Professional Documents
Culture Documents
Zadar, 2008.
SADRAJ
16
1. Opi dio
Sukladno l. 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
(NN br. 87. od 25. srpnja 2008.) poslove nastavnika moe obavljati osoba koja je uz zavretak
diplomskog sveuilinog studija odgovarajue vrste stekla nastavnike kompetencije
pedagoko-psiholoko-didaktiko-metodikim obrazovanjem u okviru 60 ECTS bodova.
Nastavnike kompetencije mogu se stei simultanim modelom pedagoko-psiholokodidaktiko-metodikog obrazovanja do kraja diplomske razine nastavnikih studija ili
sukcesivnim modelom obrazovanja nakon zavretka studija nenastavnikih smjerova.
Senat Sveuilita u Zadru na svojoj X redovitoj sjednici odranoj u akademskoj godini
2007/08. 23. lipnja 2008. godine odluio je da diplomski studiji svih nastavnikih smjerova
na Sveuilitu u Zadru u okviru simultanog modela pedagoko-psiholoko-didaktikometodikog obrazovanja trebaju sadravati 60 ECTS bodova za stjecanje nastavnikih
kompetencija koji se realiziraju na dvije razine:
1. od predvienih 60 ECTS bodova 30 ECTS bodova ostvaruje se zajednikim
programskim osnovama za stjecanje nastavnikih kompetencija u I godini
diplomskih studija nastavnikih smjerova. Ovaj dio pedagoko-psiholokodidaktiko-metodikog obrazovanja nastavnika zajedniki je i obvezan za sve
nastavnike studijske grupe i kao takav navodi se u dopunskoj ispravi o studiju.
2. preostalih 30 bodova ostvaruje se u II godini matinih diplomskih studija i vezan
je uz specifinosti samog studija (metodike, hospitacije i dr.). Od tih 30 ECTS bodova
preporua se ostvarivanje najmanje 20 ECTS bodova u okviru hospitacija i
metodika (kod dvopredmetnih studija preporua se ostvarivanje najmanje 10 ECTS
bodova na svakom studiju).
God.
stud.
Sem.
1.
1.
2.
Naziv kolegija
Nastavno
optereenje
P
S
V
obvezni
Didaktika
obvezni
Psihologija obrazovanja I
obvezni
obvezni
Umijea nastavnika
obvezni
Psihologija obrazovanja II
obvezni
Vrsta
kolegija
Broj
ECTS
bodova
Dopunska literatura:
Gopnik, A., Meltzoff, A. N., Kuhl, P. (2003), Znanstvenik u kolijevci, Zagreb: Educa.
Madelin, A. (1991), Osloboditi kolu : Obrazovanje la carte, Zagreb: Educa.
Poli, M. (1997), ovjek odgoj svijet, Mala filozofijska razloba, Zagreb: KruZak.
Prema drutvima znanja, UNESCO-ovo svjetsko izvjee (2006). Zagreb: Educa.
Savater, F. (1998), Etika za Amadora. Zagreb: Educa.
Walford, G. (1992): Privatne kole, Zagreb: Educa.
Internet izvori (odreeni ili po slobodnom izboru).
Napomena: Tijekom nastave studenti i polaznici e biti upueni na ostalu dopunsku
literaturu.
Prirunici i asopisi:
Pedagoka enciklopedija, (1989), tom I i II, Zagreb: kolska knjiga.
Znanstveni i struni asopisi, domai i strani, iz podruja pedagogije.
DIDAKTIKA
obvezni kolegij za stjecanje nastavnikih kompetencija,
I semestar sveuilinih diplomskih nastavnikih studija,
2P+1S sat nastave, 5 ECTS bodova
Nositelj kolegija: dr. sc. Igor Radeka, izv. prof.
Suradnice: mr. sc. Rozana Petani, asist. i Ana Marija Rogi, zn. novakinja
Okvirni sadraj kolegija:
Predmet, cilj i zadaci Didaktike; Teorijsko-metodologijske osnove didaktike; Povijesni razvoj
didaktike; Temeljni didaktiki pojmovi: uenje i pouavanje, obrazovanje, odgoj, nastava;
Didaktike teorije; Makrostruktura nastave: organizacija nastave; cilj i zadaci nastave,
didaktiki sustavi nastave; Mezostruktura nastave: nastavni principi; nastavni plan i program
kurikulum; Mikrostruktura nastave: etape nastavnog procesa; komunikacijske osnove
nastave; nastavne metode; nastavna sredstva i pomagala; nastavni oblici; artikulacija
nastavnog sata. Modeli aktivnog uenja u nastavi; Cjeloivotno obrazovanje i nastava.
Razvoj opih i specifinih kompetencija:
Student e se upoznati s predmetom, znanstvenim odreenjem, razvojem didaktike te
razliitim teorijskim pristupima didaktici, razviti e umijea pripreme, izvoenja i evaluacije
nastave, kompetentno rjeavati didaktike probleme te primjenjivati nastavnika umijea u
metodikama predmetnih podruja.
Oblici realizacije nastave:
Predavanja, radionice, rad u grupama, seminarski rad na radnim materijalima uz samostalna
istraivanja studenta.
Obveze studenta: Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i izlaganje radnih zadataka,
polaganje ispita.
Nain praenja i provjere rada studenta:
Permanentno praenje provjerom znanja tijekom nastave, analizom aktivnosti te
ocjenjivanjem seminarskih radova i samostalnih istraivanja.
Nain polaganja ispita: Pismeni ispit.
Nain praenja kvalitete realizacije kolegija: Primjena upitnika za evaluaciju nastavnog
rada.
Obvezna literatura:
Bognar. L. i Matijevi, M. (2005), Didaktika, III izmijenjeno izdanje, Zagreb: kolska
knjiga.
Hilbert Meyer (2005), to je dobra nastava? Zagreb: Erudita.
6
Dopunska literatura:
Apel, H. J. (2003), Predavanje: Uvod u akademski oblik pouavanja, Zagreb: Erudita.
