Aristotel Fizika @® SNLBIBLIOTEKA EPISTEME Urednii GORAN GRETIC BRANKO DESPOT. ZNONKO POSAVEC ‘VERA CICINSAIN Recenzenti ANTE PAZANIN ‘ZNONKO POSAVEC Aristotel Fizika Prijevod s izvornika i sedmojezigni umaé temeljnih pojmova (gre, latinsk. englesk,francusk, rjemacki,taliianski, rks} TOMISLAV LADAN GLOBUS $1 ZAGREB SVEUCILISNA NAKLADA LIBER / ZAGREBSTORET AKPOASIE A cv teat wih ntocction and commentary by WD. Ross ‘acionaatseens otek, Zagreb Ub 113128 teeth porate links, ele atch, meta [fra is) Tori Ladanspstaneor Dao Pej Zed ‘Gob, AR." ARKH, 288 2em, eka Epes) Prijeo el: Ail py ari Pits proms ‘mole’ pss, Oxf, (99. — Nov li a TON waa SR Bibe Thrcmge si W-AGURT = Biogas XANT- tmnt naan Saran ne Danilo Pejovig BITAK I KRETANIE Firika i metafiiks u mislenje Arstotela [Na pote sje inerpretacie Fike B 1 Heidegger istic di je narstotelota Piste skrvena 1 soe mika Gontato promishena tela knjigazapedne Sicetcs! Ps podem Epomavanj' neponintestom moze se racabrati da je ova} prickormanje upicerdoksografijchitorjsko ologi avis Ejlomevopskom svemenom Gloom mijenasamom {nastojagh da se ona razumije ao Geloit skip + 00 Fovjest fe praposavks t savn! Goat, ihn Toko pat stvremena rumjevanj,ielagonja tamate {je Arse uopce, Hleideggtov piop jan roku istuuje tw, ao he Voce pororoxt nego druga dans tumacenja, No to ipak ne zh fe suveemens Yuupet “Antoela time -apsleirana, aod mane fora ope, pa {akon Hedleggerova, nezavans ad ah pki priv ja svar Arsoclova dea w sklop etropake ogo Stehestie: Naprotn-O tome nett govoe lana randobla 4 ponies! zapadnoga ealfnja-nakon »Fosotac helen sulla fowl, scdjojhow) srpska i, radaje novoue iovne cao manos, navastio kiopa Klasine meh ke Galea | Newora, te njead mijenje devetnexogs oljoa of Hgela do Nictschea, Svatko tho se had olteo { Eleofskom mijerjumorao fe pros disphinn tox Figoram te shole, bez oberg ako se hase prea ‘opreiio, Nest ain to potrde sudbina ake w naj 2Eee ships Metakom, Je Jodha er dre ote nepot- jpn | neazumiva.* To je provi Taclog Sto 30 nae nists see Uap. Dur, Ney tery 98S. WD. is arden expt omit (1923), New ‘ont et wu Pape Coesstron aad Korsne nt ones ‘Wore, Bei 1083: W. Toe de Grandgung snr seh te Nance Eowikang Retr 1088 ‘Cni Aron ane eats Sivod oe pena pivots Tombiva Lf: Mea, Zaye 1985 Pik Zao 105. vsrednjovickovni Komentari Aristotela na kom jeziku jednako itu Meuafiike 1 1. FIZIKA KAO ONTOLOGIIA PRIRODE 1. Pred nama je djolosnaslovom Fick’ prve pitanje sto se i tom jaja las: je Ico samo Siazofsk ih zsnstveni ss, Bako se vee prihvatl da je zoansiveni, koja i kakw 0 Znanost on spas? ‘Odgovor fist: zacjelo Fizika jest filozofki i znanstvens spis, spade U znanost, all manost takva tips kojt Anstotelovs modelu i ricunijevanja Ditka, dakle 1 starogrékom smisiu, tubokom rayliéta od novoxjekowne isuvremene znanosti uopée, a poplavito fiike, Pa uéemye ta temeljna cazika anticke znanost na jednoj, te novoyjokOvne ‘dananjeznanost na drugoj strani? Raclika se prvom ¢oda Sastji u tome sto je Arstotelova Fizika po svoj) nakani posvereoretsi pothvat namijenjen stadivanjupodelduzrokd Drirode e nating njezna bitka, so se vsi kao kvaliativn opis pritodnih svari,pokretnina it osjetnina | ulemeljaje na Togieko-ontolotki natin obractaganjem | dokazivaniem. ‘Novovjekovna # suvremena zaanost, naprotiv, ne mote istrativati ber hvantifkacije nastoeci na temelu bridno prove ‘deni eksperimenata poste sto pospuni matematicku formu lacie prirodnihzakona, ato jena Teor | praksa pociva ia jednom bitnofeickon odoss spram prirode (Seta poe dint istrazivae obieno nije svjestan). “Nevainteresirana« time Anstotelova fizika ostaje teoretska _znangsti ne upastajul se niu kakve pokuse, jer nema nikaket ich name emjens cna aposto ita Se ei oda trafeclnjevinu bir f navn btka kso jedno vida Dic ‘otra bt woes on fone prode maj se to uid bia janie da fe loge I svaka usporedba szaunstve nih rezultatas rcke | woderne fiike vise no problematicna, to zacjelo. ne smije biti azlog da se ipustt 2 vila neSto ‘drugo, Naime, eb temeljn: pojmoval modell Avistonelovs rmishenja jos su uvick u Jarikterasprave o temeljima si mene prirodne =hanos. Navlativo kad Je jee 0 znacenjy pojma Seva 2a kvantiativny formulae fizkalne realnost tr kvantno)tcorj, kako to opetovano iste Werner Hesen berg! sklepu nezaobilazna odnosafizike i flozotie vi 2, Medu Aristotclovim spisima © prirodt Fika zaweima ‘maiaino myjestos1 sama pored matmatike | »prve flocofies espa ed ree frie) cant Te {Okcptine po necemu srodne, name po tome So one svat Kolm ate promi ass promt otra), ‘tulhaju se yo tematskim podugjima raematajucraticne fodove {ust ice. er fia oaravenlosje) se bavi tao tama sil one isu nepokretmine (ono ea): eke Selfrane matematike have nepokretamama, alte mozda ist Fddvoine (xtra ot yogtand), nego 5 kao vars doen prvotna snanost base iadvoynima i nepokretrnama (209 Era ua dca). Tako te bit ottelse hlzotye: fhatematca, naravosbouje (Ganka) bogostvle (theologies) (her E 1, 1026.0: 13-10) To dakako ne enact da je fiika ‘Mane wijednas od pve ozo no sake od ih mass poeta sadacu stot cstineflozoje, pa se take iia Tonima drug sarin no pv ogo: fer waravesionje Jemudrosta ne ona prose (At 13, 1008 b 1). ako te fe Feith namijajeno myesto da bute drug foi. ‘Time je jsno ounaceno zajedakivo # eran raenest teoreshih znanost AKO pr frat zavadestanime PO ‘Stans kkrsavaptaneu emu se pie sastoi aia ugh {iu eoretskitnanost, nme fake smatemstike, i ma “allo nye jee 0 esedujost reke matematse (odnont geometrjesrimetike npr). nego macnn ka materi Finisar, ontop matemaiekoga, Na vise myjesta Fi 2 ostite i tftferc, Arstotel o tome spo fs Dr finn polite azradaje svoju gore navedert te” 0 Ditka tatemutickogs So se dakako znatno razikije od Platono Iwacania (Uap. Met Sti 8). Dok Plaom njegovi sehen edajul Se na Ptagorowce werut da Je materatiek tak “ebign carstvo nee po seein aed ka ideas Sinn seri, Ansfotel w sv} polemict prot matemati- oe platontara wie aptrakin anata} matematickoga, ve til ga odredue w oda na oxetine:»..matemaik je proses odmisane(ayateat, avira) (Met K TWelra29- 30), akon terpneenalze aude: Redero je dhakle dostano kako (matematghe stan) nis bivstva ve np le ts ios pray Foti nego 0 nom, mt Je pak mosuce da sede baja advojene (Mer Br yoaT b Lita) Prema tome, bak matematckin sear ‘ego sproizvod odmiljnjae it spstake}e przodnogs ‘men fetta enka sui a ‘Sifstanojal To je bitanralog rasporeda teoreskih zane, fue matematga figura ipod fiske, pa stoga me moze vuapriorno prethodit frst kao neki njezin mart, kako se to {inspira neopltonicmem)zbiva unovoy}ekovn}mranost Galle iNew # Kantovo tort 5. Resprav o Fick 2apotinjeexrom poemikom s Eeass- ima v kaj A. Ponaprije Arstote pba njhove dokazes prema Kojima je bice samo jedno, acdjhivo } nepoketno, Binjucajuer mobi, irae t neler pokazsuer nshovs neadrivont et Be See Raruje smo napresto nego mn Str (mnogovrsno) te soza ima dota raztoga i suprotna ivrdnj, Babe da fe bice jenako tako t mmosteeno, live I potteino sijutuuc | nebice(reltivno il prema page) eval te dehoaje.Arstotea sett kao poate pretpo Stovka lash racmatranja itm odeedaba rode wk ‘je svega, tu Je sam pojam przode (nara) kao tema rnatsine vasprve, priv kao robs bie Sto se azhikue od Srugin:sJedna od bta bivaju po nara, jedna rhog drugih Seroka. Po naraui bivaju bwotnje t ash djelow, ie Fednostavna iekesa hao mba | ogan} 1 ait rods (Phys: B 1, 19211) Pojam prize pra tome obubvaca Piva | nex Gels, a od vo sve on Sto seam bili Stvom't Zvolinsivom (Kamo spat Sovjek eo mapeosto divuce bie). Nihovapoblia anata posts Kad nest Urazranicenju prema drei ustojomim bisa Sve ss te Svar pokazuju"ragitim naprams ima koje ae opstoe maraij. (192 B 12-13). U dem je to anaajno razgrint Een? Prirodna se bica raaikuju od onih koja nis jednom cexchujnom znatajkom koja fe alse, to posta ost SMijedede'odtedbe: Jer svaka pojedina od hsm sbi potelo kreanja (xenon) 1 stan (enGang)« (102 D 14), TPrirodne stwarie if'one So. opsoje nara OTK 56 ontolskt ime sto imaju seb. uzrok Mt potelo Aretanja {Gibanj). Nasuprot nme foe one koje to nomaj, ene {Sa ne’ musta same po seb nego po Urogome: »Dotim postal last. te wtoko fe takvo 8 po mjc (en). ema ws usadena nik pores 24\promjenom (nee: okie (192 b 10-19). Unjeme bi i tehnicke stars ne thu dale sv itak pra nego umiecthteh, pase rem tome nt same! od sai Men Sm dao (po drugome): npr. hj ie sam st Prva je prema fome ontloskasnacapa prirade to se ona irece sama po sb (i od see), dk Se umgetna ica pokree Finjenaju po uzoks Koj tei kvan jh. U pile tome “Arstotl havo nekoliko primjera sata dae fo betodano Zalijucjue: "A ds haa Js sijesno eho) fe pokes vu Nadalje, nedu Geworstvom wzroka dea se smateaju oun tarnjime ~ causa materlis causa formalis, @ druga dva vanjskim: ~ causa eficien i causa finals. Sve se Konkretno pojedinatno ustrojava nat) agin to causa elficens prvi pat {uso spaja ujedno, a caus finals odredgjesvrhu u odaosu fi Sto se Oni spajaji: u prisodl to se zbiva samo od sebe, {umijecu il word to obsulja Wort, Th se weroe naavaja trazlorima, Aristote ih naprosto nara nema potrebs da th izvodie iz jednog potela, poput Kantove »ranscendentalne Adedukcijes npr. No #® analiza weroka dostatea je da objes Kenko jedno vs drugo, na Ko natn, od éega, kak dred: ime prima i gobi (ovéono1s, privato, Wenost) proayjenom x« epeta,jednom s zt, ipl mine, pote si peta ta at ene kin wots prindsinanausporia sun pase Boks sunjcnnama? eee wane oe BREA term’ earn Ne paas ese i emer tds nls to rahnfom peer Ba ee Sie ne oe seams ag uh ean eet fouioine dicend Se pete cl ujemog et Rome pono Kolh'sd Fae aote Meum. cs ramen porta ol ing met eins ool ential tune, 1 paneer tne tamatan? See ata Sar perbattens ome da cpu rr enone cage Bote ean bike bac, Rake ena sete isanas Gang penfene feeb) 120002) mort sae ‘crm ee kre po sc get aia Re lat palate Peeps Sn po etna oda hf blo taki po} mova bah bon in serra cba ane Iuprtline neoponcns keno}, mj pe ieee oto die ps ran ac opal bitno. Ponajpeje valja odcedi sae pojar kretanja, 20 (0 ele bes ne repo H'e'p tonne dreds Prve HltSof pupa sana pe mee Set iment tao Be wpe oe nae it inogcnn (Seng poten, mesnoe me) cj ey Teas Seles Ge), ake seule sede) BieO Ne et no moquenss, st smo ince fete pic nape slot nj vn fete se ose tn Osan rea nme Nruminolc tastes 1 ovta i} dove nae Se aj Osvaeno sane Stes moh ‘oscn, kad ostvarenotcu bv slje a we hav ono imo, fone pokelfers jet canes Got 39:1 8ler Rohs bag bs WHY eae nck tn, Swarts) punt pe tovotje on oe os Pincay Ula, laos) eles fake os, poy pkey ios Ae retoph dud far lo so dane samo ne nisopuast tafe soe fe separ bolas Theme ako eect ane thot stake acne ‘nj Utena soon ss ena los pa tetas Jaa'fwe avi vedestnlnos mie ta oo ogi Snot x ie Da bi olaksao razumijevane i sladao teskacu toga pojma, Aristotel uzima peimjer kucegradhyje grada (kamen dv te) jeono gravest, ono od gepa se esto moze saad. Pie fo Slo se gradi ono ja, {nakon So se sagrad ot gradjivo vie nije aise kao gradlivo, nego je njegora zis! (Ost ‘ost uprave samo graenje: dotledok omo taj, gradenie se ostvaruje, 2 fad je huea sagradens, zines! (delattost) arsdenjaprestje— ka je sagradena,gotes, potpusa. Sama je kucegradnja dakle neko Kretanje, 4 kretanje se pokazuje ‘Kao stanle koje jos nie pspuno izeubilo macs) mosuchoxt {potato zbilskim i ostvarchim. Kad je oivatenost potpun, Kretane je avrSeno | opet mistupastanje mirovanja. Druin riesima, promjena mogucega u zbiisko, kao tek ko} nile Zzavrsen ni potpun dok taje, 20ve se dretanjem, a puna Zbl host, kao ithod promjene ii potpuna ostarenost —syrhomt Krotanje se os gxarenosti dakle razikuje svjom mesic nose (nesavrsenstvom),on0 je kao neka ostednost«Lzmed diva nacinabitka(ontoloska modaliteta), simo nije mjd ni drugo, nego je =na putus. Ona je neSgursena (nepotpuns) foxtvarenost Koja aij iggubila it jo8 nos znaca} moguenost Stoga Arstotel zakjjue: «A kretange se tini da Je ack djlatnost(Evéoyeva), ali nepospana (tes), Gem je wzrok Ho je nepotpuno ono "modne’ Kojega je djeatnoste (C2. 201 bb 32s takoder: Met K 9, 10664 20-2). Sadetavat pak usebi makar i najmanju moguénest koja jo8 je ozbijena zmact Zapravo aistaynost Bit jos nebice (fs) Jv) na putw bivana puna biee! Pokremosr prem tome kao ontoloska zaaca}ka nae isto Sto i nepotpnestprzode bas 28% Sto jest | ukoliko jest na dela spritodhoste pra Kao ie uso neti i Artanis kraj mg struKo, ima ga vse vesta i taj pojam w Arisotela osnac F promjent, to takoder odstupa od danas apotrebe 12 anigenja kretanja Kao ‘micanje (pomaka) ill premestana, Krotanje se diferensira roma kategoriama (petocima) Div siva, kabvoce, Kolikoce't miesta, pa prema tome ohuhvaca Genri vrste | moze Bit: 1) nastanak (Postanah) it radanje innetanak il propast (yes at p04): 2) preinaka (WO {qos 3) wmnadanje | umanjvanje (20 Spots vet 402) Hrajead 4) premesianje, micanje il peseja (goa) (201 a T014), U porate analizama svakopa od th obika Kiet Arisiotel ve puta upozoruje na osebuja: ure} svakoga od ah, kadikad Fazlikuje Kretae o promjene, ait nekim Ijestima cak smatra'da ne mode bin, keetanja upopled bivswazatostenema protimahe (E 1-2,2256-11), te bitako ‘peontaie samo ti viste prema ostalin piroclma (ssp. 4 Met xtK 12, 1068 15-20). Not niposto ne zadicew ontolosi status pojma keetanja, utoliko vse sto Cak postoji»preodosiovn= Spi pod naslovom De gencraione et cormupiione Koj |e ispravja'o drugome nego o kretanjy prema bivstvu! ‘Najead, u Fiset Metaficii medu Sim ststama kretaja na ps0 se mjesto stavlja premjestane (micanje) Kao temeljno so [Ukjucuje sva ost, aod premyjestanja kao nasize | najsavee nije ite se kricna Rretanje ~ powetak | sSetak te uzor Afistotelove kozmologie. 6. Vet Je reseno Kako Je kretanje povezano s vremenom, Movie da na neki nacin 1 pretpestaia vijemte. Stops rasprava o vremenu(A'10=13) Wor! nezaobilazan sastavas aumattanja prrode kao kretanja | sted dio sie Fi Kao ontologje prirade- Ponajprje pita se > jem hajopsent tie, spa Ir ono bie it nebice Kakav je njegov znata), jer tk pss de ano ape ete en Ake pa fostale nejasno na kot naéin jest, je jedan je njego dio bio {ike nije cri Ge tek bit jo8 nije, a i th se mdelovas “tale se barem tink sastot eijelo { Beskonacno vijeme ovr toga izaleda da ono sto e slozeno od nebica ne bi moslo sudjelovati w bivstvu te bj na ta) nacin bitak 1 vijeme bi ‘nepodnoshvi i uzajamno bi se potiral? Nadalj, mje jasno sasioj i se sijelo vijeme od dielova, jer kada biva celina bivaj i njeni jou, barem nek U vremenm pak, wkolike ‘ono Jest, eal su jlo bil pros, drugi ok nisu ni nadosh terse ini kao da nijedan dio je sada, lako je vejeme inde ‘Seljvo “Teskoce poimanja viemena time ni izdseks jot nist ier pene, jos manjeotklonjene, no glavna tek predstyésastoi se U'problemo sadasnioga veemena, Hi sadatajost w odnons na oslostbuducnost ao ina cielo yxjeme, Pita seje i =sadas {io vremena, te je Ii ono syagda isto i razicita? Poveraje fi ‘sada prosto | Budsse vijeme ili Ib razdvaja? Je I smo sada elito, nalazi set njemu kretanfe si pak ono mire? Osta i wsadae stalno il éezava, t najzad 80 Je jepoy mata)? ‘aluéna Aristotelova tera 0 wsadaw, Sto usmijerava i vodi njepov pristup, 1 kao so ce se Kestlje spostavith, tvort neza biiaznt pretpostavku 2a njegovo razumijevanje. same. bi ‘remena, glas, -Sadax nije dio vremena Kojin bi se meri jezova sjolina, jer» --ne Gini se da se vnjeme sastop od Imnogin Sada’ Jo$ je manje dopestivo shvacanje vremena kao nicanja TF pos ob dat aac be won vy. 21837 togaka »sadaw poput rastaljant cre na nz rogaka (kako to neki pokusavaju U geomet), jer ».--nemoguee fel da se Iinoga sad" atzajedna Jo drigih, kao ni focka do Tooke. Prema tome, kao to ss« ne mogu bt djelovi vremer, oS fu manje iz togaks w sjeda (susjednons, weastopnost). Stoga vsada« ne mode biti ni mjers vremena, nit se Vijeme Sstoj od mnogif rsadae, No ako nije nsta od tobe saan 5e pokaraje kao granica kojim se omeduje odredeno vijeme ‘vat sadaw tint mah spaja i razdvaja proslost} uducnos: ‘ukoito je ito-ono th spaja, ukolko Je azligita ono th raz ‘vais TNo nl ta dred da je »sadae granicanipotte ne nati da je sada bitak it bit vremena: »Dakle, a Kolko jo "Sa fzanica, ono mje vrjeme, nego mu je prigodaks.> To maine Slijed iz poznate opce teze 0 vremenu i ketanju: kao wr Jamni shonsenti« on moraju biti povezan, all nist sto, "buduci da su neprekidnt (ovveytc) oni si djeji. Isteudd rebrojeno puts neprekidnost (Kontinutet) vemeag. (kao Tonoga nevsranigenog) Aristotl zavjlo »prinajex tyegovs Aebivost, al samo prema mogucnoss tk poteneiaino: ijeme Jest beskonano dshvo, ai skako inka zbisk (aktuaino) Podijeljeno ~argunsene koje gradi odlugnu ulogu u polemic Drotiy Zenona, koji e to avoje (nacine bitka) pobrkto, Tine su najiad Steger sv clement za celovito poimanyje vromens: zamjecujus! ssadae nije proteklo nikakvo vrijeme, jer ussadae nema nikakya keetanjan mirovaaja. Zamjec 2prijen | »poslijexzamjetujemo da je sanowte ‘lo dok je aja kretanje, su se nazie nan btka vremena! ‘ler vijeme 1 jest upraso ovo: bio} kretanja mapram F'poaije's To je ta Cuveny Arisotelova odreaba vremena © Kojo) se too raspravlia od novoplatonovaca do Heides- sera! No usprkos tliki respeavama | ravlozima za ¢ prot, je posve sigumo da su kastje interpretacje tora mista Svagda bile odgovarguce, Korekine 1 potpune. 2 od toxe fuvjeta zacijlo zavish | istinsko Tazumijevage njegova prava sista i domasaja, "Viieme jest brojei smart k ‘eojimo, nego ono Hrojeno, naime tnjera nekog kretanja i twajanja pokreta, pri Cemu je jasno da jo upacenost verena hha Kretanje u prvom red verano za mjeso {t6t02). Jer W'sto Tiara age te see ws 8 ene ‘aoe ace vy. yas 4 oon, 220 21-22 son 8 ion So a a ka xlrieme moguée je preci mani ili vec postr, kretane je beri sorte ks ee! pronjenn 2 wee pi tom Svapda ose ta era ono Sino fe Bre i spore “Fako se trjeme 1 kreanie suoduje na oscbujat nati, no's obeiom na eeeno.Aristotel na vie injesta posta Dia ho sto Browne? Fake se dae mee ‘note eam ber onoga so ro} ato fe sa (yoy). Bach ds Becenje nije svaceno sams mehanili kao pomtcane, ego ko promjena Uopee” »Naime. kak 1 kada bude mak i postedstom tyjela nsta ne pretypimo, i bude Iu dus ikekva Krotanja,odmah se isiodobno ui kako je proteklo neko vrjemes (219 8 4-7). AKO naime nena brojay nese bid onoga Sof brojivo, mol bea ibiakretanf ono bez brojne strane ne ito odfedijivo = mjereno tzmjervo. toa Je opravdan | ATioteloy zakyutak: “AKO pak Mista drugo po nara ne’ moze bjt osm dike Hh ues (W003) twas oda je nemoguce da iva ajeme vkoliko ne bude dhuse. (223 a 25-28). To pak zna nea mane nego da bit bik jew oj) opto sno koto ist ah st unos bit covjeka, I sno U COM rasponu MOUS fe Itinsko misni.' deese pak sane “bit'y vremends 2c Are ‘od remena, Jere Je a ‘oo ste taste, tuzokom je nesunka i prestanka prsuinogn kao poke Iitavnoud (221 b 1), PeNInogs Kao pokes) Zaveavauc je aga lv tera o wremenu kao yeti kretaja Aristotel zakjucie to rasprajnje upocore jem la star Koje tijek Dive nica we sremer nit temenom move mien nihow bith, Jer nit se kre mt Ijenaj, pa ce 2t0fojovo razmaanj used na dr fom mest, mate U po) loz Sto se pak tie bike Drirode odedenog vremenods 1 pokrciom sa vim posed ama sto gt on u seb nest, omedeh jo okrUg pag oy Ueno time naive svoju nepopunost nesanresnost, 7. Polemika prot Parmenidove onélogie zapoceta 4 koje A'Piike~Jednog, nepokretnog | \jetnog Bika te emeguh “honsevensja akon slain, aesvba Se {kn 2 usmyerava prov avesih Zenonoh pony i aradoksa kien To fe Klaseno mest ody Sacvant Eevor oj ms xjescuje 0 tom pejepor. So jot danas nue komentae. Pretpostavka Aestoelove ore Kite Podijanja Zenononih tera nari sew njegovu sivacanjy ratinaika “neogranvenoga ii beskonseaog. (lego) heprekidnog oj jest samo hao mogtnost & kaa kao ‘ailjnost (F6, 209 a 1 7,207 b 2), te je prema tome samo resto potenijaino a nipsto aktalno (@1 8. 