Professional Documents
Culture Documents
Zakon o Planiranju I Izgradnji 2014
Zakon o Planiranju I Izgradnji 2014
O PLANIRANJU I IZGRADNJI
("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013
- odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014)
I OSNOVNE ODREDBE
1. Predmet ureivanja
lan 1
Ovim zakonom ureuje se: uslovi i nain ureenja prostora, ureivanje i korienje graevinskog zemljita i izgradnja
objekata; vrenje nadzora nad primenom odredaba ovog zakona i inspekcijski nadzor; druga pitanja od znaaja za
ureenje prostora, ureivanje i korienje graevinskog zemljita i za izgradnju objekata.
Odredbe ovog zakona ne odnose se na planiranje i ureenje prostora, odnosno izgradnju i uklanjanje objekata koji se
u smislu zakona kojim se ureuje odbrana smatraju vojnim kompleksima, odnosno vojnim objektima, kao i na
izgradnju objekata koji se u smislu zakona kojim se ureuje rudarstvo smatraju rudarskim objektima, postrojenjima i
ureajima.
2. Pojmovi
lan 2
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledee znaenje:
ta. 1)-3) (brisane)
4) namena zemljita jeste nain korienja zemljita odreen planskim dokumentom;
5) pretena namena zemljita jeste nain korienja zemljita za vie razliitih namena, od kojih je jedna
preovlaujua;
6) povrina javne namene jeste prostor odreen planskim dokumentom za ureenje ili izgradnju objekata javne
namene ili javnih povrina za koje je predvieno utvrivanje javnog interesa u skladu sa posebnim zakonom (ulice,
trgovi, parkovi i dr.);
7) obuhvat plana jeste prostorno ili administrativno odreena celina za koju je predviena izrada nekog prostornog ili
urbanistikog plana u skladu sa zakonom;
8) urbana obnova jeste skup planskih, graditeljskih i drugih mera kojima se obnavlja, ureuje ili rekonstruie izgraeni
deo grada ili gradskog naselja;
9) regulaciona linija jeste linija koja razdvaja povrinu odreene javne namene od povrina predvienih za druge
javne i ostale namene;
10) graevinska linija jeste linija na, iznad i ispod povrine zemlje i vode do koje je dozvoljeno graenje osnovnog
gabarita objekta;
11) nomenklatura statistikih teritorijalnih jedinica jeste skup pojmova, naziva i simbola koji opisuje grupe teritorijalnih
jedinica sa nivoima grupisanja i koja sadri kriterijume po kojima je izvreno grupisanje, a koju usvaja Vlada, na
predlog republikog organa nadlenog za poslove statistike;
12) bruto razvijena graevinska povrina jeste zbir povrina svih nadzemnih etaa objekta, merenih u nivou podova
svih delova objekta - spoljne mere obodnih zidova (sa oblogama, parapetima i ogradama);
13) indeks zauzetosti parcele jeste odnos gabarita horizontalne projekcije izgraenog ili planiranog objekta i ukupne
povrine graevinske parcele, izraen u procentima;
14) indeks izgraenosti parcele jeste odnos (kolinik) bruto razvijene graevinske povrine izgraenog ili planiranog
objekta i ukupne povrine graevinske parcele;
15) ESPON jeste evropska mrea institucija koje se bave prikupljanjem informacija i pokazatelja za prostorno
planiranje;
15a) direktiva Inspire je dokument kojim se postavljaju osnovna pravila usmerena ka uspostavljanju Infrastrukture
prostornih informacija u Evropskoj uniji, a u Srbiji se sprovodi kroz Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka;
16) naseljeno mesto jeste izgraeni, funkcionalno objedinjeni prostor na kome su obezbeeni uslovi za ivot i rad ljudi
i zadovoljavanje zajednikih potreba stanovnika;
17) grad jeste naselje koje je kao grad utvreno zakonom;
18) selo jeste naselje ije se stanovnitvo preteno bavi poljoprivredom, a koje nije sedite optine;
19) graevinsko podruje jeste ureeni i izgraeni deo naseljenog mesta, kao i neizgraeni deo podruja odreen
planskim dokumentom za zatitu, ureenje ili izgradnju objekta;
20) graevinska parcela jeste deo graevinskog zemljita, sa pristupom javnoj saobraajnoj povrini, koja je
izgraena ili planom predviena za izgradnju;
20a) graevinski kompleks predstavlja celinu koja se sastoji od vie meusobno povezanih samostalnih funkcionalnih
celina, odnosno katastarskih parcela, koje mogu imati razliitu namenu;
21) investitor jeste lice za ije potrebe se gradi objekat i na ije ime glasi graevinska dozvola;
22) objekat jeste graevina spojena sa tlom, koja predstavlja fiziku, funkcionalnu, tehniko-tehnoloku ili biotehniku
celinu (zgrade svih vrsta, saobraajni, vodoprivredni i energetski objekti, objekti infrastrukture elektronskih
komunikacija - kablovska kanalizacija, objekti komunalne infrastrukture prikljuak na elektroenergetsku mreu,
industrijski, poljoprivredni i drugi privredni objekti, objekti sporta i rekreacije, groblja, sklonita i sl.) koji moe biti
podzemni ili nadzemni;
22a) objekti javne namene su objekti namenjeni za javno korienje i mogu biti objekti javne namene u javnoj svojini
po osnovu posebnih zakona (linijski infrastrukturni objekti, objekti za potrebe dravnih organa, organa teritorijalne
autonomije i lokalne samouprave itd.) i ostali objekti javne namene koji mogu biti u svim oblicima svojine (bolnice,
domovi zdravlja, domovi za stare, objekti obrazovanja, otvoreni i zatvoreni sportski i rekreativni objekti, objekti kulture,
saobraajni terminali, pote i drugi objekti);
22b) klasa u smislu ovog zakona predstavlja grupu graevinskih objekata, odnosno radova, svrstanih prema
zajednikim karakteristikama u pogledu strukturne i tehnoloke sloenosti, uticaja na ivotnu sredinu i namene,
odnosno rizika koji prati njihovo izvoenje odnosno korienje;
23) zgrada jeste objekat sa krovom i spoljnim zidovima, izgraena kao samostalna upotrebna celina koja prua zatitu
od vremenskih i spoljnih uticaja, a namenjena je za stanovanje, obavljanje neke delatnosti ili za smetaj i uvanje
ivotinja, robe, opreme za razliite proizvodne i uslune delatnosti i dr. Zgradama se smatraju i objekti koji imaju krov,
ali nemaju (sve) zidove (npr. nadstrenica), kao i objekti koji su preteno ili potpuno smeteni ispod povrine zemlje
(sklonita, podzemne garae i sl.);
24) pomoni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagraen ili
moe biti sagraen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garae, ostave, septike jame, bunari, cisterne
za vodu i sl.);
24a) ekonomski objekti jesu objekti za gajenje ivotinja (staje za gajenje konja, tale za gajenje goveda, objekti za
gajenje ivine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunia, ukrasne ivine i ptica); pratei objekti za
gajenje domaih ivotinja (ispusti za stoku, betonske piste za odlaganje vrstog stajnjaka, objekti za skladitenje
osoke); objekti za skladitenje stone hrane (senici, magacini za skladitenje koncentrovane stone hrane, betonirane
silo jame i silo trenevi), objekti za skladitenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koevi) i drugi slini objekti na
poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za maine i vozila, punice, suionice i sl.);
25) (brisana)
26) linijski infrastrukturni objekat jeste javni put, javna eleznika infrastruktura, elektroenergetski vod, naftovod,
produktovod, gasovod, objekat visinskog prevoza, linijska infrastruktura elektronskih komunikacija vodovodna i
kanalizaciona infrastruktura i sl. koji moe biti nadzemni ili podzemni, ija izgradnja je predviena odgovarajuim
planskim dokumentom;
26a) tuneli (putni, elezniki ili za posebnu namenu) su posebna vrsta podzemnih infrastrukturnih objekata, ijom
izgradnjom se ne naruava korienje zemljita na povrini terena postojee namene, uz eventualna tehnika
ogranienja koje definie planski dokument;
27) komunalna infrastruktura jesu svi objekti infrastrukture za koje reenje za izvoenje radova, odnosno graevinsku
dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave;
27v) klizite je vid erozije zemljita koja se odvija pod uticajem prirodnih i seizmolokih prilika pri emu se deo
stenovite ili rastresite mase odvaja od podloge i nekontrolisano klizi po kliznoj povrini;
28) pripremni radovi jesu radovi koji prethode graenju objekta i odnose se naroito na: ruenje postojeih objekata
na parceli, izmetanje postojee infrastrukture na parceli, raiavanje terena na parceli, obezbeenje prostora za
dopremu i smetaj graevinskog materijala i opreme, graenje i postavljanje objekata, instalacija i opreme
privremenog karaktera za potrebe izvoenja radova (postavljanje gradiline ograde, kontejnera i sl.), zemljani radovi,
radovi kojima se obezbeuje sigurnost susednih objekata, odnosno sigurnost i stabilnost terena (ipovi, dijafragme,
potporni zidovi i sl.), obezbeivanje nesmetanog odvijanja saobraaja i korienje okolnog prostora;
29) tehnika dokumentacija jeste skup projekata koji se izrauju radi: utvrivanja koncepta objekta, razrade uslova,
naina izgradnje objekta i za potrebe odravanja objekta;
30) izgradnja objekta jeste skup radnji koji obuhvata: prethodne radove, izradu i kontrolu tehnike dokumentacije,
pripremne radove za graenje, graenje objekta i struni nadzor u toku graenja objekta;
31) graenje jeste izvoenje graevinskih i graevinsko-zanatskih radova, ugradnja instalacija, postrojenja i opreme;
32) rekonstrukcija jeste izvoenje graevinskih radova na postojeem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima
se: utie na stabilnost i sigurnost objekta i zatitu od poara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnoloki proces;
menja spoljni izgled objekta ili poveava broj funkcionalnih jedinica vri zamena ureaja, postrojenja, opreme i
instalacija sa poveanjem kapaciteta;
32a) rekonstrukcija linijskog infrastrukturnog objekta jeste izvoenje graevinskih radova u zatitnom pojasu, u skladu
sa posebnim zakonom, kojima se moe promeniti gabarit, volumen, poloaj ili oprema postojeeg objekta;
33) dogradnja jeste izvoenje graevinskih i drugih radova kojima se izgrauje novi prostor van postojeeg gabarita
objekta, kao i nadziivanje objekta, i sa njim ini graevinsku, funkcionalnu ili tehniku celinu;
34) adaptacija jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu, kojima se: vri promena
organizacije prostora u objektu, vri zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima se ne
utie na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utie na
bezbednost susednih objekata, saobraaja, zatite od poara i ivotne sredine;
35) sanacija jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu kojima se vri popravka ureaja,
postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utie
na bezbednost susednih objekata, saobraaja i ivotne sredine i ne utie na zatitu prirodnog i nepokretnog kulturnog
dobra, odnosno njegove zatiene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
35a) sanacija klizita obuhvata sve radove kojima se vri saniranje klizita nastalih na graevinskom, umskom,
poljoprivrednom, putnom ili drugoj vrsti zemljita. Ovi radovi obuhvataju raiavanje i otklanjanje nanosa nastalih
kao posledica klizanja tla, projektovanje, obezbeenje potrebne tehnike dokumentacije, potrebnih graevinskih
uslova i izvoenje graevinskih radova potrebnih za sanaciju i zatitu od pojave novog klizita;
36) investiciono odravanje je izvoenje graevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u
cilju poboljanja uslova korienja objekta u toku eksploatacije;
36a) tekue (redovno) odravanje objekta jeste izvoenje radova koji se preduzimaju radi spreavanja oteenja koja
nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oteenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja
preventivnih i zatitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeuje odravanje objekta na zadovoljavajuem nivou
upotrebljivosti, a radovi na tekuem odravanju stana jesu kreenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija,
radijatora i drugi slini radovi;
37) restauratorski, konzervatorski i radovi na revitalizaciji kulturnih dobara su radovi koji se izvode na nepokretnim
kulturnim dobrima i njihovoj zatienoj okolini, u skladu sa posebnim i ovim zakonom;
38) gradilite jeste zemljite ili objekat, posebno obeleeno, na kome se gradi, rekonstruie ili uklanja objekat,
odnosno izvode radovi na odravanju objekta;
39) uklanjanje objekta ili njegovog dela jeste izvoenje radova na ruenju objekta ili dela objekta;
40) standardi pristupanosti jesu obavezne tehnike mere, standardi i uslovi projektovanja, planiranja i izgradnje
kojima se osigurava nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama;
41) separat o tehnikim uslovima izgradnje (u daljem tekstu: separat) jeste dokument koji donosi imalac javnih
ovlaenja u okviru svoje nadlenosti kad planski dokument ne sadri uslove, odnosno podatke za izradu tehnike
dokumentacije, koji sadri odgovarajue uslove i podatke za izradu tehnike dokumentacije, a naroito kapacitete i
mesto prikljuenja na komunalnu i drugu infrastrukturu prema klasama objekata i delovima podruja za koje se
donosi;
42) imaoci javnih ovlaenja su dravni organi, organi autonomne pokrajine i lokalne samouprave, posebne
organizacije i druga lica koja vre javna ovlaenja u skladu sa zakonom;
43) finansijer jeste lice koje po osnovu zakljuenog i overenog ugovora sa investitorom finansira, odnosno sufinansira
izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju ili izvoenje drugih graevinskih odnosno investicionih
radova predvienih ovim zakonom i na osnovu tog ugovora stie odreena prava i obaveze koje su ovim zakonom
propisane za investitora u skladu sa tim ugovorom, osim sticanja prava svojine na objektu koji je predmet izgradnje.
6. Graevinski proizvodi
lan 6
Graevinski proizvodi jesu graevinski materijali i od njih izraeni graevinski elementi, koji se proizvode i isporuuju
na trite radi trajne ugradnje u objekte ili njihove delove i ija svojstva imaju uticaj na svojstva objekata u pogledu
osnovnih zahteva za objekte.
Graevinski i drugi proizvodi koji se koriste prilikom graenja objekta ili izvoenja radova, moraju ispunjavati zahteve
propisane ovim zakonom i posebnim propisima.
Vlada blie propisuje tehnike zahteve i sistem ocenjivanja i provere svojstava graevinskih proizvoda koji su
namenjeni za trajnu ugradnju u objekte.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva blie propisuje nain postupak sprovoenja objedinjene procedure.
U nadlenom organu odreuje se lice koje vodi registar objedinjenih procedura (u daljem tekstu: registrator).
Registrator je duan da obezbedi objavljivanje lokacijskih uslova, graevinske i upotrebne dozvole u elektronskom
obliku putem interneta, u roku od tri radna dana od dana njihovog izdavanja.
Registrator je odgovoran za zakonito, sistematino i aurno voenje registra objedinjenih procedura, u skladu sa ovim
zakonom.
Registrator je duan da podnese prekrajnu prijavu iz lana 211a ovog zakona, protiv imaoca javnih ovlaenja i
odgovornog lica imaoca javnih ovlaenja, ako tokom sprovoenja objedinjene procedure taj imalac javnih ovlaenja
ne postupa na nain i u rokovima propisanim ovim zakonom, najkasnije u roku od tri radna dana od isteka propisanog
roka za postupanje od strane imaoca javnih ovlaenja.
Rukovodilac nadlene slube ima prava i odgovornosti koja su ovim zakonom propisana za registratora, ako se u
nadlenom organu ne odredi registrator u skladu sa stavom 2. ovog lana.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva propisuje voenje i sadrinu registra objedinjenih procedura, obaveze i
ovlaenja registratora i obim javne dostupnosti podataka i dokumenata sadranih u registru.
3) po prijavi radova, potvruje njen prijem prijave bez odlaganja, osim ako se uz prijavu radova podnosi sredstvo
obezbeenja iz lana 98. ovog zakona, u kom sluaju nakon provere valjanosti sredstva obezbeenja prijavu radova
potvruje, odnosno odbacuje reenjem, u roku od pet radnih dana;
4) po zahtevu za prikljuenje objekta na infrastrukturu, upuuje taj zahtev imaocu javnih ovlaenja u roku od tri radna
dana od dana podnoenja zahteva;
5) po zahtevu za izdavanje upotrebne dozvole, dozvolu izdaje najkasnije u roku od pet radnih dana od dana
podnoenja zahteva za izdavanje upotrebne dozvole;
6) po zahtevu za izdavanje reenja iz lana 145. ovog zakona reenje izdaje najkasnije u roku od pet radnih dana od
dana podnoenja zahteva.
Formu i sadrinu zahteva i prijave iz stava 1. ovog lana, kao i dokumentacije koja se podnosi uz zahteve i prijavu,
propisuje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
U okviru rokova propisanih u stavu 1. ovog lana, nadleni organ je duan da po slubenoj dunosti, u ime i za raun
podnosioca zahteva, pribavlja sve akte, uslove i druga dokumenta, koje izdaju imaoci javnih ovlaenja, a uslov su za
sprovoenje objedinjene procedure.
Primerak izdate graevinske dozvole i prijave radova nadleni organ dostavlja graevinskoj inspekciji bez odlaganja.
Ako je ovim zakonom propisano da se u posebnim sluajevima graenja, odnosno izvoenja radova, ne sprovodi
odreena faza objedinjene procedure ili je ta faza pojednostavljena, za sprovoenje pojednostavljene i preostalih faza
objedinjene procedure vae rokovi propisani u stavu 1. ovog lana, ako drugaije nije propisano zakonom.
U sluaju tete nastale kao posledica primene tehnike dokumentacije, na osnovu koje je izdata graevinska dozvola
ili reenje iz lana 145. ovog zakona, za koju se naknadno utvrdi da nije u skladu sa propisima i pravilima struke, za
tetu solidarno odgovaraju projektant koji je izradio i potpisao tehniku dokumentaciju, vrilac tehnike kontrole i
investitor.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva blie utvruje sadraj izvoda iz projekta aktom kojim se ureuje
sprovoenje objedinjene procedure.
lan 9
(Brisano)
2. Prostorni planovi
2.1. Prostorni plan Republike Srbije
lan 14
Prostorni plan Republike Srbije donosi se za teritoriju Republike Srbije i osnovni je planski dokument prostornog
planiranja i razvoja u Republici.
Ostali planski dokumenti moraju biti u skladu sa Prostornim planom Republike Srbije.
Prostorni plan Republike Srbije ima strateko-razvojnu i optu regulatornu funkciju.
Prostorni plan Republike Srbije donosi se za period od najmanje 10 godina, a najvie do 25 godina.
Prostorni plan Republike Srbije moe se menjati i pre isteka roka za koji je donet.
lan 15
Prostorni plan Republike Srbije sadri naroito:
1) polazne osnove za izradu plana;
2) ocenu postojeeg stanja;
3) ciljeve i principe prostornog razvoja;
4) principe i propozicije zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema;
5) prostorni razvoj i distribuciju stanovnitva;
6) mree naselja i javnih slubi;
7) prostorni razvoj saobraaja i infrastrukturnih sistema od znaaja za Republiku Srbiju;
lan 16
Odluku o izradi Prostornog plana Republike Srbije donosi Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove
prostornog planiranja.
Odluka iz stava 1. ovog lana sadri podatke o cilju donoenja, roku izrade, izvoru sredstva za izradu, mestu
odravanja javnog uvida i dr.