Braja, P. (1993), Pedagoka komunikologija, Zagreb: kolske novine.
Desforges, Ch. (2001), Uspjeno uenje i pouavanje: Psihologijski pristup, Zagreb:
Educa.
Dryden, G., Vos, J. (2001), Revolucija u uenju, Zagreb: Educa.
Jelavi, F. (1998), Didaktika, Jastrebarsko: Naklada Slap.
Kyriacou, C. (2001), Temeljna nastavna umijea, II dopunjeno izdanje Zagreb: Educa.
Lavrnja, I. (1998), Poglavlja iz didaktike, II izmijenjeno izdanje, Rijeka: Pedagoki
fakultet.
Gudjons, H., Teske, R., Winkel, R. (1992), Didaktike teorije, Zagreb: Educa.
Marsch, C. J. (1994), Kurikulum: Temeljni pojmovi, Zagreb: Educa.
Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake: Rasprave o didaktici, metodici i razvoju
kole, Zagreb: Educa.
Neill, S. (1994), Neverbalna komunikacija u razredu, Zagreb: Educa.
Poljak, V. (1984 i dr.), Didaktika, Zagreb: kolska knjiga.
Terhart, E. (2001), Metode pouavanja i uenja: Uvod u probleme metodike
organizacije pou. i uenja, Zagreb: Educa.
Internetski izvori (odreeni ili po slobodnom izboru).
Napomena: Tijekom nastave studenti e biti upuivani i na ostalu dopunsku literaturu
posveenu didaktikim temama u znanstvenim i strunim asopisima.
PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA I
obvezni kolegij za stjecanje nastavnikih kompetencija,
I semestar sveuilinih diplomskih nastavnikih studija,
2P+1S sat nastave, 5 ECTS bodova
Nositeljica kolegija: mr. sc. Lozena Ivanov, vii predava
Okvirni sadraj kolegija:
Uloga psihologije obrazovanja u uenju i pouavanju. Metode istraivanja psihologije
obrazovanja. Tjelesni, kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj. Pamenje. Trostupanjski
model pamenja i model dubine obrade informacija. Zaboravljanje. Uenje - definicija i
temeljni preduvjeti uenja. Odnos uenja i maturacije. Kognitivni razvoj i uenje. Teorije
uenja (bihevioristike teorije, kognitivne teorije, socijalno-kognitivne teorije, humanistike
teorije). Zakonitosti usvajanja znanja i vjetina. Pojave koje prate uenje. Fizioloka osnova
uenja.
Ope i specifine kompetencije:
Student e se upoznati s ulogom psihologije obrazovanja u uenju i pouavanju. Bit e u
stanju razumjeti i objasniti vrste istraivakih nacrta u psihologiji obrazovanja. Moi e
prepoznati najvanije promjene u tjelesnom, kognitivnom, socijalnom i emocionalnom
razvoju uenika. Bit e u stanju primijeniti neke od strategija za pohranu i dozivanje
informacija iz dugotrajnog pamenja. Uoiti e razliite naine uenja te prepoznati na koji se
nain usvajaju razliita svakodnevna ponaanja. Prepoznavajui razliite pojave i zakonitosti
koje prate proces uenja, moi e objasniti i primijeniti neke od strategija za poveanje
uinkovitosti procesa uenja.
Naini izvoenja nastave i usvajanja znanja:
Predavanja, seminari, diskusija, konzultacije.
Obveze studenta:
Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada radnih zadataka, polaganje ispita.
Praenje nastave i praenje i ocjenjivanje studenta:
Provjera znanja i izvravanja radnih zadataka tijekom nastave te zavrnim pismenim ispitom.
Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe kolegija:
Primjena upitnika za evaluaciju nastavnog rada.
Obvezna literatura:
Vizek-Vidovi, V., Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003), Psihologija
obrazovanja, IEP-VERN: Zagreb
Zarevski, P. (1995), Psihologija uenja i pamenja, Naklada Slap: Jastrebarsko.
Dopunska literatura:
Atkinson, R.C., Hilgard, E. R. (2007), Uvod u psihologiju, Naklada Slap: Jastrebarsko.
Grgin, T. (2001), Edukacijska psihologija, Naklada Slap: Jastrebarsko.
Howe, M.J.A. (1999), Psihologija uenja, Naklada Slap: Jastrebarsko
Pletenac V. (2004), Put prema uspjenom uenju ili kako treba uiti, Naklada Slap:
Jastrebarsko.
Schunk, D. (1999),
Merill/Macmillan: NY.
Learning
Theories:
An
Educational
Perspective,
Dopunska literatura:
Borba, M. (2001), Building Moral Intelligence, San Francisco: Jossey-Bass, A Wiley
Company.
Noddings, N. (2002), Educating Moral People, A Caring Alternative to Character
Education, Teachers College, Columbia University, New York and London.
Salovey, P., Sluyter, D. (1999), Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija
pedagoke implikacije, Zagreb: Educa.
Savater, F. (1998), Etika za Amadora, Zagreb: Educa.
Prirunici i asopisi:
Pedagoka enciklopedija, (1989), tom I i II, kolska knjiga: Zagreb
Znanstveni i struni asopisi, domai i strani, iz podruja pedagogije.
11
UMIJEA NASTAVNIKA
obvezni kolegij za stjecanje nastavnikih kompetencija,
II semestar sveuilinih diplomskih nastavnikih studija,
2P+1S sat nastave, 5 ECTS bodova
Nositelj kolegija: dr. sc. Igor Radeka, izv. prof.
Suradnice: mr. sc. Rozana Petani, asist. i Ana Marija Rogi, zn. novakinja
Okvirni sadraj kolegija:
Terminoloko-pojmovna razgranienja: nastavnik uitelj profesor; Deontologija
nastavnikog poziva; Nastavnik profesija ili poziv, vjetina ili umjetnost; Razliiti pristupi
nastavnikom radu; Uloga nastavnika u tradicionalnoj i suvremenoj koli; Nastavnik i
cjeloivotno obrazovanje; Formalno, neformalno i informalno uenje nastavnika u drutvu
znanja; Razliiti modeli obrazovanja nastavnika i njihovi utjecaji na ishode uenja; Temeljne
nastavnike kompetencije; Standardi profesionalnih kompetencija nastavnika.