263 4-2 3). xiv Pomoc soi pazadoksa Zenon je pojam krstaja nastojao ‘oi a absurdunn, to proom rede kako bi pouupro nak ‘Noga sien Parmenkia © jedntvu bik | nfegovo} epo- Fretnost, + time ga obran o€ mrogth prgovors, Tse paridoksi dale 9¢ si somo macs kre, nego ina Ulskosetne omosske pretense ‘TenikteAtotelove argument prosiv Zenonovih dokazaseslanj seo postaty nom poveneylnestbeskonae= hogs. Dok Zenon we da nije moguce prieel beskonatan Prosior uv Konagnome (ogrnigens)viemeny, Arto fsiraga. da je moguce prec beskonacn0 djl. prostor stograngeno vremen bad da je Konseno Vejen (kao {esto postr) beskonaeno dela (2.2, 223% 22 aq). all tj fakict i aktalno podelenn. Deal st podvrzmate tiskasi | poniene sake napose Sti apo: Dinotoms Ail, Leta sree Sidon (29,289 080). mith na ‘vom imjentu necemo daje zmatratt Kao peitodoiorsskt "Sneak prem Arstotel s je delntioa racrsiose8t ‘sons: soit autor o nepeekidnost | die ost promors, ‘remena i hectare io je otada pent Sestvnim ijlom Sake fii iKathog pojma pride. Kao esto maton Problem tsu paradogat bajek privat povornost waters: Tickosa uma, pi danae jot mis dail KonaenoFesene U FIZIKA I METAHZIKA U svojoj ontlosko) analzipritode uw Ficict Aristoel sino: imno upotrbliava Weegee spine sane, snaravnines, “pokretnines, sosjtnines | sos etno« it »zamyetlivo BANtvos (lads oveka} imajueszacijelo u vidu neko deugo bivsio. Sto po svojim oniolsireanacsjRama vse ne spada u pied, rego a neki drugi rod yea. ler | sam Arstoteiov pristp riod kao biéu moguc je i omogucen samo ako se prethodno ‘Yee nekako raspolaze Spoznajnim stedstvima za lo, name ‘ojmosnim odredbama pore koji se ono teazeno artsy. {ira sama analize vei, koje prod nudno logieko-ontoloski (ne vremensk) prethode. U) Aristotela, Koji naglasava a igo avuje mogostrukos, to so kaegorije, nadia bites (odaliteti), tir uzzoka ied, No oda potjee saz pojam Aretanja, kad ga acposredny ne nalazim mea kalepor jima, ai modalnim odeedbama, a zeocis? Pousjetimo li mesiutim da medi deset Kategoria kao naj ‘ik rodova bic Sst pruh= 1 bwstvo, 2 Kakvoes, 3. KOUKOCa, ‘Sood, 5, ae (eso) | 6. kaos fcjeme} dence Histo xv‘unjegowsstajanjuil priutnosti, dok Sein potonje~7. stan, manj, 9: delovane 10 pene omaeaja da bivstvo ve di tap nek djlatnst odnosne kretane (ko gran sha} Iirovane), onda je jasno Sto se ove pokonje nasa iKinematiime stints m jo vajednickokrctaje. AKoje pak rmeljaa ontoloska zaatajka pride kretanje tskloppratech Gnugin odredae, onda muéno mora skrsnati pian jhov’ bhinog podria’ To onda mora Bs neko dugo ontlesko pod, bisivo mimo om sto si po naravislozena, aime takvo Kojin se move dedi sve poksetna | promjen- Ivo, sto je mogue samo ako to bvstvo samo ve nije mits pokretno i promjeniivo, nego uvjek-micujuse 1 postejan, Shodino tome n naravosiovije ne mode Bit pra zhanoxt, nego ‘et bit gmanono nepokretnom bvsvu ona ce bit pvotns ‘Sveopes. nf ona ce promatrat Pie ka bce (Ov fox), te ono fe [Gia ho at an He Ge Wz a 28 sg), ata ae prow pocela wero. To je onda prva Jlosohia nari, nasty asta akon Asolo {ni se, ma'tsareajao opravdanje U tom skp na over test za mas od weénont ti sodern teme: pro pokrtae Kio tarot « polo Kretana (prrods) (Phys, ©): atin bitka prveg pokretaéa kao diss éprmc (Met. © 6-8); najzad bi prvog pokretaca kao nave sve: jee vot + un Svemina Ui 8 1 Aka je prada odredena kao bide krstana i njegow satin tks. kao" pokeetnost sve st prrodnine sve ‘ pokrct, ali na rane natine:neke se svaet ks po seb Fb sebe, ncke pale po drugome 1 pokrenute od pokousog (pokretivog),jerse no pokretivo uopse i acto} od poke: Scepa | pokrcnstog: aoke se kad Wee, kadiad sir Samoga Eretanja pak jo oduijek bilo eek ce it a0 {ako mora bits vemenom (Phys. 8 1). No repress in {nfnitam mora jednom stati hovemo It ptlize ena io pokrese Sto kako, kad j kam, er vidimo'da se sve pokret. in Krees po nari, mimo nara isl, al us svakom Slucaje pokrenate od nesegs, AKO pak ‘neo. pokrentto pokrecey nmoca se sat |e iki U beskonagnoe te njzad Plbvatit vo polo kretanja svg, jer ono sto prvo pokrece hugno je" takvo koje samo sebe pokeece. Bududi da. sve pokrese, prot je pokretat (il pokretal: pinoy 2.01%) wim pobretninana sam nepokretn (dxivneov). Kao tak ‘on mora bist necan (adi) jedan, ne kee se ne samo po isbn pig, jes nts nino ot etana ‘nt pokretaé pokrese nest prv, &zatm ostlo, jako je xvi tako sprvim pokretaéem, onda ono pro potrenuto mors bit talk njomuc Als ako wok jest edo fakvo ~ neki poketae jetsam nepoketan vjecon~ ond ora bit een ono vo pokremutrod toga (289 32 sq), Na ian pak Sto se Re sar ih ne ares ine mij it 2sto se jedne UVjek recs jeune uve mic Ansel odgovara»---2bog Sto 2 jee stars pores od onoks eje Je nepoketno io kro, druge sven pet od onogs koje se sumo rece | mijenja pase take one nnomujenas Dosim ono koje e nepoktetn, Kako Je eceno, og toga sto ‘xa jednestava te sim natinom seb sation, poset jjedaim jedaostaveim Retanjem (240 15 sq), smatajul diet razlog bjlodan ‘NaSto Arsotel ove izravno smjea jst negova kozmolo sia: Zena se nalat posted Svemira te Kao ? Svemie ima ‘bik Kgl, najadaljenije od Zemije inal preom pokre- {atu jest nprve nebow 2jezdastjaicn kao ada Iuka Shemira nena iravno parece prvi poktetat, ia tops dolaze Store pet planeta, sat Suncai jose, Is se kreeu kz, jer kruzno je hrotanje njevranje Kretanje (U3p. De Calo) Byelowanje prvoga pokretatajednostan Je | tavnomjero, pitako t prog nec, so se jednom okrene oko Zemije 74 Jedan dant noe. Ostla se nobeska tela ne krect tako avnonijero jerbat used svoj rose odstupal od pravil fost Krudenje sprog nebas. Tako # Sunce dnevno ia Peale na cbzort i godin putes od Rakove do Faréeve ‘bratice, neta time ite sen god da, 0 Sisvoe strane edredje atmonfersko vee | meteoroleske pojave te eave Hivotom gelokupnoga bins | Pvotinjstva {primo Jer da stane na Rakovo} orate, bis na ‘oko strani svijet mali jeén oto obratao pak, da sane aa Sarévoj obratnch ~ sjosad mn, 1 avot fr seu pete ~"Ceetanj &promjena > ugasio I propa, Noto se'ne maze ogocits jr rnost neprekniost jetnotkretanja Svea ‘sgurava pr pokretac. Ansotel sv model Svemia mje Sivoo sae, tj Je moved opce dabeo grekoga dak znanost ‘onoga doba, Sa sjaista Ropernikove helucentiéne teonje feba | newtonovske astronomje fa) Je geocentrign model Ssemira privat dakako adawno szstarios no mh vom myestu nedemo dalje usporedvath. Jer onooska pitanja ale ose omvorena “Arsiotlova Pca we svakom slaaju 2aveSava zaijuckom o fitkanoy nugnostprvoga poses, nepokretnog pokrciaca leit vin navedenihraiogs mors mat sljedece mata: Prat pokretaé poktece vecninkrctanjem | neogranieno xvitse, Bjelodano je stoga da je nejeljv i bendictan i nema nikakve veltinee (267 895), "Ako je tome tako, onda odatle pois da ima ieeaito nefietkala svojiea, | nersoilazn kr pitanje Kako 10 {ins koji main nto newtvarno snp negdjena ob Svemira, nesto her Jelesne,vjeene moze pobretal see icsno 1 tarno, pokrcno #osjetno? Zmas fifo mapokon ds femal prrole mestoial-prrodno, seh ara test Vth sara? (Usp. Mer © 8, 1030 ® 20 4) 2 Vee priikom razmatranja pojma kretanja doznlt smo da je retanje kao takvo 1 popledu svojege navina Ditka hnepotpun(dficjenan) pojam, jr njegoraodredba gles: [retanje je 2ijnost onoga Sto bva moptenods (201 8 x). inost mogucees kxo moguseg (201 6 5}, {ono se jedino {ako moze odtedit" No upravo' tome Tei reblog teskoce ‘kretanem, buduci da se ono u pogleda svojega nacins bik {in potuodtedenim, ne mops ge al a & mogucoct mt {zbijnost. {zat So Je ono needje posted iemed ta va Tatinabitka— kako vdjesmo ~ ono se move odredit sams kao tepotpona i nesavrcna 2iljost, 'soga raosiaie aa panom {i'pravom zbloica, srsnos (ontatencic) bt, Sse. ‘at tkom: Nepotpuno jens ono moguce Kojega fe Pra) Zljnost rete ne moze se sob planje aco je fone ‘ako? “er bilo da je nj o onome sto move pokrensti i onome so moze bis pokrentio, ona to pokrece pak onome MoJo ckrenvio, na svakom Koraku sisrese mas neppunet upreino jome svako kretane biea u prifodk mora najzad svt miovanjem flo da ve ilo da tp estane posta som pun bik. Tako Se npr. ku grad ve dale dok nije Stgradena?bijka rastucl prelai sve faze od sjomenke, Pupojka i eijeta do ploda;ijeénk hed bolestika dotle dok Ein tae + postigne ara, U gem se nda sst 2apravo posledni alg nepotpane abijnost kretana? ‘ini se po svem tome fo sve dotle dak bie mje w puro} nj silo most u se ntovnos for ako na ta) malin jos nie ptpano bce, onda je race jot necega geno dato bade Pot tom je pogleirnebice (Phys. Ay 191 b 1d). Ba tome kako nije njet 0 nebitiu wopée, nego 0 nea (i, &¥) ‘odredent smi, prigodao. Jer Arsttsl posta lasiena Pri dao pkgs mit nk me biva mt (x milo ml Fi), kao Sto otto naglatava da sve Sto tek mote bit, moze sto {ako me bi! Tako fe npr tae nstavna dok ne pri blk ako 8 ude lena, diva Se bis tazmnozavaja Kako Bi se XVUL Vig, Dano Pejovi, Rash ie ema omvioe Nilaa Har mane coat 190, xix“ontolosku preotnost2hiljnosti i dovelo do zakljucka da natin bike prvog nepokre:nog pokeetoge mora bil cis Fve yt U knjvi A Metafzike Arstotel poblize razlaée soja theolo sku, opisujut bit {naj odredbe prvog pokretaes Svemira Kao Svsenog bica. Poznato nam je takode? da pote ost ‘nog i prolaznog te vieeno pokretnoga ims ite) ro Dist SMhetvarno, bestclesno i nepokremno, So. sve. naravmine pokrece kao netizigki cimbenik, dakle uzno tna netic bain. No kako to nesto netvino moze pokretai sve tara Fouleavati au pokretu? “Zacijelo samo tako da pokrece na neki drugieagin omogu ujuc time vjeéno Kruzenje prvog nehw ¥ estan nebeskih Sera. Ispostatlja se da ono Sto puksese, Saino nije pokre ruto, vjetao bisivo # dlatost pokrece Kae ono Sto fe Eualjvo. (GQe160) i spocnativo (vonrOy), 4 Bud sv fzrok, Koo neo Jublieno (Epiever), Cems Sve 2h keo hajviRs susie 1 nod takva poteia ove nebo t marave (1072 13), Nada, ko je najise | vjeenobice oslobodeno svake Yjlesnostt (Ivarnost). pa prema tome i nstavnosti, | Kao Uukvo se otituje kao fie! abl Sto je onda zaprave tole 'Mazena bir toga biea? Toe milenje kao najvisinacin bitka, jer wm samop. Sebo umuj i tako ye mise | pomiseno iste. Miljene pak han najvisadjclataost zapravo je misaono promatranje Sega." ‘ono najupodaije | najbole sto je u Boge uvijek. 4 y Gud tek Keatkada’ Na temelju sveza toga Arstotel zakjutuje: »Stoga Kazemo da je Bog iv. vjeCan, najbolj, tako te su Zivot i vijeme neprekidno i vjeéno prisutni «Bog. Jer to jes Bo. (Gede).+ (1072 b 25 39) IMijeneo kojemu je t sje w iti mah znati vievan Zivot, Jerome Bogue oe bane naan (On ov Hal nyuraron), 10 fe miljenie mslenja (won 12 Or ‘orw) (1074 b 27-34) 1 zato Bogu sve na Zev | nob raposjetku ite “Tako je Bog kao dita misaona delatnost Sto sama sebe misliu tome 211 yziva, ws prvom redu posetak i susetak bitka' suieta, pa se prema tome ni Bog at svijet ni Sverir uopée jedan bez drugoga ne mogu zamisiti: najeitije Box se ‘otituje'u Sremiru ~ kao dai sama jt! Sve-mur neso 0 tome gown S druge pak strane 0 tome sijedos i 8 (prema W-taegera naknadno tmsetnuto) postal kajige Vw svom razmatranjy © apna preter Ladanove pov Nomar le: Arto prt sea ck. Zac 18, XX nebesk sferd | nahovac koji ima 47 iH 55, kako je w ono ‘Joba smatrao slavni matematicar Endokso, pri Gemu ukupan bro fora ne gr itau ulos Tskon #poeelo Svega too lozofki Bog iti Bog ilozofd to nije Bot rligskom sms, pred kojim se pada na koliens Koji se ao ay se log amo mis i poima. Predobro je pak pounato oliko Je ova filosofika theblogika mnogize svoSi) hhomentima kasnije djelovala na. monotcizam 1 krscansku {ologju srednjega vieks, osooito Tome Akvinskoga, al bilo Di posve promsateno aati zakljucivat obraino, name Aristo telovu llbzofskom Boge pripisivati kranske zaavajke Ctoga dluha koje stvara vjet of nistat Naposijetku, sve w svomu, bez obzira na to »pritvage th nnetko danas Atistorelovy Fiziku i Metfiik il semo neke od sajihovihstornih tea, kanija sudbana ti dla potwrduje da fm se tsko more nae premca s poviesti estopske Mozotie {© tome modu stalin feds 1 veka evtopsea knidevnos ‘Dovoljan je 1 pogled s Danteovu Bosansku komedi da se vidi KOHKY je dio »Filozolae w_srednjovjekovnom model ‘Svemitaporetka tebai Zemlje, Iza je | Hegel imac razlogs 4a Arstotela, zaedno s Platonom, nazove oateljem Iud- ‘Skoga rode LIL, KLASICNL POUAM BIKA, PsDESTRUKCUA POVIJEST: ONTOLOGHE* Na uvounim mjestima w Aristorelovo) Fisie i Meuafiic nalasimo geste kritcke | polemitke ijave o njegovim prethod- hina, sfzitsrimas Demokrts i Empedoklu, steaks! ds ima, Sto tori sastavni cho uivediaaja njegouth. Dostavaka, No najanatajnia se takva mjestazacielo TGs Parmenida 1 Platona, jer st BaS oni ostailneizbrisiv te uu ablikovanja sredishjega pojma grekosa milena, pojme Ditka atime | Hlozofje uopce. Osobio se doimlu Arste love raxprave « Fleacanima i navlastto s Parmendom 0 bitki Kao Jedhom, napose w prvoj kia Fzike, i pax s Patonom ‘0 bitku matcmatickoga w posjednje dije knjiae Metafzike, no zacjelo Corpus Arstotelcum donos drugs dina mjesta ‘Sto aa naSu stvarovde iso od takve vaznost. ‘Ono Sto nas osdje z4okuplja na pevom mest jet napor _grékoga misljenja da pitanje o buku, So nos: potte ovals ‘ros, najradikalnje 2908 # do te mjece uted, do ga vise nikakwa dvojba re moze dovestw ptanje a da pel ons wit igh flozofiye sama sebe ne ukine stra prema tore jedna Xx!Leadiia etkoes poima hiks Koja je 5 vremenom posta Hlastenom, ome su nesumjiva nae pridonijeh Parmenig, Platon' Arsite. v3} posam baka, Keo sednj mot Horo skoga mitjenja, vee Uae od dv pe Seusheca sudbonosno eee epi pois evapo mijn se ah lana, Cait onda kat pojam bike sovremenaflozotia na tno oj natin pokusava' uedrmati it ga, sowte, porpuno Stovit pita edu Ganaénjim pokutajima da se ozotsko mise ce- lokupma evropska bastina propitasobyiom na svoj temelje WGrcko}tsudbonosne posljedice 2a svijet Gelint danas. po Ssojoj se erin temelfitostizacijelo ms proom mest ive Pothvat Martina Heieggera. Prem negov posed na evo u'lozotij 1 dunovay povjest Jed strane, posepeto ‘otksva sve tec bvinu Nitchet,sdrge se strane ne 2 ignore njegow sve tel interes 20 Ansel. Pr tort pak nije samo njee'o Ansoelovu presaday anaes za Gjle posit date, nego 10 njesovo) oat w Heweaterovs sits misenitStoga nam se Sia Heideggerova opeto- ‘ana rasprava + Aristoclom kao i njefou pokes: ‘Se pojedimisaspekata Artoteioea mijn tjekom ve of pola stejeea Hetdeggerva jan delovany na ovom mj asazae nau povoment, Uolika vie Hose ote ravia olovo ola Jena skola heidepperovskogtamosenia Aristo {els medesjogovitsweicimsa tsjedbenicma, ts Sjzina Pritstnost stazno oxen suvzemenoy fiz a postaita Suveement ratumijevanju Antoel, Bey lazenja 0 svisne poyedinost, ovde ee i jth samo neki vladauciy Postavkama S05 jg u ve) anata) Horse) Ck Bia aioe ethogs pojmabitha natal sui raz se we aidjenjuParmenida, Patona ? Aristotle akon ost Teapata,t mi como ove uporort samo a emo. Rad Parmenid sven speeu, +0 przodie pipovijeds kako mu je boveaPravde (Die) ukavale nada pte, jedan patie a pat inate tess de "i put spounse ik (Cos) Kot est 9 UP pst nei (a Ei) ee; sto ovaj potonh ra odbc Rada, bud, dis fsto mine Fak, samo se bitak mode mae, Keron satan erican an acai oe, he move ni prasteg wo sew fstom fagmenta pons jo dvapnta (14015, 18, 28), Dredikab bik stose #Parme pret put ekaptcino iment utveduju kao out, prema Tc Ev tn wal sea Fo Fr 83 XxuI tome jesu: nenastao (2yévtroy) ili neroden, neprolazan (Av UGhedgs il nepropadlt, nepokretsn (@xivmeay) jedan (2), emu privativnest ovin odtedaba sar jaca sveprisutn irmativnost itka,_ Ove bitne sastavne ilove stevenog ima bitkanitko Se nece moe ieravno stay u ptanje. at Fe easnije mise mason # staticki 2naca) vil odredaba Podvec temeljity sprasjangu daljajom razredbom nostoyat hij vast bul pojam Ditka, rvi koi je 10 pokuio, ju tome uspio, bio je Paton. Na sige mjesta sein dijlovima On Se izavad suprotstavio| parmenidovskom monizmu ssojom naukomt 0 idjars~ plu fizmubiear biak mje samo jedan nego sobom obuhvaca I taznovrsnost bia kao mnostvo (20228), kako je 0 dokazano 1 cijalogu Parmenid. 0 »tigantomahi oko bikie u Sofie Dek Platom se Ck jrjekom suprotstavija secu maseme Parme- Aide usporedujul {3} cin soceubojstvome Gosavsi Jo zak- Jjudka dt posam bitka sobom obubaca pet najisih rodovay Bice (88 6) keetanje (aismns) stajanje (orden), sts! (ea wy) drugost(Exepos) pri Com se Seaki od th radova spram stat odnosi Kio mebice (uh Ox). a.svi zajedno slau kao, Sapa (evar) (Soph. 254 d, 250, 259), Rerultatdijalekticke rasprave thy odredaba prude bogat, vr sebiralanjen pojam bitks prikladan da soon: abuhvati ne Samo mirovanje nego | kretane, ne sino isostjednogs nego Fuzlinost (drugost) moostva. Ti moment eden © pojam btka najveca su novextspram Parmenida,stovise, Platon vee Favlikuje sve one oblike. Kretanja (Nomoi, 893 b sq) So th kasnije susrecemo u Aristotela. ema ni tanks bojazni da bi {0 moglo verorit Gelovtost | jedinstvo bitka! Najzad ovaj golem ju povijesti zapadnoga milena nepo- ovis pothwat uspjesno rived: kraja,Anistotel pri Cems pojam bia poprima svoje najabubvataije sadrzajao najbog2- fje znagenje akonski sazeto« 2icaju:bice se kazuje mnogo- stuko (to Ov Abyere sronza{ie) (Met, Z. 1) ~ mis vedi njegove Metafiike 1 filoztje uopée. Potanko razladuei na Wie meta (2,8 7, E 2) ta) sav, Arstorel uvjedjve Dokazuje da se bie w pualed svojega Bitka ofiuje pa Sti Slava natin 1) rigour bitak: 2) bak peema shew: Katego ‘ja (obrascima prizokal: 3) bitak kgo moguénost | zbijnost fmoznost | djletnos: 4) bitak kao iting (Ta), Zajednst¥0 Suh th znagenja ko je opcenita da nadilazi svaki tod Fispostaija se kao analogia (siénozaacnos) Proms ise tj ni odredatau svoojcelokupnost i doma- Saju, udlivo ye Kiko Anstotelov pojam hitka obuhwuce sve XXIIone snatajke So th prvi put uti Parmenid i Paton: jedinstvo mirovanje, a tracenost Arete Vike no Platon Sine uvazio cane pronjent spe ihontlosy aku tau, avo jedna pote nov dati ~ odrevbu dv Imensionalnost nana bike kao mopscnos 12st {Gem je po sv) pris njegova nae saluga, Postjanost | promjenhivom ba jos se na drug nag aetiktia © Adega bitak, ak Kao sinter adh racanao Parte rio} tei 0 stot mienja 1 of4a. No Bt je auh pecisita | ogranitava prvacanjem Pistonove ideje nebis {sguravajet na fj alin onto tem nos lost sovora i nkarn Tako je naponletk u gavsim potesims uveden i klein pojam bik cveopskeflonokke adie, sea tamo sve do Fogelave Znamown logike. da bia maim danima sve cee 0 metom kntike suvremenihilozostahnastojan~ 0 Poctistike smantke tore bexjednih ind do fundamen Eine ontologet omienjatitkan Za nase ove od nate sj samo ove potonie 2, Posijest ilozosje kao celina, naposeantigkaontolosia i gréko mene, raju vet ulogu ut Heideggerowu mie nj uopce, Kako 8 preg faz fundamentalne ontology, take i drugo tact nmijena biter Imena So set jaa ko parnett rzgovoresvagda su ita najvecs: Parmenid, Hers. Ei Platont Arsotel U ovom emo rizmatranja Oks ‘stm na neha znatsjna jess u Hedeggerova dela Sto izravno tga Arstotela te na tj nain dae nalts dors njegova razumijevanja iterpetace nih stozernih plana Aristotiova mijn. Ponsjpi, pred nama je sis tak ¢ srjeme (5927) So sadrav ite taksih mada mesa, pa Ck prowram A fog cl te veikerasprave,guje se Hao Ire njek Mae He rtzmatranje Arstotcloverapraveo vremena kao isk pen fenomenske baze | prancl anvcke ontologe.” Ta Aug dio Bhat vremena Heeager alka je mais Kao {joloit spn, ali je abjaio pojetinaéne rasprave 0. Kan Descartes | Aristotla to fo barem djlomiéng dome: Sigju. U tom skiopu nastala je 1 njegova rsprava Ot {pojmu OYSIE; Arsotel Fiske B 1, sh2et kao oshovica jenn seminars) vez na svete Freiburg (1940, eg pt Zt "853, S19; 4p. peo Sinks, Bk orion Xx {prise put pojaila dvojeziéno na njemackom i aijaaskorn Phjevodt u tral." 