Odluka iz stava 1. ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 18
Regionalni prostorni plan sadri naroito:
1) polazne osnove za izradu plana;
2) ocenu postojeeg stanja;
3) ciljeve i principe regionalnog prostornog razvoja;
4) koncepciju regionalnog prostornog razvoja;
5) principe i propozicije zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema;
6) koncepciju i propozicije prostornog razvoja i distribucije stanovnitva, mree naseljenih mesta i javnih slubi;
7) funkcionalno povezivanje naseljenih mesta;
8) principe i propozicije prostornog razvoja privrede, distribuciju aktivnosti i upotrebu zemljita;
lan 20
Prostorni plan jedinice lokalne samouprave sadri naroito:
1) obuhvat graevinskog podruja;
2) planirane namene prostora;
3) mreu naselja i distribuciju slubi i delatnosti;
4) prostorni razvoj saobraaja i infrastrukturnih sistema;
5) delove teritorije za koje je predviena izrada urbanistikog plana ili urbanistikog projekta;
6) ureajne osnove za sela;
7) planiranu zatitu, ureenje, korienje i razvoj prirodnih i kulturnih dobara i ivotne sredine;
8) pravila ureenja i pravila graenja za delove teritorije za koje nije predviena izrada urbanistikog plana;
9) mere i instrumente za sprovoenje plana;
10) mere za ravnomerni teritorijalni razvoj jedinice lokalne samouprave.
Izvetaj o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo dokumentacione osnove planskog dokumenta.
Za delove administrativnog podruja grada Beograda, van obuhvata generalnog urbanistikog plana, donose se
prostorni planovi gradskih optina sa elementima i sadrajem prostornog plana jedinice lokalne samouprave u skladu
sa ovim zakonom.
lan 20a
Ureajna osnova za selo se izrauje obavezno za sela koja nemaju donet planski dokument sa detaljnou koja je
potrebna za izdavanje lokacijskih uslova i sastavni je deo prostornog plana jedinice lokalne samouprave, odnosno
donosi se za sela za koja nije predviena izrada planskog dokumenta.
Kad se ureajna osnova za selo izrauje pre ili nakon donetog prostornog plana njihova izrada i donoenje se vri u
skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na izradu i donoenje urbanistikog plana.
Ureajna osnova za selo sprovodi se direktno izdavanjem lokacijskih uslova, a sadri naroito:
1) granicu prostornog obuhvata;
2) detaljnu podelu podruja na prostorne celine u odnosu na njihovu namenu;
3) prikaz graevinskog podruja (katastarskih parcela);
4) prikaz povrina javne namene;
5) regulaciju i nivelaciju;
6) pravila ureenja i graenja po prostornim celinama;
7) druge detaljne uslove korienja, ureenja i zatite prostora i objekata.
Ureajna osnova za selo se izrauje u svrhu prostornog razvoja sela i podsticanja njegovog odrivog razvoja,
uvaavajui tipoloke i morfoloke razliitosti, a naroito:
1) geomorfoloke (ravniarska, dolinska, brdska, planinska i dr. sela),
2) regionalne i tradicionalne (zbijen, razbijen tip sela, povremeno i stalno naseljena sela, naputena sela), kao i
3) druge razliitosti.
Izuzetno do donoenja ureajne osnove za selo iz stava 1. ovog lana, lokacijski uslovi se mogu izdati na osnovu
optih pravila ureenja i graenja, i to za objekte koji po svojoj nameni, veliini i kapacitetima ne menjaju namenu i
izgled prostora i koji nemaju negativni uticaj na okolno podruje, a naroito za:
1) izgradnju novih objekata u neposrednoj blizini postojeih ili sruenih objekata,
2) rekonstrukciju postojeih objekata ili nove izgradnje na istoj katastarskoj parceli.
6) za izgradnju objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva ili
nadleni organ autonomne pokrajine.
Izvetaj o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo dokumentacione osnove planskog dokumenta.
Na izgradnju elektroenergetske prenosne i distributivne mree i elektronske komunikacione mree i ureaja, koje su u
funkciji izgradnje objekata ili ureenja prostora predvienih prostornim planom podruja posebne namene, a nalaze
se izvan obuhvata tog plana, mogu se primeniti i odredbe iz l. 69. i 217. ovog zakona.
lan 22
Prostorni plan podruja posebne namene sadri naroito:
1) polazne osnove za izradu plana;
2) ocenu postojeeg stanja (SWOT analiza);
3) posebno obeleavanje graevinskog podruja sa granicama podruja;
4) delove teritorije za koje je predviena izrada urbanistikog plana;
5) ciljeve, principe i operativne ciljeve prostornog razvoja podruja posebne namene;
6) koncepciju prostornog razvoja podruja posebne namene;
7) koncepciju i propoziciju zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema;
8) koncepciju i propozicije u odnosu na eventualne demografsko-socijalne probleme;
9) prostorni razvoj funkcije posebne namene, distribuciju aktivnosti i upotrebu zemljita;
10) prostorni razvoj saobraaja, infrastrukturnih sistema i povezivanje sa drugim mreama;
11) pravila ureenja i graenja i druge elemente regulacije za delove teritorije u obuhvatu plana za koje nije
predviena izrada urbanistikog plana;
12) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih i kulturnih dobara;
13) mere zatite ivotne sredine;
14) mere i instrumenti za ostvarivanje prostornog plana podruja posebne namene i prioritetnih planskih reenja;
15) mere za sprovoenje prostornog plana posebne namene.
Strateka procena uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo plana.
Izuzetno za linijske infrastrukturne objekte, prostorni plan podruja posebne namene moe se izraivati paralelno sa
izradom idejnog projekta koji sadri sve potrebne tehnike podatke.
3. Urbanistiki planovi
3.1. Generalni urbanistiki plan
lan 23
Generalni urbanistiki plan se donosi kao strateki razvojni plan, sa optim elementima prostornog razvoja.
Generalni urbanistiki plan se donosi za naseljeno mesto, koje je u skladu sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji
Republike Srbije ("Slubeni glasnik RS", broj 129/07), utvreno kao grad, odnosno grad Beograd.
lan 24
Generalni urbanistiki plan sadri naroito:
1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja;
2) generalna urbanistika reenja sa namenama povrina koje su preteno planirane u graevinskom podruju;
3) generalne pravce i koridore za saobraajnu, energetsku, vodoprivrednu, komunalnu i drugu infrastrukturu;
4) podelu na celine za dalju plansku razradu planovima generalne regulacije za celo graevinsko podruje;
5) druge elemente koji su znaajni za dalju plansku razradu urbanistikog plana.
lan 26
Plan generalne regulacije sadri naroito:
1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja;
2) podelu prostora na posebne celine i zone;
3) pretenu namenu zemljita po zonama i celinama;
4) regulacione i graevinske linije;
5) potrebne nivelacione kote raskrsnica ulica i povrina javne namene;
6) koridore i kapacitete za saobraajnu, energetsku, komunalnu i drugu infrastrukturu;
7) mere zatite kulturno-istorijskih spomenika i zatienih prirodnih celina;
8) zone za koje se obavezno donosi plan detaljne regulacije sa propisanom zabranom izgradnje do njegovog
donoenja;
9) lokacije za koje se obavezno izrauje urbanistiki projekat, odnosno raspisuje konkurs;
10) pravila ureenja i pravila graenja po celinama i zonama za koje nije predvieno donoenje plana detaljne
regulacije;
11) druge elemente znaajne za sprovoenje plana.
Plan detaljne regulacije se donosi za delove naseljenog mesta, ureenje neformalnih naselja, zone urbane obnove,
infrastrukturne koridore i objekte i podruja za koja je obaveza njegove izrade odreena prethodno donetim planskim
dokumentom.
Plan detaljne regulacije moe se doneti i kada prostornim, odnosno urbanistikim planom jedinice lokalne
samouprave njegova izrada nije odreena, na osnovu odluke nadlenog organa ili po zahtevu lica koje sa jedinicom
lokalne samouprave zakljui ugovor o finansiranju izrade tog planskog dokumenta.
Izuzetno za linijske infrastrukturne objekte, plan detaljne regulacije, moe da se izrauje istovremeno sa izradom
idejnog projekta koji sadri sve potrebne tehnike podatke.
Za zone urbane obnove planom detaljne regulacije razrauju se naroito i kompozicioni ili oblikovni plan i plan
parternog ureenja.
Kada je planskim dokumentom ireg podruja predviena izrada plana detaljne regulacije, taj planski dokument ireg
podruja mora da sadri pravila regulacije, parcelacije i graenja koja e se primenjivati prilikom izdavanja lokacijskih
uslova i sprovoenja postupaka parcelacije i preparcelacije do donoenja plana detaljne regulacije.
Odlukom o izradi planskog dokumenta iz stava 1. ovog lana moe se utvrditi period zabrane izgradnje u obuhvatu
tog planskog dokumenta, a najdue 12 meseci od dana donoenja te odluke. Ako u propisanom roku plan detaljne
regulacije ne bude usvojen, lokacijski uslovi izdae se u skladu sa lanom 57. stav 5. ovog zakona.
lan 28
Plan detaljne regulacije sadri naroito:
1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja, podelu prostora na posebne celine i zone;
2) detaljnu namenu zemljita;
3) regulacione linije ulica i javnih povrina i graevinske linije sa elementima za obeleavanje na geodetskoj podlozi;
4) nivelacione kote ulica i javnih povrina (nivelacioni plan);
5) popis parcela i opis lokacija za javne povrine, sadraje i objekte;
6) koridore i kapacitete za saobraajnu, energetsku, komunalnu i drugu infrastrukturu;
7) mere zatite kulturno-istorijskih spomenika i zatienih prirodnih celina;
8) lokacije za koje se obavezno izrauje urbanistiki projekat ili raspisuje konkurs;
9) pravila ureenja i pravila graenja po celinama i zonama;
10) druge elemente znaajne za sprovoenje plana detaljne regulacije.
Za zone urbane obnove planom detaljne regulacije razrauju se naroito i kompozicioni ili oblikovni plan i plan
parternog ureenja.
Kada se urbanistikim planom namena zemljita menja tako da nova namena zahteva bitno drugaiju parcelaciju plan
detaljne regulacije moe sadrati i plan parcelacije.
2) pravila graenja;
3) grafiki deo.
Ako uslovi za projektovanje, odnosno prikljuenje, nisu utvreni planskim dokumentom, organ nadlean za izdavanje
graevinske dozvole e ih pribaviti iz separata.
Odluku o donoenju, odnosno izmeni i dopuni separata, donosi nadleni imalac javnih ovlaenja, po potrebi, na
sopstvenu inicijativu, ili na inicijativu organa nadlenog za izdavanje graevinske dozvole.
Separatom se moe utvrditi za koje klase i namene objekata i u kojim delovima podruja za koje se donosi je
potrebno pribaviti uslove imalaca javnih ovlaenja, u skladu sa ovim zakonom.
Uslovi sadrani u planskom dokumentu, odnosno pribavljeni iz separata ili pribavljeni od imaoca javnog ovlaenja,
imaju istu pravnu snagu i obavezujui su za sve uesnike u postupku.
Pravila graenja u zavisnosti od vrste planskog dokumenta mogu da sadre i druge uslove arhitektonskog
oblikovanja, materijalizacije, zavrne obrade, kolorita i drugo.
Kontrolu usklaenosti regionalnog prostornog plana za podruje autonomne pokrajine, regionalnog prostornog plana
za podruje grada Beograda, prostornog plana jedinice lokalne samouprave, generalnog urbanistikog plana i
urbanistikog plana koji se izrauje u obuhvatu prostornog plana podruja posebne namene unutar granica
zatienog podruja, sa aktom o proglaenju zatienog podruja vri, u roku od 15 dana od dana podnoenja
zahteva za kontrolu usklaenosti planskog dokumenta, komisija koju obrazuje ministar nadlean za poslove
prostornog planiranja i urbanizma, odnosno, za planske dokumente na teritoriji autonomne pokrajine, komisija koju
obrazuje nadleni organ autonomne pokrajine.
Sredstva za rad komisije koju obrazuje ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma obezbeuju se
u budetu Republike Srbije, a za rad komisije koju obrazuje nadleni organ autonomne pokrajine u budetu
autonomne pokrajine.
Po izvrenoj kontroli iz stava 6. ovog lana, komisija sastavlja izvetaj i u roku od osam dana od dana izvrene
kontrole, dostavlja ga ministru nadlenom za poslove graevinarstva, odnosno nadlenom organu autonomne
pokrajine.
U sluaju da ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma utvrdi da nema uslova za davanje
saglasnosti na plan, naloie nosiocu izrade planskog dokumenta izradu novog nacrta tog planskog dokumenta u
roku od 90 dana od dana dostavljanja naloga.
Ako u roku iz stava 6. ovog lana kontrola usklaenosti nije izvrena, smatrae se da je saglasnost data.
U fazi izrade i donoenja planskog dokumenta, pribavljaju se saglasnosti i miljenja, propisani ovim zakonom.
Izradom prostornih, odnosno urbanistikih planova rukovodi odgovorni planer, odnosno odgovorni urbanista.
9. Odgovorni planer
lan 37
Odgovorni planer moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem na akademskim studijama drugog stepena
(diplomske akademske studije - master, specijalistike akademske studije) odnosno lice sa visokom strunom
spremom i najmanje pet godina radnog iskustva, koje ima strune rezultate na izradi dokumenata prostornog
planiranja i odgovarajuu licencu izdatu u skladu sa ovim zakonom.
Strunim rezultatima iz stava 1. ovog lana smatraju se rezultati ostvareni na rukovoenju, izradi ili saradnji na izradi
najmanje dva dokumenta prostornog planiranja.
Po donoenju planskih dokumenata, tekstualni deo svih planskih dokumenata se objavljuje u slubenom glasilu
donosioca planskih dokumenata, odnosno u slubenom glasilu Republike Srbije, slubenom glasilu autonomne
pokrajine ili slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave, osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere
ureenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje. Planski dokument iz stava 1. ovog lana objavljuje se u
elektronskom obliku i dostupan je putem interneta, osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere ureenja i
pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje.
lan 44
(Brisan)
lan 45
Za potrebe praenja stanja u prostoru nadleni organ jedinice lokalne samouprave obrazuje lokalni informacioni
sistem planskih dokumenata i stanja u prostoru, u skladu sa naelima INSPIRE direktive.
Rok za uspostavljanje lokalnog informacionog sistema iz stava 1. ovog lana je godinu dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Svi planski dokumenti, evidentirani u lokalnom informacionom sistemu, dostupni su zainteresovanim licima i u
elektronskom obliku, putem interneta osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere ureenja i pripreme
teritorije za potrebe odbrane zemlje.
Rani javni uvid i javni uvid obavlja komisija za planove jedinice lokalne samouprave za planska dokumenta iz
nadlenosti jedinice lokalne samouprave, odnosno komisija za javni uvid za prostorne planove u nadlenosti
Republike Srbije koju obrazuje ministarstvo nadleno za poslove prostornog planiranja i urbanizma, a za prostorne
planove u nadlenosti autonomne pokrajine komisija za javni uvid koju obrazuje organ autonomne pokrajine nadlean
za poslove prostornog planiranja i urbanizma.
Sredstva za obavljanje ranog javnog uvida i javnog uvida obezbeuju se u budetu.
lan 47
Nosilac izrade planskih dokumenata je nadleni organ za poslove prostornog i urbanistikog planiranja u Republici
Srbiji, autonomnoj pokrajini, optini, gradu i gradu Beogradu.
Organ iz stava 1. ovog lana moe ustupiti izradu dokumenata prostornog i urbanistikog planiranja privrednom
drutvu, odnosno drugom pravnom licu koje u skladu sa odredbama ovog zakona ispunjava propisane uslove za
izradu planskih dokumenata.
Ustupanje izrade planskih dokumenata vri se u skladu sa zakonom kojim se ureuju javne nabavke.
U sluaju da nadleni organ donese odluku o ponavljanju javnog uvida za deo nacrta planskog dokumenta, javni uvid
ne moe da traje krae od 15 dana od dana oglaavanja.
O izvrenom javnom uvidu planskog dokumenta, nadleni organ, odnosno komisija za planove sainjava izvetaj koji
sadri podatke o izvrenom javnom uvidu, sa svim primedbama i odlukama po svakoj primedbi.
Izvetaj iz stava 3. ovog lana dostavlja se nosiocu izrade planskog dokumenta, koje je duno da u roku od 30 dana
od dana dostavljanja izvetaja postupi po odlukama sadranim u stavu 3. ovog lana.
Sredstva za obavljanje strune kontrole obezbeuju se u budetu.
lan 51
U sluaju da nakon javnog uvida u nacrt planskog dokumenta nadleni organ, odnosno komisija za planove utvrdi da
usvojene primedbe sutinski menjaju planski dokument, donosi odluku kojom se nosiocu izrade nalae da izradi novi
nacrt planskog dokumenta, u roku koji ne moe biti dui od 60 dana od dana donoenja odluke.
Nacrt planskog dokumenta iz stava 1. ovog lana podlee strunoj kontroli.
Broj lanova, nain rada, sastav i druga pitanja od znaaja za rad Komisije, odreuje se podzakonskim aktom koji
donosi ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma i aktom o obrazovanju Komisije.
Za obavljanje pojedinih strunih poslova za potrebe Komisije, organ nadlean za obrazovanje Komisije moe
angaovati druga pravna i fizika lica.
lan 54
Ako planski dokument, odnosno separat, ne sadri mogunosti, ogranienja i uslove za izgradnju objekata, odnosno
sve uslove za prikljuenje na komunalnu, saobraajnu i ostalu infrastrukturu, nadleni organ te uslove pribavlja po
slubenoj dunosti, o troku podnosioca zahteva uz naknadu stvarnih trokova izdavanja. Imaoci javnih ovlaenja
duni su da te uslove po zahtevu nadlenog organa dostave u roku od 15 dana od dana prijema zahteva.
Do donoenja urbanistikog plana u skladu sa ovim zakonom, lokacijski uslovi za dogradnju postojee komunalne
infrastrukture izdaju se u skladu sa faktikim stanjem u regulaciji postojee saobraajnice ili druge javne povrine.
lan 55
Lokacijski uslovi sadre sve urbanistike, tehnike i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog, odnosno
projekta za graevinsku dozvolu i projekta za izvoenje, kao i podatke o:
1) broju i povrini katastarske parcele, osim za linijske infrastrukturne objekte i antenske stubove;
2) nazivu planskog dokumenta, odnosno planskom dokumentu i urbanistikom projektu na osnovu kojeg se izdaju
lokacijski uslovi i pravila graenja za zonu ili celinu u kojoj se nalazi predmetna parcela;
3) uslove za prikljuenje na komunalnu, saobraajnu i drugu infrastrukturu;
4) podatke o postojeim objektima na toj parceli koje je potrebno ukloniti pre graenja;
5) druge uslove u skladu sa posebnim zakonom.
lan 56
Nadleni organ je duan da u roku od pet radnih dana od dana pribavljanja svih potrebnih uslova i drugih podataka od
imaoca javnih ovlaenja izda lokacijske uslove.
Na izdate lokacijske uslove moe se podneti prigovor nadlenom optinskom, odnosno gradskom veu, u roku od tri
dana od dana dostavljanja lokacijskih uslova, a ako je lokacijske uslove izdalo nadleno ministarstvo ili nadleni organ
autonomne pokrajine, prigovor se izjavljuje Vladi, preko nadlenog ministarstva.
lan 57
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu prostornog plana podruja posebne namene i prostornog plana jedinice lokalne
samouprave, za delove teritorije u obuhvatu plana za koje nije predviena izrada urbanistikog plana.
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu plana generalne regulacije, za delove teritorije za koje nije predviena izrada
plana detaljne regulacije.
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu plana detaljne regulacije.
Ukoliko je planskim dokumentom predviena izrada urbanistikog projekta, ili je urbanistiki projekat izraen po
zahtevu investitora, lokacijski uslovi se izdaju na osnovu tog planskog dokumenta i urbanistikog projekta.
