojsijeva 16,4.5.27-29)
16. Bog je stavio subotu u srce svog moralnog Zakona. (2. Mojsijeva 20,1-17) Zapovijest o suboti kao
danu odmora
nepromjenljiva je kao i ostalih devet zapovijesti.
17. Zapovijest o suboti kao i sve ostale zapovijesti izgovorena je glasom ivoga Boga. (5. Mojsijeva
4,12.13)
18. Svaku zapovijest Bog je lino napisao. (2. Mojsijeva 31,18)
19. Bog ih je ispisao na kamenim ploama i tako potvrdio njihovu nepromjenljivost. (5. Mojsijeva 5,22)
20. Ploe na kojima je bio ispisan Boji zakon uvane su u Kovegu zavjeta, u Svetinji nad svetinjama.
(5. Mojsijeva
10,1-5)
21. Bog je potpuno zabranio svaki rad subotom. (2. Mojsijeva 34,21)
22. Zato to su prezreli subotu, Bog je dozvolio da jedan narataj Izrailjaca umre u pustinji. (Jezekilj
20,12.13)
23. Ona je uzvienim znakom istinitog Boga. (Jezekilj 20,20)
24. Bog je obeao da e Jerusalim zauvijek stajati ako Jevreji budu uvali i potovali subotu. (Jeremija
17,24.25)
25. U svojoj kasnijoj istoriji dospjeli su u vavilonsko ropstvo zato to su prekrili subotu. (Nemija 13,18)
26. I Jerusalim je bio razoren zbog toga to je prekrena zapovijest o suboti. (Jeremija 17,27)
27. Bog je obeao naroiti blagoslov svima koji je svetkuju. (Isaija 56,6.7)
28. Ovo obeanje sastavni je dio proroanstva koje se odnosi na hriansku religiju. (Vidi: Isaija 56.
poglavlje)
29. Bog e uzdii svakoga ko uva subotu. (Isaija 56,2)
30. Bog nas poziva da je zovemo slavnom, a ne starom jevrejskom subotom ili jarmom ropstva.
(Isaija 58,13)
31. Budui da su mnoge generacije gazile subotu, ona e u posljednjim danima biti obnovljena.
(Isaija 58,12.13)
32. Svi proroci uvali su i potovali sedmi dan.
33. Boji Sin u svojoj otkupiteljskoj misiji na naoj Zemlji potovao je sedmi dan. Tako je slijedio
primjer svoga Oca.
Zar da ne slijedimo siguran primjer i Oca i Sina? (Luka 4,16; Jovan 15,10)
34. Sedmi dan je Gospodnji dan. (Vldl: Otkrivenje 1,10; Marko 2,28; Isaija 58,13; 2. Mojsijeva 20,10)
35. Isus je bio Gospodar subote (Marko 2,28), to znai da je On ovaj naroiti i posveeni dan drao i
potovao.
36. On je odbranio subotu kao ustanovu i poseban izraz Boje milosti usmjerene ovjeku. (ar
2,23-28)
37. Isus nije napustio subotu, ve je paljivo uio kako je treba svetkovati. (Matej 12,1-13)
38. Svoje uenike uio je da subotom ne ine nita to nije po zakonu. (Matej 12,12)
39. On je pouio uenike da subota treba biti potovanom i poslije Njegovog vaskrsenja. (Matej 24,20)
40. Pobone ene koje su nakon raspea brinule o Isusovom tijelu i grobu, vrlo paljivo su svetkovale
sedmi dan.
(Luka 23,56)
41. Mnogo godina poslije Hristovog vaskrsenja apostol Pavle u subotnji dan vrlo nadahnuto
propovijeda o planu
spasenja ovjeka. (Djela 13,14)
42. Pavle, apostol neznaboaca, istie da Jerusalimljani i njihovi knezovi nisu potovali glasove
proroka ije su rijei
itali svake subote. (Djela 13,27)
43. Luka, nadahnuti hrianski istoriar, piui svoje hronike ovaj dan oznaava kao naroiti dan za
okupljanje i
propovijedanje Boje rijei. (Djela 13,44)
44. Obraenici iz mnogobotva pridaju suboti isto znaenje. (Djela 13,42)