'No zadrdimo se najprije pri tk i vrements, jr ini se da odatle izravno i neizravno potjeguglavne (ne sve) TTeidesge- rove teze 0 Aristoteu, Stove, vladajues shvacanja njepove ‘skole. Ved u drugom poglavlju uvodnog dijela 4 § 6. pod nasiovor »Zadaca jedne destukcie povjesti ontologies halazimo u sazetu obliku Heideggerovo shvacanje poviest flozofie izrazero u stave spram greke ontologie, koje Intoniran negativmo, pa se zat0 1 govorl 0 sdesiukcie Poimeace tu se spominje upravo Parmend Paton Aristoel Cinjentea da gréka ontologja 1 njezina poviest jot | danas fodreduje pojmosnt aparat flozofije dokaz fe an Heldeggera 22 to da tubitak razumijesebe i bitak uopée i »suijetaw kao puke =predrutnost« (Vorkandeaheit), 0 od Parmenida do Arsto {ela loz kao nit vod tamageaja bitka,imajuci fem porainy Stcukturas obzitom a Gstu ssadasnjoste (Gogen-wart) ‘ oxedbismisla bitka kao prisutnost: (oteia)." No upravo to prema Heideggeru gréke ontologie rt fundamentaina ont jal analisea, te pokazijenjezinu navnost: To ane bitka vit se, meddtin, bet kakva feet ‘odil Sto pri tom fangra, ez pozaavanja th ak vaca ja fundamentalne ntoloske funkcije nremens, ber evida ‘raalog moguenost te (unkele. Naprotiv: sim erjeme biva uzeio Kao jedno bie medy dragint, 1 pokuiava se da 020 ‘imo bude’ shvaceno u struktun svojegh bik iz horizon Farumijevanja bitka nezsicito-naiyno onjertianog na 3}« ‘Kako je veé seéeno, w okviru ave nadclne tera: plana © bilks nece moet dobil svoje mesto iscrpaa tempo interpretacija fundamenata anticke ostologe.. No Snjentirana aa sstvarie (Dinge), ova snaivaae ontolosja ‘maker nekako poste svo) vznansiveno najis majGie sti /panj u Arstotelaw te se njegova rasprava o vtemeng (*izika| ‘A'10-14) moze uzet Koo odskrimen haze ?gravica entcke ‘nanos! o bitkuc! Stoga ce se ms kraju Bika! vremena ipa ‘nach mjesto 1-22 jedau interpretaciy Aristotelove speave vl sen und Beri’ dp SIE rinse Py Bt oe Se eee eee eorrinas A Sonments Reig: ena xxvreshma ate Ox u historiji, jer ova sve Sadainje i Buduée tumati Proslim (¢ sy noe fe om rg Hee porina nn es rm Aen es A soley sey ci tas oi cies vremena kao rbeskonacnogs prostiege tencencia nivel a, eet obo a rem ee ile seeps emcee iat ta, 5228-32, pia, st, 373-374 tha $ 220; ped 78 XVI formule, ona ée list: vulgca je pojam vremens neodeéiv 20 to smata da je wrieme neprekdan sed "ade, 0 30 tiposo ne sass ckstatenom vremenose! Pane seme" moze zai: Jo I Heideggerovakritha iinverpeaiAgoelvs pojna vemens ki -ulgnoge foprandana, te ima hikakav Osonae ofvorn tekst? “Zar Arittclovo uporno insistiranje a tome da oieme nije nikakos ni, sjed ni uaatopnost ogaka say kak si t Tani pokazalnaojegows tekst, ne govorupravo soprotno tl onoga to mu prpsuje Heider?" U navedenoj Aratote Tovo}odredbwretnena kao »brojaKretanjte—ynieme Je -on0 rojo ka kontinuiana velgina, dok je bilo koje saa, spain it sposijes samo njezova'prigedna (aketdentala) a ipso“ aupstancatna).redenostHekdegser, ‘aproi, v sj interpreta to klasino meso nepreiand fade hao da jet ee 0 i Yoeaka sada, proms 8 0 tema uporita i a jedom mest Gjelog thst resprave ‘O'vremenu t Fcc ~ Svan govore sproinol Dare Heldcagerovo lst shvacanje semen ¢sprotao- «tis: Arstotelovim, ai ato potpuno u stad njegovon fundamentalnom ostloajom, fo ntko ne sma, te on uta sir obi eslanjanasioje dodatnetez prot nepre- Kanon ekstatithoga vremena, 22 primat buuenost nad Sidasnosea 1 prosonea kao dimencjama toga viemensy te raja se zafade 2a primal mogucnost Kae acina bik #2 Monoje mad sbijpoten No sar samo zat sto se s¥6 10 G ‘nogo tops drugoga) ne move naci = Arstotel, njezowo Shvacanj saluuje das mezove meer | tact tsk ‘slobodno«?! Baca Ito stanowite senna, potat Bika Opel es bck prema Klass a ideggerova pojma bika prema Kesifnom posve je olias za Heueagera buak je vrjeme't taiko konatan | poujesan,intko oe fom ne oe rt psn — nie ‘Etstna formulas ontoloskoghisorizma, ck Sovileneeov ikaln obi, sas he bak tako nesta pose ‘Rlssgan (arstotiovsi)pojam bitka, naprotiv, tdi vi joe doduse es bia, si se bak ipo kada ne move ‘Nest samo ta unjeme, So bi drajjem slucja bo biok [rirode ( povest). Hi naspram Heteggera bse njegovim Ati mc ek fo anced jee ' drugom diets svojega ilagana Heidegger se ose na poznato.Ansoelovo mest o-odnoss vremens | de (223 225) sjezng lot Wty ore. On sata da 0 esto XXVITresudno kako 24 Augustinov0 poimanje vremena,tako i 28 Hiegstovosvacanie 0 odnoss Srement 7 due (8 82). 80 takodcr praia samo pojmovnu artikulacis wulgarnogs raz tyes vzemenas! Na fmo samo dodai oslanjju So na PPrnatu nam 1 rarmatrana prjeporm interpreta sino oj wemena. 1 ovo lagen loge dake pr SNVaCaN}G ‘remens pogad ta sdb! "akon waco i desetijeca kasi se Heidegger vec tom Bitka Vemma, pokesavajue prt make act eos tog treéeg ede Sto noni nano’ Vnjeme 1 bilak. Utoms redavanju on zesty novi pojam =pravoga verona kao Reewarodimensionalpoge: Odrea te tv dimenae gas ‘caamno-pracante (ich cinare Reichen) prsiosty dak ‘ants beducnentu sion jedintvu, toe zapravo dora ame (Zaspiel)~ polanie ttks emoguceno te Zande (Ere- Prema u tom teksty mailarimo i na tragove negdatjih fundamentalnoontloskisshvaéanja, ipak ae. peropekt ovdje subokom mijeja. Jer ndetrta Winenaje vemena Samo je drugoime a pojam poriesnos, ont, sada Bos | budenos ka diene vemens ne hstuela samo Sisedno (sukeesvno} kao neki shjed (sada) nego se jv ij lstodobno (simitano) 1 neradjeljvo. “Tako. shvacens povjesnost zie nje vie posjedienexstaiene vremenost Tobit, nego pov somos bik kao Zoe. Sein a ta natin, Gin am se, »Henegge Ile najee pola za room ot Sola istorizam j upatseu posve drat predio mijn, to ma ovom mjestunetemo dale pratt a Funuamentalnoontolosa svacana Heidegger Te pi sun st. suim nepovin inerpretacima pxlcti pie ‘brates Na eel takva poisunjyremena hao =tarscet= {entanog horizons ramnjevaniabitkce on 3 lato 1 0 pounate interpetaciie Arsotclove Fike BT. Koo nna posjedicsnjegove treo bth kao svemend zacielo se ja ex buku kao pokremost (Sein als Bese ste) ~taisto ‘sa njesova rrunijevania Arte "z vanrednoestrourinog rinstroktiveog naganja mogu se indo gla mesiva tamateny 1) Siva to iva ps sara va od th io w sbi potelo Ketan mizovanae (193 b 13-13) Heidegger tumoeh a tjedeel mains ners tako bike # votnje™ to de Ing se Krece—w Ketan, stops ore isu samo w het ju nego one jou u pokremont, So Ge ree da to nije samo * Zur Save des Denkens, Tabingen 1989, 814 sq XXVITT bie St ve powremeno ese, nego one jy big samo ukoliko 1 pokremost maj sy} bitan boravak 1) Sve start ms hare Koje ima seb takvo pokelo (ktetanjai mirovana)isvaka fe tekvastvar bist (193 32) ‘Odati Heidegger zaijucjes ono sto poside od bots Jest fovola— btak Bia uel, so fe Kase w Apstotelaspaio Simo. na jedan rod ka (Med T3) ~ na tose svedcna pirodat™ 5) Aristoelow pojam wins samo je ogjek i kasi potomak velitogs potetka fgreke Y zapadne ficzofe, wspored! te Skim "velkim posetkom« Herakliovu shvacaniu pode ako to pokazue Fragmest 123" gins nods (orig voc se prikrw) = dime eavrava njepoveincerpre oa, Biak kao ijn dakle ove se konkretiicau evo bik kao pokretosty no mi smo vee w ranjem iiaganj cpozorl dag tuncamenisinoontoloska interpreta Arsotee 023) mana roku Bhitrena, ako ne ¢ sasina, budud da temel Atiotclou! ekspicn’ stavow u_analickim cazlaganjima ‘Ontoloske problematike jednoznaéno tvrde posve suproto, aime da Je vejeme samo prigodna odredenost bike Sao Stalnos, postojanosti i nepokretnost: oto pak zna stan prisumeitvoranscendentalnon ssh lt etoremeny sada jot 'U tom skips filologka je | Hozotska rics opetovan ukavala na oklnost da je pra rij sbiie~ ea ~ ed koje su tzvedeni temeljni ontoloti pojmow (0 dv, cota) nikada ne Jivlaupertektn) ors) esnov! im saci ano prezen 5Sko ondcenje, dok lagol w sorisno}-omovi, nae, poke ‘aj obi plans t jednoga Sanja up, apo erent EC ogove canada sane mirovaja, st ce ret nepokret eideggerow wesc, medutin, nastvil su razzadbs oe gove tev 0 bithu Kao pokretnost Aristo, te jena value eke veons isiektivne 1 shone, pokUSale fom sata So su ih pnd W. Brdcher™ #11 Marcuse TT pled TBR ont aaa xxix.Die rata, te K. Ulmer i E. Tugendhat™ nakon rata, Zajed nigko in je w prvom reda isto it shéno ishodste, dok u raz radbi voy teza kage oscbujaim 1 vlasttim putovima te raslu2uju podtabaije stuije, dok se mi na ovom mjestu ‘moramo zadovolit samo time dana nih svratime pezornost Brockerova rasprava o Aristoely izjekom se poziva na atitejeve neobjaulene, danas vec pristapaéne,tekstove | At Stotelovu filozotiu shvaca kao kretane pitanja koyeea je si S20 pitanjeo kretanju, jer pokreinost je hitak pokeemoga, So se poblize pokazuje « sklope pitanja o bitku, vremen, biti, dust rife? Boga. Na stanovit nagin ta je rasprava komple ‘meniana sueitejevom Interpretacijom Psike BT I Marcuscova interpretacja Hegelove Zagnost logike nastla jeu stom nak poimanja ontoloske problematike pi emu kao misao vodija figura bitak kao pokretnst. Tspo- Savlja se bitna vera Hegelove 1 Anstotclove ontologie, pase ak 1 sam Hegelov pojam zbljnost (Wirklichkeit) odieduje kao pokretnost! Za razlikw od Brockera i Mareusea, poratni_ pokusaji Ulmer i Tugendhats uzimaji w obzit | kasnii Heideggerov razvitaj postepeno se udaljuu od ute, sto je u Mareusea Zzaposelo vee potetkom tridesetihgodina |odavao je poznato “Modda je svemu tome na neizravan natin pridonio i sam kasni Heidegger: kako se mijenjalo njegovo vlastito misjenje, tako se mijenjao + ajegov odnos prema grcko} ontologt pa i Spram samoga Aristotela. S vremenom je sve mange isstir00| noo ram ogen prema ko Pion Aro ‘ee zapocinjetehnicko ilazanje misenjam, sve Cece istiean Kako fe vee od rane mladostnajve u filozofi nautio od ‘Arstotela, te zahvaljjuei tome Eak i matao wsvo} pu Ten menologijue!™ shies etl ete le Tate ies end at a 1953 _ elcin f e ba. a At et We i aman, em Sn to fc a mets Sian eh end 8 cee eh XXX: mene filo i na tj nin razumije kao nase pitanja danas Daleko je to'od toga da bude bilo kakav plaklover nzae ative klasiénoga ili modernoga pojeza bitka, jer mis vi samo na taj natin ds ustraje raga i pita XXXFIZIKA1 Buduci se ananje 1 razsmijede dogadaja pe svim istrafivanjima, od koji postoje paeela i surroc| if natela!, kad se tf spoznaju (lada pak innijemo kako upoznajemo neki pojedinost kad Spoznajemo njezine prve uzroke i prva posela 4 sve do nace), djelodano je Kako se i u zaanosti © narsvi* prvo mora poktula; odrediti ono Sto se tee potetd. Naravan je put od stvari koje su nama spoznatljvje 1 jasnije do onih Sto su nari Jasnije 1 spornailivije, Jer nisa iste stvari nama ‘Spoznatlivje i one naprosto (spoznatljive). Zbox toga je nuéno napredovatl tim naginom: od oath "Tove nfs ent Gt. principtun) 3 atver dat causa) Tomanutn Gat loca oem sata Sie'mdeioe tarsal prado Bel "Ihe pepe Gre gone flat natura oath bn rae pad ll abies i nana a auc oxjcalte AP Oslo sas. ©" priredno} nadont i iprirodostonfec-Imajuct 8 {into rad prevodi) rad jedoaceorh tt ‘eds narayharowney gin tapered. Ar oie ojmar| prs eae rte aaa pe goal Patan, Ute na ‘odmet anal Gag it fof Steins | rastavsty tp dest ule SRSmE renee Geena 4 fags elmtcen Urge nolo XIX, Eiitieet trebale bit jednakovrjedne, te zatea)ski PLU Sittin een sre 1 18hakoje su neravlju nejasnije, a nama jasnije, do stva 11 So se naravlj jasnje { spozaailjvije. A nama su prvo jasne j bjelodane stvari koje su vise zr kane’. A'tek poslije iz tih, posto se one razince, postaju nam ‘pornata nagela i potela. Zbos tox treba napredovati od opcenitost* prema pojel natnostima’, Jer ejelina je prema sjetinosti spo. ‘aatljivja, 8 opéenitost je nekakva cjlina; opée nitost, nsime, obuhvaca mnoge stvari kao dije- love. Nekako stim nacinom biva i s rijeéima u ‘ednosu naprama odredb’, jer one ozmaguju nesto tijelo i neodredeno, kao skrugs, koli njezova od redba razlutuje na svojstvene pojedinatnosti. T ko 4 djeca prvo nazivaju sve mudeve oGerima i sve Zene majkama, dok kasnije raziAuju svako od ji [Nuno je ili da pogelo bude jena ti da ih je wife: 1 ako je jedno, da bude nepokretno, kako Jkaiu Pormeaid 1 Meliso, ili pokretno, kako kaka narsvoslovei, od kojsh je jednima zrak, a drug sma voda prvotno poéelo, Ako je poéela vise, onda suf ogranigena i neograniena, Ako su ogran Gena — a vige th Je od jednog — onda sit it dva If tri getint ii kakav drugi broj. Ako su pak ‘neogranifena, onda su ill kao prema Demokrit rodom jedno dok se likom ili ablikom rezk} * Gr. wh enrzuniva pation: Int, quae sunt magis conf eng vather povfused masses: Fane. ese Sables tex pls métés njem, Produ eines Zur Imanflusses; fale fe cose nel foro tnstemer tus ur ce (oe "re, ab xaBhdow; lat universligy engl genera itis! irane” choses gesigratee, nem. das Ailemet rere; al Muniversale ras abe Gr at aad team: it. singlaria, engl. parti cles; franc. particles: njem- das’ Einzclng; tl. particule; ris wacrvoe * ih 'sveopce "II pojmu’ i ‘pojmovno§ odreab (pd. » Ik su éak opretnat. Slitno trade on? Koj istra aja Kolika s biG Jer 9 onome od cepa sit bica prvo istrabuju je if jedno ill mnogo, pa ako Je mnogo, da Ii je ograniéeno ij neograniéeno, ko te istrazgja jest li poselo | natelo jedno ‘mnogo. ‘A istrafvati je i bitak™ jedan i nepokretan alje Isirativanie o naravi. Jer kao Sto 2emijomjer ne ima Ho raspravijati = onim ko. porige sazma po ela — nego to pripada ili drugo} znanosti ii ono} ajednitko) svima'— tako nema ni onaj tko se ‘bavi potelima. Jer nema vise” posela, ako je Slo Jedno | ako je tako jedno, buduéi da je po Eelo nesegn tli nekih strani, Tetrafivati da It Je lako Jedno isto je kao | raspravjati protiy bilo Koje druge postavke Sto se postavlja samo poradi isprave (kakva je ona Heraklitova™ iy ako bi tkogod usivrdio da je Jedan éovjek Bitak) ili rax ‘Hesivati pukt prijepornt dokaz®, Kale su doze: Zivanja i Melisova | Parmenidova, jer }fa200 po- Stavijaja i zakljugst im ne sijede. Melisov Go- [Ear je priprostiji i ne sadrlave teskoéa, nego Kar + anaksagora jpitagoreelprlznavall su opreke (pro- siemout, supratnost) kao poceln. T-dok st Demaket tout ail Bil Jett rodom (wrstoim), Anaksagorina po. els ne samo so su se rasikovala Vestom negD 8 fis Pmeduvobno opretea, "prema Simpliciumlsll se na elejce, «prema Aleksandra at haravoslovee vopée "Gre od ova: lat ona; engl. exstonts (extsting things); feaoe. tires; njem. die existiorenden Dinges fal ent: rus. ace epecrayroee, "Tt peat. © Gres ib dor lat ons; engl. Beings franc. Petre: jem das Sctende; fal. essere: ras eyuee 5'U smislu da ne postofi jos neko potelo, % Prema C. Prantl posted je it elasovita «Sve tier i sbobre fala je ston Gre. Meyer tuerinds; at. argumentatio tins: ‘eng, contentions argument; frane wt ralsonement Erktques njem, vi toreteciter Strela ta! roe Cedinenio' erltice; nus: apucnmienoe yuoaatne- . 3 1858 0‘eo je postavijona jedna besmisics, stale slijede, 310 dolsin nije tedko, Nama je dotim nu2no prespostaviti dase stvari koje su aaravlju kreeu il sve ill neke, #0 Je ble lodano i iz dokaza uvodenjem,." Ur to, i nije pik Kladno sve razrjesivai, nego samo one stvari KO. je thogod iatno izvodl, dokarujucl na teneljt po et, a Koje niva takve, 18 i ney kao Sto je 7emI}o- jer pobijati“uéetvorinjenje"” = pomocu odsje- ska, ali ne 1 Antifontoy oka. Nu iako fi do. dude ne govore o narevi, Tpal zgodimice kazaju © naravaim dvojbama, pa Je motda agodno ret ju io nyima, jer w taku istrazivenja ima fil sole Najprikladnije potelo™ svega, buduci se mno- govrsno govori bice, jest ovo" kako to kazuj ‘oni Sto govore da su’ sve stvari jednot jess li sve stvari bivstyo il Kolikostt ili kskvost#”s 1 zatim, Jesu Ii sve stvari jedno bivstwo, kao jedan Covjeke i tne fp rn ch er rd etmania’ goedinnéafy i djeottenly Cols San ee eaten ae es ee Peat a “Als Be a BASS Bester dh ake Jews faale (¢s moce drugs. Antonio metods Je ta do erp) Pie Beletemtc taf ast yi eadiy merated cob IGE AST ok arnt to one fee tates tees Gea Ihe clare tenable ota": Rotikoce’ feos, V Eskew I katoee 4 » ii jedan Koa} il fedna ds, Jedna isto kakvo: kaa bijelo ili vruge it Sogod drug takvo? Ter vi set) (Slavovi) uvelike sazliuju I ne. mop se fajedno) zastupsti. Jer, ako bude 5 bivstwo | Ko- 1iko 4 Kakvo, Pa Bill on izmedu sebe razdvojent sline, onda su! bigs rnoga. Ako su pak sve stati Koliko Tl, Kakvo, pa bilo bivsteo ill ne ilo, bes Imisleno je, ukcliko se nemozuce mate narvati Desmisteai. Jer ni jedao od stalin nije tzdvo- ifeo™ osim bivstva: buduel da se sve sivari aricu prema podniet bivetya®, Meliso Kaze kako je Ditak neogranien, Bleak je dakle aesio kolike. Jer neograaiveno je u Kolizome, dogim bivstvo i kakvost ili trpnost ne'moze biti, neogranigeno ‘osim prema prigetku®, ako su naime istodobno FNobikost. Jer odredba noosranicenos trebs. ko- Tiko, ali ne ai bivstwe ni Aakvo. Ako je dakle 1 bivstvo { Roto, Bitak je onda dvoje a ne jedno. Ako je simo bivstvo, nije neogranigeno, nti pak ina jkakva eligima fer ce inage opet biti neko ko TiKo* Ur to, buduei se i sim jada govori mno. ‘govrsno kao 1 8i¢e, valja rapvidjti Kojim naginom ‘eaouin da je Sve edna, Jedno se naziva ili ono neprekidn ili nedjeljva il stvaei kojima je jedna ® Grk yup: tat segorabile: ene. that con exist independent franc. “parables mem. sts Earn Ubpcconert werden tal, separable” as. cviecrayer orbemnner "Gamo bivstva Imalv pecerany apstoinost, stale sivgri"ta Altorl praaelpeiped iy atebuti top Sei se a ie Sant, ie Sthga je protnsowle reel Sr prigadak ate) op elbes Bava (8. We Ross) SG ward autos: Tat ex accent (se per secon) engl throu a" concomitant, atrtoeet rane. ptr ‘acident jen’ sash ‘Vortomtr ta Por sceldenter ror hn coohndearm, Hewat ilo pre: ba “prigotln. riparia te.prigadno il pripadvo ‘bien prevoa “prema” shalr it uta 0 Sem. Prantl hater 