Ukoliko je za podruje, na kome se nalazi katastarska parcela za koju je podnet zahtev za izdavanje lokacijskih
uslova, predviena obaveza dalje planske razrade, a takav planski dokument nije donet u roku propisanom lanom
27. stav 6. ovog zakona, lokacijski uslovi izdaju se na osnovu podzakonskog akta kojim se ureuju opta pravila
parcelacije, ureenja i graenja, i na osnovu postojeeg planskog dokumenta koji sadri regulacionu liniju.
Lokacijski uslovi iz stava 5. ovog lana obavezno sadre: klasu i namenu objekta, poloaj objekta u odnosu na
regulacione linije, dozvoljeni indeks zauzetosti parcele, dozvoljenu visinu objekta, bruto razvijenu graevinsku
povrinu objekta (BRGP), uslove i nain obezbeenja pristupa parceli i prostora za parkiranje vozila.
Lokacijski uslovi vae 12 meseci od dana izdavanja ili do isteka vaenja graevinske dozvole izdate u skladu sa tim
uslovima, za katastarsku parcelu za koju je podnet zahtev.
Podnosilac zahteva moe podneti zahtev za izmenu jednog ili vie uslova za projektovanje, odnosno prikljuenje
objekta na infrastrukturnu mreu u kom sluaju se vri izmena lokacijskih uslova.
Program implementacije regionalnog prostornog plana donosi organ nadlean za donoenje plana, u roku od jedne
godine od dana stupanja na snagu regionalnog prostornog plana.
Organ nadlean za poslove prostornog planiranja duan je da organu koji je doneo Program podnosi godinje
izvetaje o ostvarivanju prostornog plana.
Izmene i dopune programa iz st. 1. i 3. ovog lana, na osnovu analize efekata primenjenih mera i stanja u prostoru
mogu biti izvrene i pre isteka roka od pet godina, na predlog organa nadlenog za poslove prostornog planiranja.
lan 59
(Brisan)
lan 61
Urbanistiki projekat se izrauje za jednu ili vie katastarskih parcela na overenom katastarsko-topografskom planu.
Urbanistikim projektom za urbanistiko-arhitektonsku razradu lokacije moe se utvrditi promena i precizno
definisanje planiranih namena u okviru planom definisanih kompatibilnosti, prema proceduri za potvrivanje
urbanistikog projekta utvrenoj ovim zakonom.
Promena i precizno definisanje planiranih namena, u smislu stava 2. ovog lana, dozvoljena je kada je planom
predviena bilo koja od kompatibilnih namena.
lan 62
Urbanistiki projekat moe da izrauje privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koji su upisani u
odgovarajui registar za izradu urbanistikih planova i izradu tehnike dokumentacije.
Izradom urbanistikog projekta rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke sa odgovarajuom licencom.
lan 63
Organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove urbanizma potvruje da urbanistiki projekat nije u
suprotnosti sa vaeim planskim dokumentom i ovim zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu ovog
zakona.
Pre potvrivanja urbanistikog projekta, organ nadlean za poslove urbanizma organizuje javnu prezentaciju
urbanistikog projekta u trajanju od sedam dana.
Na javnoj prezentaciji se evidentiraju sve primedbe i sugestije zainteresovanih lica.
Po isteku roka za javnu prezentaciju, nadleni organ u roku od tri dana dostavlja urbanistiki projekat sa svim
primedbama i sugestijama komisiji za planove.
Komisija za planove duna je da, u roku od osam dana od dana prijema, razmotri sve primedbe i sugestije sa javne
prezentacije, izvri strunu kontrolu i utvrdi da li je urbanistiki projekat u suprotnosti sa planom ireg podruja, o
emu sainjava pismeni izvetaj sa predlogom o prihvatanju ili odbijanju urbanistikog projekta.
Organ nadlean za poslove urbanizma duan je da, u roku od pet dana od dana dobijanja predloga komisije iz stava
5. ovog lana potvrdi ili odbije potvrivanje urbanistikog projekta i o tome bez odlaganja pismenim putem obavesti
podnosioca zahteva.
Na obavetenje iz stava 6. ovog lana moe se podneti prigovor optinskom, odnosno gradskom veu, u roku od tri
dana.
Organ koji je potvrdio urbanistiki projekat duan je da u roku od pet dana od dana potvrivanja projekta, taj projekat
objavi na svojoj internet stranici.
lan 64
Planom generalne regulacije i planom detaljne regulacije moe se utvrditi obaveza raspisivanja urbanistikoarhitektonskog konkursa za reenje lokacija koje su od znaaja za jedinicu lokalne samouprave.
lan 66
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra provodi preparcelaciju, odnosno parcelaciju.
Uz zahtev za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije podnosi se dokaz o reenim imovinsko-pravnim
odnosima za sve katastarske parcele i projekat preparcelacije, odnosno parcelacije potvren od strane organa
nadlenog za poslove urbanizma jedinice lokalne samouprave, iji sastavni deo je projekat geodetskog obeleavanja.
Po zahtevu za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije, organ nadlean za poslove dravnog premera i
katastra, donosi reenje o formiranju katastarske/ih parcele/a.
Primerak reenja dostavlja se i nadlenom organu koji je potvrdio projekat preparcelacije, odnosno parcelacije.
Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja.
Pravnosnano reenja iz stava 3. ovog lana, organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra dostavlja i
poreskoj upravi na teritoriji na kojoj se nalazi predmetna nepokretnost.
lan 67
Kad je projekat preparcelacije izraen za potrebe eksproprijacije, kao i za graevinske parcele javne namene
odreene na osnovu plana parcelacije sadranog u planskom dokumentu, uz zahtev za provoenje preparcelacije
podnosi se projekat preparcelacije potvren od strane organa nadlenog za poslove urbanizma.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra donosi reenje o formiranju katastarskih parcela, na osnovu
projekta preparcelacije iz stava 1. ovog lana ili na osnovu plana parcelacije za graevinske parcele javne namene
sadranog u planskom dokumentu.
Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja.
Reenjem iz stava 2. ovog lana ne menja se vlasnik na novoformiranim katastarskim parcelama.
Primerak reenja iz stava 2. ovog lana dostavlja se vlasnicima graevinskog zemljita i podnosiocu zahteva.
20.3. Geodetski elaborat ispravke granica susednih parcela i spajanje susednih parcela istog
vlasnika
lan 68
Ispravka granica susednih katastarskih parcela, spajanje susednih katastarskih parcela istog vlasnika, kao i spajanje
susednih parcela na kojima je isto lice vlasnik ili dugoroni zakupac na osnovu ranijih propisa, vri se na osnovu
elaborata geodetskih radova.
Elaborat geodetskih radova iz stava 1. ovog lana izrauje se u skladu sa propisima o dravnom premeru i katastru.
Pre izrade elaborata geodetskih radova, vlasnik katastarske parcele reava imovinsko pravne odnose.
Ukoliko je susedna katastarska parcela u javnoj svojini, saglasnost za ispravku granice daje nadleni pravobranilac.
Vlasnik parcele, nakon izrade elaborata geodetskih radova, podnosi zahtev za ispravku granica parcele organu
nadlenom za poslove dravnog premera i katastra.
Uz zahtev iz stava 5. ovog lana, vlasnik podnosi i dokaz o reenim imovinsko pravnim odnosima.
Prilikom ispravke granice susednih parcela mora se potovati pravilo da katastarska parcela u javnoj svojini koja se
pripaja susednoj parceli ne ispunjava uslove za posebnu graevinsku parcelu, kao i da je manje povrine od parcele
kojoj se pripaja.
Trokove ispravke granica parcele snosi vlasnik, odnosno zakupac katastarske parcele.
Za graenje, odnosno postavljanje objekata iz lana 2. ta. 26) i 27), elektroenergetskih i elektronskih objekata ili
komunikacionih mrea i ureaja, moe se formirati graevinska parcela koja odstupa od povrine ili poloaja
predvienih planskim dokumentom za tu zonu, pod uslovom da postoji pristup objektu, odnosno ureajima, radi
odravanja i otklanjanja kvarova ili havarije. Kao dokaz o reenom pristupu javnoj saobraajnoj povrini priznaje se i
ugovor o uspostavljanju prava slubenosti prolaza sa vlasnikom poslunog dobra, odnosno saglasnost vlasnika
poslunog dobra.
Za postavljanje stubnih transformatorskih stanica 10/04 kv i 20/04 kv, merno-regulacionih stanica za gas kod
potroaa, elektrodistributivnih, elektroprenosnih, anemometorskih i meteorolokih stubova, kao i stubova
elektronskih komunikacija ne primenjuju se odredbe o formiranju graevinske parcele propisane ovim zakonom.
Za objekte iz stava 1. ovog lana, koji se sastoje iz podzemnih i nadzemnih delova, graevinska parcela formira se za
nadzemne delove tih objekata (glavni objekat, ulazna i izlazna mesta, reviziona okna i sl.), dok se za podzemne
delove tog objekta u trasi koridora ne formira posebna graevinska parcela.
Za nadzemne elektroenergetske vodove i elise vetroturbina ne formira se posebna graevinska parcela.
Ukoliko se nadzemni linijski infrastrukturni objekat prostire preko teritorija dve ili vie katastarskih optina, pre
izdavanja upotrebne dozvole, formira se jedna ili vie graevinskih parcela, tako da jedna graevinska parcela
predstavlja zbir delova pojedinanih katastarskih parcela unutar granice katastarske optine, osim u sluaju kada je
kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima u postupku izdavanja graevinske dozvole podnet ugovor o pravu
slubenosti, u skladu sa ovim zakonom.
Objekti iz stava 1. ovog lana mogu se graditi i na poljoprivrednom zemljitu, uz prethodno pribavljenu saglasnost
ministarstva nadlenog za poslove poljoprivrede. Za potrebe izgradnje navedenih objekata na poljoprivrednom
zemljitu, mogu se primenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na preparcelaciju, parcelaciju i ispravku granica
susednih parcela, kao i odredbe o odstupanju od povrine ili poloaja predvienih planskim dokumentom u skladu sa
stavom 1. ovog lana.
Zemljite iznad podzemnog linijskog infrastrukturnog objekta ne mora predstavljati povrinu javne namene. Iznad
podzemnog infrastrukturnog objekta izuzetno mogu se graditi objekti u skladu sa ovim zakonom, uz pribavljanje
tehnikih uslova u skladu sa posebnim zakonom, zavisno od vrste infrastrukturnog objekta.
Kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljitu, za objekte iz st. 1. i 2. ovog lana, moe se podneti i
ugovor o ustanovljavanju prava slubenosti, odnosno ugovor o zakupu zemljita u privatnoj svojini sa vlasnikom
zemljita, zakljuen u skladu sa posebnim propisima, kao i ugovor o uspostavljanju prava slubenosti zakljuen sa
vlasnikom, odnosno korisnikom zemljita koji je imalac javnih ovlaenja, na period koji odredi vlasnik, odnosno
korisnik zemljita. Za izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju komunalne infrastrukture i linijskih infrastrukturnih i
elektroenergetskih objekata, kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljitu, moe se, umesto
propisanih dokaza iz ovog lana i drugih dokaza propisanih ovim zakonom dostaviti i popis katastarskih parcela sa
priloenim saglasnostima vlasnika, odnosno korisnika zemljita. Kada se kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim
odnosima na zemljitu prilae ugovor o ustanovljavanju prava slubenosti ili saglasnost vlasnika ili korisnika zemljita,
organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra upisuje pravo svojine samo na objektu, a ugovor, odnosno
saglasnost vlasnika se upisuje u list nepokretnosti koji vodi organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra.
Kada je Republika Srbija vlasnik zemljita na kome nije upisano pravo korienja u korist nekog drugog lica,
Republika direkcija za imovinu Republike Srbije, u ime Republike Srbije, daje saglasnost ili zakljuuje ugovore o
uspostavljanju prava slubenosti na tom zemljitu.
Na zemljitu iznad podzemnih delova objekta iz stava 1. ovog lana i na zemljitu ispod vodova visokonaponskih
dalekovodova i elisa vetroturbina, investitor ima pravo prolaza ili preleta ispod, odnosno iznad zemljita, uz obavezu
sopstvenika, odnosno draoca tog zemljita da ne ometa izgradnju, odravanje i upotrebu tog objekta.
U sluaju iz stava 10. ovog lana, ne dostavlja se dokaz o reenim imovinsko pravnim odnosima u smislu ovog
zakona, niti se formira graevinska parcela za predmetno zemljite.
Investitor za izgradnju objekata iz stava 1. ovog lana ima pravo prolaza i provoza preko susednog i okolnog zemljita
koje je u svojini drugih vlasnika, radi izvoenja radova u toku izgradnje, kada to zahteva tehnoloki postupak i na
nain koji je u skladu sa takvim tehnolokim postupkom.
Svi vlasnici i draoci susednog i okolnog zemljita duni su da omogue nesmetani pristup gradilitu i trpe izvoenje
radova za potrebe izgradnje objekta ili ureaja iz stava 1. ovog lana.
Investitor je duan da vlasnicima ili draocima susednog ili okolnog zemljita nadoknadi tetu koja bude priinjena
prolazom i prevozom i vrati zemljite u prvobitno stanje. Ako ne bude postignut sporazum o visini naknade tete,
odluku o tome donosi nadleni sud.
Ako se na osnovu izvetaja iz stava 5. ovog lana utvrdi da nema urbanistikih uslova za izradu projekta
preparcelacije, odnosno parcelacije, nadleni organ o tome obavetava podnosioca zahteva, koji ima pravo da u roku
od tri dana od dana dobijanja obavetenja podnese prigovor optinskom, odnosno gradskom veu.
Reenje o utvrivanju zemljita za redovnu upotrebu i formiranju graevinske parcele, po sprovedenom postupku,
donosi nadleni organ.
Reenjem iz stava 9. ovog lana odreuju se svi elementi potrebni za formiranje katastarske parcele, odnosno
utvruje se da je postojea katastarska parcela istovremeno i graevinska parcela, a sastavni deo reenja je
potvreni projekat preparcelacije, odnosno parcelacije koji sadri projekat geodetskog obeleavanja, odnosno
konstataciju da je katastarska parcela ve obeleena, odnosno formirana.
Reenjem iz stava 9. ovog lana utvruje se prestanak prava korienja, odnosno prava svojine dotadanjeg
korisnika, odnosno vlasnika graevinskog zemljita i pravo vlasnika objekta da pravo svojine na graevinskom
zemljitu stekne neposrednom pogodbom, po trinoj ceni, u skladu sa ovim zakonom.
Na reenje iz stava 9. ovog lana moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove graevinarstva, u roku od
15 dana od dana dostavljanja reenja.
Pravnosnano reenje iz stava 9. ovog lana je osnov za provoenje promene kod organa nadlenog za poslove
dravnog premera i katastra.
Ako je graevinska parcela formirana do 11. septembra 2009. godine u skladu za zakonom, nadleni organ tu
injenicu prihvata kao steeno pravo u postupku odreivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta.
l. 71-81
(Brisano)
IV GRAEVINSKO ZEMLJITE
1. Pojam graevinskog zemljita
lan 82
Graevinsko zemljite je zemljite koje je odreeno zakonom ili planskim dokumentom za izgradnju i korienje
objekata, kao i zemljite na kojem su izgraeni objekti u skladu sa zakonom.
3. Svojinski reim
lan 84
Graevinsko zemljite moe biti u svim oblicima svojine.
Pravo svojine na graevinskom zemljitu u javnoj svojini ima Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno
jedinica lokalne samouprave.
lan 85
Graevinsko zemljite je u prometu.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini je u prometu, pod uslovima propisanim ovim zakonom i drugim propisima.
3.1. Pravo zakupa na graevinskom zemljitu u javnoj svojini
lan 86
Vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini moe graevinsko zemljite dati u zakup radi izgradnje objekta za koji
se izdaje privremena graevinska dozvola u skladu sa lanom 147. ovog zakona, u sluaju realizacije projekata od
znaaja za Republiku Srbiju, kao i u sluajevima predvienim u lanu 100. st. 2. i 3. ovog zakona.
Kada se graevinsko zemljite daje u zakup radi izgradnje objekata za koje je zakonom predvieno izdavanje
privremene graevinske dozvole, ugovor o zakupu se zakljuuje na odreeno vreme, najdue do pet godina.
lan 88
Kada se planskim dokumentom promeni namena poljoprivrednog u graevinsko zemljite, organ nadlean za
donoenje planskog dokumenta je duan da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu tog dokumenta, organu
nadlenom za poslove dravnog premera i katastra dostavi akt koji sadri popis katastarskih parcela kojima je
promenjena namena.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra reenjem provodi nastalu promenu i stavlja zabelebu o
obavezi plaanja naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljita u bazu podataka katastra nepokretnosti iz
koje se izdaje list nepokretnosti.
Poljoprivredno zemljite kojem je planskim dokumentom promenjena namena u graevinsko, do privoenja zemljita
nameni moe se koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
Reenje iz stava 2. ovog lana dostavlja se vlasniku zemljita, ministarstvu nadlenom za poslove poljoprivrede i
nadlenom poreskom organu u roku od 15 dana od dana donoenja reenja.
Vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz poljoprivrednog u graevinsko zemljite duan je da plati
naknadu za promenu namene zemljita pre izdavanja graevinske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se ureuje
poljoprivredno zemljite.
Ako je promena namene, odnosno vrste zemljita iz poljoprivrednog u graevinsko izvrena na osnovu zakona,
planskog dokumenta ili odluke nadlenog organa do 15. jula 1992. godine, odnosno do dana stupanja na snagu
Zakona o poljoprivrednom zemljitu ("Slubeni glasnik RS", broj 49/92), ne plaa se naknada za promenu namene
zemljita, bez obzira to je kao kultura odreene klase tog zemljita upisana njiva, vinograd, vonjak, livada, panjak,
trstik-movara ili neplodno zemljite.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra duan je da, po dobijanju akta iz stava 1. ovog lana u roku
od 60 dana upie zabelebu o obavezi plaanja naknade za promenu namene zemljita, za zemljite kome je
namena promenjena iz poljoprivrednog u graevinsko zemljite posle roka utvrenog u stavu 6. ovog lana.
Naknada za promenu namene poljoprivrednog u graevinsko zemljite ne plaa se prilikom izgradnje objekata od
znaaja za Republiku Srbiju, kao i za izgradnju objekata javne namene u skladu sa programom ureivanja
graevinskog zemljita kada je obveznik plaanja Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne
samouprave.
Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove graevinarstva, utvruje projekte za izgradnju objekata od
znaaja za Republiku Srbiju.
4.2. Promena namene umskog zemljita u graevinsko zemljite
lan 89
Kada se planskim dokumentom promeni namena umskog u graevinsko zemljite, organ nadlean za donoenje
plana je duan da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu planskog dokumenta, ministarstvu nadlenom za
poslove umarstva i organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra dostavi akt koji sadri popis
katastarskih parcela kojima je promenjena namena.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra reenjem provodi nastalu promenu i stavlja zabelebu o
obavezi plaanja naknade za promenu namene umskog zemljita-ume, u bazu podataka katastra nepokretnosti iz
koje se izdaje list nepokretnosti.
Vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz umskog u graevinsko zemljite duan je da plati
naknadu za promenu namene zemljita pre izdavanja lokacijskih uslova, odnosno graevinske dozvole, u skladu sa
zakonom kojim se ureuju ume.
Promena namene iz umskog u graevinsko zemljite sadrana u planskom dokumentu se smatra optim interesom
u skladu sa lanom 10. Zakona o umama ("Slubeni glasnik RS", br. 30/10 i 93/12).
Od dana stupanja na snagu planskog dokumenta kojim je izvrena promena namene umskog zemljita u
graevinsko zemljite, vlasnik takvog zemljita ostvaruje sva prava vlasnika na graevinskom zemljitu, u skladu sa
ovim zakonom.
