KATARINA II VELIKA

Uslovi pod kojima je Katarina prihvatila sve to je Rusko (ukljuujui i pravoslavlje)

moda su urokovali i njenu linu nezainteresovanost za religiju. Ratove protiv
Osmanlija vodila je pod izgovorom da eli zatiti krane. Rimokatolicima je postavila
odreene granice, te je pokuala nad njima ostvariti veu kontrolu za vrijeme podjele
Poljske. Katarinina je Rusija, ipak, pruila sklonite Jevrejima, koji su 1773. godine
protjerivani u Evropi. Na poetku svoje vladavine Katarina je krenula u provoenje
opte politike reforme, rukovodei se idejama Prosvjetiteljsva. Sprovedene su
reforme Senata (1763. godine), sekularizacija crkvenih dobara (1764. godine) i
pripremljena je promjena zakona. Oformljen je saziv zakonodavne komisije u kojoj su
bili zastupljeni svi slojevi drutva, osim zavisnog seljatva, ali je komisija rasputena
prije nego to je poela da radi. Katarina je reorganizovala rusku provincijalnu
administraciju, dajui vladi veu kontrolu nad seoskim podrujima usljed seoskih
buna. Ovaj proces je zavren 1775. godine. Godine 1785. Katarina je izdala proglas
kojim je dozvoljeno narodu da koristi prijestolje kao zakonsko tijelo, oslobaa
gospodstvo od dravne slube i poreza, gospodske titule ini nasljednim, i daje
gospodstvu punu kontrolu nad njihovim kmetovima i zemljom. Katarina je nastavila
sprovoditi utjecaj zapada na Rusiju. Ipak, za raliku od Petra I Velikog, obuzdala je silu
i usredotoila se na provoenje individualnih akcija. Njene reforme su stigle i dalje
nakon to je neuspjeni ustanak Jemeljana Pugaeva potresao Istonu Rusiju. Kao
rezultat, Katarina je ostvarila nekoliko drastinih reformi unutar ruskog drutva.
Uspostavila je Slobodno ekonomsko drutvo 1765. godine, da bi ohrabrila
modernizaciju poljoprivrede i industrije.Katarina je tokom svoje duge vladavine imala
je mnogo ljubavnika, koje je drala na visokim pozicijama dok god su sluili svojoj
svrsi, a zatim ih penzionisala dajui im ogromne posjede i skupe darove. Katarina je
bila hladna majka Pavlu, ali brina nana svom najstarijem unukuAleksandru. Vrlo je
vjerovatno da je krunu eljela ostaviti upravo Aleksandru, preskoivi tako Pavla.
Njena grubost prema Pavlu bila je i rezultat politikog nepovjerenja zbog onoga to je
vidjela u njegovom karaketeru, ali i posljedica hladnog ophoenja Katarinine majke
Ivane prema njoj samoj. Pavla su neki Katarinini protivnici smatrali zakonitim
nasljednikom Petra III i carem Rusije, ali sama Katarina je u svojim memoarima
natuknula da Pavle moda i nije Petrov sin. Drei Pavla u svojevrsnom kunom
pritvoru, Katarina je sinu dala do znanja da ne eli da se on uplie u njene poslove,
niti da on dijeli njen autoritet. Carica je doivjela srani udar u kupaonici 5.
novembra 1796. godine, i uslijed ega je, ne povrativi svijest, u 22:15 sljedee noi
umrla u svom krevetu. Mitovi o njenoj smrti preivjeli su do danas, te su i dalje
popularan dio prie o njemakoj princezi, koja je postala najpoznatija ruska carica.