97a nije ni sueaing (da Zu Jallioh of ahetiontanes ter tiie 'shutaine Sto toch {ao sta imate lel I smed Rot, Jer nem se Ten judy Sea bt moralo Vi, Rad bs bola Kode bila ‘nebitoa tt sltajna’® Prema komenatorima, time se hote rei Kako Melsenagovara neogeanicenastjedaog. bik % 20 1856Ista odredbe biti, kao pica 1 vinu. Ako je kao neprekldzo, onda je jedno mnogo, er ano to je heprekidno djelivo je'u beskonaéaest, (A posto i dvouralje o diel i cilia, koje se rmotd {ne tie ovog raspratljanja, all Je zanim. ho sma po seb ea | clita Jodo ive, tak su jedno i vie, te ako vide edo); kako toe, pa sliéna to aisowina oj nisu noprekidnl 1 "us to. — ako Je svat fod va dijla Kao nedeljvo = cjelinom, onda su tak uzajamne), ego, ako je jedno kao nedieliivo, nitta nego Diti ni Koliko nf kakvo, to nl bitak neograniceno, kao Sto kate Meliso, niti pak ograniteno, Kako Kale Parmenld, jer iako je granica nedjeljva, nije talvo i ono Sto je ograniéeno All, ako sa sta biga jedno odredbom® kao ‘odjeta’{ haljina’, do- ada im se da zastupaju Heraklitoy nauk, jer é@ Isto bivadi "biti dabrim’ | "biti zlim’ 4 bi dobriem” P'piti nedobrim, tako te ce isto biti ‘dobro" ‘nedobro', Goviek 1 kon), pa ce im nazor biti ae dda su (Sva) biea jedno, nego kako su nia — isto bit takvim j bit tolikita'” 1 postjednji od drevoi mislilaca pribojavalt su fs da se Kako jaja ne dogodi te ispane Isto jedno i mnogo. Stoga su jedni izyacvall fest, Kao Likofron®,"dok su'drugi preinadivali trite), 20° * Npr. totka koja ogrank fnko tana ora nije tal, enegitgzamijets se ‘ojmovnom adredbom ‘de * Gress riyltelons aad savy: at, tle esse ft tum esse" engl to be of steltandsch @ ualty to ef choke el Tae fe conte de a eons. tle das guamiictve; tale qual ge 1a is. burs takoao-0 wewceran Gury a raxowero sit pajenos lasses (ul? Maul Bok Sepals nist! © abl Bevor ™"Govornlk | sljedbenlk Gorstii, kojem se ne zna 6 wa ertu je nedjeliva, 0 1s voreti ne ‘ovjek je bijel’, neg ‘pobijelio se’ i ne ovjek je hodajucl’ nogo ‘hoda, kako ne bi do- ajueh ‘jest’ utinlli da jedno bude mnogo, Kio dase jedno i bige Kazulw jednoznatno. Jer biea Si ioga Mk odredbom (kup sto je raaiiito bith bijelim’ f "bid -obrazovanim’ all (sta stvar mole biti oboje, i dakle: Jedno je mnogo) il diobom, ao ejelina i dijelov. Ta su Gai vee dvourill | pHanavali kako Jedno biva mmago, kao da isto hhe moze bWvati { jedno 1 mnogs,”wkoliko nit ‘preke, Jer jedno jest | mosnoscu I nstvarenoscu Onima Koji tim natinam prilaze éint se nemo- fgucim da biéa buds jedno, a ni stavove of Ko: ‘in dokazuju aife tetko razrijesiti Jer obgjica, i Meliso Parmenid, zakljuéujaprijeporno™ rat me: i lsino postavljaju, } zakljuéet Im ne sljede, Melisoy dokaz Je priprostji i ne sadréava tetko. x, nego kako” Je" postauijena edna, besmislic, stale slijede, a to dotsta nije te8ko]" Da Melis Krivo zakljufuje, to je bjelodano. On manije kako pretpostavivi ‘ako sve nastalo’ ima potclo Fela i ‘ono Sto nije nastalo nema. pote! ‘besmisieno je 1 to da sve ima pofetak — same sari a ne yremena, te nastanks, ne ong jedno- Stavnog, nego preinake, kao da nikad ne dolazi izenadino do preinake® [ zatim, zasto Je nepo- kretno, ako Je jedno? Jer, Kao Sto dio — buduti Jedno — kao ova vods, Ereée se u sebi samome, alto se ne i tako kreialo | sve? Te, uz t0, 280 rhe Bi bilo preinake?™ All (btak) ne’ mote nl ob- * Sigga_ soma protusovlia urn da je jedna “eal caterer esto! ok Se Wiodobne TH eA mein nnn: vl 6 912 LI rie Tela ta parr . ina El Nl ab ie x0 10 15lukom biti jedno, osm oniin i Gega Je (er da Je taka jedito govore ij neki 0d naravoslovaca, do- im onako ae), Jer covjek Je od Konja druktiji ‘oblikom, 1 protimbe Jedna od druge sti natin dokazd vrij) | protiv Parmenida, a 4 koji drugt ako sw prikladai: a rjesidba je ilk ‘ono je lazno’ ill ‘ovo ne slijed’ lazn0. posiavlja dase bige kazuje naprosto, dok se ond kazaje Innogovrsno; a zakljucake mane shijedi, jer ako Bi'se pretpostavlle samo Dijele stvarhy | bijelo znatilo. sino jedno, Ipak 6e bijelo biti mnoge Stash, ane jedio. Jer bijslo neve bith jedo ai neprekidnostn ni odredbom. Jer drukéije ce biti ‘batt bijelim’ i ‘bivath primatetjem bijeloz’. T mimo Bijelo neve biti nista iadvojiva, Jer bijelo ono u coma je bijela nisu razlicith kao izdvoje- ‘no, nego bitkom2 All Parmenid to mije vidio. Nuino je postaviti ne samo da biée oenatuje jeduo, fom god se prtice, nego i kao bide (pO Sebi) i jedno (po sebl)* [A mora bits upravo ta oP", jer se prigodak pririge nekom predmetu, te fono emu se pridalo bige nece bivati (bududl’ da Je nesto razltito od bica). Bivat ée, date, neko nebice. Otuda bide kao bite" ete biti prisuino 4 Cemu,drugome, Jer onda to neée biti bie, uko- Uiko bige ne oznaguje mnoge stvari, ako da sv ka pojedina bude nesto, AU pretpostavlja se da Dice amadi jedno, Ako, dakle, bide kao Bice nije Gre, toes svakako je jedan od temeljnih Art stossosilpojmova, koji se ovdjeweoma razhcto prevodl: lat essoutian engl in defintion (ako Jet FRossovu Roientara essencd); franc. par le concept: jem, seinem Sel nacht guatoalfessere: 10S ‘ons. como of Too, Mest) ono paid aca = U lat. prijevedu ta Je ‘quod est proprie axque ceseentialiter ene ot od est proprie augue exsentee fier unum? U franc: je Tete en tant gue Petre | ‘Tan em tant que Tua!’ dale "bie kao’ bie’ | Jed ao fda? " Nusan dodatak radi povezivanja rotenica, * To Jest Dice po Sebi 20 2 2 ie6b pridano nigemu, nego se druge stvari pridaju nje- Inu, za8to onda bice kao bice prije omacuje bice ‘negoll nebice. Jer ako ce bit (ist) bice ao Bice 4 bifelo, a "biti Bijelim’ nije bige kao bice (buduel a se no ‘bijelomu” ne move nl pridavatl kao Dice; naime: jer nista nije bice koje nije ‘bice po Sebi), bijelo Je nebice, 110 ne 0 nesto Koje Je rebice, nego nebiée uopée. Dakle, bide kao Dice? Je nebige. Jer istinilo je 708i kako je bijelo™, a ‘10 je znadilo nebige. (Ako bismo, Kako Bi se't0 bjealo, rekll] da i "bijelo” ornaduje bige ae Dice, onda bie ima vite znagenja. ital, dakle, neGe imati veliie, ako je bige kao bice#. [Jer kad bi imag velitinu), svakomu od dijelova bie bi bla drukélj, Da se bice kao bigs dijeli na druga biéa kao bigs, Blelodano je iz same odredbe, npr. ako je "covjek’ neko bice kao bice, onda su nuino bice Kao bice I Zivotina’j'dvonovao’ Jer ako ne bud neko bice kao bic, bit ce prigoci dake, ili éov- eka ill Kojem drugom podmetu, ali to je nero» fguce, Jer prigotkom se haziva ono Sto moze pri- ppadati it ne pripadat! cemu, Mono kojemu je trodredbi prisutna ono cemu je pripalo (ko je ‘sjedenjo' ono sto je ldvojivo, dok je u 'prasion sme’ prisataa odredba nosa, Kojemi Kadema da Je pripala ‘préastost.) Uz to, one stvari koje st risutne uw pojmourol oaredbl, ii one iz kojih Se ona sastoli, 12 u svojo} odredbi ne sadr2avaju azedbu cjeline, Kio Sto s) “dvonadnore’ nije od ote Se ies la i a Bae BL dg oe wie ai SRacycd Mea AS we Hlotasiojino hjec| diveel'se ato vse izornoy ° 25reba Zovjeka, nitiu "bijelome! bijeloga vovjeka Ako je tome tao, 1 vonvzno’ je kao. prigodale oyjeku, uno je’ da ono samo’ bude ledvojivo, tako te bi éovjek mogio I ne bith “dvonodan’, i da odredba éovjeka bude sadréana w odredbi 'dvo- Iuoznoga’. Ali to je nemoguse. Jer je drugo sade ano w odredbi prvoza. A ako je i ‘Gvonokno’ tz votinja” pripalo k30_prigodak éemu drugome, te ako i jedno od mith ie neko bide po. sabi, | oxjek bi bio jedan od prigodaka Gem drugome [Ali neka biee po sebi nije nigema prigodak | 0 emu je oboje il jean § drugo, o toma se mo. ye red | ono Sto je od jh sastaljeno. Dakle, sve se sastoji od nedjelfivosti®? Neki su prhvatifi oba dokaza; jedan kako eu sve stvari Jedno, ako bide omaéuje jedno, te da biva i ne- Bice; ‘drugi iz. razdvojbes, tvoreel nerazdjelive veliine™, Ali bjelodano je kako nije istinito, ako Dice omaguje jeduo | ne moze istodabno oznath atl protaslovie, da node bivatl aebige; jor nista ne prjeti da bude ne nebige naprosto, nego neko nnebiée. A reéi kako ee Sve biti jedno, ako ne bu de nista drago mimo samog Bitka, besmisleno je. Jer tho da pojmi Kako je bie po sebt ista drugo, rego bile kao bice? T ako je tomu tako, nista ne Dries! da Divaju mnoga bigs, kako Je" regeno, Stoga je bjelodano kako je nemoguce da Bitak Dude tako jedno. Acitnca 8. Aati0 ‘Kao Sto naravoslovel kau, postofe dva nadia Pri postavljaja jedno kaa tijelo koje je podmet, hi jedno ed! ono troje® il Stogod drugo Kole © Gre, 18 dhalera: Int, individu: ene indivisible substances frame. indivisible njems ae Untalbares Tah tndiiibi ras, us nedemuanex ejunoered © Gré.dugorona tat, bipartia vist; el. bissetton franc! dichoromie: em. Tels? tak. dicotomiay ra 1s Dusorautewerero denen ‘Vidi Diels, Vorsotratiter 1704, 181—3, * Voda, 2a, ogan 0 sta je uSée od ounja a rjede od zrakst — a zatim ore ostale stati nadinjajucl mnotive » pomogu fustoce i rjetkoce (koje su pak protivnostl, «© fopéenito suvisak {| manjak, kao Sto Platan Kaze 43 je Veliko" i "malo, asim Sto car ot th fi War a od jedio blk, dok je njima ‘jedno koje. je podmetnuto"" tvar, a protimbe razlike Poblid. Digi kala kako se protivnosti iadvajaju iz Jednoge 1 Kojem su sadrlane, Kao $0 kazuje Avaksimandar, te oni Koji govore da biva jedno Fmnogo, popat Empedakla | Anaksagore; jet i font iz mietavine luca) ostale stvari. Nu medu- obno se ravlikuja u tome Sto pret pastalja kru> fa promjenu, a drug ona Sto biva simo jednom, Povaj kaze kako bivaju neogranitene istodjeli cet protimbe, dok ‘ona}postavlja.sime {ako vana haéela (i praivarD. Cini se kako je Anak Engora mislio kako su on fako beskonaéne 2boe toga ito je pretpostavljao da je istinito zajednicko Inijenje naravociovaca — nista ne nastaje lz ne- biea (ler stoga { govore ‘sve stvari bijaha ujedno', pase postajati takvim’ svelo na 'preinacenje’, dok prema drugima biva sastavlianje 4 rastasljane) Ur to, dudadi protimbe nastaju jedna iz druge = Jedi je ta} podmet ilk podstavale (10 dnon muon btn) rar est ods take es ‘Gre, sho 8 tnonsnsnor Lat, an quod subjec tum esiy eng thea hel andere game Imatiereeuberince gi ast funy njem. das Line ale Ee Grande legends tal Pan che fad torta Se iemateea Sale eds Bie Sand See RA BAe crore Jat, slaves. partes, eng ho. mocomertatubtignces franc: hoinocorires nism Ute letcheenigen Stoffetchen: ‘al. fe poricelle at. ii rus nododowacmise. Brema novij stash mhmta"ini se kako se sam’ Avaksagora nije susis Unvterminots, Av Avital fo je nasiek 2a suby laneije randelive na iste djelove, Prootia Je 2 Eo'biljea it meant hiv za rac od "oth Alelorg ao raihgga ak "nia kone, alfne dete pratvar(elementa) uw is 2 »‘morale su veé biti prisutne jedna w drugoj: i bu uci sve Sto masiaje nung nastaje At 42 Bie Mh ie nebiea, a nemoguce je da nastaje iz nebich ero tome se mnijenja slazu svi oni koji se Bave aravju), mish su Kako progstala te runost sl Jedi, to jost da nastaju i Bich i peisutnind®, all Be 10 nezamjeljivo nafim sjetilima 2boe sitnose ijihovitoline®. Zbog toga govore. kako se sve SimijeSalo sa svime, buduci da su vdjeli ako sve nastaje iz svega. A stvari se pokazuju rezigitn Tnazivaju se ravlgito izmedu sebe zbog toga Sto dedan sastojak nadmaSuje po mnotini w mies Vink neogranitenthijlova. Yer mista nije — kata —nepomijesano i ejelovito, ni bijelo al erno, al slatko ni meso ill pak kost. nega od dega svaka pojedinatnost najeise ima fo se i poke kao Sarar dotline stati ‘Ako je meogranigeno kao neggranigeno nespo- Znatljio, ono. sto. je neogranieno prema. ino ‘ini il prema velit; nespoznaijivo Je | koliko jer ‘ono koje je neogranieno prema obliku’ nespo- ‘natljivo je Rakyo je. Nu ako st patel neogra nigena j prema mnodini 1 prema obliku, onda je nemoguce spozaaii stvari sastavljane od nj. Jer pretpostavijamo. kako spomajemo akvu_ siofe Vinw t2ko sto doenajemo od kakvih jet kolikih sestojaka, Uz to, ako je muna da ono demu dio mode bith bilo Koliki — i prema velikogi i prema taloct F smo mote bivatitakwo (a mistim onih dijclova koji su prisutnt u cjetintj na koje se ons ijl), ‘onda ako je nemoguce da Evotinja il biljka bude bilo koliki prema velikogi i malog, bjelodano ie so bowndepona; Jat quae insun ene things satrethy presents Trae. dines"préetctaia, fem. Be fells Vorhandere: tal clmnd he prassistono ms Eitueounme 8 nanote [aaerie) 2h elicind, Gre. frogs lat mots: eng. buds fjane: moses: njem: Macte, ta, "moi: Tas, ace Posijedi je date ola, vellena, a SU nekih Komentators ‘prema ves (gic. sa ang i i 2 3 1s7b kako to ne moe ni jodan of njihovih. dijelova, nage e isto tako bity 1 cjelina. Dosim meso, Kost i sliéno dijelovi st Zivatinje, kao 1 plodoyi bijkama. Bjelodano je dakle kako je nemoguce la meso, Kost ill bilo Slo drugo bude bilo koje ‘eligine™ lt naprama vecem ii naprama manjem Zam, sho su sve if stvasiprisutne jedne u dr ima, j ne. nasiaja nego. se yee prvulne. i Salsa pe mane an oa ir bilo 'eega nstaje bio Sto (ino, wineajact se 1 sea vot | mso le vod), onda Badu se Srako ogramien tijelo isrpjuje ogratienisy {elom,‘fjelodano je Aako svaka stvar ne mods Dill prsttna ue wvakoj svar. ety nck Je meso Ine Zo iz woe, te nek je opet dogo meso nastao i Gvajanjem iz preostlog, onda eak ako ce ono Judvojeno biath ave manje, spac stanovte Vell Sinu note nadmaditt malo. Tako te ako tov. Sanje presaje onda sve nce bivatiw sven (et { preosinio} vedh note iti meso); nu ako ne pe Selle, nego uijek biva oduaimanjes, w ogranie. home bit ce vebtiaom jednake® opranigene svar heogranigene mnotinom, slo Je pak nemoguce. T Joe K tome: ako svako tele, posio mu ae sie od oduame, nuzno postaje manje | mesu fe of Fedeno njogovo koko | veikocom i malocosn, bje fodano je kako se iz njmanjeg mesa nace ido Fit nikalwo jel, inde Ge batt manje od najma jeg (ess) Us’ to, neograntenine seston ‘ee b bill prieutndneogranieno meso, krv i mo- Zak, dod joe neodiejeni jedno of rugs. ridta manje Pj i svako pojedino neogeasle: 3 To [est ‘neoprene valine’ © To Jest: atafanje stvart lutivanjem, odvala Pie anal fa, oblige. extrations Festraclonds rus, notaiue iako Sa} train mete (ka ddrrocio, astraction "mad 4 'apuaicay han “a ‘mij ‘ordje Je posrjeo) ‘oduseee, “odbldbat * Radi Jednostavnijeg dokara, Aristotelposiavia sia su adbojene ogzanéene vl jednake * Posrijedi je © Sto zn Anaksagont ne postoji ml a 2B 30 1883fo, a to je proturazlotne, A to sto [Anaksagora) leade kako se nikad nese do kraja razlutit, ne go- ‘ori znilice, ali ipak govoriispravao, jer‘st (7p nosti® netazdvojive. Ako suse dakle boje | sta- nije smijefal, a zatim pak razdvojii, bit Ge ne Sto ‘bijelo' “adravo! Koje ne biva lta drugo, nk ti se prige podmetu. ‘Tako te Je njegow um, tra oil nemogucnosti, zapravo ‘besmislen, jer’ ako ih eli raclutit, 10 je nemoguce usini! | prema Koliko 1 prema ‘ako: prema koliko, budus! dane Postoji najmanja velitina; prema kako, bududl da Su trpnostt nerazdvojive, Isto tako ne postavlja ispravao_ni nastanak is. tovrsnil tjelesa. Jer jednim se naginom glina raz. jeljuje na glinu, deugim pak ne. I ne istim ‘na. inom kao Opeke iz Kuée | kuce iz opel", jer ako | vods® i zrak § bivaju i nastaju jedno ie rugoga. Bolje Je postavitt-malobrojnija 1 ogra nigena potela, Kao Sto Cini Empedoklo® Sui protimbe tine potelima, ; oni koji govere ako Je Ste jedno i nepokretno Ger sa i Purme- nidu toplo { hladno potela, Koja naziva ogaa) i ‘emlja), 1 oni koji postavljaju sijetko | gusto, te Demokrit puno i prazao, 9 kojima Kade da bi vaju_jedao kao bite, dugo. kao nebice. Zatim ralikije polozajem, tikom, poretcom a ti su 50 Ton jane eines got, ang see oa ces a tg Ee ae a ae “Statin se rx aj coe et eta pe nd pee a potrebna beskonagna mnotina poéel ie “ieee pease ota tee trom ie Ee at ae ae cae ene! 1“ 0 1s 2» ovi_protimbi, to jest, polotaja — gore i dotje, Inaprijed i navad, fe oblika — uglato | neuglato, pravo I kruzno, Jagno je dakle Kako svi oni nekim naginom two- re od prolimbi potel. A 10 je | razlozno. Jer po ela ne smiju bivath nit jeda jz drag, nish poe fa coga drugoga, dok sve stvari morajy tivatl pith. A ca su & prvotnim protimbama, Jer ove bir Gudi su prve, ne bivaju iz drugiiy a buduel su foproke, ne bivaju jedna ir druge. Ali to seeba i prema raslogu Tazvidjed kako se 2biva, A prvo se sora postavitt kako po naravi me ‘du svims bigima mi jedno aitk Stogod Wert nit tapi slutajao of slutsnoga®, nti pak biva bilo 810 i bilo Gega, ukoliko to tkogod ne pretpostavi pre- sma prot. Jer Kako bivnastajalo "ijelo” le "ob. Fuovanoga’, akoliko.