4.3. Izgraeno i neizgraeno graevinsko zemljite
lan 90
Graevinsko zemljite moe biti izgraeno i neizgraeno.
Izgraeno graevinsko zemljite je zemljite na kome su izgraeni objekti namenjeni za trajnu upotrebu, u skladu sa
zakonom.
Neizgraeno graevinsko zemljite je zemljite na kome nisu izgraeni objekti, na kome su izgraeni objekti bez
graevinske dozvole i privremeni objekti.
4.5. Pripremanje i opremanje graevinskog zemljita sredstvima fizikih ili pravnih lica
lan 92
Graevinsko zemljite koje nije ureeno u smislu ovog zakona, a nalazi se u obuhvatu planskog dokumenta na
osnovu koga se mogu izdati lokacijski uslovi, odnosno graevinska dozvola, moe se pripremiti, odnosno opremiti i
sredstvima fizikih ili pravnih lica.
Lice iz stava 1. ovog lana podnosi nadlenom organu jedinice lokalne samouprave, odnosno licu iz lana 94. ovog
zakona, predlog o finansiranju pripremanja, odnosno opremanja graevinskog zemljita, po kome je nadleni organ
duan da postupi u roku od 15 dana od dana prijema predloga.
Nadleni organ, odnosno lice iz lana 94. ovog zakona moe sa licem iz stava 1. ovog lana zakljuiti ugovor o
zajednikom pripremanju, odnosno opremanju graevinskog zemljita, koji naroito sadri:
1) podatke o lokaciji, odnosno zoni u kojoj se planira opremanja graevinskog zemljita;
2) podatke iz planskog dokumenta i tehnike uslove za izgradnju;
3) podatke iz programa ureivanja graevinskog zemljita;
4) granice lokacije koja se priprema, odnosno oprema sa popisom katastarskih parcela;
5) dinamiku i rok izgradnje;
6) obavezu jedinice lokalne samouprave kao investitora da obezbedi struni nadzor u toku izvoenja radova;
7) odreivanje uea svake ugovorne strane u obezbeivanju, odnosno finansiranju izrade tehnike dokumentacije i
strune kontrole tehnike dokumentacije, izvoenju radova i izboru izvoaa radova, kao i drugih trokova u vezi sa
opremanjem graevinskog zemljita, ukljuujui visinu i rokove obezbeivanja finansijskih i drugih sredstava;
8) odreivanje objekata koji se grade i koji e prei u svojinu jedinice lokalne samouprave;
9) odreivanje iznosa uea lica iz stava 1. ovog lana u finansiranju pripremanja, odnosno opremanja graevinskog
zemljita koji e biti umanjen za iznos doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita;
10) sredstva obezbeenja ispunjenja obaveza ugovornih strana.
lan 94
Ureivanje graevinskog zemljita obavlja se u skladu sa vaeim planskim dokumentom prema srednjoronim i
godinjim programima ureivanja koje donosi jedinica lokalne samouprave, uz staranje o zatiti, racionalnom i
odrivom korienju zemljita.
Radi obezbeivanja uslova za ureivanje, upotrebu, unapreivanje i zatitu graevinskog zemljita, Republika Srbija,
autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave moe da osnuje privredno drutvo, javno preduzee, odnosno
drugu organizaciju ili da vrenje ovih poslova obezbedi na drugi nain, u skladu sa zakonom, odnosno statutom.
lan 96
Za ureivanje graevinskog zemljita plaa se doprinos jedinici lokalne samouprave na ijoj teritoriji je planirana
izgradnja objekta.
Novana sredstva dobijena od doprinosa za ureenje graevinskog zemljita koriste se za ureivanje (pripremanje i
opremanje) graevinskog zemljita, pribavljanje graevinskog zemljita u javnu svojinu i izgradnju i odravanje
objekata komunalne infrastrukture.
lan 97
Doprinos za ureivanje graevinskog zemljita plaa investitor.
Iznos doprinosa se utvruje reenjem o izdavanju graevinske dozvole tako to se osnovica koju ini prosena cena
kvadratnog metra stanova novogradnje u jedinici lokalne samouprave, odnosno gradskoj optini, prema poslednjim
objavljenim podacima organa nadlenog za poslove statistike, pomnoi sa ukupnom neto povrinom objekta koji je
predmet gradnje, izraenom u metrima kvadratnim, i sa koeficijentom zone i koeficijentom namene objekta koje
utvruje jedinica lokalne samouprave.
Koeficijent zone iz stava 2. ovog lana ne moe biti vei od 0,1, a koeficijent namene ne moe biti vei od 1,5.
Iznos doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita se umanjuje za trokove infrastrukturnog opremanja
graevinskog zemljita sredstvima investitora, na osnovu ugovora zakljuenog u skladu sa lanom 92. ovog zakona,
kao i za vrednost zemljita koje investitor ustupa jedinici lokalne samouprave za izgradnju infrastrukturnih objekata.
Jedinica lokalne samouprave najkasnije do 30. novembra tekue godine utvruje koeficijente iz stava 2. ovog lana.
Investitor koji dostavi odgovarajue sredstvo obezbeenja plaanja ima pravo da iznos doprinosa za ureivanje
graevinskog zemljita isplati u najmanje 36 mesenih rata, a onaj koji plaa naknadu jednokratno, pre podnoenja
prijave radova, ima pravo na umanjenje u iznosu od najmanje 30%, u skladu sa odlukom jedinice lokalne
samouprave.
Skuptina jedinice lokalne samouprave optim aktom utvruje zone i vrste namena objekta iz stava 2. ovog lana,
iznose koeficijenata zone i koeficijenata namene, kriterijume, iznos i postupak umanjivanja doprinosa za ureivanje
graevinskog zemljita posebna umanjenja iznosa doprinosa za nedostajuu infrastrukturu kao i uslove i nain
obrauna umanjenja iz stava 5. ovog lana, i druge pogodnosti za investitore, metod valorizacije u sluaju plaanja u
ratama kao i druga pitanja od znaaja za obraun i naplatu doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita, u skladu
sa ovim zakonom, a svojim pojedinanim aktom moe predvideti dodatne pogodnosti za plaanje doprinosa za
objekte od posebnog znaaja za razvoj jedinice lokalne samouprave. Ne mogu se predvideti umanjenja iznosa
doprinosa za objekte stanogradnje, osim po osnovu propisanom u stavu 5. ovog lana, kao i za objekte socijalnog
stanovanja kod kojih je investitor Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave.
Doprinos za ureivanje graevinskog zemljita ne obraunava se za objekte javne namene u javnoj svojini, objekte
komunalne i druge infrastrukture, proizvodne i skladine objekte, podzemne etae objekata visokogradnje (prostor
namenjen za garairanje vozila, podstanice, trafostanice, ostave, veernice i sl.), osim za delove podzemne etae
koje se koriste za komercijalne delatnosti, otvorena deja igralita, otvorene sportske terene i atletske staze.
Doprinos za ureivanje graevinskog zemljita se plaa kada se namena objekta, odnosno dela objekta, menja iz
jedne namene u drugu namenu za koju je propisan vei iznos doprinosa.
Investitor koji uklanja postojei objekat koji je izgraen u skladu sa zakonom, u cilju izgradnje novog objekta na istoj
lokaciji, plaa doprinos za ureivanje graevinskog zemljita samo za razliku u broju kvadrata korisne povrine
izmeu objekta koji planira da izgradi i objekta koji se uklanja.
Ako za jedinicu lokalne samouprave nisu objavljeni podaci o prosenoj ceni kvadratnog metra stanova novogradnje,
doprinos iz stava 1. bie utvren na osnovu proseka iznosa prosenih cena kvadratnog metra stanova novogradnje u
svim jedinicama lokalne samouprave istog stepena razvijenosti u skladu sa zakonom kojim se ureuje regionalni
razvoj, za koje su ti podaci objavljeni.
Po zahtevu jedinice lokalne samouprave, u cilju realizacije projekta od znaaja za lokalni ekonomski razvoj, Vlada
Republike Srbije moe odobriti visinu naknade u drugaijem iznosu od iznosa predvienog stavom 2. ovog lana.
lan 98
Iznos, nain plaanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita i sredstvo obezbeenja u sluaju plaanja na
rate su sastavni deo reenja o graevinskoj dozvoli.
Kada nadleni organ po zahtevu investitora izda graevinsku dozvolu usled promena u toku graenja, sastavni deo
tog reenja je novi obraun doprinosa.
Sastavni deo reenja o upotrebnoj dozvoli je konani obraun doprinosa.
Najkasnije do podnoenja prijave radova, investitor je duan da izvri uplatu doprinosa za ureivanje graevinskog
zemljita u celosti, odnosno ako plaa na rate da uplati prvu ratu i dostavi sredstvo obezbeenja plaanja.
Kao sredstvo obezbeenja plaanja doprinosa, investitor je duan da:
1) do momenta prijave radova, dostavi neopozivu bankarsku garanciju, naplativu na prvi poziv, bez prigovora koja
glasi na ukupan iznos nedospelih rata i koja je izdata na rok koji mora biti dui tri meseca od dana dospea poslednje
rate, ili
2) uspostavi hipoteku na objektu koji vredi najmanje 30% vie od ukupnog iznosa nedospelih rata, u korist jedinice
lokalne samouprave.
Investitor koji gradi objekat ija ukupna bruto razvijena graevinska povrina ne prelazi 200 m i koji ne sadri vie od
dve stambene jedinice nije u obavezi da podnese sredstvo obezbeenja u sluaju plaanja doprinosa za ureivanje
graevinskog zemljita na rate.
6.2. Otuenje, razmena i davanje u zakup i pribavljanje graevinskog zemljita u javnoj svojini
lan 99
Otuenje neizgraenog graevinskog zemljita u javnoj svojini sprovodi se javnim nadmetanjem ili prikupljanjem
ponuda javnim oglasom, po trinim uslovima, u skladu sa ovim zakonom.
Otuenje graevinskog zemljita iz stava 1. ovog lana, kada je vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini
Republika Srbija, sprovodi Republika direkcija za imovinu Republike Srbije, odnosno nadleni organ autonomne
pokrajine, kada je vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini autonomna pokrajina. Otuenje graevinskog
zemljita, kada je vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini jedinica lokalne samouprave sprovodi jedinica
lokalne samouprave, odnosno lice iz lana 94. stav 2. ovog zakona.
Pod otuenjem graevinskog zemljita smatra se i razmena nepokretnosti. U sluaju razmene izmeu vlasnika
graevinskog zemljita u javnoj, zadrunoj i privatnoj svojini, ne sprovodi se postupak javnog nadmetanja ni
prikupljanja ponuda javnim oglasom, imajui u vidu pravnu prirodu instituta razmene. Predmet razmene moe biti
izgraeno i neizgraeno graevinsko zemljite.
Uslove, nain i postupak razmene nepokretnosti utvruje Vlada.
Postupak, uslove, nain i program otuenja graevinskog zemljita u javnoj svojini autonomne pokrajine, odnosno
jedinice lokalne samouprave, ureuje autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave.
Postojee i planirane povrine javne namene ne mogu se otuiti iz javne svojine.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini ne moe se otuiti ili dati u zakup, ako nije donet planski dokument na osnovu
koga se izdaju lokacijski uslovi, odnosno graevinska dozvola.
Rok za podnoenje prijava za javno nadmetanje, odnosno prikupljanje ponuda iz stava 1. ovog lana, ne moe biti
krai od 30 dana od dana javnog oglaavanja.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini se otuuje licu koje ponudi najveu cenu za to zemljite, koja se naknadno ne
moe umanjivati. Pod umanjenjem najvee cene ne smatra se popust koji odobrava vlasnik graevinskog zemljita u
javnoj svojini za jednokratno plaanje odreene cene, u skladu sa podzakonskim aktom ili optim aktom vlasnika
zemljita kojim se ureuje raspolaganje graevinskim zemljitem.
Izuzetno od odredbe stava 9. ovog lana, jedinica lokalne samouprave moe otuiti neizgraeno graevinsko
zemljite po ceni koja je manja od trine cene ili otuiti graevinsko zemljite bez naknade, uz prethodno pribavljenu
saglasnost Vlade, ako se radi o realizaciji investicionog projekta kojim se unapreuje lokalni ekonomski razvoj.
Blie uslove i nain za otuenje graevinskog zemljita iz stava 10. ovog lana propisuje Vlada, u skladu sa propisima
o kontroli dravne pomoi.
Izuzetno od odredbe stava 9. ovog lana, Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne
samouprave, mogu otuiti graevinsko zemljite po ceni koja je manja od trine cene ili otuiti bez naknade, kada se
radi o ispunjavanju ugovornih obaveza nastalih do dana stupanja na snagu ovog zakona, po osnovu ugovora u kome
je Republika Srbija jedna od ugovornih strana, odnosno otuiti ili dati u zakup po ceni, odnosno zakupnini koja je
manja od trine cene ili otuiti ili dati u zakup bez naknade kada se radi o realizaciji projekata za izgradnju objekata
od znaaja za Republiku Srbiju, kao i kada se radi o meusobnom raspolaganju izmeu vlasnika graevinskog
zemljita u javnoj svojini. Blie uslove, nain i postupak otuenja graevinskog zemljita propisuje Vlada.
O otuenju ili razmeni graevinskog zemljita u javnoj svojini, po sprovedenom postupku javnog nadmetanja,
prikupljanja ponuda ili neposredne pogodbe, nadleni organ donosi odluku, koja se dostavlja svim uesnicima u
postupku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda.
Vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini i lice kome se graevinsko zemljite otuuje, zakljuuju ugovor u roku
od 30 dana od dana donoenja odluke iz stava 13. ovog lana.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se dati u zakup u sluaju iz lana 86. ovog zakona.
Ugovor o zakupu graevinskog zemljita u javnoj svojini sadri naroito: podatke o katastarskoj parceli, nameni i
veliini budueg objekta, o visini zakupnine, roku trajanja zakupa, roku i nainu plaanja doprinosa za ureivanje
zemljita, uslove za ureivanje ako se u zakup daje neureeno graevinsko zemljite, roku u kome zemljite mora da
se privede nameni, prava i obaveze u sluaju neizvrenja obaveza, nain reavanja sporova, kao i postupku i
uslovima za izmenu ili raskid ugovora, kao i uslove pod kojima se zakupcu predmetno zemljite moe dati u svojinu.
Kada je ugovorom o zakupu predvieno plaanje na vie rata, obavezno se propisuje nain usklaivanja visine
zakupa sa indeksom potroakih cena u Republici Srbiji, prema objavljenim podacima nadlene organizacije za
poslove voenja statistike.
Vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini blie ureuje uslove, postupak, nain i sadrinu ugovora o otuenju ili
davanju u zakup.
Uesnik javnog nadmetanja, odnosno uesnik u postupku prikupljanja ponuda koji smatra da je graevinsko zemljite
otueno ili dato u zakup suprotno odredbama ovog zakona, te da mu je na taj nain povreeno pravo, moe podneti
nadlenom sudu tubu za ponitaj ugovora u roku od osam dana od saznanja za zakljuenje ugovora, a najkasnije u
roku od 30 dana od dana zakljuenja ugovora.
Graevinsko zemljite se pribavlja u javnu svojinu u skladu sa odredbama Zakona o javnoj svojini koje se odnose na
pribavljanje drugih nepokretnosti u javnu svojinu.
Pribavljanje neizgraenog graevinskog zemljita u javnu svojinu za potrebe ureenja povrina javne namene, moe
se, osim u postupku propisanim zakonom kojim se ureuje eksproprijacija, sprovesti i sporazumom sa vlasnikom
graevinskog zemljita, na nain i u postupku koji se ureuje optim aktom jedinice lokalne samouprave.
Pribavljanjem graevinskog zemljita u javnu svojinu smatra se i razmena nepokretnosti.
lan 100
Graevinsko zemljite u javnoj svojini se moe otuiti ili dati u zakup neposrednom pogodbom u sluaju:
1) izgradnje objekata za potrebe obavljanja poslova iz nadlenosti dravnih organa i organizacija, organa jedinica
teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i drugih objekata u javnoj svojini;
2) ispravke granica susednih katastarskih parcela;
3) formiranja graevinske parcele u skladu sa lanom 70. ovog zakona;
4) otuenja iz lana 99. st. 10. i 12. ovog zakona, odnosno davanja u zakup iz lana 86.;
5) sporazumnog davanja zemljita ranijem vlasniku nepokretnosti koja je bila predmet eksproprijacije, u skladu sa
propisima o eksproprijaciji;
6) otuenja neizgraenog graevinskog zemljita u postupku vraanja oduzete imovine i obeteenja u skladu sa
posebnim zakonom;
7) razmene graevinskog zemljita.
U sluaju davanja koncesije ili poveravanja komunalne delatnosti u skladu sa posebnim zakonima, graevinsko
zemljite se moe dati u zakup bez naknade, na vremenski period predvien ugovorom o koncesiji, odnosno na
vremenski period na koji je povereno obavljanje komunalne delatnosti.
Radi ostvarivanja javno-privatnog partnerstva, neizgraeno graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se dati u
zakup bez naknade privatnom partneru na rok na koji je zakljuen javni ugovor u skladu sa zakonom kojim se ureuje
javno-privatno partnerstvo i koncesije, odnosno unositi kao osnivaki ulog u privredna drutva, a vlasnik graevinskog
zemljita u javnoj svojini moe sa fizikim ili pravnim licem zakljuiti i ugovor o zajednikoj izgradnji jednog ili vie
objekata.
Neizgraeno graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se unositi kao osnivaki ulog u javno preduzee.
Vlada blie propisuje nain i uslove za ulaganje iz st. 3. i 4. ovog lana.
zakonom, sa potvrdom poreske uprave o izmirenju poreza po tom pravnom osnovu ili sa potvrdom poreske uprave o
oslobaanju od poreske obaveze, odnosno pravnosnano reenje o nasleivanju.
Zakupodavac zakljuuje sa novim vlasnikom objekta ugovor o izmeni ugovora o zakupu, koji po potpisivanju
predstavlja osnov za promenu upisa zakupca u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. Prava i
obaveze za novog zakupca nastaju danom upisa prava zakupa u javnu knjigu o nepokretnosti i pravima na njima.
Po upisu prava svojine na objektu koji je izgraen ili za koji je naknadno izdata graevinska i upotrebna dozvola u
postupku legalizacije na graevinskom zemljitu koje se koristi po osnovu ugovora o zakupu zakljuenog u skladu sa
ovim zakonom, na zahtev zakupca, zakupodavac i zakupac zakljuuju ugovor o raskidu ugovora o zakupu i
eventualno drugi ugovor u skladu sa vaeim propisima, kojim e regulisati nain i uslove izmirenja, odnosno
ispunjenja ugovornih obaveza iz ugovora o zakupu.
Uslove, nain i postupak za izmenu ugovora iz stava 4. ovog lana (nain prenoenja preostalog duga, oslobaanje
od plaanja ugovorene zakupnine ako je plaena trina vrednost graevinskog zemljita, davanje saglasnosti za
pretvaranje prava zakupa u pravo svojine bez naknade i sl.) ureuje vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini.
2) lica nosioce prava korienja na neizgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini koje je steeno radi
izgradnje u skladu sa ranije vaeim zakonima kojima je bilo ureeno graevinsko zemljite do 13. maja 2013.
godine, ili na osnovu odluke nadlenog organa;
3) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, iji je poloaj odreen zakonom kojim se ureuje sport,
kao i udruenja;
4) drutvena preduzea, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu;
5) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, na koja se primenjuju odredbe propisa Republike Srbije i
bilateralnih meunarodnih ugovora kojima se ureuje sprovoenje Aneksa g Sporazuma o pitanjima sukcesije
("Slubeni list SRJ - Meunarodni ugovori", broj 6/02).