45. Prilikom velikog hranskog sabora 52. godine n. e. u prisustvu apostola i uenika apostol Jakov
spominje subotu.
(Djela 15,21)
46. Na svojim misionarskim putovanjima apostoli su subotom drali propovijedi i molitvene sastanke.
(Djela 16,13)
47. Apostol Pavle na javnim sastancima subotom itao je i s prisutnima prouavao Bibliju. (Djela
17,2.3)
48. Propovjednici mlade hrianske Crkve posveivali su mnogo vremena prouavanju Boje rijei na
skupovima koji
su odrani subotom. (Djela 17,2)
49. U knjizi Djela apostolska spominje se 48 sastanaka odranih tog dana. (Vidi: Djela 13,14.44;
16,13; 17,2; 18,4.11)
50. Jevreji i vjernici prve hrianske Crkve nisu raspravljali o svetkovanju subote. To znai da su
hriani u
apostolskom razdoblju svetkovali subotu zajedno sa Jevrejima.
51. Ni u jednoj optunici podignutoj protiv apostola Pavla, nije mu se pripisivalo da zanemaruje
subotnji dan.
52. Apostol Pavle jasno je objavio da je potovao Zakon: Niti zakonu jevrejskome, ni crkvi, ni cezaru
to sagrijeih.
(Djela 25,8) On ovo ne bi mogao kazati da nije svetkovao subotu.
53. Subota se s najveim potovanjem 59 puta spominje u Novom zavjetu.
54. Nijednom rijeju u Novom zavjetu ne spominje se da je subota ukinuta ili promijenjena.
55. Bog nikada ni u jednom tekstu u SVETOM PISMU NIKOME NIJE DOZVOLIO DA RADI TOG
DANA.
56. Nijedan hrianin prije ili poslije Hristovog vakrsenja nije subotom obavljao svakodnevne poslove.
U Novom
zavjetu nije zabiljeen nijedan sluaj odbacivanja subote od strane apostola ili vjernika rane
hrianske Crkve.
57. U Svetom pismu ne postoji zapis da je Bog ikada povukao svoj blagoslov ili posveenje sa
subotnjeg dana.
58. Subota e biti vjeno svetkovana na obnovljenoj Zemlji. (Isaija 66,22.23)
59. Subota kao dan odmora vaan je dio Bojeg zakona, koji je izaao iz Njegovih usta i bio zapisan
Njegovim prstom
na kamenim ploama kod Sinaja. (Vidi: 2. Mojsijeva 20.poglavlje) Kad je Isus zapoeo svoj rad,
objavio je da nije
doao ponititi Zakon: Ne mislite da sam ja doao da pokvarim zakon ili proroke ... (Matej 5,17)
60. Isus je ozbiljno prekorio fariseje kao licemjere koji su se pretvarali da Ijube Boga dok su
istovremeno Boji zakon
podreivali svojim obiajima i tradiciji. Svetkovanje nedjelje dio je Ijudske tradicije.
BIBLIJSKE INJENICE O PRVOM DANU SEDMICE (NEDJELJI)
1. Prve rijei zapisane u Bibliji govore o radu koji je izvren u nedjelju, prvog dana u sedmici. (1.
Mojsijeva 1,1-5) Ovo
je uinio sam Tvorac gradei temelje istorije ivota na naoj planeti.
2. Bog je prvi dan u sedmici odredio da bude radni dan. (2, Mojsijeva 20,8-11) Da li je pogreno
posluati Boga?
3. Nijedan patrijarh nikada nije svetkovao nedjelju.
4. To nije inio nijedan prorok.
5. Izriitom Bojom naredbom za Njegov izabrani narod prvi dan sedmice bio je obian radni dan
najmanje 4000
godina.
6. Sam Bog naziva ga radnim teakim danom. (Jezekilj 46,1)
7. Bog nije poivao u taj dan.
8. Bog ga nikada nije blagoslovio.

9. Hristos nikada nije poivao u taj dan.

10. Isus se bavio drvodjeljskim zanatom sve do svoje tridesete godine. (Marko 6,2.3) On je svetkovao
subotu i radio
est dana u sedmici.
11. Apostoli su radili nedjeljom.
12. Apostoli je nikada nisu posebno izdvojill.
13. Crkva je nikada nije blagoslovila.
14. Nikada nije nosila blagoslov nebeskog Autoriteta.
15. Nikada nije bila posveena.
16. Nijedan zakon boanskog porijekla nije odredio svetkovanje nedjelje.
17. Novi zavjet ne zabranjuje rad tog dana.
18. Nikakva kazna ne postoji za nepotovanje tog dana.
19. Svetkovanje toga dana ne donosi nikakav blagoslov.
20. Nikakvo pravilo ne odreuje svetkovanje tog dana. Da li bi doista to tako bilo da je Gospod elio da
ga
svetkujemo?
21. Nedjelja nikada nije nazvana hrianskom subotom.
22. Nikada nije nazvana subotom.
23. Nigdje nije nazvana Gospodnjlm danom.
24. Nigdje nije nazvana danom odmora.
25. Nijedan sveti naziv nije udruen s tim danom.
26. Nedjelja je nazvana jednostavnim imenom: prvi dan sedmice ili tanije prvinom abata.
27. Isus je nikada nije spomenuo.
28. Nedjelja kao dan za svetkovanje nikad se ne spominje u Bibliji.
29. Nijednu rije u korist nedjelje kao svetog dana nlsu izrekli ni Bog Otac, ni Hristos ni nadahnuti Ijudi.
30. Prvi dan sedmice u cijelom Novom zavjetu spominje se osam puta, ali ne kao poseban i izdvojen
dan: Matej 28,1;
Marko 16,2.9: Luka 24,1; Jovan 20,1.19; Djela 20,7; 1. Korinanima 16,2.
31. est od ovih navedenih tekstova odnose se na isti prvi dan sedmice.
32. Pavle je pozvao prve hriane da nedjeljom obavljaju svoje svjetovne poslove. (1. Korinanima
16,2)
33. U cijelom Novom zavjetu postoji samo jedan zapis o religijskom okupljanju odranom na taj dan,
ali je to bio
veernji sastanak koji se protegao duboko u no. (Djela 20,5-12)
34. Ne postoji nijedna nagovijest da je neki slian sastanak odran prije ill poslije toga.
35. Apostoli i vjernici prve Crkve nijesu imali obiaj da se nedjeljom okupljaju.
36. Nlje postojala nikakva obaveza da se hleb lomi nedjeljom.
37. Postoji samo jedan zapis u kome se spominje ovakav skup. (Djela 20,7)
38. Ovaj sastanak trajao je do poslije ponoi tj. do zore. (Djela 20,7-11.) Isus je lomio hleb u etvrtak
(Luka 22), a
uenici su to inill svakog dana. (Djela 2,42-46)
39. Bibllja nigdje ne spominje da je prvi dan sedmice izdvojen da obznanjuje Hristovo vaskrsenje. Ovo
je Ijudska
tradicija koja nije u skladu s Bojim zakonom. (Matej 15,1-9) Svojim bogatim znaenjem krtenje nas
izmeu
ostaloga podsjea Isusovu sahranu i vaskrsenje. (Rimljanima 6,3-5)
40. Novi zavjet nigdje ne spominje promjenu svetosti subote ili bilo kakvu svetost prvog dana.