‘obrazovano™ nije. prigodake ne ilome" i “more? Ali ijelo nasal Te ine bijeloge’, fo ne iz svakog ‘ne bijelogs nego i ‘eraoga’ it ix (boja) Sto su izmedut; a obra zovano’ nastaje iz "ne obfazovanog’, samo ne iz fvakog, nego iz onoga Ho je ‘bez odrazovanog’ ili ‘ako ima Stogod koje im je izmedu. Isto so tako stvar ne raspada u Stogod prvo sluéajno, kao Sto se ‘bijelo’ ne raspada u ‘obra zovano', osim mozda prema prigotku, nego u "ne bijelo’, i ne uw ono Kole je to slucajno, vee u ‘cr no ili'u ono koje je izmiedu. Isto se tako | ‘obra zovano! raspada "ne obrazovane’, | ne w ono ko- (Gr ob vogbe rd sob sagt: lat... quodvis tn quodvis,". quodiber squat; engi, of random flame inte que te" wimporte gat tire nfm, Utoder Ga hits ests ewe node om nico Beste Eterna‘? rs ‘notio enainnto cus, Dakley ako to. SH pr {to eet naan poteoo eae {RY pojam “slucajnog” uprevo, rad raethovanja od flict potmova, Kao Sto fe prigodno, pripane tone Hoje Samo od sebe ii povebien,posebat). “ Prema Arstotelu, boje twore Jestview izmedu erioe T biielon 1s 2s 30 8 188Je Je 10 slutajno, neyo u ono kole je "bez obrazo- vanog’ Il Stoged koje im je ized. Slitno je tako i s ostalim stvarima; jer i biga koja nist jednostavna, nego su slozens,iaju Ist razlog, ali zb0g toga sto opretna sianja nemaju imena, to nam estaje skriveno. Jer muzno je ta sve uskladeno aastaje iz neuskladeaoga | neus Wadeno iz uskladenoga, fe da se uskladeno raspa daw nevskladenost, 1 fo ne w nok slucajny, ne- 0 8 On oprecn. i nista se ne. ravlkuje tcalo Se fo usKladenosti, poretka iit slaganja. DBjelodano je kako im je svima ist raziog. Pa 4 kuéa, | Kip't bilo Sto drugo nastaje slicno. Jer kuca nastaje iz neega Sto mije ovo ovim natinem sastavljeno, nego jo rastavljeno, | kip — 1 bilo koje od uobligenosti — ie neuobligenost. A sea a pojedina od ih stvari dijelom je. poredak 4 dijelom nekakvo slaganje. Ako je to istinito, 0 fa Sve Sto nastaje 1 sve Sto estaje® nasiaje iz pYotimbi i nestaje uprotimbama ili njihovira Inedustearimat. A 18 izmedice bivaja it proline bi, kao boje iz bijeloga 1 ernoga; tako te sve stva- Hi koje nastaju po nmaravi lsu protimbe ili su ‘a protimbi, A sve dovdle { vosina ostalih slijede zajedno s ‘nama, kao Sto rekosmo prije". Jer svi oni nate, {ono Sto sami zovu potsla, — lako postavla) G1 to ber nekog razloga — ipale nazivaju_protim- bbama, Kao das samom istinom prisiljent. Ali se izmedu sebe razlikuju u tome Sto jedai postav: Ijaju prvotne (protimbe] 2 drugi potonje, t neki * Tse aspada, propeda. ‘=u ‘emoticama’ Il "a stanjima koja su ime Grd oh per Tat eas tnterfoctas eng. feriediate tate (or intermediates): Fane: los iter. Inédiairess jeu, thre Mtteldinges ak qaatcosa dh Iermedio: Tus, npowencyrowwos wes rau a 30 “ pratvar (ornate, elemento 16 10 26 one spoznatjsije prema ratlogu, neki one pre- Sn sjetinost™ jer jean kao usvoenastanka po Staaf toplo Lao, iano sao, nek ne pparno i parno, il pak svadw | ubavs a tse me Exsobno’raikuja’ prema vee spomenutom mack Su), tako te oni nekako govore i isto | razlgito Temeda sebey ramicno kako. se i ela vee, a {sto opet ubotito je. kao. razmjer Jer uzimaja iz ftona stupea protimbi nalme: jedne od pro timbl ebuhvacajo, a. druge su obubeacene?. Ta Lo'dakle govore f isto ft ranio, | gore | bolle, {e joint Spornatlivie prema masiogs (ako Je ri eteno) drei ak prema sjetinor( jer ave. Bpee fe sposnallivije prema tangs, a “poje tuéno’ prema sjetilost, jer rarlog se bavt opée Stim, 2 setinost djelomignim, hso &t0 54 ve Eo" ‘ilo prema sazlogu, a "gusto ‘ijetko prema sjtlnont®s Jasno je dale kako potsla Thoraja Bi protimbe ‘Soda bi kao slijedede trebalo reél de I su dva pose, tr ith je vise, Gre matt whe Aiyor: tat. secundum rationem: nal In the orer of explanation tr by definition frane"selon i yalson jem,” wach “Sepik mice sind condo penser ra. tee Sacra paceson SE sll oop at. ccd sey Shon aici welche Jer Shanes ahha mack Keontichtr suds tal secondo te sensadiones T08. aac Socroante cray: ‘ Gre deddoywe lat. qua in Wis, est proportio: coal us they are anelobos tne dane Panttogtes Siem, aie seh thre aohoien cbiander lig ent Precis ea in wren df analog Tas. nOCRDASY * Vid taka stupac, (gaspored. prepled) prot lat opreka Metals! (A Bsta 9)” kaoe agPankeenoe FReogranieno, meparnoparno, jednomnosivo, desi “jo, muskesensko te i edne su fee druge ule, pale — kao pre- ima Tae peijevods "Younes footie, drape Ti prema sjetlno} zamjet ‘proms Zeta etna) ah 2 ria 1 3s 1898JTedno ne mote biti, jer prosimbe nisu jedno Neogranitena ne mozt biti, jor ee tada Bilak bi H nespaznatljiv. T dae, u svakome jednom rod Jedaa je oprecnost, a bivstvo je jedan rod. 1 bus duct (Stvat) mote bivatl iz ogranicenih (pocel, bolje je i ogranigenih — kao u Empedokla — pegoll iz neogranitenih. Jer on mnije kako iz moze dobit} sve one stiari koje | Anaksagora iz svojih neogranigenih potela. Uz (0, jedne su pro- timbe prvotnije od drugih, 7 jedie nastaj iz ‘nugih, kao satko i gorko, te bijelo i crno, dok ppotela moraju vjetno trai I toga Je jasno kako posela nisu nj jedno ni bezbrojna, Buducd sa ons ogranicena, ima neko razloga ‘ne pestavijati samo dva. Jer moda se rote ditt kako 10 po naravi gustoca djeluje na rjetkocu ili rjetkoca na gustocu. A siéno je 1's bilo kojom drugom supromnaseu. Jer aiti Ij: hav skuplja sada te nadinja stogod iz ae, nit Pak svada iz Ijubavi, nego odje tvore Stogod dru Sie ‘eee. Neki pale postaujaju i vite kh Stari od kojlh grade narav biei. A uz t8 stvari, ako se ne pretpostavi drugs na: av protimbama, mozda se moze jos dvojit, jor Vidimo kako protimbe njsu bivstvo ai jednome 04 bica. A ono sto je poselo ne smije se Price {i ni jednome podinetu. Jer inage de bivati po. elo pocela. Nalme, podinet Je paseo, i tink se da je prije onoga sto mu se prirke?. Uz to, mi Zemo da bivstvo alle opreeno bivsive, Kako bi fonda iz nebivstava ioglo Bivati bivstvo? Th ke ko bi nebivstue bilo prije bivstva? Stoga, ako th. god prihvaca kao istinit | ona) prvi dakaz™ j oval" ‘Buina je — koliko eli zadraati oba dokaza — po- % Gre 2 argogountvor; lat, attrdutune; eng plats, predleated of Ht (or its “attribute): fra Ferien ag’ Praha al press cnasyeuoe. Prosijedt je, narayno, "ond tose pelts AW rigiea!te"otuda prjevod! prtok, predika, pre "To Jest: da su prosimive pote To jest: da protimbama treba podet ‘nob stavitl Stogod tre¢e kao podimet protimbama, kako fovore ont kai kad da je Ste Neka jedna naray, fpr. ved i oganj ili ond Sto Je ames nih 1 Bi ce kako je bolje privat ‘izmedieu’. Jer si een), zemlja, zrak i voda vee isprepletent sa si roinostima. Stoga i ne Cine nerazborito oni Ko}l podmet postasljaja razliitim od Uh", a jo8 nalbo- Te oni Holi postasljaja arak, jer zrak Jo« najma nije ec svin ostalih posjeduje sjetiie rake, a na Kon njega takva je voda. Nu svi to jedno’woblt ju protimbama, kao gustocom I rjetkosom, onim "vite" "manje’, Koji st Jasno, opéenlto uzeto, su vibak i manjak, Kako se pije rekio™. Alt smo to ranijenje Cini se deevaim, da su jedno, suvifak 1 manjak potela biéd, simo Slo ne istim aatinom, ‘nego statiji da ono dvoje tvore dok jedno tpi, ocim neki od novijih mislilaca radije postavijju febrauts, da fedno tvor), dok ono dvoje tpl. Postavijati dale da su tri nagela, na temeljutih a1 slitniy rarmatranja, cinilo bi se da ima stano- Vita razlogs, kako i ekosmo™, dok ga nikako nema postavijat ike od tri. Jer za tepjenje® dostatno Je fodno: ako su, name, éeti! [protimbe], bit ce Guje opretnosti, | tebat ce onda za, svi po- Stavitl neku dragu narav éto je izmedu®. Ako pak, Dududi su dvije, mogu nastajat)jedna ir druge, fonda bi druga od oprecnost! bila suvitna, Ane ‘moguée je da biva vise prvotnih opretnost. Jer bivsivo je jedan rod bic, tako te Se potela lzme- 4a sebe raalikuju samo ko preotno i partonic, ali ze i odom, Dudu da uvijek u jednome rods biva Jedna opretnost. jini se Kako se ste opretnosti Svode 1a jednu- Bjelodano Je dakle kako navelo To feats kao net raliit od Seti nals il pratarl ea 16 © a 8 Gr, ndoque lat. patindor eng. 19 be acted on one ‘passin elemnth Trane-ccomme patient: Ben anager a pa Fig: uowrrveare gosdelceeue (kao prjovod ltala ols nie he ob séagee. "Tako te bi jedan od podmeta bio suvifan, e 9 5 1s 16 2» 25rile ni edna iti pak vige od dva i tr, alls je It ‘valli, kao fto | rekosmo, sadr2ava znatnu toS Kroes, Mi sad dakle govorimo slijedet, ito prvo 0 sve- ulupnom nastanku,Jeru sad je s tara, lo. Bist prio zajedaicke magajke, razmoit 2atim ‘vojatvasvake pojedinaénost, Kademo, naime, io netto nastaje iz necega, i drugo iz druktijees, severe bilo o ednoiavnim bilo slotenim sa imal. Kalam to ovako: Cove mobs posta ‘oD. “neobrazovan Eowje’ mote posat ‘ob Hosovan oujek’, Fednostovnim dakle nazvamn na. alo ‘ovjel | "aeobrazovano’ — tet Sto sao od 1 pote — ‘brant so Ink fost ‘ime A slofanim ono Sto postaje f kole postae, ad atemo da "neobrazovan Covjek postaje obra zZovan Cove A.o tina ne kademo tao kako 30- {od posaje ovo" nego Ie" ovogs, hao te peor ovat’ ‘Obrazovan all tako sens habe o s¥in Jer ne gow se i éovjeka je postao obrazovan’, inego sino oviek Je posiao obfaznvan’. Od siarl oye postaja~ ao holm kazomo da posta ao Jednostavne — jedno koje gestale preostaje,dok drugo ne proostaje. Jer éoviek preostaje | biva | End posiaje“obrazovan Cowek, ak "neobrazo- Yano"? ono "koje Je box Obrazovanog” ne preost: JerniJodnostavan Bi ha slozena Posto su Se 48 stvari razlutile, iz sveea onoga to postaje treba pretpostaviti — ako se razvidi fonae Eako rekosmo — da se mora uvljek "pod Ietnuti* neito, nalme: ono S10 postaje, @ 10 lako © Ge, a8 eupeuevas lat. compacta: engl. complex ‘things fanaa Se comaplener jer dae Verba {done tal ease composters. enowue Coeur Naravmo, i je tat hrvat od #9 jest! iva 4 dale, “trnj’, “stale. 1 odstsi i “psi iat a oso jr edm'glagel” tary anal “ti pods eons. ‘om, temllem’ «fine u sve! jedan of tere Dolthoem =a daonalce ixjectamt podines Pod Stet podiog) 20 30 35 1900 10 8 15 fe brofem jedno,ipak nije Jedno 4 oblikom; Jor SerttonT daredbom artim kao iso; baducl da Sie toto "bNatl covickor 3 ivall neobrazore imtz mame, pres prvostaje, a drugo ne preost Jen Ouo Sto, ale. opeeka.prcostaje (er. “oviek Fish ok "ne obrarovano’ {ono bez nao- Brune" ne preostae, iti pak ono Kote je sloee fovf obojeta, kao ovjek Kot je ber, nuobrazbe Kal “ix neepn postaje esto! a ne ‘ovo posiaie eit! vige se ate pi stvarina Koje ne poeostr Ju kao ‘iz neobrazovanog nastaje obrazowsno’ a ei ovjekas Kadad se, medutim, tm natinom Troe preortaj Jer gore. Timo’ iz. hjedpostaje Xi, 8 ne-'mjed postale Tip, Dosim o onome Sto biva lz opreke {ne pre ste kazuje se na oba nating? | "ie vega nastaje {0 Tove postaje to” Ter kate, se | iz ncobrazo anos, posiaje obrazovano’ | "Neabrazovsn po. Sine obrazovano”, Stoza tim nadinom i ad Je Sloleno, pase kate 1 ix neobranovano fovea postaje Sorazovan éovjek’ I fovjek ber naobrar Eeipostaje obrazovan Covjek. Baduel se posta overs mnogoyrsno, io ekim so stvarima ne {tie postajat [naprostol nego ‘postafatl stood ove", postaat’ naprosta Kafe se samo o bivste- tha. A’a swim ostlin sutajevima jan je Kako tnora bivatlu_osnov nett, aime ono koje post. Jectdert Kotiko 1 hakvo I ona prema Gem Fada pdfs postaja po nekor pogmet, *ox tos sto se smo bivstie ne petite mi prema Eakvom pod mnetin a sve ontale vari prema bistvu). All da olecovat ve ostale sts fa sw ign naprosto postaja iz nckog podmeta, bit ce jasno oom Tro razmosrs Ter uvijek biva nefio Ho mnede iz Sega je ono koje nastaje, kao bike t Frotins i sjemena 0 stvati Kole postaju naprosto jedne posta preobrazbom™, kao. Kip, jedne dodavanjem, kao She koje rasta, jedne oduaséem, kao Hermo iz Grd marnoxtpétes; ‘hae of ape fran. fbn. Ionefigewacione: nist mepeapopmiente akkamena, jedne slaganjem, kao kuca, jedne preina Kom, a0 one sto se. tijenjaju prema wari Datle ste stvari koje tako nastaju'bjelodano Je kako postaju iz podmetd. Tako te Je iz onoga Sto se reklo jasno kako Je sve ono Sto postaje uvljek sastavina® | biva nasto sto postaje 1 biva nesio foje 10 postaje®, a ovo je dvostruko, Jer Je il podimet it) opreka™ Kater tako da biva opree- nie ‘neobrazovano’, 9 da se podmete ‘Covjek’, te Higno beznbliénost, neuobligenost, neuredenost na vam oprekom, a'mijed fli Kamen il 2ato pod- Jasno je, dakle, ako bivaju uzroci | potela biéa Sto su po ‘naravi, iz Kofih Kao prvih ‘ona Jesu 1 postala sui ne prema prigotia, nego ‘svako pojedino kako se ave prema bivsiva — dase aslaje iz podmeta | oblika. Jer ‘obrazovan cov- jek’ se lade iz? "Covjeka’ j ‘obrazovanog’, naime, “Celi prea nagina nastanka (postanka) predstav- ee PING Prom eta Ge, dilsong) kota Je'poks lets wake, bois ‘Provareng’ Gamijenjéno) mleko blo bl 1 “preing= ay dox i pretvaranje vode vine bilo ‘natana "Gre, (8) abrdeon iat compasitum: eng. a com: ples; Trane, compose, njein ct Zusamintongesetates, Ext composts mun eocraonoe ™ Podrarumijeva se ono u Sto se dotigno mijenia i prota 2G wun: lat, eben subject og prety, rae: east Gene snc Peed pa ah fete sae Stavalk | osnona ! podioga,'s onda navi 1 dice ‘ak koji feof stare tee procro i gramatikar Spade, Gre, 1 eaauavor lat. oppoitum: engl, a op posites rane. Fopposar njem. das Gepentbeliegende: ES opposer ran noroseuce fora ‘ Tasno da je ovo fe standardno od, alls owdje ‘nutio odstupal od ravi, kako bt se So tonije pre- Bijele lavorno 2nadenje e& 2 10 15 ” 18 68 pojmove™ j rezhutiti na nithove odedbe, Jasno Je dakle kako co stvarl koje nastaja masta. jan ie on Podmet je pak brojem jedao, ali je oblikom dea (er je Eovjok j zlato, i uopée tvar je brojva; Je je vse ‘Stogod ovo’, | ono so Postale f2 10R8 te postaje prema prigetka, dok su isenost | op- retost prigodat). Oblik je jedno, kao poredak 5 obrazovanost i} Stogod drugo od onih stvari koje se tako prisiéu. Stoga se mora reel 1 kako st dva posela | Kako st ti pogela:{ jednom kao Protimbe, npr. ako bi tkogod rekao‘obrazove. fo" "neobravovamno’ ll race’ # Thladno’ i "as Kladeno’{ ‘newsKladend' jednom pak — ne [kao protimbe], jer je nemoguée da protimbe "pe" edna od druge, All Lovo se razrjeluje time #0 Je podmer nesto drugo%; jer on sim mie provimba: Enka te — jednim naginom —~ potels nema vise negell protimb, nego kao da th Je dva brojem, ali 1 cjetost Ine ‘dra, zbog toga Sto im Je prisutan ruktiji bitak, ego. tf, buduel da je razlitito ‘bivatl Covjekomy "bWvaii neobrazovanim, te "bi ati bezobliénim f"bivath mjed’ Refeno je dakle Kolika sty brojem posela na ravaiad™ podlozaih nastanku | kojim su naginom tollka, T jasno je kako se ne8to mora ‘podmetnut? protimbama te da protimbe morsjt biti dvlje Ku nekim drughm naginom to 1 nije nutao, Jer Dit ée dostatna i jedna od protimbi da svojom od- sutnotéa li, prisutnoséu "proievede promjenu”. ‘Podmetsuts'naray spoznatifiva je prema nali- Tk ‘poimovne odredbe. * Misi ser pesto drugo nogolt su protimbe 3 pode i arava sea roe al objects; Yrahe. les choses natureer: njem, das Nanittce; eat cose mural; rs. mppodvoe ree. 7 Gre. peat at. mation engl change; {panes fe ‘onincemeni; nem de Verner ak = ona ja 5g, oxnon “koja je temeljna’, kao 2 91ai, Jer kao Sto je prema kipu mied lt prema potivalu drvo ili kaa $0 je prema ostalion stva Fima koje imaju oblik (2a) Peso hevobliene Pri je nepoll poprimi ablik — tako se ona sama"® od ‘noel prema bivstet f onome »Stogod vor | big Ona je dakle jedno potelo: jako nije tako Jena nit je tako bige kao *Slogod ovor, nego je jedna ‘Snoga_ Goga je pojmoyns odzedba"™. Slijed, za tim nfezina protimba, igenost. A kojim sa t2 ne inom eve 1 Kolim vise reteno Je u prethodnim (Gzlaganjima). Prvo je dakle reéeno Kako sae mo protimbe potela, a zatim kako je mulno pou mmetnutt | Stogod drugo, te da st tii (potelas. Te toga, je ada. jasno koja. je razlike izmedu pro- timbi, | kako se potela odnose jedna prema drw {eto je podmet. A fe hivstvo oblk ii pod “tg jot mie jasnol™ Nu Jasno je da. su po- ela tri, | kojim st to naginom. Nek je dakle th ‘me razmotreno i kolika su t Koja su povela. Nakon tih stvari kaZimo kako se jedino na to) natin razrjeSaje | dvoumlje drevnil misilea, Jer Estralaucl isting } narav di, prvi fMlozoftzaiute Ii su, skrenavSi = puta, zaveden! neiskustvom. T {ako onl smn kako ni Jedao_ od ied nit) nae staje niti nestaje, zbog tosa So je nulno da ‘ono koje nastaje’ postane il ix Biga ili Sz nebiéa, oie je nemoguce iz jednog i iz drugos, Jer nit Dice nastaje (buduéi da ono veé biva), iti pak tz rebice ita aastaje; nalme, neSto se\mora ‘pot Imetmui! Nastavivil tako, prewveliévall su" po Sjedak te terdili kako i ne postofe mnoze sivari, “So Jest! = pomocu anatostie > Podmetnuta’ nara 9 Gre, dips na ovome se, jest prevodl raze si tn onl athe fis ima. to napeostor tan secinduny raionam ho prema raslogs) 0 tome se, nalme, raspravtia w IE kn, pogl 1 To jest, mora postofatpodiogs,tenel, podmet (substation 4 15 30 rego tek sim Bitak. Ti su dalele prihvatili takvo Imnljonje zhog stvari koje su regene, Mi pak kaze fo kako (0 da Stogod nastaje x bica ili iz nebica Ih da bige ii nebite stogod twort it txpl it bilo "to ovo’ postaje — Jednim se naeinom ita ne rarlikuje od toga da lijebaik Stogod tvori ill tpi Iii da iz Ujecnika Stogod biva ill postaje tako te Duduci se to Kazuje dvostrukim natinom, jasno Je kako mote j "iz biéa"j "bice il Stogod tvari lh tipi". Dakle,Ijednik gradi kuéu, ne kao Wjeenik, rego kao. Kucograditelj, | postaje sijed, ne kao Tjetniky nego. kao tamnokos, Dosim lije! ine faljetuje Kao Sjetnik. 1 buduci mi aajprikladnije Ka?emo kako Iijetnik Stogod tvort th tpt il po- Siaje "iz ijetnika” — kada kao Ujetnik datieno {upi lf (vor ii postaje —, bjelodano je kako i "iz nebica nastajati" oznaguje ‘kao nebica. T ne saz Hkujuel upravo to, dotigniei su zxhtai, 1 zbog toga st! neznania totko 2abludjel te su mill ka- ko niste drugo nitinastaje nit biva [osim samog Bitka}. 5 time su ukinuli sveukupno nastajanj. Mi kao i oni kazemo kako nifta naprosto ne na siaje iz mebiéa, ali pak moke Stosod nastati iz nebica, kao prema prigotku (jer nastaie Sogod fa Iikenosti, Koja je po sebi samoj nebiée, 1 Sto ne preostaje; a to je pak zaéudno i Gink se ne- ‘momudim da Stogod tako posta, iz ncbigal. Tsto tako ne postaje ni iz biéa, nith biée, osim prema Drigotku- A takvim naginom { to nastae, isto kao kad bj nastala iz Hvotinje Hvotinja, I iz neke Fi. votinje noka Zivotinja; na primjer, ako bi nastao pas (iz psa il) kon}) iz konja. Jer tada bi pas nastao ne samo lz neke divotinje nego iz Fivotinje, ali ne kao 2ivotinje, bududl da Jo ta tw ved pr sina. Pa ako ée Stogod postati ivotinja ne pre sma prigotku, onda nece biti iz Hvotinje, te ako bie, onda ne i biéa, all ne ni iz nebien, jer smo ‘vet rekl?™ Sto znadi "ir nba’, naime: iz nebica kao nebiéa. Samo, uz to, mine porigemo da sv a stvar ili Biva ii ne bi a 25 a 3s 191b 10 aSedan je natin, dakle, takav, a drugi pak da se Isic stvari mogu Szricati i) prema moguénostl™ il prema djelatnosti™, ali go je podrobaije of redeno na drugome rnjestu.™ T tako se (kao Sto rekormo) razrjeSajr dvoibe koje su dotiike prisille da akina ‘teke!™ od spo menutih stvari, Jer upravo bog toga prijasn)i Imislioe! toliko skrenuli s puta Sto vod! nastanks, pestankat i uopée, promjeni- Naime, da bijahu spoznall tw naravi, bilo bi nestalo sve. njthovo seznanje. Niu su isting dotaimuli i neki drusi™, dosiatno, Ter prvo prihvacaju da Stopod Inastaje iz nebiéa, Slo Parmenid ispeavno. kar je T zatim njima se Gini, ako Je ta naray bro- jem jedna, onda i moguénoséu" biva samo jeda, ali to se tvelike razlikaje. Jer mi kazemo kako Su tar i ienost rai, te da Je Jedas 04 nih, naime War, nebiée prema prigotk, dok je Tie. fost nebiee sama po sebi; | da je far gotovo i nekako bivstvo, doi to, lifenost nije nlkako. Ont vim i veliko! i "malo! postavjaju jednako kas rnsbice, bilo oboje ujedno bilo. svako pojedino poschice, Tako te je to trojatvo™ poste raziigito englcin terms of potentatty: franc, ston ta puss ae Vidi Metfcita, knige © i 4 101s 35-09 * Potrazumijers se natianak 1 sunaivo eat ‘podmetnut’ narav i “nara koja fe Nain va porta nc Prema Rowan Komentar 'edan nodmet (st srg) G0 Fn ren ages Sem ier fab trade: on Tia aha chen fl ar ne postaje i biéa, onda mo- 2% 30 35 12a fod nates, Jer oni sit stig dotle da uvide kako Se mora “podmetnut! nekakva narav, all Je ine Jednom, Jer ako Koji” | torl od tova dvojstvo, ovoredi kako je ono 'veliko'I ‘malo on niSta ma: ple Ent isto, buduei da je previdio drugs no Fav]. Jer ta druga, buduél preostaje, suurrok je Soblikom stvarima koje nastaj, kao tnajka'® Ona fopet Bio je dio opretnosti, anomu tke pozorno Humotri njezinu razoraost!™, mogla br se testo ‘uinitl Kao da opee tne postal Budus5 jest nesto Bosansko, dobro i podejno, imi kademo Kako postoji ano Sto je protimba to: sme Lomo Sto po haravi Zezne 1 Zudl za tim. Nu njima se dogada da. im protimba Zadi vlastitu propast!