Pravo i uslovi za pretvaranje prava korienja graevinskog zemljita u pravo svojine za lica iz stava 9. ovog lana
ureuju se posebnim zakonom.
lan 103
Vlasnicima objekata izgraenim na graevinskom zemljitu u javnoj svojini za koje je zakljuen ugovor o zakupu radi
izgradnje, u trajanju od najmanje 50 godina, u skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju i izgradnji, po zahtevu
zakupca - vlasnika objekta ili dela objekta, utvruje se pravo svojine na graevinskom zemljitu, bez naknade, ako je
u celosti isplaen iznos zakupnine za period na koji glasi ugovor o zakupu.
Zakupcima na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, za koje je zakljuen ugovor o zakupu radi izgradnje, u trajanju
od najmanje 50 godina, u skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju i izgradnji, po zahtevu zakupca, utvruje se
pravo svojine na graevinskom zemljitu, bez naknade, ako je u celosti isplaen iznos zakupnine za period na koji
glasi ugovor o zakupu, osim ako zakupodavac u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona
pokrene sudski postupak za raskid ugovora o zakupu, i taj se spor pravnosnano okona u njegovu korist.
Zakupcima na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, za koje je zakljuen ugovor o zakupu bez naknade u skladu sa
odredbama ovog zakona, po zahtevu zakupca, pravo zakupa pretvara se u pravo svojine na graevinskom zemljitu
bez naknade, kada reenje o upotrebnoj dozvoli za objekat izgraen na tom zemljitu postane pravnosnano, ako je
to predvieno ugovorom o zakupu.
Uz zahtev za upis prava svojine za lica iz st. 1. i 2. ovog lana, organu nadlenom za upis prava svojine dostavlja se
dokaz da je iznos zakupnine isplaen u celosti.
Uslove i postupak za pretvaranje prava zakupa u pravo svojine ureuje vlasnik zemljita u javnoj svojini.
Odredba stava 1. ovog lana ne primenjuje se na lica iz lana 102. stav 9. ovog zakona.
Upis prava svojine u korist lica iz st. 1. i 2. ovog lana, vri organ nadlean za poslove voenja evidencije
nepokretnosti i pravima na njima, po zahtevu tih lica.
lan 104
Ako je na jednoj katastarskoj parceli izgraeno vie objekata, u vlasnitvu razliitih lica, organ nadlean za poslove
dravnog premera i katastra, u evidenciju o nepokretnosti i pravima na njima upisuje da je katastarska parcela u
suvlasnitvu tih lica, a da je udeo tih lica u srazmeri sa povrinom koju poseduju u odnosu na ukupnu povrinu
objekata koji se nalaze na toj parceli.
Ako se na katastarskoj parceli nalazi objekat, odnosno objekti u suvlasnitvu razliitih lica ili je objekat sastavljen od
posebnih delova koji su u vlasnitvu razliitih lica, organ iz stava 1. ovog lana u evidenciju nepokretnosti i pravima na
njima upisuje da je katastarska parcela u suvlasnitvu tih lica, a da je udeo tih lica u srazmeri sa povrinom koju
poseduju u odnosu na ukupnu povrinu objekta, odnosno objekata koji se nalaze na toj parceli.
Po zahtevu lica koje stie pravo svojine na graevinskom zemljitu u skladu sa st. 1. i 2. ovog lana, organ iz stava 1.
ovog lana u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima upisuje to lice kao vlasnika katastarske parcele, odnosno
kao suvlasnika udela na toj parceli.
Ako u evidenciji nepokretnosti i pravima na njima na katastarskoj parceli nije upisan postojei objekat, zahtev za upis
prava svojine na graevinskom zemljitu - katastarskoj parceli na kojoj je objekat sagraen moe se podneti tek
nakon upisa tog novog objekta u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima ili na osnovu pravnosnane sudske
odluke kojom se takav upis nalae.
U sluaju da saglasnost iz stava 4. ovog lana ne bude postignuta, zainteresovano lice moe pokrenuti postupak za
razvrgnue suvlasnike zajednice kod nadlenog suda. Na osnovu pravnosnane sudske odluke, sprovodi se
parcelacija iz st. 2. i 3. ovog lana pred organom nadlenim za poslove dravnog premera i katastra.
Prilikom izrade projekta parcelacije za potrebe razvrgnua suvlasnike zajednice u sudskom postupku, ne moraju se
primenjivati odredbe o minimalnoj povrini graevinske parcele, o pristupu javnoj saobraajnoj povrini, visini i
udaljenju objekata, koji su propisani planskim dokumentom za tu zonu.
Odredbe ovog lana koje se odnose na razvrgnue suvlasnike zajednice primenjuju se i na lica iz lana 102. stav 9.
ovog zakona u cilju razvrgnua sukorisnike zajednice i formiranja novih katastarskih parcela u skladu sa ovim
zakonom. Na novoformiranim katastarskim parcelama upisuje se pravo korienja.
lan 106a
(Brisan)
Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove urbanizma, obrazuje republiku komisiju za urbanu komasaciju.
lan 108
Pre donoenja odluke o komasaciji, komisija, po zahtevu vlasnika, odnosno drugih nosioca stvarnih prava na
katastarskim parcelama ija povrina predstavlja najmanje 51% povrine podruja za koje je donet plan generalne ili
plan detaljne regulacije utvruje osnovanost zahteva, u roku od deset dana od dana podnoenja zahteva.
Ako komisija utvrdi ispunjenost uslova iz stava 1. ovog lana, u daljem postupku pristupa utvrivanju granica
komasacionog podruja i odreuje stranke u postupku. Komisija za komasaciju o utvrenim injenicama sainjava
izvetaj, koji je javno dostupan svim zainteresovanim licima.
Po utvrivanju ispunjenosti uslova za komasaciju, komisija za komasaciju predlae skuptini jedinice lokalne
samouprave donoenje odluke o komasaciji. Po donoenju odluka se objavljuje u javnom glasilu jedinice lokalne
samouprave i najmanje jednom lokalnom i jednom dnevnom listu u Republici Srbiji i osnov je za upis zabelebe o
sprovoenju komasacije u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. Nakon upisa zabelebe,
promene na komasacionom podruju su mogue samo uz saglasnost i odluku komisije. Zabrana promena bez
saglasnosti komisije traje do zavretka procesa komasacije, odnosno do momenta brisanja zabelebe u javnoj knjizi o
evidenciji nepokretnosti i pravima na njima.
Po donoenju odluke skuptine jedinice lokalne samouprave o komasaciji, na predlog komisije za komasaciju, organ
nadlean za poslove urbanizma sprovodi javni poziv za prijavljivanje i utvrivanje potrebnih podataka za sprovoenje
komasacije, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu odluke o komasaciji, koji se objavljuje u javnom glasilu
jedinice lokalne samouprave i najmanje jednom lokalnom i jednom dnevnom listu u Republici Srbiji.
Rok za prijavu podataka iz stava 4. ovog lana je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva, u kom roku je komisija
za komasaciju duna da sprovede javno izlaganje i blie upozna zainteresovana lica sa naelima komasacije i
principima preraspodele graevinskog zemljita, o emu sainjava izvetaj. Po okonanju javnog izlaganja, komisija
za komasaciju pristupa izradi projekta komasacije.
Projekat komasacije izrauje se u skladu sa pravilima parcelacije i preparcelacije sadranim u vaeem planskom
dokumentu i pravilima komasacije, sa jasno prikazanim postojeim i novoplaniranim stanjem, sa svim faktikim,
prostornim i pravnim promenama koje e nastupiti na komasacionom podruju. Po izradi, komisija za komasaciju
organizuje javni uvid u projekat komasacije u trajanju od 30 dana.
Stranke u postupku komasacije imaju pravo prigovora na predloena reenja iz projekta komasacije u roku od 30
dana od dana isteka roka za javni uvid.
Komisija za komasaciju odluuje o prigovoru u roku od osam dana od dana prijema prigovora, a izvetaj koji sadri
podatke o javnom uvidu, sa svim primedbama i prigovorima, sa odlukama o prigovorima, dostavlja se obraivau
projekta komasacije koji je duan da u roku od osam dana izmeni i dopuni projekat komasacije, u skladu sa donetim
odlukama komisije za komasaciju. Projekat komasacije dostavlja se komisiji za komasaciju i organu jedinice lokalne
samouprave nadlenom za poslove urbanizma na potvrivanje.
Po potvrivanju projekat komasacije se objavljuje u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave.
Po stupanju na pravnu snagu, projekat komasacije se dostavlja organu jedinice lokalne samouprave nadlenom za
imovinsko pravne poslove, koji po sprovedenom postupku donosi reenje o komasaciji.
Na reenje o urbanoj komasaciji moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove urbanizma u roku od 15
dana od dana prijema reenja.
Pravnosnano reenje o komasaciji, sa dokazom o isplaenim naknadama u postupku komasacije je osnov za upis
novoformirane katastarske parcele u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima.
lan 108a
Preraspodela graevinskih parcela vri se tako to se, uvek kada je to mogue, vlasniku dodeljuje graevinsko
zemljite sa poloajem koji je isti ili slian zemljitu koje je uneto u komasacionu masu, na osnovu merila povrine ili
na osnovu merila vrednosti.
Na osnovu merila povrine zemljita, svakom vlasniku pripada graevinsko zemljite u povrini parcele koja je uneta
u komasacionu masu, umanjeno za udeo u povrini koja e biti koriena za javne namene i koju je utvrdila komisija
za komasaciju.
Na osnovu merila vrednosti zemljita, svakom vlasniku pripada jedna ili vie graevinskih parcela, ija trina
vrednost nakon sprovedene komasacije (postkomasaciona vrednost) odgovara najmanje vrednosti graevinskog
zemljita unetog u komasacionu masu (pretkomasaciona vrednost).
U sluaju da nastane razlika u povrini izmeu dodeljene i unete povrine, a nakon odbitka dela povrina za javne
namene (po kriterijumu unete povrine i unete vrednosti zemljita) ta razlika se nadoknauje u novcu.
Novane naknade utvruje komisija za komasaciju.
Trokove pripreme postupka komasacije (izrada projekta komasacije, geodetski radovi i dr.) padaju na teret jedinice
lokalne samouprave na ijoj teritoriji se sprovodi postupak komasacije.
Po okonanju postupka komasacije, komisija za komasaciju posebnim reenjem utvruje visinu uea svih stranaka
u stvarnim trokovima.
Trokove komasacije snose uesnici komasacije, ako je postupak pokrenut na njihovu inicijativu (najmanje 51%
povrine). Postupak sprovodi lokalna samouprava o troku vlasnika zemljita. Komisija je u obavezi da pre donoenja
odluke o komasaciji, svakom uesniku dostavi predraun trokova koje e snositi do okonanja postupka. Obraun
stvarnih trokova sainjava se prilikom izrade pojedinanih reenja o komasaciji, a stvarni trokovi mogu premaiti
predraun trokova za najvie 20%.
lan 108b
Danom pravnosnanosti reenja o komasaciji:
1) sva stvarna prava i tereti koji su postojali na katastarskim parcelama unetim u komasacionu masu prenose se na
novoformiranu katastarsku parcelu koja preraspodelom pripadne novom imaocu prava svojine;
2) dospevaju sva plaanja iz komasacione mase i u komasacionu masu, osim ako reenjem o komasaciji nije
drugaije odreeno;
3) po stavljanju zabelebe o komasaciji, organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra moe vriti izmene u
registru nepokretnosti iskljuivo na zahtev komisije, na teritoriji koja je obuhvaena komasacijom.
l. 109-109v
(Brisano)
V IZGRADNJA OBJEKATA
lan 110
Graenje objekta vri se na osnovu graevinske dozvole i tehnike dokumentacije, pod uslovima i na nain utvren
ovim zakonom.
Za graenje objekata iz lana 133. ovog zakona, za koje se na osnovu planskog dokumenta mogu izdati lokacijski
uslovi, ne izrauje se prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom.
lan 112
Prethodni radovi, u zavisnosti od klase i karakteristika objekta, obuhvataju: istraivanja i izradu analiza i projekata i
drugih strunih materijala; pribavljanje podataka kojima se analiziraju i razrauju inenjerskogeoloki, geotehniki,
geodetski, hidroloki, meteoroloki, urbanistiki, tehniki, tehnoloki, ekonomski, energetski, seizmiki, vodoprivredni i
saobraajni uslovi; uslove zatite od poara i zatite ivotne sredine, kao i druge uslove od uticaja na gradnju i
korienje odreenog objekta.
lan 116
Tehnika dokumentacija izrauje se kao:
1) generalni projekat;
2) idejno reenje;
3) idejni projekat;
4) projekat za graevinsku dozvolu;
5) projekat za izvoenje;
6) projekat izvedenog objekta.
Generalni projekat sadri naroito podatke o: makrolokaciji objekta; optoj dispoziciji objekta; tehniko-tehnolokoj
koncepciji objekta; nainu obezbeenja infrastrukture; moguim varijantama prostornih i tehnikih reenja sa
stanovita uklapanja u prostor; prirodnim uslovima; proceni uticaja na ivotnu sredinu; inenjerskogeolokimgeotehnikim karakteristikama terena sa aspekta utvrivanja generalne koncepcije i opravdanosti izgradnje objekta;
istranim radovima za izradu idejnog projekta; zatiti prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara; funkcionalnosti i
racionalnosti reenja.
l. 119-122
(Brisano)
Saglasnost iz stava 5. ovog lana pribavlja se u postupku objedinjene procedure, u roku od 15 dana od dana
podnoenja zahteva, odnosno u roku od 30 dana u sluaju da se pribavlja za objekte iz lana 133. ovog zakona.
lan 125
(Brisano)
Lice iz stava 9. ovog lana moe da izrauje tehniku dokumentaciju ako je na meunarodnom konkursu stekao
pravo na izvoenje konkursnog rada i ako je lan inenjerske komore zemlje iji je dravljanin.
Ispunjenost uslova iz st. 9. i 10. ovog lana utvruje Inenjerska komora Srbije.
lan 127
U izradi tehnike dokumentacije ne moe da uestvuje lice koje je zaposleno u privrednom drutvu, drugom pravnom
licu ili preduzetnikoj radnji koje je ovlaeno da utvrdi neki od uslova na osnovu koga se izrauje tehnika
dokumentacija.
U izradi tehnike dokumentacije ne moe da uestvuje lice koje vri nadzor nad primenom odredaba ovog zakona.
Pravno lice koje obavlja komunalne delatnosti, odnosno delatnosti od opteg interesa moe da izrauje tehniku
dokumentaciju za izgradnju objekata koje e koristiti za obavljanje svoje delatnosti, pod uslovima propisanim ovim
zakonom.
Organizacija koja obavlja delatnost zatite kulturnih dobara moe da izrauje tehniku dokumentaciju za
preduzimanje mera tehnike zatite na nepokretnom kulturnom dobru.
lan 128a
Investitor imenuje glavnog projektanta koji je odgovoran za usklaenost izvoda iz projekta sa podacima iz projekta za
graevinsku dozvolu i koji svojim potpisom i peatom line licence potvruje usaglaenost svih pojedinanih delova
projekta.
Glavni projektant mora da ispunjava uslove za odgovornog projektanta propisane ovim zakonom.
3. Tehnika kontrola
lan 129
Projekat za graevinsku dozvolu podlee tehnikoj kontroli.
Tehniku kontrolu projekta za graevinsku dozvolu moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice i
preduzetnik koji ispunjavaju uslove za izradu tehnike dokumentacije propisane zakonom i koje odredi investitor.
Tehniku kontrolu projekta za graevinsku dozvolu ne moe da vri odgovorni projektant koji je izradio taj projekat,
odnosno koji je zaposlen u privrednom drutvu koje je izradilo taj projekat ili preduzeu koje je investitor.
Tehnika kontrola projekta za graevinsku dozvolu obuhvata naroito proveru: usklaenosti sa svim uslovima i
pravilima sadranim u lokacijskim uslovima, zakonom i drugim propisima, tehnikim normativima, standardima i
normama kvaliteta, kao i meusobne usklaenosti svih delova tehnike dokumentacije; usklaenosti projekta sa
rezultatima prethodnih istraivanja (prethodni radovi); ocenu odgovarajuih podloga za temeljenje objekata; proveru
ispravnosti i tanosti tehniko-tehnolokih reenja objekta i reenja graenja objekata; stabilnosti i bezbednosti;
racionalnosti projektovanih materijala; uticaja na ivotnu sredinu i susedne objekte.
Tehnika kontrola projekta za graevinsku dozvolu za graenje objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje nadleno
ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina obuhvata i proveru usklaenosti sa merama sadranim u izvetaju
revizione komisije.
O izvrenoj tehnikoj kontroli sainjava se izvetaj koji potpisuju projektanti sa odgovarajuim licencama koji su obavili
tehniku kontrolu pojedinanih delova projekta, a konani izvetaj potpisuje zastupnik pravnog lica, odnosno
preduzetnik iz stava 2. ovog lana.
Trokove tehnike kontrole snosi investitor.
Projekat za graevinsku dozvolu izraen po propisima drugih zemalja podlee tehnikoj kontroli kojom se proverava
usklaenost te dokumentacije sa zakonom i drugim propisima, standardima, tehnikim normativima i normama
kvaliteta.
Projekat za graevinsku dozvolu iz stava 8. ovog lana mora biti preveden na srpski jezik.
lan 129a
Privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koje obavlja poslove izrade i kontrole tehnike
dokumentacije, odnosno koje je izvoa radova, vrilac strunog nadzora ili tehnikog pregleda, mora biti osigurano
od odgovornosti za tetu koju moe priiniti drugoj strani, odnosno treem licu.
Blie uslove obaveznog osiguranja iz stava 1. ovog lana propisuje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
5. Revizija projekata
lan 131
Generalni projekat i idejni projekat, prethodna studija opravdanosti i studija opravdanosti za objekte iz lana 133. ovog
zakona podleu reviziji (strunoj kontroli) komisije koju obrazuje ministar nadlean za poslove graevinarstva (u
daljem tekstu: reviziona komisija).
Revizionu komisiju iz stava 1. ovog lana za strunu kontrolu objekata iz lana 133. ovog zakona koji se u celini grade
na teritoriji autonomne pokrajine obrazuje ministar nadlean za poslove graevinarstva, na predlog organa
autonomne pokrajine nadlenog za poslove graevinarstva.
lan 132
Strunom kontrolom proverava se koncepcija objekta naroito sa stanovita: pogodnosti lokacije u odnosu na vrstu i
namenu objekta; uslova graenja objekta u pogledu primene mera zatite ivotne sredine; seizmolokih,
geotehnikih, saobraajnih i drugih uslova; obezbeenja energetskih uslova u odnosu na vrstu planiranih energenata;
tehniko-tehnolokih karakteristika objekta; tehniko-tehnolokih i organizacionih reenja za graenje objekta;
savremenosti tehnikih reenja i usklaenosti sa razvojnim programima u toj oblasti, kao i drugih propisanih uslova
izgradnje objekta.
Reviziona komisija sainjava izvetaj sa merama koje se obavezno primenjuju pri izradi projekta za izvoenje.
Rok za dostavljanje izvetaja iz stava 2. ovog lana ne moe biti dui od 30 dana, od dana podnoenja zahteva.
Ukoliko reviziona komisija ne dostavi izvetaj iz stava 2. ovog lana u propisanom roku, smatrae se da komisija
nema primedbe.
Trokove revizije projekta snosi investitor.