Razvoj opih i specifinih kompetencija:
Studenti e upoznati razvoj nastavnikog poziva, utvrditi znaaj i ulogu nastavnika u
tradicionalnoj i suvremenoj koli te ulogu cjeloivotnog obrazovanja u drutvu znanja, otkriti
sloenu dinamiku nastavnikog rada, prepoznati kauzalitet izmeu obrazovanja nastavnika,
nastavnikog djelovanja i uenja uenika, otkriti kljune nastavnike kompetencije te razviti
interes i motivaciju za trajan razvoj nastavnike profesije.
Oblici realizacije nastave: Predavanja, radionice, rad u grupama, seminarski rad na radnim
materijalima uz samostalna istraivanja studenata.
Obvezna literatura:
Lorin W. Anderson (1995), International encyclopedia of teaching and teacher
education, 2nd edition, Oxford: Pergamon (odabrana poglavlja).
Willam Glasser (1999), Nastavnik u kvalitetnoj koli, Zagreb: Educa.
Chris Kyriacou (2001), Temeljna nastavna umijea, II dopunjeno izdanje Zagreb:
Educa.
12
Dopunska literatura:
A Memorandum on lifelong learning, European Union 2000.
Mijo Cindri (1995), Profesija uitelj u svijetu i u Hrvatskoj, Zagreb: Persona.
Jacques Delors et al. (1998), Uenje: blago u nama: Izvjee UNESCO-u
Meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee, Zagreb: Educa.
Edgar Faure et al. (1975), Uiti za ivot: svijet obrazovanja danas i sutra, Beograd:
Struna tampa.
Green paper on teacher education in Europe: High Quality Teacher Education for
High Quality Education and Training (2000), Ume: TNTEE.
Wolfgang Hrner, Hans Dbert, Botho von Kopp, Wolfgang Mitter (2007), The
Education Systems of Europe, Dordrecht: Springer.
Life-long learning for all, OECD 1996.
Preporuke meunarodne konferencije. Promjene u obrazovanju uitelja u Europi
Recommendations of the international conference. Changes in teacher education in
Europe, Metodika, Zagreb (2003), br. 6, str. 61-64.
Igor Radeka (1994), Poloaj nastavnika u suvremenoj koli, kolski vjesnik, br. 2, str.
141-148.
Igor Radeka, Izabela Sori (2005), Model permanentnog usavravanja nastavnika,
Pedagogijska istraivanja, Zagreb, br. 1, str. 17-34.
Igor Radeka, Izabela Sori (2005a), Kvaliteta permanentnog usavravanja nastavnika,
Zbornik Uiteljske akademije u Zagrebu, Zagreb, br. 2, str. 263-277.
Igor Radeka (2005b), Nastavnik u suvremenom drutvu. U: Nikola S. Filipovi i
njegovo djelo, Sarajevo: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, str. 64-68.
Igor Radeka, Izabela Sori (2006), Zadovoljstvo poslom i profesionalni status
nastavnika, Napredak, Zagreb, br. 2, str. 161-177.
Igor Radeka (2007), Uloga nastavnika u cjeloivotnom obrazovanju. U: Pedagogija:
prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu znanja, sv. 2, Zagreb: Hrvatsko
pedagogijsko drutvo, str. 603-612. i Pedagogijska istraivanja, Zagreb, br. 2/2007.
str. 283-291.
Vladimir Rosi (1999), Nastavnik - imbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju :
zbornik radova = The Teacher as a Contributor to Quality in Education : collection of
scientific papers / Drugi meunarodni znanstveni kolokvij, 25. - 26. oujka 1999.
Rijeka = Second International Scientific Colloquium.
Ewald Terhart (2005), Standardi za obrazovanje nastavnika, Pedagogijska
istraivanja, Zagreb, br. 1, str. 69-83.
Teacher quality, OECD 1994.
The teacher today (1990), OECD.
Towards the Europe of knowledge, European Commission 1997.
Internetski izvori (odreeni ili po slobodnom izboru).
Napomena: Tijekom nastave studenti e biti upuivani i na ostalu dopunsku literaturu
posveenu nastavnikim umijeima u znanstvenim i strunim asopisima.
13
PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA II
obvezni kolegij za stjecanje nastavnikih kompetencija,
II semestar sveuilinih diplomskih nastavnikih studija,
2P+1S sat nastave, 5 ECTS bodova
Nositeljica kolegija: mr. sc. Lozena Ivanov, vii predava
Okvirni sadraj kolegija:
Teorije motivacije (teorije potreba, kognitivistike teorije motivacije za uenje). Uloga
emocija u procesu uenja. Individualne razlike u osobinama linosti i uenje. Inteligencija i
kreativnost. Samoregulirano uenje. Kognitivni stilovi, stilovi uenja, strategije uenja.
Daroviti uenici. Uenici s posebnim potrebama. Grupni procesi u razredu. Stvaranje
pozitivne okoline za uenje. Interakcija nastavnik-uenik. Procjenjivanje i mjerenje znanja.
Ope i specifine kompetencije:
Student e moi objasniti prirodu motivacije za uenjem iz perspektive razliitih
motivacijskih teorija. Bit e u stanju analizirati neke od moguih uzroka i posljedica niskog i
visokog kolskog postignua. Upoznat e se s komponentama samoreguliranog uenja i
nainima kako uenike pouavati samoreguliranom uenju. Moi e navesti mogunosti rada
s darovitim uenicima kao i uenicima s posebnim potrebama. Prepoznavat e vanost
kvalitetne interakcije uenika i nastavnika, ali i uenika s vrnjacima za uspjenost procesa
uenja. Nauit e odabrati prikladne naine procjenjivanja i mjerenja uenikovih znanja.