™, Na iti obiic mote Zeljeti ebe samoe, Jef nije al u Cemu nedostatan, nitl pak protim: ba (budiei “da protimbe unistavajujedna dn fg), nego tvar (Jeli oblik}, kao Zensko mosko | kao rune lijepo: samo Sto ne ono rutino po sobi, nego prema prigotku, 1 De Zensko po sebi, need prema prigotks. Jer ‘var Jednim mnatinom | ne- Staje I nastaje, dok drugim ne, Naime, kao ono tt eemu je, stina po Sebi nestaje (er ono Sto ne Saje ts Samo} je jo} — lfenost; dotim prema motnost, ona ne nestaje sama po seb, nega nit no biva i nepropadijiva i nenastata™, Ter ako bi hastala, moralo bi se-podmetnati’ stoped prvo, Ono fz cega prisutnog biva; ali ovo je sama njezina narav, tako te ce bivatl prije negoli nastaje (bu Gael da ver zovem pret podmet svako} poled. © Paton “To en ont ° Gap Fin SoD, SUA Spal ak it, etn evan 8 setae Gat yet la itv (comuptio eh extn ction oe Uetractn frame, fora sje er sits a reon Tan raree Die ronan proper rnp ante, estan Gre errr it pcr en, one the spurt of cbse ds ta te rans is Gasschigsse: tas gneenerta; Fis, heoasur ta a 10 » a »no} sivari, iz Kojega prisutnog nastaje nesto, ali ne prema prigotiu), Ako pak nestaje, u to 6 ar pokon prijed, tako ie ce biti nestala prife nego Sto se tie potela prema obliku, je li one jedno In th Je vige, | Sto Je ono it Sto st ona, toéwa od. redba toon zadaca je prve filozolje™ ‘ako nek to stoji do tada. Dosim 0 narasnion i propadlje ‘vim oblicima govorit cemo q ialaganjima koja sk Dakle, nek je dostatno toliko o tome da postoje potela, te koja su { Kollkx sw brojem. Asada na Stavimo, krenuvSi opet Iz posetks. "Ti ‘metal © Podrazumijevaju se preostale rasprave “drupe fe loo fH Haste tak rapa Onc Ittmkim’ nasiovima (De"caelo, De generations et cor prise stows (DS caele, De generation 28 38 192b BIL, edna od bit bivaju po naravi, jedna 2bog dru- ih uzroka, Po naravi bivaja aivotinje 1 njlhovi Aijetovl,biljke £ jedaostavna tjelesa, kao zemlja 4 oganj’t zrak i vods (jer ta { njima sliéna KaZe- ‘mo bivaj ‘baravlju'). Sve se te stvari pokazuju furlicitim naprama onima koje ne opstoje ni savlju. Jer svaka pojedina od tih ima usc} po- Gxlo Kretanja? f Stajanjal jedne prema mjestu, jedne prema umaazanju* 1 wmanfivanju’, Jedne prema preinaci. Dosim poéivalo I plait ako je Stogod drugo takvog roda, kao ono emu je pr ‘puo pojedini takav.prirok, te ukoliko je takvo Sto po umijecu, nema u Sebi usadena nikakva poriva za promjenom. All, kao one stvari kojima Ge dogodilo te. su Kamene ill zemijane ll pak imjefavine ti, imaju takav pori, na samo tole SEP wy ae ae en etecrenay iar fe Sa ee elt Mam Tf hell CE cee! St nae (BA ct ala eh a *Grk. # odes: lat, ques: engl. stationariness (or ‘noroil i ‘ * if GR ett agri cm ret fe gcornssemt aja. Washoe, Tal Ncretcien 1 ple to dex. ev dees te ait tsa een "Rap pine gps my Sh ie Pee AT ah as » wo 15 »ko ukoliko od naravi postoji neko potelo i uzrok ibanja { mirovanja u tome, u Zojemu je prisut- bo prvotno po sebi, a ne prema prigotku (kazem ‘ne prema prigotku’, jer bl se moglo dogoditi da tkogod bade sim seb) uzrokom ozdratljenja. bur ‘duci lijetnik; pa ipak, ne ukoliko se inljetuje da posjeduje lijeeni¢ko uijete, nego se naprosio do- Bodilo to je ist { Ujetaik | ialjecenik; zbog tors Se 2 stvaii? katkads i odjeljuju jedna od drug. Slitno je i sa svakom drugom od [umjeinth) vo. ovina! Jer nj jedna od th u sebi nema podelo tworbe, nego fede u drugima | izvana, kao ka {svaka drugs pojedina od ruénih izradevina, jed het seb samima,all-ne i po sbi eamima, naime Sve One doje bf prema prigotku bile sebi we rokom. Narav je, dale, to #0 je reéeno. T one stvari insju nardy koje imaju takvo. potelo. Svaka Je takva i bistvo, Jer narav je uvijek nekakav pode ‘met 1 nekom je podmetu. A prema naravi sut® Stvari i one prisutne uw tima same po set, kao So Je [sv0)stvo] ognja dizali se nagore, To pate Dije naray, nit ima narav, ai jest naraijes pre Reteno je dakle Ho je nerav, 10 Je narvti | prema naiavi A da navay jest, smijesno je poke vat dase daze. Jer bjlodano Je kako bivajo minoga takvabica, A dokazivatl bjelolanosi 's pomocu nebjelodanosti svjstwo je onogs tko ne mode razluei ono. po sedi spoznaljvo od. 030. {hoje nije po sebi spomailivo: (nije dotim Rejasno Kako Se { takwo So mote dogoditi? jet 1 ikogod alijep od rodenja mogac bl axljuivat o‘bojem), tako te by nino tli raapravlal © ‘jetima, do ne bi lita sali 7 MI ge ‘prin, ‘pidjve, ‘vote ae ‘a re. SE fines nn a verera wird ta ong et eh amet tt cao Stony jet kao Wee 2 poeta A amie, » s 0 193 5 9 Nekiima se ini kako su naray i bivstvo bie po naravi ‘ono prvo prisutno.u svakeme.poedi fom, betoblitna" sino po sebl, kao Sto je narav pocivala dive, a kipa mjed. Znak je toga’ — kale Antitondi! sto. ako'thogod zakopa posivalo ‘njiloéa stetne moé, ako te zbije mlatica, onda ne bi naslalo potivalo, nego dio, kao da’ je 10 ‘ono prisutno prema prigotks, raspored precia 28 Konu” i umijeca, docim je hivetvo ono koje Pre ‘ostaje trpedd ave 18 (ala) neprestance, Ak Je pak svako pojedino od th naprama neeems drt ftom ‘pretrpjelo™ takvo sto isto (kao med 4 7lato hapraina vodi, kosti i delje naprema zemlji to sheng I bilo koje drugo), Kazu tako bi to bilo njihova nara} bivstvo. Stoga jednt Kaba da je ‘caan}, Jedni zemlja, jedal zrak, jedni voda, jedni tek neki a jedni { svi — nsrav biel. Jer $0 god Bi thogod od dotiénika pretpostavio ‘da je takvo, bilo to jeano bilo vise — to il 16 (stvari) it ns zvao sveukupnim Bivstvom, a sve ostalo njegovim ‘upnostia, stanjima i raspolozenjima. 1 svako im Je pojeding od uh jecno Ger tima stvarima ne- ima promjene Iz jeinih u druge), cok ostale (stv 1] hastaju i nestaju neogranigeno mnogo puta Dalle, jedsim se natinom narav kazuje take: piva 'podmetnuta’ var svake pojedine od steati oje a sebt imaju. pogelo.kretanja 1 promjenc ddrugim pak natinom, lik ili oblik prema pojmov no} odreati Jer kao Sto se ka umijece 0 onome So Jo pre saa umes umjeino ato | nara © onome Wi Reskladno},‘neuskiadeno’ (ere. sur; dat, forme) 9 Gre, etd odpnr malo bi bith opreka onome sto ea sara (poe «it bilo u fstome odnosu. "Ulu skladudetinll}om otitne stvar: Th ‘amfetnina. Gre roped lat arffilosums tale Mont of art fang tonforme Fart ede tlemyecrecoe Pe gme fe potrebno iat na uma HSK antigen als be? nmajce nomenon au 15 28 x»so je prema naravi | naravno". 1 ne bismo ni Kako rekii kaXo ima Stogod. prema wifes ako je neSio potivalo sime mobnoscy, te jos 1 nema ‘blk posivala, mith pak da je uinijeée nti pak W sastasinama® po neravi. Jer ono S10 je mol noi meso ili Kost job nema svoju viastitu ma Yay, prije nego popritat obiik proma odredbl, Ko- Jom Omedujuel Katemo Sto je'maso ill ost; nith poke biva naraviju Tako te bj drugim naginom na- ay bila lik ill blk oaih stvari koje same u sebi {majupotelo. krotang ‘koji nije i2dvojiv ‘osim prema [pojmownoj} odredbi, (Ono Sto je iz toga dvoga nlje narav, nego Je naravlju npr. Sov Je E'vise je oblik narav nogo Ho je to War. Jer fvaka se pojedinaénost onda kate da jest kad bi- Ye ostvarenossu, vise nego kad Jo moznosea. Ur to, oviek nastaje i Covjeka, all ne potivalo iz posivala, Zbog toga Wudl 1 Eazu kako obLik nije haray, nogo je ona drvo, jer ako bi (iz posivalal {abil izdane, bilo bi devo, a.ne potivalo. Ali ako je to narav®, onda je 4 oblik marav; jer iz Govje- ka nastaje Covjek. Uz to, narav uzeta kao naste janje" put je do naravi. Jer se ona tako ne kaze je kro Hjetidba, koja nije put do ljetnieva, nego do wdravija; aime, leSidba mora povet, od lee see Bi comeraan pista’ GE pony Fane naturals "ajam das Nalice! ta. natral; is nippodnce I ‘umjetnin Gre, td ooordpeva; Int, quae constitita sunt (uae Constant engl Compsune: tant yve chase retusa nately jem. was yon Natur dus ‘nets tal opgeit che rualtano dala mara ts ‘oeiteano npsouctos, cosoanse “ogo er keg presets legore ne STi "radanje’,“postajanje, ‘nastanak. Vidi Meta sue 6 udp Sl ek sta ile idoslowno prate inormik (kao tat nature acepta oo senoratione et rad natura, renceset ne fede drakeijefamazenje: la nature Comme natura best le passage da nature proprement dite ot the Sl bla Spano naire a * ‘jetalekog unica’ 2 nigtva, a ne voditi do Vegnistva. AN narav se ne dnosi tako prems asravi", nezo ono Ho se rads™ Preiazi ise rada iz neéega uw nesto. U Sto se, fakle, azvija? Neu ono ie Sega fe, nego H ono [omit] 1 stoga oblik® Je narav- A oblk narav Kazaju se dvostruko; jer na neki natin i lisenost fe oblik. Nu poslije® treba razvidjets da Hew jednostavnome nastajanju lisenost biva il ne iva neka protimba Posto je razluseno kolikovrsno se kazuje naray, sada vaija razmotriti time se matematik rah ikaje od naravosiovea" (er naravna telesa imaju fpovrsine | Kkrutnine™ 1 crte i toeke koje mate: ‘matik proufava), Uz to, je I zvjerdoanansivo Sto- Bod razlitito ill je dio naravoslovja®? Jer ako je zadaca naravoslovea znatl sto je Sunce ili Mjesee, foista je besmisleno da ne a8 nista 0 njovim Prigocima po sebi, tim vise So se tint Kako ont Koji govore o maravi raspravljaju io lik. Mie seca | Sunca, te jesu ii il nisu Zemlja i syemie Okruglign. Tima se dakle bavi i matematie, all be dav da je svako pojedino od njih granica’ nae ravnog tjela, nti pak razmatra prigotke, kao one Slo st se tima [slvarima] dogoall, Stoga th raz aja; jer ¥ misljenja te su Stari razdvojive od = aig amy ten in PN pf ome oe ‘uéavatel) naravi (prirodey. * pind oe Se a ae Seren eta faa tte 4 ra 3 20 30agibanja: | nema nikakye raze, niti pak aastaje Kakva lainoca ako se razdvajaju. A ne zamjecujucl to sami, sto cine 1 on) koji zagovaraju oblike Duduci ‘da razdvajaju saravnine, koje st manic razdvojive od matemauithih stvarl, To pak moze [posta jasno ako thogod pokusa izreci odredbe®, Pamih stvari i njihowh prigedaka, Jer neparno i parno, pravo 1 krWo, te bro), crta i ik bit co ber gibanjar dotim ne | meso, Kost 1 Sovjot, neg sof lzrcu kao ‘préast nox" ane hao ‘iskrvijen0. Isto pokazuju i naraemiji fogranci} matematike, kao svjetarstvo, nauk 0 skladnosti i zvjezdoznan- stvo% A'na neki natin protivno postupa goomet- Fija, jer ona se bavi naravnom ertom, all ne kao naravnom, dok svjetlarstvo istrafaje matematicia frig, all he Rao matemativy, vec kao naravnu. Buduel se narav kazuje dvostruko, § kao oblik | kao tvar, mora se tako razvidjeti kao da itraéu: jemo 0 preastosti sto je ona) tak tenis 12 Stvani bez tvari, alti sti pale prema war. Jer mo faa bi thogod 1 tome dvojt: budusl da au dvije barav, kojom se bavi aravoslovac? I onim So je sastauljeno i obje? Ali ako spojom obaju, on- a | svakom pojedinom. Pripads Ii onda jedno) te isto} i pak drukesjoj Cenanosti) spomavatl svaku pojedince? Jer enomu tko pogleda na st Fe [mislioce], cnilo bi se da su zzakupljent ‘var dix (budaél da si tek malim dijeiom Empedoklo Mpemokrit dotaknuli oblike 4 80, ‘Ako pak umijece oponata marav, § ako Je zada- 9 iste zoanosti znati donekle 1 oblik I var (kao Ujecatka (enati) zdravlje, 4ue i slinu, w kojims Je tdravlje, te sliéno kusegraditelju (2nati) oblik TW Tas gs, mnt ets eS PIR TRE ali eel ena et, en saa! mite ul "i stato" “ono so bla BI (x6, 2 a fe SO ooo Bae se, Pf as 1980 0 2 ude | war, kako su to opeke i gre 1 ostalim stvarima), onda bi i nara padalo spoznavath obje 16 naravi, pa sliény i lolju pri Us to, ono poradi Gega’® i svtha pripada Isto} amanosti, a | stedstva so su za to. A-naray je sitha i “ono poradi Sega’ (jer_ako Stogod biva neprekidnu kretanju i ima nesto ‘posljedaje’, om da je 19 sera I "ono poradi Geza’ Zbog toga je pjesnik® smijesno gabludio rekavél "ima svthu®, poral koje se i rodio". Naime, sve Sto je posljed- De, nije time | seria, nego je ona smo ono Sto ie najbolje) Umijeca, naime, evore tvar, jedna naprosto @ jedna namjenski,{ mi se ima Stuzime kao da sa poral nas ste postojoce stvari Ger nz aeki na Ein i mi smo svtha, buduéi de je dvostrako ‘ono poradi eqs, So je fedeno u Knjigama O filono- BJP). Postoje dv umnijeca ‘koja viadaja Warju i spomnaju je, naime ono koje iskoriseuje i ono koje je nadredeno™ worbenom umijeés. Zbog to- fa je 1 ono koje iskoriscujo na ncki natin nad- edeno, all se razlikuju u tome Slo prvo poznaje Ooblik, a drugo kao Worbeno posnaje tvar. Jer kor ‘ilar za kakav ima bith oblik kormila | tako na- edule, dok drugl ma iz kakvog ee drva | kojih gk Danja ono bit. U stvarima, dakle, sto bivaju pre- ‘ma umljeca mi tvorimo tvar poradi djela, deci A naravninama ona je vee prisutna © Gre, o® free at. Mf cujus causa (es culue rat cuce foals) cual “that forthe ase of ‘tet Trae. le eaute® finales njem. dasjenge um Eisen sill, Exas teh tale ta esa fal Spaot wove Znatenje je dakie sorint wok Nepoaat Komigkl pjesnie, Min se “snr, kao navectak (IL sve) Hive "To jest dijalog De pilosophia, Gre, 4 degentnont Lat, archifectonica, ens. the art Sohich ‘Where (oe that‘ presides tran. Srytecontut; i de Rat ded ersten Ware roderea wcnaronrenses. Ievorne ie tjee o trate ‘Bor ihn, soso, fad, “emt o a 30 8 198Us 0, tar fe od oni (stvar) koje st ‘prema eemut™ Realigitw obtike, odgovara razlicita tat okie, dakle, narsvosiovac mora poznavati ob lik ono Sto jest? Da Ii modda Koliko + lijecnie Imi8igje® ily Kovaé Kovinu, aime: sve eo Onaga ‘radi Gepa’ je svako.pojetino: pase bavi Onim stvarima koje su iadvGjive oblikom, ali su u va i Jer Covjeka rads Gayjek i Sunce. A kako se ponaéa izdvojina® i Sto Jest, odredivati to zadaéa Je'prve floranie®. Posto se to raztutlo, treba razvidjeth 0 uzroct sma, kakvi sti koliki su brojem, ‘Buda Je nate istrazivanje radi spoznale®, # ne anislino kako Stogod znamo prije negli pojralmo ‘ono “sbog een je" svaka pojedinost (St0 je Pa hvattt prvoini”uzr0¥), bjelodang. je kako tm ‘moramo to wéiniti | pri nastanky nestanke i pe svakoj naravnoj promjeni, kako bismo — znajuch nijihova potela — pokutalt svestl-na nih svaks pojedinu od istradivanih stvar. Dakle, ednim naginom uzrok se naziva ono lz ega prisutnoga® Stogod nastaje, kao Sto Jo med HT odiosne’ i ‘olathe’ (gut. ede: tat, quae ‘a ali referrunnur) enh ia else terme tty Seles "ajean das. Relarvey tal 8 lacie ths Gre fou at quid esty engl essence: frave ta quai, "nfo, was seen Tal coneiog tas Shit fecul Tas, dak, Kako ae dotal Gem prevodi I'kto bit Sate i dtostvo 1 pojan, ok Bi eaxo biamo’wbjeel zamjenivanje poltowa Sppgigine dosowe, ao Tu it pero Leben tat em — s ivojeno | odmilien’ af ult, pifevodiba ‘ued Separatw\ separanies absracton. Palme! ozolife it snanos a. marae, mo fiike “OMI mania’. Gr. 9 eleear It, cognnecendo (ste seine: nousie enp, Tonwtege: fan te connate: ‘ign, dar Wlisen tal te conscensts nes saat, "Sag fo dif fnew fem fe sadrzano’ ill naprosto {tra} ‘pristine, Widl tama. etfs termina deunagyoe 36 15 20 28 (zr0k) ipa i srebro éaSe J ajitovl rodovi; dew fli opet hatinam oblk + uzor, naime razlog BE Ey njezinl rodovi (kao wsluéaju osminke od nofaj 2:1, 4 wopce brop i dijelovl «: pajmovnoj fodredbi. Uz to, ono oda je prvotna pote pror fajene Ill mirovan}a, kao Sto je uzrok ona} TKO Je svjetik, te otae djeteta, | uopée tvorece tvore- Dosa i mijenjajuce mijenjanoga. Zatim, kao’ sve- hha to jest: ono poradi Gega’ je sto, kao Sein} — zatavlje; jer na pitanje "Zbog éeza’tkogod Seta”, ‘edgovarama ‘Da buide ?drav’, pa rekavs) tsk ik. emo kako smo navel uzrais te sve ostle stvari Kroje — pokronate necim drugim — bivaju ized foga a poradi svrhe, Kaw sto su radi zdravlja 1 iteavlienja 1 Gs¢enje b jekovt 1 lijeénigks orw da jer sve su {© stvarl ‘poradi’ seme, a razikir Jase medusobno lime So su jodne dfela(tnost) 2 druge onda. Dakle, urroci se Kazuj gotevo tolikostruko, nu Dbududi ‘se urrodi view na vise natina, dogada Se te iota} stvari biva wile usruka —# «9 ne pre sma prigotkir — kao S10 su Aipa yzroe! i kiparsivo I'mfed 7 ne prema bilo Gem drugom nego kao ipa, ali ne istim natinom, veé Je Jedno (wrr0%) kao tvar, drugo kao ono odakle Je gibanje. Noke su stvarl I ueroci jedne drugima, a0 io je na por uxrOk Cvrstu {jelesnom ustrojua ova) ‘nape Fa, ali ne istim naginom, nego Je jedno kao svrha, ‘dnugo kao poselo gibanja. Ur £0, jednn te isto a. rok je protimbama, jer ono koje Je prisutno wr Fokom ovoga (ainka) to odsutno optudajemo kat Kada [kao uzr0k] protimbe, kao Sto odaacu. Kor milara pripisujem provmnuce plovia, dok njegovo ‘prisnde bijade UzzoKom spas. Sui sada spomenuti wzroci spadaju w tis naj bjelodanija nating, jer slova su uzz0ch slogova, tar je uzrok izradevinama®, ogso} i sliéno tjole- FE Fs imtoo, 1 Hi Bee 2 target a ee aha aE hl a Lorca eae a 30 35 195 1ssima, dijelovl clini, pretpostavei? zakljacku®, xo ‘ono iz éega’. A od ih su Jedal uzrocl kao podmet, npr. dijelosi, dg} kao bit, mpr. celina fe slaganje i oblik: dotim sjeme, Ijetatk, svjet nik'I uopee ono 'tvorece’, sv su ono odakle je potelo promjene i mirovanja: ostall su (wzroci) Kao sizha i dobro preostalih (stvai) Jer ono 'po- rad} éega’ treba bil najbolje i sveha ostalim sta. ima. Toma nikakve razlike kaze Hise dobro po sebi ll prvidno dobro Uzrocl su datle take { toliki po wrsti, Nacini ‘urrold brojem su dodue mnogi all navedens po- Blavito, Jon! su manji. Jer uzrocl se Kazuju mno- fostruko, {od onih Sto su jstovrsni jedan je pric [e ll poilije drugoga, kao Sto je zdravlju (uzrok) Iijegnte 1 vignik, osmink odnotaj 2:1 4 bro}, urijek sadrtavalit! w odnosu prema pojedinatae- me. Uz to, (uzr0c) su) 1 kao prigodak i njegovi odori, npr. jednom je uxrok ipa Poliklet, jd om kipar, jer se kipara dogodilo da bude Poli Kiet, A ssdr/avala prigotka [nazivaju se uzroci), kao ako Eovjek bude usrok ipa ili wopée #voth ‘nja®. Nu T od prigodaka jedai su drugima blidt Il dalji, kao ako bi se reklo da je “bijel ii ‘obra: zovan’ uzrokom kipa, ‘Sui uzroci i an! kzzani svojstveno i oni prema svigock, Kzzuju se jedal kao uzmotn® a jedai 2 Til preinostavke’ (al Oren * Gres mpndgnoue, Tat concluso: eng, concle sion Irae. conctustony njem. Sehtusiate tal” coe hisone; rise Socwwoeiae! he Mt eaklacae Oh Es Se ‘postiedl fe ono nadreteno ito fe iy Sorel stake {that J “owen Gree mere a au gute Contac eg what inclusive (or comprehending, or universal): fren ie lie slg di oman hearer teatime oouaey NON ETE Cite ns Oo feet avo I! iy two © Vranageniu fons) ko Je sposoban, kadar, koji ‘Ho motel Gre, dovdeva lt gut port engl Po. fendi rane. ev pulssanees nem. tenella poten ras eouworeat 8 tava} 2 % 195b ao djelujuc#, kao Sto je gradnji kuse wzrok “kt eqradltel if ‘gradeci kucegraditel7. SIiéno se Kale | psi stvarima Kojima su uzrocl ti uzroe, ‘kao (azrok) ‘ovog Ripa’ i "kipa’ il opéenito ‘sli Ke te ‘ove mjedi” I 'mjedi" ill opéenito ‘tar ‘isto je tako #8 prigocima. Uz to, 1 jedno I dru: 0 mode se Kazath spojeno, Kao: ne Poliklet, nti Ktpar, nego ‘Polikiet Kips’. Pa ipak svih je th (natina) mnozinom fest, a kazaju se dvostrukor jer it kao ono Sto Je pojedinatno, I kao rod, ao prigodak, ill kao red prigotka, ii kao tt spo- jen} Il pak pojedinatno uzeth T zatim sui Laz- Poel) IH Kao djelujuet ii prema moznosti. A raz likyj ge utoiko $10 uzroc! Koji su djelujuél i po: Jedinatni istodobno § bivaju I ne bivaju's onimma Kojh'su uaroci, kao Sto je Cistodobno] ovaj Koji Iije8i $ ovim koji se Hijet f ova) Kugepraditel} s foxom igradenom Kucom, dok uidjek nije tako s Feacima] prema. moénosti. Ter istodobno ne rnestaje{ Kuda § Kudograditel). Uvijek treba teaditi majul uzrok™ svake poje- inaénost kao jv ostalim stvarima (kao covjek radi jer je kucograditelj, a kucegraditelj je pre- ‘a umijeda kuegradnfe, te je taj uzvok prvetil, Mak fy svim sgajevima). Uz to, redovi (st uzroe!l adova, pojedinaénasti pojedinatnostima (a0 Kipar Te trok} kipa, ovaj" kipar‘ovoga’ ki. a), mosnost! stwarima koje su mone, djelajuct luzroci — onima koje se “udjelouljuja". 0 tome, dakle, kolko je wroka | kojim natinom bivaju uzroci — nek je od nas ofredeno toliko. en ae i lls SOE "S'Tis ‘stuart, posifedice koje se ostvarsit oxbitiae Tete 9 5 0 25 x04 Kade se kako su i sludaj 1 posebaie med wz rocima te da minoge stvari{bivaja i nastale 2Dog Suaja 1 bog posepke, Treba dake rarvidjet Bo: jim su notinom w tim uzrocima slua} i pose. tak, 1 jesu it isto Il razlitito sluéal i posebak, te wopée Sto je sta) + posebak. Jer nek ak koje Ida ltt bivaj ii ne. Oni, mame, kag Kae ont ae bia od sta nego ae On Seva 6 kosima govorime desu 'od posepka’ fod she xj innit meld oaveden vara, ao odlazak ‘se Eajem na nz, gle. Covjok susrege onoga KOz= Selle, alt ne mje ta zated, ma Warok w 3 iit ma idaskom a sraica wKapovin. lino 1's Grugim (prigodare! 