Visinu trokova iz stava 4. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
VI GRAEVINSKA DOZVOLA
1. Nadlenost za izdavanje graevinske dozvole
lan 133
Graevinsku dozvolu za izgradnju objekata izdaje ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva (u daljem tekstu:
Ministarstvo), ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
Ministarstvo izdaje graevinsku dozvolu za izgradnju objekata, i to:
1) visokih brana i akumulacija napunjenih vodom, jalovinom ili pepelom za koje je propisano tehniko osmatranje;
2) nuklearnih objekata i drugih objekata koji slue za proizvodnju nuklearnog goriva, radioizotopa, ozraivanja,
uskladitenje radioaktivnih sirovina i otpadnih materija za nauno-istraivake svrhe;
3) objekata za preradu nafte i gasa koji se grade van eksploatacionih polja po prethodno pribavljenoj saglasnosti
ministarstva nadlenog za eksploataciju mineralnih sirovina, proizvodnju biogoriva i biotenosti u postrojenjima
kapaciteta preko 100 t godinje, naftovoda i produktovoda, gasovoda nazivnog radnog nadpritiska preko 16 bara
ukoliko prelazi preko teritorije dve ili vie optina, skladita nafte, tenog naftnog gasa i naftnih derivata kapaciteta
preko 500 tona koji se grade van eksploatacionih polja definisanih zakonom kojim se ureuje rudarstvo i geoloka
istraivanja i magistralnih toplovoda;
4) objekata bazne i preraivake hemijske industrije, crne i obojene metalurgije, objekata za preradu koe i krzna,
objekata za preradu kauuka, objekata za proizvodnju celuloze i papira i objekata za preradu nemetalinih mineralnih
sirovina koji se grade van eksploatacionih polja definisanih zakonom kojim se ureuje rudarstvo i geoloka
istraivanja, osim objekata za primarnu preradu ukrasnog i drugog kamena;
5) stadiona za 20 000 i vie gledalaca, objekata konstruktivnog raspona preko 50 m, objekata preko 50 m visine,
silosa kapaciteta preko 20 000 m3 zavoda za izvrenje krivinih sankcija, objekata za slubene potrebe diplomatskokonzularnih predstavnitava stranih drava, odnosno kancelarija meunarodnih organizacija u Republici Srbiji, ukoliko
je to propisano bilateralnim sporazumom, kao i stambenih kompleksa vieporodinog stanovanja kada je investitor
Republika Srbija;
6) termoelektrana snage 10 MW i vie, termoelektrana-toplana elektrine snage 10 MW i vie i drugih objekata za
proizvodnju elektrine energije snage 10 MW i vie, kao i elektroenergetskih vodova transformatorskih stanica napona
110 i vie kV;
7) meuregionalnih i regionalnih objekata vodosnabdevanja i kanalizacije, postrojenja za pripremu vode za pie
kapaciteta preko 200l/s i postrojenja za preiavanje otpadnih voda kapaciteta preko 200 l/s;
8) regulacionih radova za zatitu od velikih voda gradskih podruja i ruralnih povrina veih od 300 ha;
9) objekata u granicama nepokretnih kulturnih dobara od izuzetnog znaaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske
kulturne i prirodne batine, objekata u zatienoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog znaaja sa odreenim
granicama katastarskih parcela i objekata u zatienoj okolini kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne i
prirodne batine, objekata u zatienim podrujima u skladu sa aktom o zatiti kulturnih dobara (osim pretvaranja
zajednikih prostorija u stan, odnosno poslovni prostor u zatienoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog znaaja i
kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne batine), kao i objekata u granicama nacionalnog parka i objekata u
granicama zatite zatienog prirodnog dobra od izuzetnog znaaja (osim porodinih stambenih objekata,
poljoprivrednih i ekonomskih objekata i njima potrebnih objekata infrastrukture, koji se grade u selima), u skladu sa
zakonom;
10) postrojenja za tretman neopasnog otpada, spaljivanjem ili hemijskim postupcima, kapaciteta vie od 70 t dnevno;
11) postrojenja za tretman opasnog otpada spaljivanjem, termikim i/ili fizikim, fiziko-hemijskim, hemijskim
postupcima, kao i centralna skladita i/ili deponije za odlaganje opasnog otpada;
12) aerodroma za javni vazduni saobraaj;
13) putnikih pristanita, luka, pristana i marina;
14) dravnih puteva prvog i drugog reda, putnih objekata i saobraajnih prikljuaka na ove puteve i graninih prelaza;
15) javne eleznike infrastrukture sa prikljucima i metroa;
16) objekata elektronskih komunikacija, odnosno mrea, sistema ili sredstava koji su meunarodnog i magistralnog
znaaja i oni koji se grade na teritoriji dve ili vie jedinica lokalne samouprave;
17) hidrograevinskih objekata na plovnim putevima;
18) plovnih kanala i brodskih prevodnica koji nisu u sastavu hidroenergetskog sistema;
19) regionalnih deponija, odnosno deponija za odlaganje neopasnog otpada za podruje nastanjeno sa preko
200.000 stanovnika;
20) objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije snage 10 MW i vie.
Za izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata, kao dokaz o odgovarajuem pravu smatra se i pravnosnano ili
konano reenje o eksproprijaciji, zakljuen ugovor o pravu slubenosti u skladu sa ovim zakonom, zakljuen ugovor
o zakupu na zemljitu u privatnoj svojini, kao i drugi dokazi propisani lanom 69. ovog zakona.
Za izgradnju komunalne infrastrukture u regulaciji postojee saobraajnice, u skladu sa faktikim stanjem na terenu,
ne dostavlja se dokaz o odgovarajuem pravu na zemljitu, odnosno objektu.
Za izgradnju ili izvoenje radova na graevinskom zemljitu ili objektu koji je u vlasnitvu vie lica, kao dokaz o
odgovarajuem pravu prilae se i overena saglasnost tih lica, a ako se izvode radovi na nadziivanju, prilae se i
ugovor zakljuen u skladu sa posebnim zakonom.
Za izgradnju ili izvoenje radova na graevinskom zemljitu na kome je kao nosilac prava korienja upisano lice iz
lana 102. stav 9. ovog zakona, uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se izvod iz lista nepokretnosti sa upisanim
pravom korienja u korist podnosioca zahteva.
Za izgradnju ili izvoenje radova na izgradnji objekata za slubene potrebe diplomatsko-konzularnih predstavnitava
stranih drava, odnosno kancelarija meunarodnih organizacija u Republici Srbiji, ukoliko je to propisano bilateralnim
sporazumom, investitor nema obavezu plaanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita, ako postoji
reciprocitet sa tom stranom dravom, o emu potvrdu izdaje ministarstvo nadleno za spoljne poslove.
Za izgradnju energetskih objekata, pre izdavanja graevinske dozvole, investitor pribavlja energetsku dozvolu, u
skladu sa posebnim zakonom.
Ako je zahtevom za izdavanje graevinske dozvole predvieno prikljuenje objekta na komunalnu ili drugu
infrastrukturu koja u trenutku izdavanja lokacijskih uslova nije izvedena, to je utvreno lokacijskim uslovima, uz
zahtev za izdavanje graevinske dozvole se podnosi ugovor izmeu investitora i odgovarajueg imaoca javnih
ovlaenja kojim se utvruju obaveze ugovornih strana da, najkasnije do isteka roka za zavretak radova na objektu
za koji se trai graevinska dozvola, izgrade infrastrukturu potrebnu za prikljuenje tog objekta na komunalnu ili drugu
infrastrukturu.
Organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole, po prijemu zahteva za izdavanje graevinske dozvole vri proveru
dostavljene dokumentacije u skladu sa lanom 8 ovog zakona.
Graevinska dozvola se izdaje na osnovu vaeih lokacijskih uslova nezavisno od toga po ijem zahtevu su lokacijski
uslovi izdati.
Za objekte za koje graevinsku dozvolu izdaje ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine pre
izdavanja graevinske dozvole, potrebno je pribaviti izvetaj revizione komisije.
lan 135a
Graevinska dozvola se izdaje na ime investitora i finansijera ako je uz zahtev za izdavanje priloen ugovor izmeu
investitora i finansijera, overen u skladu sa zakonom koji ureuje overu potpisa, u kome se investitor saglasio da
nosilac prava i obaveze iz graevinske dozvole bude i finansijer.
Finansijer solidarno sa investitorom odgovara za sve obaveze prema treim licima, koje su posledica radnji koje
preduzme u skladu sa ovlaenjima koja su mu preneta ugovorom iz stava 1. ovog lana.
lan 137
Graevinska dozvola izdaje se za ceo objekat, odnosno za deo objekta, ako taj deo predstavlja tehniku i
funkcionalnu celinu.
Pripremni radovi se izvode na osnovu graevinske dozvole iz stava 1. ovog lana.
lan 138a
Graenju se moe pristupiti na osnovu pravnosnanog reenja o graevinskoj dozvoli i prijavi radova iz lana 148.
ovog zakona.
Investitor moe pristupiti graenju i na osnovu konanog reenja o graevinskoj dozvoli i prijavi radova iz lana 148.
ovog zakona, na sopstveni rizik i odgovornost.
Ako je stranka pokrenula upravni spor, a investitor iz tog razloga ne zapone sa graenjem objekta do
pravnosnanosti reenja, investitor ima pravo na naknadu tete i na izgubljenu dobit u skladu sa zakonom, ako se
utvrdi da je tuba neosnovana.
6. Odluivanje po albi
lan 139
Po albi na reenje o graevinskoj dozvoli jedinice lokalne samouprave, kao i na prvostepeno reenje o odobrenju
izvoenja radova iz lana 145. ovog zakona jedinice lokalne samouprave, reava ministarstvo nadleno za poslove
graevinarstva.
Autonomnoj pokrajini poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja o graevinskoj dozvoli jedinice
lokalne samouprave, donetoj za graenje objekata koji se grade na teritoriji autonomne pokrajine, kao i na
prvostepeno reenje o odobrenju izvoenja radova iz lana 145. ovog zakona jedinice lokalne samouprave koji se
izvode na teritoriji autonomne pokrajine.
Gradu Beogradu se poverava reavanje po albi protiv prvostepenog reenja o graevinskoj dozvoli donetoj za
graenje objekta do 800 m2 bruto razvijene graevinske povrine, kao i na prvostepeno reenje o odobrenju izvoenja
radova iz lana 145. ovog zakona, na teritoriji grada Beograda.
Ako je predmet izdate graevinske dozvole nadziivanje, odnosno pretvaranje zajednikih prostorija u stan ili poslovni
prostor, kao dokaz iz stava 2. ovog lana podnosi se ugovor o kupovini objekta u izgradnji, odnosno drugi pravni
osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji, koji je sudski overen i sa dokazom o plaenom odgovarajuem
porezu u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi na imovinu, odnosno dokazom da promet objekta u izgradnji nije
predmet oporezivanja zakona kojim se ureuju porezi na imovinu i ugovor zakljuen sa skuptinom, odnosno savetom
zgrade, u skladu sa posebnim zakonom.
Ako je predmet izdate graevinske dozvole rekonstrukcija postojeeg objekta, kao dokaz iz stava 2. ovog lana
podnosi se izvod iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima sa upisanim pravom svojine na objektu
za koji je izdata graevinska dozvola o rekonstrukciji.
Kao dokaz iz stava 2. ovog lana moe se podneti i pravnosnano reenje o nasleivanju, kao i reenje o statusnoj
promeni privrednog drutva iz koga se na nesporan nain moe utvrditi pravni kontinuitet podnosioca.
Zahtev za izmenu reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli, moe se podneti dok traje graenje objekta.
Reenje o izmeni reenja o graevinskoj dozvoli izdaje se u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva i sadri
podatke o izmeni u pogledu imena, odnosno naziva investitora, dok u ostalim delovima ostaje nepromenjeno.
Na osnovu reenja iz stava 9. ovog lana, nadleni organ je duan da na projektu za graevinsku dozvolu upie i
peatom organa overi nastalu promenu.
Reenje iz stava 9. ovog lana dostavlja se ranijem i novom investitoru i graevinskoj inspekciji.
Na reenje iz stava 9. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja, a ako je donosilac
reenja Ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, tubom se moe pokrenuti upravni spor.
Odredba ovog lana koja se odnosi na izmenu reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli usled promene investitora
shodno se primenjuje i na izmenu odobrenja za izgradnju i glavnog projekta potvrenog u skladu sa odredbama
Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), kao i na izmenu reenja o graevinskoj
dozvoli izdatoj po odredbama ranije vaeih zakona kojima je ureivana izgradnja objekata, kada je u skladu sa tim
reenjem zapoeta izgradnja objekta.
10. Posebni sluajevi graenja, odnosno izvoenja radova bez pribavljene graevinske dozvole
lan 143
Graenju objekta, odnosno izvoenju pojedinih radova moe se pristupiti i bez prethodno pribavljene graevinske
dozvole, ako se objekat gradi neposredno pred nastupanje ili za vreme elementarnih nepogoda, kao i radi otklanjanja
tetnih posledica od tih nepogoda, neposredno posle njihovog nastupanja, u sluaju havarije na energetskim
objektima ili telekomunikacionim sistemima, kao i u sluaju rata ili neposredne ratne opasnosti.
U sluaju havarije na energetskim objektima i telekomunikacionim sistemima, vlasnik objekta, odnosno sistema ima
obavezu da odmah obavesti organ nadlean za poslove graevinske inspekcije o nastaloj havariji.
Objekat iz stava 1. ovog lana moe ostati kao stalni, ako investitor pribavi graevinsku dozvolu, odnosno reenje iz
lana 145. ovog zakona, u roku od jedne godine od dana prestanka opasnosti koje su prouzrokovale njegovo
graenje, odnosno izvoenje radova.
Ako investitor ne pribavi graevinsku dozvolu za objekat iz stava 1. ovog lana u propisanom roku, duan je da takav
objekat ukloni u roku koji odredi organ nadlean za poslove graevinske inspekcije, a koji ne moe biti dui od 30
dana.
lan 145
Graenje objekata iz lana 2. ta. 24) i 24a) ovog zakona, izvoenje radova na investicionom odravanju objekta i
uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, izgradnja sekundarnih, odnosno distributivnih mrea komunalne
infrastrukture u okviru postojee regulacije ulica, kao i ureenje saobraajnica u okviru postojee regulacije ulica,
rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, promena namene objekta bez izvoenja graevinskih radova, promena namene
uz izvoenje graevinskih radova, izvoenje radova na razdvajanju ili spajanju poslovnog ili stambenog prostora,
ugradnja unutranjih instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojei objekat, postavljanje antenskih
stubova i sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mree, pojedinani
elektrodistributivni i elektroprenosni stubovi, deo srednjenaponske elektrodistributivne mree koji obuhvata 10 kv, 20
kv i kv vod, tipske transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv i 35 kv naponski nivo i deo elektrodistributivne mree
od transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv, 35/10 (20) kv i 35/04 kv do mesta prikljuka na objektu kupca (1 kv),
10 kv i 20 kv razvodna postrojenja, manje crpne stanice i manji ski liftovi, prikljuci na izgraenu vodovodnu,
kanalizacionu, gasnu i sl. mreu; kompresorske jedinice za gas, ureaji za isporuku gasa, elektrane koje koriste
obnovljive izvore energije instalirane snage 50 kW, tipski toplovodni prikljuci, graenje zidanih ograda, vre se na
osnovu reenja kojim se odobrava izvoenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ
nadlean za izdavanje graevinske dozvole.
Reenje o odobrenju izvoenja radova se izdaje investitoru koji ima odgovarajue pravo u skladu sa lanom 135.
ovog zakona, koji dostavi idejni projekat u skladu sa podzakonskim aktom kojim se ureuje sadrina tehnike
dokumentacije prema klasi objekta, odnosno tehniki opis i popis radova za izvoenje radova na investicionom
odravanju, odnosno uklanjanju prepreka za kretanje osoba sa invaliditetom, a uredio je odnose sa jedinicom lokalne
samouprave u pogledu doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita i platio odgovarajuu administrativnu taksu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, po zahtevima za izdavanje reenja kojim se odobrava izvoenje radova na
objektima iz lana 2. ta. 24) i 24a) ovog zakona, kao i za rekonstrukciju, adaptaciju i sanaciju objekata u granicama
nacionalnog parka i objekata u granicama zatite zatienog prirodnog dobra od izuzetnog znaaja, kao i za
izvoenje radova na investicionom odravanju, adaptaciji i sanaciji u zatienoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog
znaaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne batine, reava nadleni organ jedinice lokalne
samouprave na ijoj teritoriji se nalazi predmetni objekat.
Nadleni organ odbie reenjem zahtev ako je za radove navedene u zahtevu potrebno izdavanje graevinske
dozvole, u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva.
Nadleni organ donosi reenje kojim se odobrava izvoenje radova, odnosno promena namene u roku od pet dana
od dana podnoenja zahteva.
Na reenja iz st. 3. i 4. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja reenja.
Po zavretku izgradnje, odnosno izvoenju radova, za objekte iz stava 1. ovog lana, po zahtevu investitora, nadleni
organ moe izdati upotrebnu dozvolu.
Pravnosnano reenje iz stava 2. ovog lana, za objekte koji se u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuje upis
u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima mogu upisati u javnu evidenciju, kao i za promenu
namene objekta, odnosno dela objekta bez izvoenja radova, predstavlja osnov za upis u javnu knjigu o evidenciji
nepokretnosti i pravima na njima, a ako je za predmetni objekat, odnosno izvoenje radova izdata i upotrebna dozvola
po zahtevu investitora, osnov za upis u javnu knjigu predstavlja pravnosnano reenje iz stava 2. ovog lana i
pravnosnano reenje o upotrebnoj dozvoli.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva odredie za koje objekte, odnosno radove, se pre izvoenja radova
obavezno izrauje projekat za izvoenje.
lan 146
Postavljanje i uklanjanje manjih montanih objekata privremenog karaktera na javnim i drugim povrinama (kiosci,
bate ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar), balon hala sportske namene, nadstrenica za sklanjanje
ljudi u javnom prevozu, objekata za deponovanje i separaciju renih agregata i ploveih postrojenja na vodnom
zemljitu, obezbeuje i ureuje jedinica lokalne samouprave.
Ukoliko se objekti iz stava 1. ovog lana nalaze u prostornoj kulturno-istorijskoj celini ili zatienoj okolini nepokretnog
kulturnog dobra, njihovo postavljanje se vri uz uslove nadlenog zavoda za zatitu spomenika kulture.
Izgradnju i postavljanje spomenika i spomen obeleja na povrinama javne namene obezbeuje i ureuje jedinica
lokalne samouprave, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadlenog za poslove kulture. Zabranjena je
izgradnja spomenika i spomen obeleja izvan povrina javne namene.
zavretku radova na investicionom odravanju, adaptaciji, rekonstrukciji ili sanaciji, investitor je u obavezi da organu
nadlenom za poslove legalizacije dostavi tehniki opis i popis radova na investicionom odravanju, idejni projekat,
odnosno projekat za izvoenje, zavisno od radova koji se izvode.
Za radove iz stava 3. ovog lana privremena graevinska dozvola se moe izdati ako je investitor upisan kao vlasnik
na graevinskom zemljitu na kome je taj objekat sagraen.
Zavisno od vrste objekta, odnosno radova, privremena graevinska dozvola se donosi za tano odreeni period u
kome se objekat moe koristiti, odnosno izvoditi radovi, a koji ne moe biti dui od tri godine od dana donoenja
privremene graevinske dozvole.
U sluaju da investitor sam ne ukloni privremeni objekat u odreenom roku, organ koji je doneo privremenu
graevinsku dozvolu, po slubenoj dunosti dostavlja zahtev graevinskoj inspekciji za uklanjanje.
alba na reenje graevinskog inspektora ne zadrava izvrenje reenja.
Na zahtev investitora, reenje o privremenoj graevinskoj dozvoli moe se jednom produiti za jo tri godine. Istekom
naknadnog roka, primenjuju se odredbe ovog lana o uklanjanju privremenog objekta.
VII GRAENJE
1. Prijava radova
lan 148
Investitor podnosi prijavu radova organu koji je izdao graevinsku dozvolu najkasnije osam dana pre poetka
izvoenja radova.