Naini izvoenja nastave i usvajanja znanja:
Predavanja, seminari, diskusija, konzultacije.
Obveze studenta:
Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada radnih zadataka, polaganje ispita.
Praenje nastave i praenje i ocjenjivanje studenta:
Provjera znanja i izvravanja radnih zadataka tijekom nastave te zavrnim pismenim ispitom.
Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe kolegija:
Primjena upitnika za evaluaciju nastavnog rada.
Obvezna literatura:
Vizek-Vidovi, V., Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003), Psihologija
obrazovanja, IEP-VERN: Zagreb
Zarevski, P. (1995), Psihologija uenja i pamenja, Naklada Slap: Jastrebarsko.
14
Dopunska literatura:
Atkinson, R.C., Hilgard, E. R. (2007), Uvod u psihologiju, Naklada Slap: Jastrebarsko.
Grgin, T. (2001), Edukacijska psihologija, Naklada Slap: Jastrebarsko.
Howe, M.J.A. (1999), Psihologija uenja, Naklada Slap: Jastrebarsko
Pletenac V. (2004), Put prema uspjenom uenju ili kako treba uiti, Naklada Slap:
Jastrebarsko.
Schunk, D. (1999),
Merill/Macmillan: NY.
Learning
Theories:
An
Educational
Perspective,
15
Naziv kolegija
Nastavno
optere.
P S V
Didaktika
Psihologija obrazovanja I
15
Ukupno
Broj
ECTS
bod.
2. semestar
Nastavnik
Naziv kolegija
Nastavno
optere.
P S V
Umijea nastavnika
Psihologija obrazovanja II
15
Ukupno
Broj
ECTS
bod.
16
18
Meunarodna suradnja
Predstavnik/lan konzorcija u Tempus Joint Project EU Management and Counselling in
European Education od 2006.
Sudjelovanje na meunarodnim znanstvenim skupovima
Meunarodna konferencija Multikulturalizam i post-komunizam, tradicija i demokratski
procesi, Dubrovnik, od 27. do 29. studenog 1997. u organizaciji Hrvatske komisije za
suradnju s UNESCO-om.
Meunarodna konferencija Internacionalizacija visokog obrazovanja, Leipzig, 19. i 30.
studenog i 1. prosinca 2000. godine u organizaciji Europskog udruenja za meunarodno
obrazovanje (European Association for International Education).
Meunarodna konferencija Interkulturalne perspektive obrazovanja u organizaciji Instituta za
globalizaciju i interkulturalno uenje u Zagrebu, u sesiji: Interkulturalnost u oblikovanju
programa i udbenika, kolska knjiga u Zagrebu, 1. i 2. listopada 2004.
Sudionik na seminaru "Development and Dissemination of Good Practice in Teacher Training
for the Western Balkans" u organizaciji i na poziv European Teaching Foundation, Torino,
Italija, odranog u Tirani, Albanija, od 20. do 22. sijenja 2005.
Sudionik meunarodnog znanstveno-strunog skupa Prema novom kurikulumu u odgoju i
obrazovanju, odranog u Zadru, 20. i 21. svibnja 2005. u organizaciji Strunog odjela za
izobrazbu uitelja i odgojitelja predkolske djece, Sveuilite u Zadru. Tema izlaganja:
"Odgovornost moralna kvaliteta odraslih i/ili djece".
Meunarodni kongres "New Trends in Interculturalism: From Research and Training to Peace
building and Beyond", u organizaciji Young SIETAR (Society for Intercultural Education,
Trainig and Research, od 27. do 30. listopada 2005. u Zadru.
Meunarodna konferencija konzorcija Tempus joint project Management und Counselling in
European Education, Zagreb, 20.25. rujna 2007.
Sudjelovanje na domaim znanstvenim i strunim skupovima
Konferencija kola u ratu, odrana pod pokroviteljstvom UNICEF-a na Filozofskom fakultetu
u Zadru 8., 9. i 10. studenog 1993. Tema zlaganja: "kola u ratu".
Pedagogija i hrvatsko kolstvo: juer i danas, za sutra, znanstveno-struni skup odran u
Opatiji 1996. u organizaciji Hrvatskog pedagokog zbora u Zagrebu. Tema izlaganja: "Tko
postaje uitelj?"
Susret pedagoga Hrvatske, odran u Opatiji 13, 14. i 15. travnja 2005., Nacionalni kurikulum
i/ili katalozi znanja. Tema izlaganja: "Znanje vrijedno znanja i znanje vrijedno pouavanja".
Mirisi djetinjstva, XI. dani predkolskog odoja Splitsko-dalmatinske upanije, odrani u
Trogiru, 23. 25. studeni 2005. Tema skupa: Odgojitelj kakav nam treba. Tema plenarnog
predavanja "Profesionalne i karakterne osobine odgojitelja". Radionica za odgojitelje: "Tri
moja ja".
Susret pedagoga Hrvatske Odgoj i socijalizacija, odran u Dubrovniku 5, 6. i 7. travnja 2006.
Tema izlaganja: "Sustav vrijednosti i formiranje osobnosti".
Konferencija Europska iskustva i nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj,
Zagreb, 1. prosinca 2006. u organizaciji Centra za istraivanje i razvoj obrazovanja pri
Institutu za drutvena istraivanja u Zagrebu, Uiteljskog fakulteta, Filozofskog fakulteta,
Prirodoslovno-matematikog fakulteta, Sveuilita u Zagrebu. Tema izlaganja: Aktualno
stanje nacionalnog kurikuluma za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj.
19
20
21
22
23
ivotopis
Roen 3. veljae 1963. godine u Zadru, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu.