0 kojima se kab Kako st ‘od sletaja”avijek se mote postaviti nekakay wz rok, a ne sida) jor ad By sea) bio. stogod ist bi se Einilo besmislentm 4 tRogod bi mo- {ao dvofti aSto nikad ni jedan od drevaih rue ‘mca, govoreel 0 varocima nastanka nesta, flje niin odredio slutaja, nego — ako se lnk sont isu smatrall da ita biva ‘od sla ‘ici torje zatudn. Jor mnoge start masta | baja “slagajem i "posepiom’ 0. Kojima ako Tu taj kako se svaka pojedina mote pripisatl fskom satel — ako reve dreval dokae® holt jefe slutaj ~ Jpak svi gvore kako jedne od tih raja ‘slutajem jdne pak ne. ZbOg toga sa | onl treball acksko spomeniai togod © tome. De es rat fori ah der Rall el Sorts as ey "TH ‘posebea” Il “ono koje Je smo od seb’ ‘samotlle Gre, ob alma’ ine. ns, eng. pom taney franc. Ie hasan ‘mje da grendios ‘von ett i MY lod a Se prccide acn re, ere, Bee yeh Reitne Pikatatie eee Ber 3 te fi ks oe el pe ae ease ete tes Sy Se late "Pete ey agate ick 2 ore pe ae ae rene Biokda tofonb teal random (vod ves 38) SNe anil oe Bema: Wp. Dis 0 35 1963 0 15 ako, nj jadan od niih nije mistio da bi slugaj bia Iubav 2 svada ii um il ogan, il Stogod drugo akv0. To je, dakie, besmisleno, bilo da | nisu pret. postavijali kako t2kvo ato biva, bilo da jesw mi Silk ali su preSutjell, a asabito stoga Sto su se tima Kstkada i sluil, Kan ono, Empedokla. kad eae da se zak uvjek he sartutaje w navise (pod rucje], nego "Kako slufajem bude". Tako ¥ sv0l9} ‘Tvorbi stijeue" Rage: "Tako se tada tekom zilo, a vesto "i druktije™. A kaze {Kak dijeloi #0. Tnfa vecinom nastaja ‘od stuzaja Ima! sh Kofi i ovome nebu I svim syjetovima palaze wrrok u‘posepku’ Jer [haz] kaKO spo sepkom nastali vrtlog | gibanje, koji st radii Frasporedili svemir i! ovakav poredak. A {ovo je iwelike dostajno tadenja. Jer dok govore ako # Yotinje i bilfke pit) bivaju lth nastaju ‘Od si aja’, nego da im uzrok biva Tih narav ili um ili Stogod dmugo takvo (Jer iz svakog pajedinow sj rent ne nastaje bilo sto slatajno, neao iz ovoaa Imaslina a iz onoga Coviek), ipak kazuju da. nebo Maalbouanskije ad videvind™ nastaja "posepkor, i nemaju nikakvn onskvos waroka kakav je u 3 votinja i bljaka, Nu ako je £0 ‘ako, onda ta stvar taslafaje da se na nj 20e%, 1 bilo B! ijopa kas ath Stogod 0 njoj, Jer ws ostalo Sto Je besmisleno te retenonie, jos je besinislenife kavati to, kad se Vidi da na nebu nema nigega Sto nastaje ‘pose, Kom dol im sew stvarima kofe nist “slucajen™ nugo toga dozads ‘od siiGaja” Tako te bijase ppiklsdna (reel) upravo suprotno, Postoje + oni Kojima se éini kako je stutaj wrrok, ali je nefasan Tjudskome razumijecs, buduet je nesto bovansko Pvshunataviije! tako te se mora razvdjetl Sto Tig oxmogonii liu ‘pastanku sit orn Ss “Misi = na Demokita, eps Tat es marifestae? nat. Ysle thas: Trane Ee dives visties ner, dic ausenfilligen ingest 1 fenomments rst edhe otputes auc 0p "Mist se na Demotrita; usp. Dils, Vers. 1 29, nt a 2» 30Je svako pojedino od njih i jest i sto 1 rate io “sreca" i ‘posebak’, | Kako se svrstavaju me. Au vee odredene wzr0ke. Proo, dakle, buduéi vidimo Kako jedne stvari nastajttijek istim natinom a Jedae x0 pona'- vie tako, bjelodano je da se ni 0 jedno} od tb Sard ne kaze Kato jo} Je wzok “sluta’, att da biva ‘od sfutaja" nity onome sto biva iz nufnosti jek, nti onome Bo je kao pona}eise tako. [Al buduél postoje + mimo th steart Koje bivalu, 0 kojima svi Kart kako bivaju slutajem, Bjelor ‘daoo je da jest neSto Koj je tues "posebak’ Mi-naime imamo Kako si takve stvari od sto aja’ 1 da su one ‘od slataja’ takve. T zatim, od stvari koje nastafu jedne nastaj ‘poradi negega, druge pak ne (od tth prvih jedne Su prema izboru®, jedne nisu prema izbora, ali fbje su medu onim stvarima koje su poradi fe- 3), tako te je jasno kako j medu steasima Koje su Ijmo muznoga I onoga kako je ponaleise poctoje nneke Kojima se mote pridavati ano ‘poradi Ce fa". A 'poradi cea’ su fone stvari koje BI se po nile po razumijecu i one po naravl, Kada Jkve stverf nastaju prema prigotku, Kalemo kako bivajut ‘od slutaja’ Ger Kao fo je Bice jedno sé mo po sebi, a jedno prema prigotku, tako mote bivatt | uxrok, Kao Sto je Kuc! usrok po sebi gra diteljsko umijete, dok, je uzrok prema prsotku ‘bijelo’ H“obrazovano'®. Dakle, ono fo fe uzrak Tilsen th’ Gt. wat ae reuters Filet ben a, Ga not ee grotto x Se hss 2 SL Vel Be Se Meee ee tthe es Le an Geen He dec oer? aaa Pet Hela Fate tS, TiS pgs Sai ola rao 2 po sebi to je odredono, dok je wzrok prema pri Posku nendfeden, jor se fedvome moga dogo febrojene tucajsont). Dakle, hoo so se eke, ad medu stverima Kofe mostaja"porad Zee” a Stane mesio takvoy tad se kale da Je od Posey” kes it 'odshitaje! (@ ajihove}, medasobno} rat 1 morat és se raslont) pose", Za sada nok je Jasno tll, kako je obole mean sivas Koje Su poradi éepa). Na primer, poradl toga da rie i novac — prikupljajuch peloge 2a. zajednith forbs — dotieik Bi bio otian [u neko mjesio} a Je 220. On je § oto, ali ne poradl tog ne 0 ina se ick dopo. da ode onamo, uel to Poradi prikuplianja priloga; 4 ne 2bog toza 30 Bi 'kso ponajiso oblaio to mjsto, ni pak Iz fuznostl A svtha, pribara pelo, nile jedan od fvoka Sto su em samme, nego je od oath ost tort nastajy po ravumijesn Tada se Yaw ako e ota ‘scajemt Ad ako jae lzabrae I poradi toga ~ bilo bile [dano m= No] uedjek it ponajise (prikuplfaatprtoze to ne B bilo ‘od luca’ sno Je dake Kako fe Sata) "usrok prema Prigoten, med (dogads}e- thal po lsboru a od star koje su porad cepa ‘hog foga se bave itn f vaumijedo™ 1 shay, Jer bor ne biva ber ranula, Nuino je dalle da bud neodredent oat wzreci po kojima nastaje Stogod ‘od sfutaja Otuda se inj 1 da sluca} pripada neodredenome i da je ‘nsjasan covjeku, te se i Ein] Kako na neki nadia Saline masiaje ‘od sluaja’. Jer Sep se te stvori Ispravno Kazuju, budusl da su rezlodne. Nalme, aakako } nastaje Stogod.‘slutajem’, buduci da Inastaje prema prigotky, a sluéaj je iarok kao pri+ Vid pos. 6. © 1 tpostupeima’ ® Posed! Jo veoma festa jet éuror) zoail um, raaumlee, promiljanje, te "rank th Umsk'dio dose’ nts imellectun, ment, agentur: Na ‘vom je mest Ite mens, engl inteligent reffaction (or though franc. fa ponsee; njem. Denktivtte {al penton. paawnuaace, 8 38 1s‘goa, Ureto naprosto”, sluéaj nije uzroke alge. fu, Kao wzrok kuce je’ kucegraditel, ali prema Dprigotioa Emoze bit] i fralads a onome Sto Jo ott S20 prikupljat! novac (a nije poradi toga dosso) ‘uzroe| su mmostvom bezbrojni jet je mogwo [st 1 | hated! vidjeti Koga i progonec! kopa | Diez. G1 od éega {gledajuct ttogod”. Stoga je lspravno esi kako je sluca) neSto proturazlolno", Jer raze Tog puipada ij onim stvarima sto uvijek Divaj ao ponajvise, dok slutaj pripada onima sto nastaju mimo th; te tako, buduel su takvi uzro- i neodredent, | stutaj Je neodreden. Pa ipak, u rnckim (primjerima] mogao bi ekogod dvojitis no fu li puke slatajnosti® bit) uzrok sluéaja? Na pr- jer, adraviju to mogu bit lt sez zrak ily sum fanje, ali ne | podsieiZena Kose: jer od wrod Sto st prema prigotku jedni su BIEL od drugih ‘Sluéaj* se naziva dobrim kad se dogedi Sto: fod dobro, linn kad se dogodi Stogod lose: 'do- ‘bra seca" j‘osa sreca’ [kaze se] kad je posrije- ea Eine cates melts em TH Sag aie bom pcre gener Bin oe meat Gtlewabioye ane: cmtraire Qa ralzone nem. etwas Beebe aired aed te oe vd rir iat ques cen engl ae tafalts nachste Beste ta.“te cause accidental TS fobitajeuo miacenje rfeel 4 egy je, sreca (at. ee me ett BN eae ee eres rium seu cela as)! Pri poveetnosts 1 zamjenjivost jest slazay, sre- a coop skate pea oe EERE ge ue be roirn ak Jpn h Reval svete: s time sto gréka rijet = Kako ce Pudi in ise rte “ 4 Stogod veliko, Zbog toga i kad tkogod,zamalo 4a zapadne v voliko 7lo it dobro, zac bit do ‘rw sfoce’ lt "biti lose src’, jer razim pri tome gowori kao da je to vee prisutno, buduct da se ‘no "zamalo" ne smmatza ni€akvom tazlixom. Uz (0, ‘srarlogom se drdi da je dobra sreéa nepostojana, Jet sreca (it slutaj) nesto je nepostojano, bud Gi da ni jedna meds stvarima koje st fod shi aja nije nly uve, nih kao ponajvie, Dakle, kao Sto Je receno, oboje su uzroei prema prigotka — i stata} (i sreca) posebak — a me Gu stvarima koje mogu nastalati, ne Mi naprosto a alt ao pons, Hoje bi mogte mast po Ravlikuju se 9 tome Sto je posehak nesto Sire. Jer Sto god je ‘od shutaje, to Je 'od posepla ok sve Sto je od ovoza, nije i vod slucaja™ Sor Sluéaj 1 ono fo je “od sluéajs' nalaze set onirn Stvarima u Kojima mote bitl dobre sreéej opcen! to djelatnost*. Zbog toga je | nuzno da sluca (il sreéa) bude o Sinidbama™ (nak je toga Sto se én ako je isto, ill blag, blazenstvo { dobra sre¢a, 4 blasensiva jest stanovita cinidba, jer Je dobre Einidba®), tako te Koje god stvari ne mogu djelo Yall, ne togu ni dint Stogod ‘od slucaja’. Zoos og’ ni ono koje je bez duse®, nit zvjer, alti d Jete, ne Cine i8ta ‘od sluéajl, buduél da ne po- Sleduja izbor; uz to se tima ne mode pridati ni “obra sreca’' ni zla sre, osim prema sliéno- sti, kao Sto Protarh® kaze kako je Wobre srece’ “Ti po sree, 2 Poafaramijes se éudoredna djelatnos ont lei varia Gre age a. 25 quae sb ctionem can? (nae! agile, ager {i “av he spre of moral actions fea Tes Shjecte de active pratique mje des Geblet der Wengen al fail proce: rs Beterone i dobrotinsta’, I ‘save¥enadjelatnost © Tiber Avot’ "tio! [ie posve jsho o Fojem je Protarhu sje; pre esta se it fe posit ongy opisan Ko Core Fie ieiu"s Piotr Aiebat Sa. 8 8smenje of kojega su Zrtvenil, jer Jo Stovano, ddok njthove suvrsnike nogama gaze. Nu i a tim Je swvarlma na neki natin prisutye da tepe Sto- {god od stata’, Kaa ona} koji neSto oko njih ink ‘od slugaja’ to Gil, ali druktije ne. Posebsk je do- im prisutan i u deugim Zivotinjama ju mnegim nnedivim stvarima, pa tako kazeio kako je Kon} ‘posepkom™ dosso jer se spasio doSavS, all nije dosao da bi ge spasio, Ai tronodac je “po seb uo, Jer lako je stajao da bi se na ajemu sjedilo, nije pao porsdi toga da bi se na njema sjedilo: {ako te je fasno Kako wi stvarima koje hastaja na: Drosto ‘poradi netepa" Kada te porad\ onoga Sto Se ablva nastajt (one) koje imaju i2van{ski uzrok, fads Kazemo da je {0 "od! posepka’. "Pp slucaju’ 58 pak medu tima stvari Koje nastaja ‘po posepku’, 42 uborom onih [biea} Koja posjedulu iabor. ZaaK Je toga ‘wralud, koje se kaze Kada onoma Sto J6 poral Gega drugoga ne nastaje to poradi See Js poduzeto, kao: ako je Setnja poradi ispratnje- hija strobe, | ako fetaéu da tog ne dade, Kale ‘ho kako je “azalad’Setao | kako je Seta zalude ba’; tako te je ‘uzalud” ono Koje je Po svolo} ae avi porad] Gega drugog, naime Fad se ne postigne ono poradi fega bijase i po naravi poduzeto, jer ‘ko Bi thogod rekao Kako 2¢ uzalud kupao bud Eda se Sunce nije pomsatilo, bilo bi to smijes- no, jer tt nije jedno potadi drugoga, Tako te ‘po- sebak ‘biva 1 prema iment kada Stopod simo po S21 nastsje “uaalud™. Jer kamen [Kojl jo udario * Tsay po seb lam od sv posebnife Tsprazno’ "ait!: ore, «2 per: Jat frustra cogil in tblny eine ud rains: Mant abt ald SPecblchae Tespreslne” no's fp ‘Aristotei je do Sto jasnjoy vazlikovanje. jet 4 s6p1 1 ebdpate, Kole bism taakse | tale Iie" tnogit Grevett kao Merca’t ‘slucy’ Kad post ‘el no bi tila slotenija znatenia, koja udjetaje upo- ‘eba' staaja Usrece | posepea (lt samatijeka). Ux {ose Atte siti | neutinefoeomy etme, voted! alseey od adoye, cok doticna Tiel Wor 1 aac: “ong to biva fi dfetuye samo po sebt i od Seber ie otuda't bre posebak, Kao eto Sto opstall 4 0 20 ‘koga] nije pao poradi udaranja; zbog toga je pao ‘ou posepka’,bitducl da Bi mogao past | "posted. stvom Koga’ i poradi udaranja, |A jo8 se najuiie ono Sto je ‘od poscpka’ raze <4vaja od onoga Sio je ‘od slicaja” u svarima ko- Je naslaja po naravi, Jer kad nastaje stogod ust rot naravi, tada ne kazemo kako to nastaje ‘ed Shutaja’, nego radije ‘od posepka’. Aj to je druk- ij, jer drugome je uzrok izvana, prvome jznutra, Reteno je dakle i Sto je posebak i So je siu Ga), i cime se medusobno razlikuju. Sto ae pak tise naGind® Uaroka 1 jedan i drugi pripadaju oni Ima odakle je pacelo gibanja, Jer wrok je uvijek It Stogod od onih (stvari) koje su naravlju ili od fonih Koje su po razumijecu, all dh Je neogrant eno mnostvo. Buduet su poscbak i sluca) uzzoci fonih sivari kojina bi uzrokom mogli bith ih um iit narav, Kada naime prema prigotku Stogod po: staje uzrok od th samil— a aista od onih (sta 15] Sto su prema prigotka aije prvotnije od onih Sto su same po sebi —, jasno je kako ni jedan ‘uzrok Sto je prema prigotiu nlje prvoinji od ono- {ga Sto Je po sebi samome. Stoga su 1 posebak Sluéaj poroeji napraina ‘mu i naravie Te tako, 4koliko god wzrvk nebu i bio posebak, muino ie a um } para budu prvotni uzrok I mnogih dru- ih stvarl 1 ovoga Svega, ‘Faso je dakle da postoje uzroci | da ih je to like brojem koliko rekosmo. Jer brojem isto t- liko obubvaca {'zaStonalme: ll se posjedae 'za- imo po edt il od sabe’ Inase — proma D. W. Bons © ce ta hc poser Jo fom ateuaree in'ils narrower sense te-what stmilates Thevnerconstous tleology of nature” (Commentary, psi = Git cee tga ete ‘tray jem, Uniersiom ta at, modus engl, mode; frane. moda. eingewelses tal mado: "us, Pups, eveulupnost God. ob ale; at, touverse; rane unt. ierso} as. Boesch. ” 8 1988‘to "vrata na Sto, u nepokretninama™ (kao uma tematil; Jer se tu vraca ma odredbu Ii ‘prave er te’ ll ‘sumjerjivoga’ il copa dragoga; il na ono pro “okrecue” (ka “zat gu ara” — oe 42 Sto su opljaskani); il pak ‘poradi dega’ (kako SE asda" sivaninn Hoje masa (ise Bjelodano je dake da su ti toliki uzroci. A bu duct su Cetiti uzroks, naravosloveu® je zadaéa Zznatl o svima njims, i vracajudl ono ‘za8to' oa sve njih — naime: na ¢var, oblik, pokrecute, 000 ‘poradi Cega’'— cdyovorit'ée primjereno i nara Yoslowno. Nu to posijednje troje Casto se svodi na jedno; jer su Sto jest’ | "poradi éega’ jedno, dok ‘ono ‘odakle je prve gibanje” oblikom je isto te ima”, buduéi da’ Covjek rada fovjeka, 1 wopce fonim swvarima koje pokrenute® poxreéu (one pale koje nis takve i ne pripadaju naravoslovlja: Jer fone pokre¢u ne imajuci sebl kretanja, ni por cla ‘kretanja, nego su nepokretljive™: sfoga Po Stoje trl proufavanja:jedno 9 nepokeretijivie stva- ima, jedno 0 pokrenutim™ ali nepropadijivizn, Jedno 0 propadijvim). Tako te [as plianje) "2 Sto" odvraéa ona) tko ga wraca ina tar I na ‘Sostvo™ ina ono ‘prvo pokrecuée’. Jerbo 0 ne i spoken ssi, ce ee tn, a eae ny on es pots 1 Gita mae aig he eed oropue, Gydyt Qevoxinss TE acre hae cape hme aR) ie fh te ee eo ee oj ea tee kee «Gah ey" pa he FU ln ea ee ee Soc ic och hale ne “ 2» a Fo stanky Jud) najéeSée na taj nadin razmatraja luroke: sto nakon netega nastaje, 1 Sto Je DO ‘worilo i sto je trplo, te tako uvijek wzastopee. Dva su pocela koja pokreéu naravnim natinom, a jedno od njih ? nije naravsko, buduci da a se- bi'nema poéelo kretanja, a takvo je sve Ono KO Je simo Repokrenuto — pokreée, kao ono 80 Je posvema nepokretljivo i prvo od suih stvar, 1 Sto Stvo | oblik; jer to je sezha i ono ‘poradi deg Tioga, buduéy je narav porad! neteg, moras nati i taj warok, treba posve razjasaith"zaso! Kao da i Yoga’ mddno slijedi "ovo" (@ to ‘i toga! I naprosto i kao ponajvise; da ako ée biti ovo, mora biti i to (kao sto i pretpostavaka slijedt Zakljusak); te da to bijase Bit; | 2008 toga fo je bolje tako, ne naprosto, nego prema bistva sia ke pojedine stvan Mora se prvo, dakle, ti za8to je naray modu wwzrocima koji sw poradi cega; a zalim 0 nuino- ‘me, kako se ono ponasa w naravninams”, jer svi yyracaju (stvan) a taj wzrok, aime: buduc} je “toplo’ i "kladao' po naravi taivo i svako pojed- xno od fakvih, stoga ovo iz nuznosti biva i masta: jer jor ako koji od tih | navedu neki drug warok (edan® "jubav 1 svadu’, drugs” pak ‘um), tek Sto su ga taknull, odmal se od mjega oprastaju, Nu tu Je pak dvoumlje: ito prijeci da narav ne tvorl, ne poradi Gopa, nti Jer Je tako bolje, nego kao Sto Zeus salje kiga, ne kako bi Zito rasi, vec fz muinosti? (er Lisparina] Sto se uzdigla, nora se obladiti,@ ohladeno — postavsi voda — mora Se spustiti; i dogada se, poito je tako nastalo, S00" ill "bi, Usput budi refeno, Rontzov Jndex ArStoteicns imaovakeuodvedbu da prope wos ssilou ed formam rel notions definiendam ‘pert Det A'U latinskom se tajetee prevod kao eoseniia, Tp jest, egal rl condi sie gu noms Toni. 4 res ” »da 2it0 vaste), te slicno { ako Zito propadne na ‘guru, kiga nije ulila poradi toga da'ono propad- fe, nego se to dogodio. to onda prijeti da se tako ponafaju I dijelovt uu naravi, na primjer da zubi {2 nugnostiiznitu, sjekutie! ofted | prikladni 2a randiranje, kutnjsct pak Sirol! i prikladni 2a mrvljenje inane, bude! {a ont nisu nastali porad toga, nego se tako tek Uogodilo, Te sliéno Ps ostalim dijelovima, uw koli- tna se Eink kako je prisitng "poradi ga’, Gdje fod su se dakle sve (stvari)™ dogodile onako ka ve bi nastale | ‘poradi Gaga’ 18 sa se i sacuvale, Duduci da su ‘od posepa’ prikladno slodene, Do. im one koje nist naginjene tako propale su i 4o8 propadaja, kao Sto Empedoklo have da Je pro- palo ‘potomstvo bitle Eovjetjega lika’™ To jo dakle raxlog bog kolega bi tkogod mo- go dvojt, te ako postoji jos kojl takav. Nu ne oguce je da se (dotiene stvar}) ponaéaja na ta) natin. Jer (81 sve stvar po naravi ill vijek tako nastaju ili kao panajvife, dok od onih koje su od Suga j'od posepka’ —- ni Jedna. Neime, ni ‘od slutaja’ ni bd stjecajat® ne éini se da éesio pada 8a '2imi, nego ako se to dogada 28 MinStaka; nit Je pot toga 2a Tliftaka, nego ona zimi. Ako se Gakle pokazuje kako stvari bivaju It ‘od stjecaja™ 1 ‘poradi negega’, te ako one ne mogu biti ni ’od stjecaia’ ni ‘od posepka’, onda Ml “pve protne star nal’ pew 6 20 20 208 stavijaju to kao podelo, Jer niti ono mote diva: Gi uzalud, nit mu mote pripedatl hake. dru ‘g4 moé osim kao poéela. Ste je, nsime, ii por Elo ill je iz potela, a neograniéeio nema pocela, Jer tada bi imalo ‘graniea. Ono je, uz to, 1 ne nastalo i nepropadljivo, buduci je neko potelo. Jer ono Ho je nastalo mora sel svrSetak, a poe Stojt 1 kraj svakome nestanku, Stoga, ka0 810 1 Kkaiemo, ne Gini se da postoli potelo’rog2, nego Je fo potelo drugih star, Koje sadriava sve I Uuprauija svima, Kao sto Kaba oti Koji uz besko- nacho ne. postaujaju druge waroke, leag.um ilk Prijateljstvo. A to im je | BoZansko: ero je be- Smrino | nepropadijivo, kako kaiu Anaksimandat 1 veéina naravostovaca Viera u to da postoji nesto neogranigeno proiz. laaila i u jstrazivacd uglavnom iz pet razloga: (2) iz vremena (Jer Je ono neogranigeno); (2) iz diobe Koja Jeu volicinama (Jer se I matematicl siube neogranigenim); (3) 2b0g toga Sto semo tako ne presiaje nastajanje | nestajanje ako bude neogra higeno ono iz Cega postaje stvar Koja nastaje: () ‘og toza Sto se ograniceno uvijek ograniéava pre- fa necena, tako fo Je nuzno da ne biva nlkakva franica, ako se mora uvijok ograniéavath Jedno prema drugome; () Sto Je najvige od svega 7 na} poslaviije, raziog kojt Je svima zajodnicka tk roca: abog. toga stow (oasemn) mitjenju nema raja, { bro} se Cin! neogranicenim i matematie ee veligine j ono Sto je tzvan neba. A buduet je neograniveno ono koje Je i2van, cin se ida je t {elo neogranigeno, te da postoje noograniceni svje- tov. Jer zaito bj fajelo) bilo radije w oveme ne. oli w onome dijelt ‘praznoga’? Tako te ako je Simo na jednome mjesta, olina* mora biti avin ‘ile, Totobno, ako postoji'prame’ i neograni- eno mjesto, nuzno je da biva | neogranizeno ti elo, jer “moe it "bie? mista. se ne raalikuje w vjetnim stearima 7 o jest ‘neogrankteno 21 ‘eisina "masa. Vid ranije tumagenje rk sett ps = o 0 1s 3 30ADL postoji tetkoga w istrativanju 0. neogra nigenome, je { Onima koji postaijaja da ono ne posto | onlina 2 koje postoji jasljaju se mnoge femogucnosti. Uz to, Kojim nacivom ono. jest fa Ii kao bivstvo ili pale kao prigodak po seb! Keakvo} naravi? I apet ono nije mikakvion nati rnom, all spak nista manje: postoji I stogod ne ‘zranigen ii sWati neograniéene mmnosivon? A Jor je najuise zadace Maravoslovea Fazmotriti po- oji Hr neogranicena sjetiinavlicina Prvo dakle treba odrediti kolikovrena se kazaje neogranieno, Jednim nacinon”, to je an0 St0 je nemoguce prijeci zbog toga sto imu Bije w naravi ase prelay), 10 sto je glas nevidljiv. Drugim ‘nadinom, ono koje Ima prjeta, ali nepotpan, il hhematan; ili ono, iako BI po naravi imal, Jpak ‘noma ni prijelaza nl granice. Upto, svako neogra: ‘igeno biva it prema dodavanjy ili prema diobl IIt-na obe nadina Nemogute je dake da neogrenigeno bivai2dvo- Jeno of oseinin, Budd esto Simo po seb ne OgraniGeno, jer ako. ono nije mi velisina mk m0 Siro, nego je neograniveno sen PO sehi bWStO Taije prigodak, onda ce ono biti noljejivo Cer foo koje Je djelivo, bit ce i velitina th moze alr ako je pak nedeliv, aij neograniceno, atmo to fe la nevi. Allyl ako ao Ju da Bia oni koi govore ko Posto} heogranl- ino, ait my takvo sntrabufomo, neyo neogranice to Kao ‘nepriaijivo!