Uz prijavu radova podnosi se dokaz o regulisanju obaveza u pogledu doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita,
u skladu sa ovim zakonom, kao i dokaz o plaenoj administrativnoj taksi.
Za linijske infrastrukturne objekte, pored dokaza iz stava 2. ovog lana, kada je reenje o graevinskoj dozvoli izdato
na osnovu konanog reenja o eksproprijaciji, dostavlja se i akt ministarstva nadlenog za poslove finansija o
uvoenju u posed nepokretnosti, u skladu sa posebnim zakonom, odnosno zakljuen ugovor o pravu slubenosti u
skladu sa ovim zakonom.
U prijavi iz stava 1. ovog lana investitor navodi datum poetka i rok zavretka graenja, odnosno izvoenja radova.
Nadleni organ o podnetoj prijavi obavetava graevinsku inspekciju.
Rok za zavretak graenja poinje da tee od dana podnoenja prijave iz stava 1. ovog lana.
2. Priprema za graenje
lan 149
Pre poetka graenja investitor obezbeuje: obeleavanje graevinske parcele, regulacionih, nivelacionih i
graevinskih linija, u skladu sa propisima kojima je ureeno izvoenje geodetskih radova; obeleavanje gradilita
odgovarajuom tablom, koja sadri: podatke o objektu koji se gradi, investitoru, odgovornom projektantu, broj
graevinske dozvole, izvoau radova, poetku graenja i roku zavretka izgradnje.
3. Izvoa radova
lan 150
Graenje objekata, odnosno izvoenje radova moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili
preduzetnik (u daljem tekstu: izvoa radova).
Graenje objekta, odnosno izvoenje radova iz lana 133. stav 2. ovog zakona moe da vri privredno drutvo,
odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajui registar za graenje te vrste objekata, odnosno za
izvoenje te vrste radova, koje ima zaposlena lica sa licencom za odgovornog izvoaa radova i odgovarajue
strune rezultate.
Odgovarajue strune rezultate, u smislu stava 2. ovog lana, ima privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje
je izgradilo ili uestvovalo u graenju te vrste i namene objekata, odnosno te vrste radova.
Ispunjenost uslova iz stava 2. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva, na predlog strune
komisije koju obrazuje.
Trokove utvrivanja ispunjenosti uslova iz stava 4. ovog lana, snosi podnosilac zahteva za utvrivanje uslova.
Visinu trokova iz stava 5. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
Izvoa radova podnosi organu koji je izdao graevinsku dozvolu izjavu o zavretku izrade temelja i o zavretku
objekta u konstruktivnom smislu.
Izvoa uz izjavu o zavretku izrade temelja prilae geodetski snimak izgraenih temelja, u skladu sa propisima
kojima je ureeno izvoenje geodetskih radova.
Nadleni organ, u roku od tri dana od dana prijema izjave iz stava 2. ovog lana, obavetava o zavretku izrade
temelja nadlenu graevinsku inspekciju koja ima obavezu da u roku od tri radna dana izvri inspekcijski nadzor i o
tome obavesti nadleni organ.
Ako nadleni organ po izvrenoj kontroli utvrdi da postoji odstupanje geodetskog snimka izgraenih temelja u odnosu
na graevinsku dozvolu, odmah e obavestiti graevinskog inspektora o ovoj injenici, sa nalogom da se zapoeti
radovi obustave do usaglaavanja izgradnje temelja sa glavnim projektom.
Izvoa radova pismeno upozorava investitora, a po potrebi i organ koji vri nadzor nad primenom odredaba ovog
zakona, o nedostacima u tehnikoj dokumentaciji i nastupanju nepredvienih okolnosti koje su od uticaja na izvoenje
radova i primenu tehnike dokumentacije (promena tehnikih propisa, standarda i normi kvaliteta posle izvrene
tehnike kontrole, pojava arheolokih nalazita, aktiviranje klizita, pojava podzemnih voda i sl.).
Odgovorni izvoa radova duan je da:
1) izvodi radove prema dokumentaciji na osnovu koje je izdata graevinska dozvola, odnosno projektu za izvoenje, u
skladu sa propisima, standardima, ukljuujui standarde pristupanosti tehnikim normativima i standardima kvaliteta
koji vae za pojedine vrste radova, instalacija i opreme;
2) organizuje gradilite na nain kojim e obezbediti pristup lokaciji, obezbeenje nesmetanog odvijanja saobraaja,
zatitu okoline za vreme trajanja graenja;
3) obezbeuje sigurnost objekta, lica koja se nalaze na gradilitu i okoline (susednih objekata i saobraajnica);
4) obezbeuje dokaz o kvalitetu izvrenih radova, odnosno ugraenog materijala, instalacija i opreme;
5) vodi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i obezbeuje knjigu inspekcije;
6) obezbeuje merenja i geodetsko osmatranje ponaanja tla i objekta u toku graenja;
7) obezbeuje objekte i okolinu u sluaju prekida radova;
8) na gradilitu obezbedi ugovor o graenju, reenje o odreivanju odgovornog izvoaa radova na gradilitu i
projekat za izvoenje, odnosno dokumentaciju na osnovu koje se objekat gradi.
6. Struni nadzor
lan 153
Investitor obezbeuje struni nadzor u toku graenja objekta, odnosno izvoenja radova za koje je izdata graevinska
dozvola.
Struni nadzor obuhvata: kontrolu da li se graenje vri prema graevinskoj dozvoli, odnosno prema tehnikoj
dokumentaciji po kojoj je izdata graevinska dozvola; kontrolu i proveru kvaliteta izvoenja svih vrsta radova i primenu
propisa, standarda i tehnikih normativa, ukljuujui standarde pristupanosti; kontrolu i overu koliina izvedenih
radova; proveru da li postoje dokazi o kvalitetu materijala, opreme i instalacija koji se ugrauju; davanje uputstava
izvoau radova; saradnju sa projektantom radi obezbeenja detalja tehnolokih i organizacionih reenja za izvoenje
radova i reavanje drugih pitanja koja se pojave u toku izvoenja radova.
Struni nadzor moe da vri lice koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom za odgovornog projektanta ili
odgovornog izvoaa radova.
U vrenju strunog nadzora na objektu ne mogu da uestvuju lica koja su zaposlena u privrednom drutvu, odnosno
drugom pravnom licu ili preduzetnikoj radnji koje je izvoa radova na tom objektu, lica koja vre inspekcijski nadzor,
kao i lica koja rade na poslovima izdavanja graevinske dozvole u organu nadlenom za izdavanje graevinske
dozvole.
lan 153a
Ministar nadlean za poslove graevinarstva propisae na koje objekte se ne primenjuju odredbe ovog zakona o
izvoau radova, odgovornom izvoau radova, obavezi odreivanja strunog nadzora i tehnikom pregledu objekta.
lan 156
U vrenju tehnikog pregleda moe da uestvuje lice koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom za odgovornog
projektanta, odnosno odgovornog izvoaa radova za tu vrstu objekata.
U vrenju tehnikog pregleda, za objekte za koje je raena studija uticaja na ivotnu sredinu, mora da uestvuje lice
koje je struno iz oblasti koja je predmet studija, a koje ima steeno visoko obrazovanje odgovarajue struke,
odnosno smera, na studijama drugog stepena diplomske akademske studije - master, specijalistike akademske
studije, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje pet godina.
U vrenju tehnikog pregleda ne mogu da uestvuju lica koja su zaposlena u preduzeu, odnosno drugom pravnom
licu koje je izradilo tehniku dokumentaciju ili je bilo izvoa radova kod investitora, lica koja su uestvovala u izradi
tehnike dokumentacije i studije uticaja na ivotnu sredinu, ili u izvoenju radova kod investitora, lica koja su vrila
struni nadzor, lica koja vre inspekcijski nadzor kao i lica koja rade na poslovima izdavanja graevinske dozvole u
organu nadlenom za izdavanje graevinske dozvole.
Ne moe se vriti tehniki pregled objekta ili njegovog dela, ni odobriti upotreba ako je objekat, odnosno njegov deo,
izgraen bez graevinske dozvole.
U roku od pet radnih dana po pravnosnanosti izdate upotrebne dozvole, nadleni organ po slubenoj dunosti
dostavlja organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra upotrebnu dozvolu, elaborat geodetskih radova
za izvedeni objekat i posebne delove objekta, kao i elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra donosi reenje o kunom broju i vri upis prava svojine na
objektu, odnosno posebnim delovima objekta, i o tome obavetava investitora i nadleni organ uprave u roku od
sedam dana od dostavljanja upotrebne dozvole, a u roku od 30 dana vri odgovarajui upis u katastar vodova.
3. Odravanje objekta
lan 159
Vlasnik objekta za koji je izdata upotrebna dozvola obezbeuje izvoenje radova na investicionom i tekuem
odravanju objekta kao i redovne, vanredne i specijalistike preglede objekta, u skladu sa posebnim propisima.
lan 160
Objekat koji se gradi, odnosno ije je graenje zavreno bez graevinske dozvole, ne moe biti prikljuen na
elektroenergetsku, gasovodnu, telekomunikacionu ili mreu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju.
planiranja, projektovanja, izgradnje objekata i drugih oblasti znaajnih za planiranje i izgradnju, zatite opteg i
pojedinanog interesa u obavljanju poslova u tim oblastima, organizovanja u pruanju usluga u navedenim oblastima,
kao i radi ostvarivanja drugih ciljeva.
lanovi Komore su inenjeri arhitektonske, graevinske, mainske, elektrotehnike, saobraajne, tehnoloke i
inenjeri drugih tehnikih struka, kao i diplomirani prostorni planeri, kojima je izdata licenca iz lana 162. ovog zakona.
lan 164
Komora obavlja sledee poslove:
1) utvruje profesionalna prava i dunosti i etike norme ponaanja lanova u obavljanju poslova izrade planskih
dokumenata, projektovanja i izvoenja radova;
2) utvruje ispunjenost uslova za izdavanje licence za odgovornog planera, odgovornog urbanistu, odgovornog
projektanta i odgovornog izvoaa radova u skladu sa odredbama ovog zakona;
3) proverava usklaenost izdatih licenci po propisima drugih zemalja;
4) vodi evidenciju lica iz take 2. ovog lana;
5) organizuje sudove asti za utvrivanje povreda profesionalnih standarda i normativa (profesionalne odgovornosti),
kao i za izricanje mera za te povrede;
6) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.
Organizacija i nain obavljanja poslova iz stava 1. ovog lana blie se ureuje statutom i optim aktima Komore.
Sastav, nain izbora i razreenja sudija suda asti, postupak i nain rada blie propisuje ministar nadlean za poslove
graevinarstva.
Na statut i opte akte Komore saglasnost daje ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva, uz
pribavljeno miljenje pokrajinskog sekretarijata nadlenog za poslove urbanizma i graevinarstva.
lan 165
Organi Komore su skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor i predsednik.
Komora je organizovana po matinim sekcijama za odgovorne prostorne planere, urbaniste, projektante i odgovorne
izvoae radova.
Radom matine sekcije upravlja izvrni odbor sekcije.
Upravni odbor ine predsednik, potpredsednik, tri predstavnika ministarstva nadlenog za poslove urbanizma i
graevinarstva i predsednici izvrnih odbora matinih sekcija.
Sastav, delokrug i nain izbora organa iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana utvruje se Statutom Komore.
lan 166
Komora stie sredstva za rad od lanarine, naknade za utvrivanje ispunjenosti uslova za odgovorne urbaniste,
projektante, odgovorne izvoae radova, kao i odgovorne planere, donacija, sponzorstva, poklona i drugih izvora u
skladu sa zakonom.
Komora utvruje visinu lanarine i naknade za izdavanje licence iz stava 1. ovog lana, uz prethodno pribavljenu
saglasnost ministra nadlenog za poslove graevinarstva.
Nadzor nad zakonitou rada Komore vri ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva.
XI UKLANJANJE OBJEKATA
lan 167
Organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove graevinarstva odobrie reenjem, po slubenoj dunosti ili
na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, za koji utvrdi da je usled dotrajalosti ili
veih oteenja ugroena njegova stabilnost i da predstavlja neposrednu opasnost za ivot i zdravlje ljudi, za susedne
objekte i za bezbednost saobraaja.
Reenje iz stava 1. ovog lana moe se izdati ako je nadleni graevinski inspektor prethodno doneo reenje o
zabrani korienja, odnosno upotrebe objekta.
Reenje iz stava 1. ovog lana moe se izvriti ako su prethodno reena pitanja smetaja korisnika objekta, osim u
sluaju kada se uklanjanje objekta odobrava na zahtev vlasnika koji taj objekat koristi. Kao reeno pitanje smetaja
korisnika objekta smatra se obezbeivanje nunog smetaja.
alba na reenje o uklanjanju objekta ne zadrava izvrenje reenja.
Skuptina jedinice lokalne samouprave ureuje i obezbeuje uslove i mere koje je potrebno sprovesti i obezbediti u
toku uklanjanja objekta koji predstavlja neposrednu opasnost za ivot i zdravlje ljudi, za susedne objekte i za
bezbednost saobraaja.
lan 168
Uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, osim u sluaju izvrenja inspekcijskog reenja, moe se pristupiti samo
na osnovu dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela.
Uz zahtev za izdavanje dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela podnosi se:
1) projekat ruenja sa tehnikom kontrolom;
2) dokaz o svojini na objektu
3) uslovi, ako se radi o objektu ijim ruenjem bi bio ugroen javni interes (zatita postojee komunalne i druge
infrastrukture, zatita kulturnog dobra, zatita ivotne sredine i sl.).
Dozvola o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela izdaje se reenjem u roku od 8 dana od dana dostavljanja
uredne dokumentacije.
Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja.
Na reenje iz stava 3. ovog lana, kada je donosilac reenja ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva,
odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, ne moe se izjaviti alba, ali se tubom moe pokrenuti upravni spor, u
roku od 30 dana od dana dostavljanja reenja.
lan 169
Ako nadleni organ jedinice lokalne samouprave utvrdi da se neposredna opasnost za ivot i zdravlje ljudi, susedne
objekte i za bezbednost saobraaja moe otkloniti i rekonstrukcijom objekta, odnosno njegovog dela, o tome
obavetava vlasnika objekta, radi preduzimanja potrebnih mera u skladu sa zakonom.
Reenjem kojim se odobrava rekonstrukcija objekta u smislu stava 1. ovog lana utvruje se rok u kome se radovi na
rekonstrukciji moraju zavriti.
Ako se rekonstrukcija objekta ne zavri u utvrenom roku nadleni organ e naloiti, odnosno odobrie reenjem, po
slubenoj dunosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela.
lan 170
Uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik,
koji su upisani u odgovarajui registar za graenje objekata, odnosno za izvoenje radova.
Uklanjanjem objekta iz stava 1. ovog lana rukovodi odgovorni izvoa radova.
Po izvrenom uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, mora se izvriti ureenje zemljita i odvoz graevinskog
otpada, u skladu sa posebnim propisima.
XII NADZOR
1. Inspekcijski nadzor
lan 172
Nadzor nad izvravanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vri ministarstvo
nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva.
Inspekcijski nadzor vri nadleno ministarstvo preko inspektora u okviru delokruga utvrenog zakonom.
Autonomnoj pokrajini poverava se vrenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i urbanizma na
teritoriji autonomne pokrajine i nad izgradnjom objekata za koje izdaje graevinsku dozvolu na osnovu ovog zakona,
kao i nadzor nad radom gradskih i optinskih graevinskih inspektora na teritoriji autonomne pokrajine.
Optini, gradu i gradu Beogradu, poverava se vrenje inspekcijskog nadzora nad izgradnjom objekata za koje izdaju
graevinsku dozvolu na osnovu ovog zakona.
Gradu Beogradu poverava se vrenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i urbanizma, na teritoriji
grada Beograda, za izgradnju i rekonstrukciju objekata do 800 m2 bruto razvijene graevinske povrine.
Ukoliko se u vrenju inspekcijskog nadzora nad radom graevinskog inspektora gradske optine u sastavu grada
utvrdi da optinski graevinski inspektor ne preduzima propisane mere u vrenju inspekcijskog nadzora, gradski
graevinski inspektor ima pravo da u konkretnom sluaju preuzme vrenje inspekcijskog nadzora i okona postupak.
Protiv optinskog graevinskog inspektora, pored kazne propisane lanom 209. stav 1. taka 7) ovog zakona pokree
se i disciplinski postupak zbog tee povrede radne dunosti iz radnog odnosa.
U sluaju iz stava 6. ovog lana, po albi na reenje doneto u ovom postupku reava ministarstvo nadleno za
poslove graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine kada se objekti grade na teritoriji autonomne
pokrajine.
Poslove urbanistikog inspektora moe da obavlja diplomirani inenjer arhitekture - master, odnosno diplomirani
inenjer arhitekture ili diplomirani graevinski inenjer - master, odnosno diplomirani graevinski inenjer, koji ima
najmanje tri godine radnog iskustva u struci i poloen struni ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
Poslove graevinskog inspektora moe da obavlja lice sa steenim visokim obrazovanjem odgovarajue struke
odnosno smera na studijama drugog stepena graevinarstva (master akademskih studija, master strukovnih studija,
specijalistike akademske studije, specijalistike strukovne studije) odnosno diplomirani inenjer graevinarstva, ili
lice sa steenim visokim obrazovanjem odgovarajue struke odnosno smera na studijama drugog stepena arhitekture
(master akademskih studija, master strukovnih studija, specijalistike akademske studije, specijalistike strukovne
studije), odnosno diplomirani inenjer arhitekture, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci i poloen
struni ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
Poslove inspekcijskog nadzora koji su ovim zakonom povereni optini moe da obavlja i lice koje ima visoko
obrazovanje na studijama prvog stepena graevinske ili arhitektonske struke, odnosno lice koje ima viu kolsku
spremu arhitektonske ili graevinske struke, najmanje tri godine radnog iskustva u struci, poloen struni ispit i koje
ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
ta. 3) - 5) (brisan)
6) da obavesti organ nadlean za donoenje planskog dokumenta ili dela planskog dokumenta i da predloi ministru
nadlenom za poslove prostornog planiranja i urbanizma pokretanje postupka za ocenu zakonitosti planskog
dokumenta ili dela planskog dokumenta, ako utvrdi da planski dokument ili odreeni deo planskog dokumenta nije
donet u skladu sa zakonom ili da postupak po kojem je donet nije sproveden na nain propisan zakonom;
7) da bez odlaganja obavesti ministra nadlenog za poslove prostornog planiranja i urbanizma, ako utvrdi da organ
nadlean za donoenje planskog dokumenta nije u propisanom roku doneo planski dokument;
8) da preduzme mere protiv privrednog drutva ili drugog pravnog lica, ako u propisanom roku ne objave separat,
odnosno ne dostave potrebne podatke neophodne za prikljuak na tehniku i drugu infrastrukturu;
9) da preduzima i druge mere, u skladu sa zakonom.
U sluaju iz stava 1. taka 1. ovog lana, privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik moe da
nastavi sa izradom planskog dokumenta kad otkloni utvrene nepravilnosti i o tome pismeno obavesti inspektora koji
je doneo reenje o zabrani izrade tog planskog dokumenta, a inspektor utvrdi da su nepravilnosti otklonjene.
Kad urbanistiki inspektor utvrdi da je planski dokument ili deo planskog dokumenta donet suprotno odredbama ovog
zakona, predloie ministru nadlenom za poslove prostornog planiranja i urbanizma da donese reenje o zabrani
primene planskog dokumenta do njegovog usklaivanja sa zakonom i o tome obavestiti organ nadlean za njegovo
donoenje.
Ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma donee reenje iz stava 3. ovog lana u roku od 15
dana od dana podnoenja predloga urbanistikog inspektora.