Na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveuilita u Splitu upisao je u prvoj generaciji
jednopredmetni studij pedagogije akademske 1982/83. godine. Diplomirao prvi u generaciji s
odlinim uspjehom 20. listopada 1986. godine s radom iz povijesti pedagogije. Za vrijeme
studija nagraen Rektorovom nagradom Sveuilita u Splitu (prvi meu studentima
pedagogije Splitskog sveuilita) kao najbolji student Filozofskog fakulteta u Zadru za
akademsku 1984/85. godinu, a neposredno prije zavretka studija u akademskoj 1985/86.
godini dodijeljeno mu je Priznanje za djelotvornu suradnju i doprinos u razvoju Filozofskog
fakulteta u Zadru prilikom obiljeavanja 30. obljetnice od osnivanja Fakulteta.
Od veljae do rujna 1987. godine radio kao kolski pedagog u Osnovnoj koli Cres na odgoju
i obrazovanju djece s teim oblicima tekoa u razvoju (PUP i mentalna retardacija) koja su
bila smjetena u odgojni dom.
Od rujna 1987. godine zaposlen na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zadru
Sveuilita u Splitu / Odjelu za pedagogiju Sveuilita u Zadru. Zavrio je poslijediplomski
magistarski studij pedagogije na Pedagokom fakultetu Sveuilita u Rijeci obranom
magistarskog rada pod naslovom Permanentno obrazovanje nastavnika, a doktorsku
disertaciju pod naslovom Pedagogija Stjepana Patakija u kontekstu razvoja suvremene
povijesti pedagogije u Hrvatskoj obranio na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Rijeci.
Od poetka 1992. godine neprekidno sudjeluje u radu vie znanstvenoistraivakih projekata
iz podruja pedagogije odobrenih i financiranih od nadlenog ministarstva. Samostalni je
istraiva od 1998. godine: u 1998. i 1999. godini samostalno vodi podprojekt pod naslovom
Kulturna pedagogija u prevenciji socijalno devijantnog ponaanja mladih odgojem zdravog
naina ivota, od 2002. do 2006. godine glavni je istraiva projekta Kvaliteta permanentnog
usavravanja nastavnika, a od 2007. godine vodi projekt Struktura cjeloivotnog obrazovanja
nastavnika na kojem je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta odobrilo znanstvenog
novaka.
Do sada je odravao nastavu iz vie pedagogijskih kolegija, posebno iz podruja povijesti
pedagogije, komparativne pedagogije i didaktike, prema kojima je usmjeren i njegov
istraivaki rad. Od 2005. godine, u skladu s Bolonjskim procesom, autor je 10 novih
preddiplomskih i diplomskih sveuilinih pedagogijskih kolegija verificiranih na Sveuilitu u
Zadru te jednog preddiplomskog kolegija verficiranog na Sveuilitu u Splitu. Nastavno
optereenje u svakoj dosadanjoj akademskoj godini na razini je ili preko propisane nastavne
norme. Sveuilini nastavni rad usavrava u radionicama pod nazivom Aktivno uenje i
kritiko miljenje u visokokolskoj nastavi 2003. godine u organizaciji meunarodnog Foruma
za slobodu odgoja. Odrao pozivno predavanje studentima pedagogije na Pedagokom
fakultetu Sveuilita u Mariboru 2001. godine.
24
Od akademske 2000/01. do 2002/03. godine bio je voditelj Dopunskog pedagokopsiholokog obrazovanja nastavnika na matinoj ustanovi, a od akademske 2003/04. godine
nositelj je kolegija Didaktike na Dopunskom pedagoko-psiholokom obrazovanju nastavnika.
U okviru pedagoko-psiholoke i didaktiko-metodike izobrazbe instruktora letenja nositelj
je kolegija Didaktike na drugim dvama visokim uilitima: Uilitu hrvatskog ratnog
zrakoplovstva Rudolf Perein od akademske 2001/02. godine te Hrvatskom zrakoplovnom
nastavnom sreditu Fakulteta prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu od akademske
2006/07. godine.
Sudjelovao u organizaciji i radu vie domaih i meunarodnih znanstvenih i strunih skupova.
Do sada je recenzirao 7 knjiga, 24 lanka te Nastavni plan i program za osnovne kole u
skladu sa HNOS-om koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od kolske 2006/07. godine.
Bio je lan dvaju strunih povjerenstava za obranu doktorskih disertacija i etiriju strunih
povjerenstava za obranu magistarskih radova od kojih u dvama povjerenstvima kao prvi lan,
sve na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. U matinoj ustanovi bio je mentor i lan
povjerenstava za obrane 60 diplomskih radova, od kojih je tri objavio u koautorstvu sa
diplomaticama. Bio je lan triju strunih povjerenstava za izbor suradnika u suradnika zvanja
i na radna mjesta asistenata te lan povjerenstva za reizbor jedne profesorice visoke kole
sve u znanstvenom podruju drutvenih znanosti, polju odgojnih znanosti i grani sustavne
pedagogije na Sveuilitu u Zadru. Strune ocjene svih povjerenstva u kojima je do sada
sudjelovao potvrdila su tijela nadlenih visokih uilita.
Od 1996. do prestanka izlaenja 2002. godine s prestankom postojanja izdavaa kao tajnik i
izvrni urednik pripremio je za objavljivanje 8 svezaka znanstvenog asopisa Radovi - Razdio
filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije (od br. 34(11) 1996. do br. 41(18) 2002.) u
izdanju Filozofskog fakulteta u Zadru Sveuilita u Splitu.
Na vie naina sudjeluje u javnom strunom radu: od 2001. do 2004. godine bio je
predsjednik Upravnog vijea Doma za psihiki bolesne odrasle osobe u Zadru, od 2006.
godine lan je kolskog vijea Osnovne kole Braa Ribar u Posedarju, za vrijeme Festivala
znanosti u travnju 2007. godine u organizaciji Sveuilita u Zadru odrao predavanje za
javnost s temom iz povijesti pedagogije. Na poziv Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja iz Zagreba obavio je vanjsku evaluaciju rada savjetnika i viih savjetnika
Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje 2007. godine. Od 2003.
godine stalni je suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea na projektu Hrvatskog
biografskog leksikona i autor vie biografskih jedinica (od 6. broja Leksikona). lan je
Hrvatskog pedagoko-knjievnog zbora, Hrvatskog pedagogijskog drutva, Udruge za razvoj
visokog kolstva Universitas te meunarodne udruge European Association for International
Education.