- Ako je neogranigene prema prigot, kao ‘meogranigeno ono ne i bilo nage {ou bidina, kag Ho neville” aie nade go. ora, Tako Je plas neviljv®. Us fo, kako moze bivaii po sebiStogod meograniseno, ako ne bivaja tako 1" bro} | voliing, od Koih Jo neograniCena po. scbi-noka epnont™ Jer onda Je muta da Fono} jos mange biva negoit bro it waliine. 1b > Vidi Metfiita 10a 35—b7 * Usp, Metaista 106sb &11, © Usp, Metaista 10680 78, 6 204 5 20 lodano je kako neograniveno ne mote bivati kso Dice djelatnoscu, te kao bivstwe | potclo, Jer Inate ¢e bilo Kojt'njegow uzeti dio biti neogrant en, ake je dicliv (buduel da su isty "biti noogrs lcsnimm’ {“neogranicend’, ako je neograniceno bl. Stvo | ne iarge se prema podmetu) stogn je on Iti nedjeyjiva itt djelivo uw neogranivenost; ali Je nemoguce da Ista sitar bude vise noogranige- Bost (nepo kao Sto Je dio zraka zrak, ‘ako 1 neo ‘granigeno neogranigenoge, ako Je ono Divstvo 1 Potelo). Stoga je neogranizeno 1 nedjetiivo | ne: Fazdvojivo. Ali fo je nemoguée onomu S10 Je ostva. Fenotéu neosreniéeno (jer je muzno da ono bide ‘oko "kollko"), Zbog toga je neoaraniceno pr. Sno proma Prigotiea, Nu ako Je tako, vee je Feteno, dane: mote fo biti povelo, meso prije ‘ono ema je simo prigodak: zrak iif paran bry}. Tako te se pokszuju besmislenim rijeti oni Kofi yovore kao pltagorejei, jer ont uisti_ mah od eogranigenoga Wore bivatvo f razdjeliaju ea Bs dijelove Ai ovakvo istrabivanje mobda je opéenito; mo- ie Ii neogranigeno bivati | w matematickim stva ima fu miljevinams® 1'q onima koje nemaju nikakve velicine. Mi rampatramo 0 osjetninama, so onima o Kojima je istralivanje, postojt til te postojl st njima tifelo Meograniéeno po uma Zanju®, Onima_dakle koji pojmosno razmatraju iz tih [razlogal tinilo bi'se’da to ne mote bith Jer ako je pojam tijcla ‘ono Sto Je omedena pov Sinom’, onda “neograniveno’ ne ‘bi bilo tila, ni Jnlsljeno ni sjtiino (nit pak moke bits iadvofenos, neogranigenog broja: jer je Srajivo ono §to Je Msp, Metafstka 166 1 eatin 1 Usp Metfiika 1065 21-6 © Th rxzumanama’ ih ‘starina eilienia ih razumat Greed vod Jat. intel: eal ngs Se pia? trices ess See He, oe Banhart“ che sono tele “I po udaljenost ‘po prustoraost kako je ruskom prijevd uo caoeny nporescenze)S° o 0 Ps 204broj il ima bro}. Ako se dakle brojivo mote ize Lrojiti, bile Bi moguée I ‘prijec’ neogranieno). Onima Koji promatraja vse prema naravi [isto je jasno] te sijedeceg". "Neogranieno' ne mote Dit af sloteno ni jednostawno. Dakle, slozeno ti jelo ‘neogranigeno! neée bit, ako su pratvari ogra rene mnottvom; jer nino je da ih bude vise, Pruvijek treba izjednaciti prosimbe, | ni jedna od njih pe smije biti neogeanttena (aaime, ako je bilo Koja motnost, Sto je u nekome tijelu, slabi- ja od druge, kao ako se opan) ograniéava, dok je zrak neograniden, « jednak ogan) nadmasuje mob noféu jednak zrak jo§ tollko puta, ukoliko ims rncki bro} — onda je bjelodano’da ée ‘neogranie nno’ nadma8ith { uniSui ‘ograniéeno’. Anemos Ge je da sak pojedino bude 'neosraniteno') er fjelo je ono So svakamo ima proteznost, dok Je 'neograniteno” protezno neomedeno, tako te reogranigeno tijelo biti swakamo neomedeno tL beskonagnost® ‘Ali neogranieno! ne mote bith nk jedno i fed nostavno tijelo, nti pak — igo S10 nicki govore® etogod mimo pratvart, ie doga im (© nastaju, Bit naprosto. Jer postoje neki Koll to postavljaju ao ‘naogranieno, a ne zrak i yoda, Kako ostale ne bi razorilz ona’ od pratvar! Koja je ‘neogrank ono’. One naime imaju opretnoct jedna prema ‘drugol, pa Jena primjer zrak hadan, voda vlai- ha, ogsin) vrué; a kad bt od tih jedno bilo noagra- ‘eno, ostale i veé bile propale. Ovako kali Kako Je neSto drugo ono iz éepa su té pratvar A nemoguce je da takvo Sto biva, ne abog tora to fe neopranigeno (Jer 0 tome se tteba reei Sto- sod rajednicko fo svemu odpovara jedinak, § 23 Ska | vod! 1 bilo Sema drugome) nego sioga Sto ne postaii nikakvo takvo sjetilno tijelo mimo tetenih.pratvaris baduel da se sve ‘raerjeSaje™ TTBip, Merefiita 10860 2636 ' Tako ne’ morla posofat dva takva tea, jer, mimo torn, sees et bat fodna drugo US PY semi n. Amana n wo 2 25 0 4 ono od gega se esto"; tako te DI ovdje Bi alo Slogod mimo zraks, ognja, zemlje i vode, ne poksauje so nista takvo. A isto tako ml ogan}, ni bilo Koja druga od pratvari, ne moze biti ‘neo. sraniforo™ Yer opcenito, 1 izvan toga Kako da bi 4o koje od ih bude nengranigeno, sve — éak i ako Je ogtaniteno — nemoguce Je bilo da biva bilo a postaje jedno od alih, kao Sto Heraklit kaze 4a. Sve stvaripastajuu_jedao vatjeme.opan} (a isti razlog vrijedi i za jedno, Koje naravoslovet posta mimo pratvari), fer sve se mifenja iz protimbe u protimba, kao iz toploga u hladno, ‘Treba iz ovih stvarlrazvidjeti uopée, da i mote 5 ne mote bivati neogranigeno sjetiino Ujela. A da je u cijelosti nemopuce da biva neogranitens Setilua tleo, jasno je i slijedecega. Jer po na ravi svako je Sjetiino tijelo negdle, | postojt neko ‘jesto svako} pojedino} stvars, 1 isto je mlesto Cjeline { dijela, kao na. primjer cljele zemlle, 1 jednog grumena, onja i iskre. Te Tako, ako Je (eoeranigeno tijelo) istorodno, bit e ill nepo- kreijivo ill. ce se uvijek micati, to je pak nemo- guce (jer za8to radije magore ii nadalje negoll bilo Kamo? Kavem, na primjer, bode I prumen, Kamo e se kretat ili mirovati? fer mijesto tjela 5o Je § njime Istoga roda jest beskonaéno, Hode Fonda grumen zaposjest}cijelo miesto? T kako? Koje je onda ili gdje 4 bit} njesovo mirovanje I kretanje? Thi €e svugdje.mirovati, { tada se rege Kretati; i é se svugaje ketal, tada ne- Ge stajatil. Ako je sve nesligno, j mjesta st: ne Sligna, i pro nije jedno tielo svoga, osim dodl rom, { zatim ta Ge bitl ii ogranigena tht neogra: nem po vrs. OgraniSena ne mog biti (er on 4 ce Jed biti noogranigena a druga ne — ko je sve neogranigeno — kao ogan} i voda, ali ako Eto de biti propast protimbama [koa sto se prile reklo)), All ako su (Gijeloi) neogranigeni | jedno- Stavni, onda sti mjesta neosranigena, | bit €& neogranitene i pratvarl. Nu ako Je to nemoguée, S Vep, Metafictka 066 36-106 7. © Uap, Metafzika 107 720. n s 2» 2s 30mjesta Ge biti opraniéena, i sve e se (auino ogranititi). Jer nemoguce fe da ne bus wjednace- ‘imjesto i fijelo; name, aiti Je cjelokupno mie Sto vo6e nez0 So mole put tijelo Cada nb fijeg ‘ne bi vise bilo neograniceno), niti Je tjelo ete negoll je mijesto. Jer ily Ge postojat! nesto ‘praeno' It pak tijelo koje po narasl biva ‘nigdje’ {bog toga of Jedan od naravostovaca nije Postar Vio ao jedino § neogranléeno ni oganj nt 220i rego ili vou ili zrak ith Neste srednje iamedu jth, Jer je mjesto svakog pojedinos oa tih bilo jasno odedeno, dok drugh nestalno bivaju SO nagore sto nade}. Anaksagora pe besinisleno_sovari 0 postoja nnost ‘neogranicenoga’, jer Kale kako ono smo Sebe uéviseuje, a to stoga to je simo uw sebi (buduel dq en nista drugo ne sadrdava, Kao da adje god Sogod biva, ono Je tu po svojo} naravl AA to nije istinito: jr Stogod moze neve bivath {prisiiom, a ne gdje ma je po naravi. Ako se da ‘Me fof ponajvite cfelina ne krece (er ono koje slmo ache utyrScuje | biva u sebI samome, nano je da bude sepokeretlivo), ipak treba reci 28t0 se ona po naravi ne Kreée. Jer nije dostatno tek ako ret} f statrati stear svrSenom. Ter ono 5} ‘moglo biti ‘nepokremuto" zbog toga Sto se-mema Kamo dragamo krctati, all mista ne peli da bi se po maravi i Tkretalo]. Naime, zemlja ne biva ‘nosenom™, nlti BI bila nosena da Je neosranigens, tukoliko bi bila spreéavana samim srediStem®. Ali fona bi ostala kod sredista ne hog toga Sto se ne biimala Kamo sibat, nego sto Jo) je tako po na- ravi, Tu bi se dakle’moglo red kako ona sami febe uevrséuje, Ako dakle nig zemlje — bade I Aeopranigena — nije to wrvok FstatnostT, nego Sto Jima tein, 8 ono Koje je teska ostale pri stodisea | aemija je Sredistu,‘siémo bi f"meograniteno 7 GRE ports Int permansios ena, rest (or statio. neriness) fran repos: fem. das Beharret tal per. Ianere? rs: mpeGteoaneeTisvatsk bilo: sta mie stsinost postojanost ‘"th’ne giba se Brece se’ > Rodransmifo ee “etedite svemira 38 205, 205 0 osiajalo u sebi samome shoe okog drugog wzr0- Xa, i'ne zbog toga Sto je neograiéeno 1 samo Sebe ucvrSuje. Istodobna je jasno kako bi i bilo ‘koji dio trebao ostajat, Jer kao sto ‘neogranigeno' osiaje w sebi, utvrecujeti ye, tako | bilo koji dio ase ume, ostat Ce sam sob, Nalme, j cjelint Vajjekr mista su istovrsna, kao Sto je cijelol zomlji i gradi dolje a eljclome ogaju | iskri gore: {ako te ako je'Reagranicenoma’ mjesta 1 seb ssamome, onda je isto mjesto } dijelu; stoga Ge Osta Sebl samome, U cljelosti je bjelodano Kako je nemogude uledno kazati da biva neograniveno tijelo 1 neka vo mjesto.telesima, ako svako ‘sjetlno tito jma ili tetina ih Sako, 1 ako fe te8ko, onda po nnaravi tina premjestanje prema srodini®, 2. ako Je lagano ~Inogore, Jer mito je da "neoran- Zeno" bucle takevo. Dosim ‘neogranigeno’ — Se puiodea ae male pete, a jtno fed toga; kako ¢e8 ga, naime, podleliti? Ih kako Ge neosranigenom bit! dio gore a: dio dolie, i S kraia 1 sradin. Cx t0, svako Je sjetiino tjelo 4 mjestu, 2 mjesta su vrste | realikes gore | do Iie, ispred i ian, dasno I Bjevo, @t€ su raalike of rodeae ne samo naprama nama 1 polofajem nego Pu samo} cjelin. Aly tima Je nemoguce Bivatl ‘neogranigenome fiji. T'u ejolost, ako je nemo- ude da biva neogrenieno mjesto, Jer je svako Eijelo u mjesty, nemoguce je 1 da Bude neogra nigeno tijelo. Nego, ono sto je nepae™, jest tle Stu, a ono io je ws mjestu, jest nerdje. Ako da Ine neoaranigeno ne moze Dist katie’ — jer bi bile nek Roto, ego dv il tei Takta, budael da ‘Koliko’ oznatuje ‘upravo to — tako i'w mjestu ‘aati da je Sogod nega, a to je il gore Ml date, ilt'w Kojo} drugo} od Sest protednosti, od keojth Tsp, Metfiika 106% 23-23 2 prema sedi. ent nT lve ha opel Be Wi eat doves ean snbembvobe Zaabenys Senaprosto il ade eto" "HY bd Sest prostomnih raha a 2» a as 206.8Je svaka pojedina neka granica. Tz tih je [dokaza] Djelodano kako djelamasew ne posto}t neogra eno tie, Nu, jasno je kako nastaju mnoge nemoguénosti ako ‘aeograniveno” naprosto ne posto} jer” VE Jeme e tada imati nekakay potetak | syria, velitine se nece dijliti na velitine, | Bro} nese biti neogranigen®, Ako dale, posto su se 1 stvari tako odtedile, in se ea ni jedno od toga ne mo- ze bil, treba obranign} sudac, | jasno je KAKO Jedaim nacinom’[neopranicend)_ posto}, a Jed Bitak’ se jednom kazaje motnokéa, jednom os- tarenosea, 9 neogromZena’biva ii dodavanyjem A diobom: Vee fe reseno, kako velitina prema ‘jelatnosti nije neogranigena, ali jest diobors jer nije tetto opoures nerazdjeljive erie. Preostaje atte da neograniteno biva moznosen, Simo De treba to ‘bivajuce morooscu’ Swatiti kao: ako je foro motno bit kip, oe 4 biti ip, pace tako t ‘neograniteno’ bit’ djelatno8ee, nego buduel se Ditak kazuje mnogovesto, k20 ‘dae "Il 'natje- canje je, zbog toza Sto uvijelenastaje Stogod dru- 0 1 drugo, te tsko 1 neogranigeno (jer 1 wtih Stvari se biva { motnoséu i djelatpo8cu. Naime, blimpijska svoanost iva i 2bog toga Sto mobs hastati natjecanje 1 zbog toss Sto nastae). Neouraniteno so drukiije pojavliuie w yreme- nu, u ijudima iy diobj veliging, Jer w eljelostt fvko biva neogranigeno: uvljek se uzima Stopod Grugo i drigo, 1 40 wzeto uvljek je osranigeno, all uvijek I nedto druktije To jest: beskonadan, * Doslovee bi, bivall grew soa; at ese ene the wards (or io be); franc. Petre; nj das Ex. ‘leven ta. Presse; Tas. Ont. "Usp. kel. VII De tines inseeabitibus. ‘ Mhnaprosto ‘bit, "biva (a ea. " 0 1s » [Wz to, bitak se kamuje mnogovrsna, tako te neogranieno ne treba ure kao Stozod ‘ovo, Kae Kev Je covjek ii Kuca, nego Kao Sto se Kade’ dan {li natjesanj, Kojima bitak nije nastao kao neko Divsivo, nogo je uvijek uw nastanku iI nestanku, eogranigen, ali uvijek drukeiji 1 druktiil. Nu ok se u veliinama dogeda da preostaje ono 810 Je eto, w vremens 1 Ijudimn th 1&ko nesta} ‘dq nikad ne manjkajus. LNeogranigeno] prema dodavanju 1 ono prema lobh na nokt je natin ist. Jer w ogranigenome ‘prema dodavanju biva suprozaim natinom. Naime, fnoliko Koliko se vidi da se dijeli u beskonaéno toliko "se pokaaaje dase dodaje onome sto je vee Odvedeno, Jer ako u_opranizeno} velicini, uzev8l ogranigeni dio, tkogod mu pridoda ist Fuzmjerom — ne welmajici Isto. od cljele vel Eine — nege prijedi ograniceno.® Ukoliko pak bu- de tako uvecno razmjer da uvijok obuhvaca ista ‘elitinu, priject Ge vlitiny, 20g toga Slo se sve ogranideno tncrpljuje® bilo’ kako [matenom) of rodenom kolisinom. Drulktije dae ‘neogranigeno’ ne postoli, dok fovako postoji: mognoséu i umanjivanjem”” (ono postoli } ostvarmosea onako kao Sto kaZemo da Jest dan jl natjecanje}; motnosen pak onako kao tar al ne po sebI samaj, kao ono kofe Je oie. iniéoho. A'F proma dodavanju tako ‘ncoranicend! iva moéno8eu, ale jstim nagizom kao Sto ka Zemo da je i ono prema diobl. Jer é se uvijek = Preng Rossow komentany smote vak: sak pein fun nen nesaje ait tako da sam nie ne Pee A & rede Il, Ako se u osraigens wii weme odeden dio I égdate'te'abeprest jer athe 5! nit se nece erst obrcions ein ako ‘aki se poveds fazmiet Lit cjeling ce se Tserp, prema Rows Cinalyas p50). sme Taki © tiaduziman lem Il 'skralvanjeny’. Gre anBalens: ta, Herat? ena rc or exhaustion fame. ‘ction: njam Hoheconelomant Gh detrecons: Tus Succ 1 Ba 30 2066 0 15modi well neSto preko [uzetoga], samo ne tako da Se promail syaka odredena velisina, kao St0 se Prt icbi premasuje svaka odredena velitna i uvijek ee biti manjo" Tako te [ograniceno] prema dod Nanjit ni moinoiés ne moze premasiti svaku_veli- End, koko nije prema prigotku neogranigeno bsivarenoséu, kao so kad naravoslovel Ko}\ po Stavlija tjelo ievan svljeta, Kojeau je bivstve I zrak i Stogod drugo takvo neograniceno. AN ko takvim naginom ne moze bvall sjetiino tk Jelo neograniteno ostvarenoSu, bjelodano je Kako he mote biti mi modnosea ono prema dodavanje, fsim — kno S10 se Toklo — suprotno [neogranice- fom] diobom. Zbog toga je i Platon natinio avo je beskonataih, jer se fini kako se mote prema {vati [ber ikakee pranice] j mastaviti w beskonae fno | po umnazanja i po aman{ivanju, Nu naginivst {@ dvoje, on se njima i ne stu. Jer mu u broje ‘ima neogreniéeno po umanjivanja nije prisutno (buduel da mu je jeinoea ono najmanje), nit pale fono po urnmisije Ceudaei da bro} postaslja samo ‘do desetice. Dogada se tako da je ‘neogranigeno’ opreéno fonome Sto Kas, Jor ‘neogranieno’ nije ono germs ita nije iavan, nego ono emu je nedto uvijek van, A anak je tog 510 "beskonatnima’ nazivaja fone pistene Koji nemajuprstenika!, 2bog tops Sto im se uvijek mode uzotl neSto koje je izvan, 2 to Kalu prema nekakvo} slinosti, $0 ipak nije poslavit, jer dotigno treba bit prisutno, all se Ritad ne smije urimati ist dio; dotim w Krag te biva tako, nego Je ts uvijek smo ono uzastop- ‘no rato. 'Neograniéeno’ dake je ono Ses bad se pre: rma "eoltko' wame Stogod. wnjek se mote uzettjoS Ieito koje je fovan. Aono Camu mista nile iva, “To jest week Ge bivat! manji do. ‘To je Testa za droga. Posrijedt je takaw ‘pevkonatin(neogranienlpsten) Rakvome je-— PTS fa Prantl —najelléi eskomatal vj 16 2 3 30 tw je savrieno® j cielo, Jer tako odredujemo “cl, Jel: ono eemy nista ne man}ka, kao ‘lo coviek™ |i cio ormarie. 7 ono kako je prema svako} po Jodinagnosti tako je 1 w poglaviteme smistu, da Je ‘clielo" ono cemis nist nije izvan. Ono pak ée mma je ‘odsutnost'izvan, nije "sve, Koliko god mm: lo bilo “edsutno™. A'eijela t savreno ilk su jedno te isto posse ih su po marswt stodni. T savrseno nije nista Sto nema svrietka”, a svTetak Jo gre ea. Stoga treba smatrati da Parmenid kade bo. Ije negolt Melisc, jer dok drugi kaze kako Je ’ci- jelo” neograniteno, prvoma se ‘ijelo’ ogrankéava, tod sredine svuda podjeduako-" nalme, spojit ‘neograniéeno’ te sve" | ‘ijlo’nlje kao spot la nent alt s nit: bududi da otuda pridaju doste- Janstvo 'neostanigenome’ — da sadriava 'sve" i ‘Sebi dma ‘sve So ima nckakvu slitnost s ‘ck Jelim, jer ‘neograni8eno' Je tvar saveSenosti vell- ine | momoscu ‘cijlo, all ne 1 ostvarenosea, 1 dielvo je po umanjivanja 1 suprotnome dosava- ‘ju ono je eijele 1 ograniéeno, ne smo po sbi nego po nekem drugom { ono ne sade2ava, nego Se sadebava, ukolike Je neoxraniéano, ‘Stogn fe 1 nespomnailive kao neograniteno, budul da war hema oblike; tako te je bjelodane da ‘neogrant Seno" prije ima polmovna odredéa dijels™ ewok ‘eijeloga’, Jer tar je dio ‘ijeloga’ kao Sto Je mjed smjedenog Kips. Ako ono naime sadréava u osje inama, onda bi iu mislievinama veliko i malo Sar poppe gees a, pertcas en cel a in alt ot ie am sce a Yn) am tre os rogram, se Pamenidra etn yeti Ieee ath Esl pana tie ty mrs SSE Ra a now ear oe a pag ties at, bere rll part eage bs ioe rhe te Dads Haas tacos a 1 o 2» 25 3s