Koautor 3 knjige, objavio 46 lanaka veinom u domaim asopisima i zbornicima radova na
hrvatskom jeziku ali i trima drugim zemljama na tri strana jezika. Sudjelovao je u radu
brojnih simpozija odravanih u Hrvatskoj i est drugih drava. Odrao 18 izlaganja na
znanstvenim skupovima; meu njima je 11 odrano na meunarodnim znanstvenim
skupovima od kojih je 5 odrano u inozemstvu.
Na posljednjim provedenim izborima na temelju tajnog glasanja unutar Studentskog zbora
Sveuilita u Zadru za akademsku 2004/05. godinu studenti pedagogije Sveuilita u Zadru
dodijelili su mu priznanje Oscar Academicus proglasivi ga najboljim profesorom.
Datum posljednjeg izbora u zadnje znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora
Prilikom svih dosadanjih izbora unapreivan je u via zvanja, a posljednji izbor u zvanje
izvanrednog profesora bio je 25. sijenja 2008. godine.
25
27
29
Igor Radeka, Rozana Petani i Ana Marija Rogi (2008), Cjeloivotno obrazovanje nastavnika
i odrivi razvoj, u zborniku: Cjeloivotno uenje za odrivi razvoj, Rijeka, Uiteljski fakultet
Sveuilita u Rijeci, svezak 1, str. 301-306.
Umijea nastavnika
Marko Paleki, Florian Mller, Igor Radeka i Rozana Petani (2004), Interes za studij:
Empirijsko istraivanje uvjeta i uinaka interesa za sveuilini studij, u asopisu: Napredak,
Zagreb, br. 4, str. 389-404.
Marko Paleki, Igor Radeka i Rozana Petani (2005), Motivacija za studij i zadovoljstvo
studijem, u zborniku: Stanje i perspektive obrazovanja nastavnika : Situation and prospect of
teachers' education, Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, str. 69-73.
Igor Radeka i Izabela Sori (2005), Model permanentnog usavravanja nastavnika, u
asopisu: Pedagogijska istraivanja, Zagreb, br. 1, str. 17-34.
Igor Radeka i Izabela Sori (2005), Kvaliteta permanentnog usavravanja nastavnika, u
asopisu: Zbornik Uiteljske akademije u Zagrebu, br. 2, 263-278.
Igor Radeka (2005), Nastavnik u suvremenom drutvu, u zborniku: Nikola S. Filipovi i
njegovo djelo, Sarajevo, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, str. 64-68.
Igor Radeka i Izabela Sori (2006), Zadovoljstvo poslom i profesionalni status nastavnika, u
asopisu: Napredak, Zagreb, br. 2, str. 161-177.
Florian Mller, Marko Paleki i Igor Radeka (2006), Determinanten der Lernbereitschaft und
der Leistung im Studium, u asopisu: Odgojne znanosti, Zagreb, vol. 8, br. 2(12), str. 401419.
Igor Radeka (2007), Uloga nastavnika u cjeloivotnom obrazovanju, u zborniku: Pedagogija:
Prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu znanja, Zagreb, Hrvatsko pedagogijsko drutvo,
svezak 2, str. 603-612. Meu 126 priloga izlaganih na Prvom kongresu pedagoga Hrvatske i
objavljenih u dvama zbornicima radova u kojima je objavljen i ovaj rad urednitvo asopisa
Pedagogijska istraivanja izdvojilo ga je zajedno s 12 drugih radova s Kongresa i objavilo u
broju 2/2007., str. 283-291.
Igor Radeka, Rozana Petani i Ana Marija Rogi (2008), Cjeloivotno obrazovanje nastavnika
i odrivi razvoj, u zborniku: Cjeloivotno uenje za odrivi razvoj, Rijeka, Uiteljski fakultet
Sveuilita u Rijeci, svezak 1, str. 301-306.
30
31
32
33
ivotopis
Roena 29. prosinca 1969. godine u Zadru, gdje je zavrila osnovnu i srednju kolu odgojnoobrazovnog smjera, 1988. godine te upisala studij za uitelja razredne nastave na kojem je
diplomirala 1990. godine. Diplomirala jednopredmetni studij pedagogije, 1994. godine, na
Filozofskom fakultetu u Zadru. Za vrijeme studija dobila je Rektorsku nagradu za akademsku
1993/1994. godinu kao najbolja studentica Filozofskog fakulteta u Zadru.
Nakon zavrenog studija radila je dvije godine u Gradskoj knjinici Zadar te stekla uvjete za
struno zvanje diplomiranog bibliotekara. Osim toga radila je tri godine u djejem vrtiu i
osnovnim kolama.
Akademske 1998./99. godine upisala je poslijediplomski znanstveni studij pedagogije, smjer
Predkolski odgoj u obiteljskom i institucionalnom okruenju na Filozofskom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu. Od 1999. godine zaposlena kao asistent na Odsjeku za pedagogiju
Filozofskog fakulteta u Zadru, a od 2003. godine Odjelu za pedagogiju Sveuilita u Zadru.
Stupanj magistra znanosti iz podruja pedagogije stekla je 2005. godine obranom rada na
temu Povezanost samoprocjene roditeljske kompetentnosti i stavova prema odgojnim
postupcima.
Trenutno vodi nastavu iz kolegija Obiteljska pedagogija, te seminar iz kolegija Opa povijest
pedagogije i Predkolska pedagogija na Odjelu za pedagogiju. Osim toga bila je ukljuena u
organiziranje i voenje studentske prakse iz kolegija Metodika rada kolskog pedagoga, te
voenje seminara iz kolegija Didaktika i Sistematska pedagogija. Takoer je bila ukljuena u
izvoenje nastave iz kolegija Opa pedagogija na zajednikim programskim osnovama i na
Visokom vojnom uilitu u Zemuniku pri koli nastavnika letenja.
U studenom 2006. godine pokrenula je postupak za stjecanje akademskog stupnja doktora
znanosti predajom sinopsisa doktorske disertacije u redovnu proceduru na Filozofskom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu, gdje je utvreno da zadovoljava sve potrebne uvjete za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija te je sinopsis pozitivno ocijenjen. U
listopadu 2007. godine navedeni postupak i formalno je zavren kada je tema doktorske
disertacije iz podruja Obiteljske pedagogije, pod nazivom Dimenzije roditeljskog ponaanja
i stavovi adolescenata prema obiteljskom ivotu, prihvaena od strane Senata Sveuilita u
Zagrebu.
Od 2003. do 2007. godine sudjelovala je u edukaciji iz Gestalt psihoterapije pri Gestalt
Psychotherapy Training Institute na Malti te diplomirala 2008. godine i stekla zvanje
diplomiranog gestalt terapeuta. Kroz 2004. i 2005. godinu te od 2008. godine ukljuena u rad
Crvenog kria na projektu Obiteljskog savjetovanja o prevenciji i zlouporabi droga te pilotprojektu Savjetodavna, psiholoka i psihoterapijska pomo socijalno osjetljivim kategorijama
ljudi, gdje je voditelj projekta. Takoer je ukljuena u rad Studentskog savjetovalita
34
Sveuilita u Zadru koje je ukljueno u Tempus projekt pod nazivom Developing University
Counseling and Advisory Services (DUCAS) zajedno sa savjetovalitima na slijedeim
sveuilitima u: Rijeci, Zagrebu, Groningenu, Goteborgu, Southamptonu, Stratchlydeu,
Helsinkiju.
Bila je suradnica na projektu Moralne kvalitete sudionika u odgoju i obrazovanju iji je
glavni istraiva dr. sc. Dijana Vican od 2002. godine. Od 2007. godine suradnica je na
projektima Nove paradigme ranog odgoja iji je glavni istraiva prof. dr. Dubravka Male,
te Struktura cjeloivotnog obrazovanja nastavnika iji je glavni istraiva dr. sc. Igor
Radeka.
lan je sljedeih drutava od:
1995. Drutva bibliotekara u Zadru,
2002. Hrvatskog pedagogijskog drutva,
2003. Gestalt Psychotherapy Training Institute Malta,
2004. lan i aktivista Drutva crvenog kria u Zadru,
2006. pridrueni lan Hrvatskog psiholokog drutva i Drutva psihologa Zadar,
2008. pridrueni lan Drutva gestalt i integrativnih terapeuta Hrvatske.
Od 2000. god. sudjelovala na 17 domaih i meunarodnih znanstvenih i strunih skupova iz
podruja pedagogije.
Objavljeni radovi
Skoko, R. (1999): Dani porta i stvaralatva. Zagreb: kolske novine, br. 21.
Skoko, R. (2002): Razvoj studija pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zadru i planovi za
budunost. Zagreb: kolske novine, br. 34.
Paleki, M., I. Radeka i R. Petani (2003), Motivacija za studij i zadovoljstvo studijem. U:
Rosi, V. (ur.), Stanje i perspektive obrazovanja nastavnika. Rijeka: Filozofski fakultet, str.
69-74.
Paleki, M., I. Radeka i R. Petani (2004), Interes za studij Empirijsko istraivanje uvjeta i
uinaka interesa za sveuilini studij. Zagreb: Napredak, br. 4, str. 389-404.
Petani, R. (2006): Roditeljska kompetentnost i odgojni postupci. Zagreb: Zrno, br. 72(98), str.
5-8.
Petani, R. (2007), Samoprocjena kompetentnosti roditelja za roditeljsku ulogu i odabir
odgojnih postupaka. Zagreb: Napredak, br. 1, str. 5-22.
Petani, R. (2007), Pojam obitelji i suvremeni smjerovi istraivanja obitelji. U: Previi, V.,
oljan, N., Hrvati, N. (ur.), Pedagogija: prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu znanja.
Zagreb: HPD, str. 513-522.
Petani, R. (2007), Odgojni postupci roditelja i meusobne razlike. Split: kolski vjesnik, vol.
56, br. 4, str. 487-503.
Radeka, I., Petani, R. i Rogi, A.M. (2008), Cjeloivotno obrazovanje nastavnika i odrivi
razvoj. u zborniku: Cjeloivotno uenje za odrivi razvoj, Rijeka 2008, Uiteljski fakultet
Sveuilite u Rijeci, svezak 1, str. 301-306.
35
36
ivotopis
Roena je 5. rujna 1980. godine u Metkoviu. Osnovnu kolu zavrila je u Kominu (na
Neretvi), a opu gimnaziju u Ploama. Dvopredmetni studij pedagogije i filozofije upisala je
na Filozofskom fakultetu u Zadru 1999. godine. Diplomirala je u lipnju 2004. godine na
Odjelu za pedagogiju s temom Tisak kao odgojno-obrazovni imbenik i time stekla zvanje
profesora pedagogije i filozofije. Od 1. rujna 2004. godine zaposlena je kao znanstveni novak,
a od 2. veljae 2006. godine kao asistent na Odjelu za pedagogiju Sveuilita u Zadru.
Suradnica je na kolegijima Temeljna znanja o odgoju i obrazovanju, Uvod u pedagogiju,
Opa pedagogija, Teorije odgoja i obrazovanja i Teorije odgoja i obrazovanja u praksi.
Od jeseni 2005. je suradnica na kolegiju Opa pedagogija (Temeljna znanja o odgoju i
obrazovanju) pri Uilitu HRZ-a Rudolf Perein u Programu dopunskog obrazovanja za
asnike i doasnike HV-a.
2005. godine upisuje Poslijediplomski znanstveni magistarski studij iz podruja drutvenih
znanosti, polja odgojnih znanosti na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveuilita
u Rijeci, a 2007. godine prelazi na Poslijediplomski sveuilini doktorski studij pedagogije pri
Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, smjer: Kurikulum
suvremenog odgoja i kole.
Bila je znanstveni novak na znanstvenom projektu Moralne kvalitete sudionika u formalnom
odgoju i obrazovanju (voditeljica projekta: prof. dr. sc. Dijana Vican) u vrijeme trajanja
projekta.
Od 2007. je suradnica na znanstvenom projektu Odgoj i obrazovanje za poduzetnitvo
(voditeljica projekta: prof. dr. sc. Dijana Vican).
Sudjelovala je na nekoliko okruglih stolova i znanstvenih seminara.
37
38
Roena 23. studenog 1981. godine u Zagrebu. Osnovnu kolu i opu gimnaziju zavrila u
Ogulinu. 2000. godine upisuje dvopredmentni studij sociologije i pedagogije na Filozofskom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu. 2005. godine diplomirala na Odsjeku za sociologiju sa
temom Virtualne i realne ljudske zajednice.
1. oujka 2006. godine zaposlena je na Sveuilitu u Zadru, na radnom mjestu asistenta na
Odjelu za pedagogiju. Suradnica je na kolegijima na Temeljna znanja o odgoju i obrazovanju,
Uvod u pedagogiju, Opa pedagogija, Teorije odgoja i obrazovanja i Teorije odgoja i
obrazovanja u praksi.
Od jeseni 2006. godine je suradnica na kolegiju Opa pedagogija (Temeljna znanja o odgoju i
obrazovanju) pri Uilitu HRZ-a Rudolf Perein, kola nastavnika letenja IX., kao i u
Programu dopunskog obrazovanja za asnike i doasnike HV-a.
U jesen 2006. upisala je Poslijediplomski sveuilini doktorski studij pedagogije pri Odsjeku
za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, smjer: Kurikulum suvremenog
odgoja i kole.
Suradnica je na znanstvenom projektu Odgoj i obrazovanje za poduzetnitvo (voditeljica
projekta: prof. dr. sc. Dijana Vican).
39
Prikaz knjige
Luketi, D. (2007), Visoko obrazovanje: osiguranje kvalitete i akreditacija. Rjenik temeljnih
pojmova i definicija. asopis za visoko obrazovanje, br. 1., 2007., str. 113 114. Zagreb:
Educa.
40
Roena je 25. travnja 1983. godine u vicarskoj, u mjestu Liestal, gdje pohaa osnovnu kolu
od 3. do 7. razreda. Prva dva i osmi razred zavrava u Zadru. 1996. godine trajno se vraa u
Hrvatsku i nastavlja kolovanje u Jezinoj gimnaziji Vladimira Nazora. Na Filozofskom
fakultetu u Zadru upisuje 2001. godine studij pedagogije i njemakog jezika i knjievnosti.
Diplomirala je 10. studenog 2006. godine na Odjelu za njemaki jezik i knjievnost iz
podruja sociolingvistike.
Od 15. sijenja 2007. godine je u radnom odnosu na odreeno vrijeme u Osnovnoj koli
Polinik kao nastavnica njemakog jezika. Tijekom rada u koli, 28. oujka 2007. godine,
sudjeluje na strunom usavravanju u radionici o projektnoj nastavi koja je odrana u
Osnovnoj koli ime Budinia u Zadru.
Od 1. listopada iste godine zaposlena je na Sveuilitu u Zadru na Odjelu za pedagogiju kao
znanstveni novak na znanstvenom projektu dr. sc. Igora Radeke, izv. prof. "Struktura
cjeloivotnog obrazovanja nastavnika". Voditeljica je seminara iz kolegija Povijest
pedagogijskih teorija i Nacionalna povijest pedagogije. Sudjelovala je na (dva znanstvenostruna skupa) tri znanstvena i struna skupa. (U tijeku je upis na doktorski studij na
Sveuilitu u Klagenfurtu). Poslijediplomski doktorski studij upisala je 15. rujna 2008. godine
na Alpe Jadran Sveuilitu u Klagenfurtu.
Sudjelovanje na znanstvenim i strunim skupovima
Igor Radeka, Rozana Petani, Ana Marija Rogi, Cjeloivotno obrazovanje nastavnika i odrivi
razvoj, izlaganje na znanstveno-strunom skupu s meunarodnim sudjelovanjem Cjeloivotno
uenje za odrivi razvoj odranom u organizaciji Uiteljskog fakulteta Sveuilita u Rijeci u
suradnji s Primorsko-goranskom i Liko-senjskom upanijom u hotelu Jezero u Plitvicama od
21. do 23. svibnja 2008. godine. Rad je objavljen u Zborniku radova s meunarodnog
znanstvenog skupa.
Igor Radeka, Ana Marija Rogi, Strukturne promjene u obrazovanju nastavnika, izlaganje na
meunarodnom znanstveno-strunom skupu Perspektive cjeloivotnog obrazovanja uitelja i
odgojitelja odranom u organizaciji Odjela za izobrazbu uitelja i odgojitelja Sveuilita u
Zadru u Novom kampusu Sveuilita u Zadru 30. i 31. svibnja 2008. godine. Cjeloviti rad bit
e objavljen u zborniku radova koji je u pripremi.
Igor Radeka, Marko Paleki, Ana Marija Rogi, Lehrerfortbildung in Kroatien: Stand und
Perspektiven, poster na meunarodnom znanstvenom skupu Lehrerinnen und Lehrer lernen:
Konzepte und Befunde zur Lehrerfortbildung odranom u organizaciji Alpe Adria Sveuilita
u Klagenfurtu od 15. do 17. rujna 2008. godine. Cjeloviti rad bit e objavljen u zborniku
radova koji je u pripremi.
41
42