7) naloi reenjem uklanjanje privremenog objekta iz lana 147. ovog zakona protekom propisanog roka;
8) naloi reenjem investitoru, odnosno vlasniku objekta zabranu daljeg uklanjanja objekta, odnosno njegovog dela,
ako se objekat ili njegov deo uklanja bez reenja o dozvoli uklanjanja objekta, odnosno njegovog dela;
9) naloi reenjem obustavu radova, ako investitor nije reenjem odredio struni nadzor, u skladu sa ovim zakonom;
10) naredi sprovoenje drugih mera, u skladu sa ovim zakonom.
Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela odnosi se i na delove objekta koji nisu opisani u reenju o
ruenju, a nastali su nakon sastavljanja zabelebe i ine jednu graevinsku celinu.
Kada graevinski inspektor utvrdi da je postupanje lica sa odgovarajuom licencom u suprotnosti sa propisima,
odnosno pravilima struke, duan je da o tome obavesti nadleni organ i organizaciju koja je izdala licencu radi
utvrivanja odgovornosti.
Graevinski inspektor podnosi prekrajnu, odnosno krivinu prijavu i inicira postupak oduzimanja licence glavnom
projektantu, odnosno odgovornom projektantu koji je potpisao tehniki dokument ili je potvrdio taj dokument, ako u
postupku nadzora utvrdi da taj dokument nije u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu
ovog zakona.
Nadleni organ i organizacija iz stava 3. ovog lana duni su da podnosioca obavetenja obaveste o preduzetim
merama u roku od 30 dana od podnoenja obavetenja, kao i da mu dostave primerak odluke donete u postupku po
prijavi, radi informisanja.
U registar objedinjene procedure evidentiraju se: obavetenje iz stava 3. ovog lana, prijava iz stava 4. ovog lana i
konana odluka iz stava 5. ovog lana.
lan 177
Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da:
1) se u toku graenja ne preduzimaju mere za bezbednost objekta, saobraaja, okoline i zatitu ivotne sredine,
naredie reenjem investitoru, odnosno izvoau radova mere za otklanjanje uoenih nedostataka, rok njihovog
izvrenja, kao i obustavu daljeg izvoenja radova dok se ove mere ne sprovedu, pod pretnjom prinudnog izvrenja na
teret investitora, odnosno izvoaa radova;
2) izvreni radovi, odnosno materijal, oprema i instalacije koji se ugrauju ne odgovaraju zakonu i propisanim
standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta, obustavie reenjem dalje izvoenje radova dok se ne
otklone utvreni nedostaci;
3) gradilite nije obeleeno na propisan nain, naloie reenjem obustavu radova i odredie rok za otklanjanje
nedostataka, koji ne moe biti dui od tri dana;
Reenje iz stava 1. ovog lana moe se doneti i usmenim izricanjem na licu mesta, uz obavezu inspektora da pismeni
otpravak izradi u roku koji ne moe biti dui od pet dana. Rok za izvrenje i rok za albu poinju da teku od dana
donoenja usmenog reenja.
Pismeni otpravak reenja iz stava 1. taka 1) dostavlja se pribijanjem na objekat koji se gradi.
lan 178
Ako graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da:
1) privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, odnosno lice kome je povereno vrenje strunog
nadzora nad graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova ne ispunjava propisane uslove, zabranie reenjem
dalje izvoenje radova do ispunjenja uslova;
2) na objektu koji se gradi ili koji je izgraen postoje nedostaci koji predstavljaju neposrednu opasnost po stabilnost,
odnosno bezbednost objekta i njegove okoline i ivot i zdravlje ljudi, zabranie reenjem korienje objekta ili
njegovog dela dok se ne otklone utvreni nedostaci;
3) se objekat za koji je izdata graevinska dozvola koristi bez upotrebne dozvole, naredie investitoru pribavljanje
upotrebne dozvole u roku koji ne moe biti krai od 30 ni dui od 90 dana, a ako je investitor ne pribavi u utvrenom
roku donee reenje o zabrani korienja objekta;
4) se objekat za koji je izdata graevinska i upotrebna dozvola koristi za namenu koja nije utvrena graevinskom i
upotrebnom dozvolom, naloie pribavljanje graevinske dozvole, odnosno reenja iz lana 145. ovog zakona u roku
od 30 dana, a ako investitor ne pribavi graevinsku dozvolu, odnosno reenje iz lana 145. ovog zakona u
ostavljenom roku, donee reenje o zabrani korienja objekta;
5) se korienjem objekta dovodi u opasnost ivot i zdravlje ljudi, bezbednost susednih objekata, bezbednost okoline
ili ugroava ivotna sredina, naloie izvoenje potrebnih radova, odnosno zabraniti korienje objekta, odnosno dela
objekta;
6) objekat za koji je izdata graevinska dozvola, koji nije zavren u roku sadranom u prijavi poetka graenja
objekta, odnosno izvoenja radova, naredie reenjem investitoru da u roku koji ne moe biti krai od 30 ni dui od 90
dana, zavri graenje objekta, odnosno izvoenje radova, a ako investitor ne zavri objekat u ostavljenom roku,
podnee prijavu za uinjeni prekraaj, odnosno privredni prestup.
lan 179
Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da se u toku graenja, odnosno korienja objekta
ne vri propisano osmatranje, odnosno odravanje objekta, naredie reenjem investitoru i izvoau radova, odnosno
korisniku objekta da uoene nepravilnosti otkloni.
lan 180
Graevinski, odnosno urbanistiki inspektor duan je da na zahtev Inenjerske komore Srbije dostavi reenje koje u
vrenju inspekcijskog nadzora donosi na osnovu ovog zakona.
lan 181
Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da se objekat gradi, odnosno izvode pripremni
radovi bez graevinske dozvole, pored mera propisanih ovim zakonom, naredie reenjem bez odlaganja i zatvaranje
gradilita.
Reenje iz stava 1. ovog lana izvrno je danom donoenja.
Mera iz stava 1. ovog lana sprovodi se stavljanjem slubenog znaka "zatvoreno gradilite", peaenjem graevinskih
maina i pribijanjem kopije reenja iz stava 1. ovog lana na vidnom mestu.
Jedan primerak izvrnog reenja kojim se nareuje zatvaranje gradilita, graevinski inspektor dostavlja nadlenoj
policijskoj upravi, koja e po potrebi pruiti policijsku pomo radi omoguavanja sprovoenja izvrenja tog reenja.
lan 182
Kad graevinski inspektor, u vrenju inspekcijskog nadzora, utvrdi da je investitor nepoznat, reenje, odnosno
zakljuak o dozvoli izvrenja dostavlja se pribijanjem na oglasnu tablu nadlenog organa i pribijanjem na objekat koji
se gradi, odnosno upotrebljava, to se konstatuje zabelekom inspektora o vremenu i mestu dostave na reenju,
odnosno zakljuku o dozvoli izvrenja.
Zabeleka iz stava 1. ovog lana sadri sve relevantne podatke o danu, mestu i vrsti objekta kao i o imenu investitora
ili izvoaa radova ukoliko je ono poznato, a ukoliko nije postupak e se voditi protiv nepoznatog lica. Naknadnim
identifikovanjem investitora ili izvoaa radova ili promenom investitora ili izvoaa radova, postupak iz stava 1. ovog
lana se ne prekida niti se produavaju rokovi odreeni u tom postupku.
Reenje, odnosno zakljuak iz stava 1. ovog lana smatra se uredno dostavljenim danom pribijanja na oglasnu tablu
nadlenog organa i pribijanjem na objekat koji se gradi, odnosno upotrebljava.
lan 183
Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, graevinski inspektor donosi u sluajevima propisanim ovim
zakonom.
Reenjem iz stava 1. ovog lana odreuje se rok u kome je investitor duan ukloniti objekat ili njegov deo.
Reenjem iz stava 1. ovog lana graevinski inspektor odreuje da li je pre uklanjanja objekta, odnosno dela objekta
potrebno uraditi projekat ruenja, kao i nain izvrenja putem druge osobe u sluaju da investitor to sam nije uinio u
roku odreenom reenjem o uklanjanju.
Izuzetno, graevinski inspektor, u sluajevima iz stava 1. ovog lana nee doneti reenje o uklanjanju objekta,
odnosno njegovog dela (potporni zidovi, pretvaranje tavanskog prostora u stambeni, otvaranje portala na fasadi i sl.),
ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost po ivot i zdravlje ljudi ili susedne objekte ili sam objekat, ve e investitoru
reenjem naloiti vraanje u prvobitno stanje, u skladu sa ovim zakonom.
lan 184
Na reenje republikog graevinskog inspektora moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja
reenja.
alba na reenje iz stava 1. ovog lana se izjavljuje Vladi, preko ministarstva nadlenog za poslove urbanizma i
graevinarstva.
Na reenje urbanistikog inspektora moe se izjaviti prigovor u roku od osam dana od dana dostavljanja.
Na reenje urbanistikog inspektora prigovor se izjavljuje nadlenom izvrnom organu grada Beograda, autonomne
pokrajine, odnosno Vladi, preko organa nadlenog za poslove urbanizma autonomne pokrajine.
Na reenje jedinice lokalne samouprave doneto u postupku inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata alba
se izjavljuje ministarstvu nadlenom za poslove graevinarstva.
Autonomnoj pokrajini poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja donetog u postupku inspekcijskog
nadzora u oblasti izgradnje objekata koji se grade na teritoriji autonomne pokrajine.
Gradu Beogradu poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja gradske optine, donetog u postupku
inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata koji se grade na teritoriji grada Beograda, u skladu sa ovim
zakonom.
alba izjavljena na reenja iz ovog lana ne odlae izvrenje reenja.
l. 185-200**
(Prestalo da vai odlukom US)
Vlada blie propisuje nain, uslove i postupak za ulaganje neizgraenog graevinskog zemljita u javnoj svojini radi
ostvarivanja javno-privatnog partnerstva, odnosno unoenja kao osnivakog uloga u javna preduzea i privredna
drutva i zakljuivanja ugovora o zajednikoj izgradnji jednog ili vie objekata sa fizikim ili pravnim licem (lan 100).
Vlada blie propisuje sastav, delokrug i odgovornost republike komisije za komasaciju, postupak sprovoenja
komasacije, sadrinu odluke o komasaciji, sadrinu, uslove i nain izdavanja reenja o komasaciji, postupak izrade i
sadrinu projekta komasacije, nain procene vrednosti zemljita u postupku urbane komasacije, trokove i obveznike
plaanja trokova (l. 109a-109g).
Ministar blie propisuje:
1) energetska svojstva i nain izraunavanja toplotnih svojstava zgrada, energetske zahteve za nove i postojee
zgrade, kao i uslove, sadrinu i nain izdavanja sertifikata (lan 4);
2) tehnike propise iji su sastavni deo standardi koji definiu obavezne tehnike mere i uslove projektovanja,
planiranja i izgradnje, kojim se osigurava nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i starim
osobama (lan 5);
3) predmet i postupak sprovoenja objedinjene procedure, voenje i sadrinu registra objedinjenih procedura i
centralne evidencije, kao i ovlaenja i obaveze registratora (l. 8, 8a, 8d, 8v i 8g);
4) sadrinu, nain, postupak i rokove izrade i objavljivanja separata (l. 31a, 34, 41, 46, 48, 49, 50, 58. i 61);
5) sadrinu, nain i postupak izrade dokumenata prostornog i urbanistikog planiranja (l. 10-68);
6) uslove i kriterijume za su/finansiranje izrade planskih dokumenata (lan 39);
7) uslove i nain rada komisije za strunu kontrolu planskih dokumenata, komisije za kontrolu usklaenost planskih
dokumenata i komisije za planove jedinice lokalne samouprave (l. 33, 49. i 52);
8) sadrinu i nain voenja i odravanja centralnog registra planskih dokumenata, informacionog sistema o stanju u
prostoru i lokalnog informacionog sistema planskih dokumenata, kao i digitalni format dostavljanja planskih
dokumenata (l. 43. i 45);
9) sadrinu, postupak i nain donoenja programa ureivanja graevinskog zemljita (lan 94);
10) klasifikaciju objekata prema nameni, funkcionalnim i strukturalnim karakteristikama i stepenu uticaja na okruenje,
s obzirom na rizike vezane za izgradnju i eksploataciju (lan 2);
11) sadrinu, nain i postupak izrade i nain vrenja kontrole tehnike dokumentacije prema klasi i nameni objekata
(l. 117-124, 129, 131. i 168);
12) uslove osiguranja od profesionalne odgovornosti (lan 129a);
13) uslove i nain rada revizione komisije i sadraj izvetaja o strunoj kontroli (lan 132);
14) sadrinu i nain izdavanja graevinske dozvole, (l. 135-138);
15) nain, postupak i sadrinu podataka za utvrivanje ispunjenosti uslova za izdavanje licence za izradu tehnike
dokumentacije i licence za graenje objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje ministarstvo, odnosno autonomna
pokrajina, kao i uslove za oduzimanje tih licenci (l. 126. i 150);
16) izgled, sadrinu i mesto postavljanja gradiline table (lan 149);
17) sadrinu i nain voenja knjige inspekcije, graevinskog dnevnika i graevinske knjige (lan 152);
18) sadrinu i nain voenja strunog nadzora (lan 153);
19) sadrinu i nain vrenja tehnikog pregleda, izdavanja upotrebne dozvole, osmatranja tla i objekta u toku graenja
i upotrebe i minimalne garantne rokove za pojedine vrste objekata, odnosno radova, kao i sastav komisije za tehniki
pregled objekta, prema klasi i nameni objekta; uslove na osnovu kojih se utvruje da je objekat podoban za upotrebu;
formu i sadrinu predloga komisije za tehniki pregled o utvrivanju podobnosti objekta ili dela objekta za upotrebu,
kao i druga pitanja od znaaja za vrenje tehnikog pregleda (l. 154. i 158);
20) uslove, program i nain polaganja strunog ispita u oblasti prostornog i urbanistikog planiranja, izrade tehnike
dokumentacije graenja i energetske efikasnosti (lan 161.);
21) uslove i postupak izdavanja i oduzimanja licence za odgovornog urbanistu, projektanta i izvoaa radova,
odgovornog planera (lan 162);
22) obrazac i sadrinu legitimacije urbanistikog i graevinskog inspektora, kao i vrstu opreme koju koristi inspektor;
23) postupak donoenja i sadrinu programa uklanjanja objekata (lan 171);
24) izgled i sadrinu slubenog znaka, kao i postupak zatvaranja gradilita (lan 181);
25) opta pravila za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (l. 31. i 57);
26) nain i postupak za raspisivanje i sprovoenje urbanistiko - arhitektonskog konkursa (lan 68a);
27) na koje objekte se ne primenjuju odredbe o izvoau radova, odgovornom izvoau radova i obavezi odreivanja
strunog nadzora u toku graenja i tehnikog pregleda objekta, prema klasi i nameni objekta (lan 153a);
28) sadrinu i nain objavljivanja podataka registra inenjera Inenjerske komore Srbije (lan 162).
XV KAZNENE ODREDBE
1. Privredni prestupi
lan 202
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo ili drugo
pravno lice, koje je investitor, ako:
1) izradu tehnike dokumentacije poveri privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu koja ne ispunjava
propisane uslove (lan 126);
2) kontrolu tehnike dokumentacije poveri privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu koje ne ispunjava
propisane uslove (lan 129);
3) ne obezbedi vrenje strunog nadzora nad graenjem objekta (lan 153);
4) nastavi sa izvoenjem radova i posle donoenja reenja o njihovoj obustavi (lan 176);
5) ne zavri graenje objekta, odnosno izvoenje radova u ostavljenom roku (lan 178).
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu,
koje je investitor, novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 202a
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo ili drugo
pravno lice koje izrauje tehniku dokumentaciju i/ili izvodi radove, ako ne ispunjava uslove za obavljanje te delatnosti
propisane ovim zakonom (l. 126. i 150).
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu,
novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 203
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo ili drugo
pravno lice koje gradi objekat, ako:
1) gradi objekat bez graevinske dozvole, odnosno izvodi radove suprotno tehnikoj dokumentaciji na osnovu koje se
objekat gradi (lan 110);
2) postupa suprotno odredbama lana 152. ovog zakona;
3) nastavi sa graenjem objekta posle donoenja reenja o obustavi graenja (l. 176. i 177.).
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu
koje gradi, odnosno izvodi radove, novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 204
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo ili drugo
pravno lice koje je ovlaeno da utvruje uslove za izgradnju objekata i ureenje prostora, kao i tehnike podatke za
prikljuak na infrastrukturu, odnosno da prikljui objekat na infrastrukturu, ako u propisanom roku ne objavi separat i/ili
ne dostavi potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta, i/ili lokacijske uslove i/ili saglasnost na projekat,
odnosno drugi akt predvien ovim zakonom, kao i ako ne prikljui objekat na infrastrukturu (l. 8b i 46. stav 4).
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu,
novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi organ nadlean za izdavanje lokacijskih uslova, odnosno
nosilac izrade plana.
lan 204a
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo ili drugo
pravno lice ako trai saglasnosti na tehniku dokumentaciju suprotno odredbama ovog zakona.
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom ili drugom pravnom licu,
novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole.
2. Prekraji
lan 205
Novanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo, odnosno drugo pravno
lice, ako ne omogui urbanistikom ili graevinskom inspektoru vrenje nadzora u skladu sa ovim zakonom (l. 173. i
175).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu,
novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 100.000 do 300.000 dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice koje nije preduzetnik novanom kaznom od 50.000 do
100.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1-4. ovog lana podnosi nadleni graevinski, odnosno urbanistiki
inspektor.
lan 206
Novanom kaznom od 300.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili drugo pravno lice koje je investitor
objekta ako ne obezbedi pristup objektu osobama sa invaliditetom u skladu sa standardima pristupanosti (lan 5).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu,
novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice koje je investitor objekta, novanom kaznom od 20.000 do
100.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1, 2. i 3. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 207
Novanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili drugo pravno lice koje
izrauje dokumente prostornog i urbanistikog planiranja ili obavlja druge poslove odreene ovim zakonom, ako ne
omogui urbanistikom inspektoru potpun i nesmetan uvid u raspoloivu dokumentaciju (l. 173. i 175).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u preduzeu ili drugom pravnom licu, novanom
kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni urbanistiki inspektor.
lan 208
Novanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo, odnosno druga
organizacija, odnosno drugo pravno lice koje gradi objekat, ako:
1) ne odredi lice koje rukovodi graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova ili ako odredi lice koje za to ne
ispunjava propisane uslove (l. 151. i 152);
2) ne obavesti nadleni organ o zavretku izgradnje temelja (lan 152. stav 2);
3) pismeno ne upozori investitora ili lice koje vri nadzor nad primenom odredaba ovog zakona na nedostatke u
tehnikoj dokumentaciji (lan 152. stav 6);
4) ne vodi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu ili ne obezbedi knjigu inspekcije (lan 152. stav 7. taka 5).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu koje gradi
objekat, novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.
Novanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kaznie se za prekraj odgovorni izvoa radova ako postupa
suprotno odredbama lana 152. stav 7. ovog zakona.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1-3. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 208a
Novanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kaznie se za prekraj preduzetnik koji:
1) gradi objekat bez graevinske dozvole, odnosno izvodi radove suprotno tehnikoj dokumentaciji na osnovu koje se
objekat gradi (lan 110);
2) postupa suprotno odredbama lana 152. ovog zakona;
3) ne obavesti nadleni organ o zavretku izgradnje temelja (lan 152. stav 3);
4) nastavi sa graenjem objekta posle donoenja reenja o obustavi graenja (l. 176. i 177).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice investitor, novanom kaznom od 100.000 do 150.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 208b
Novanom kaznom od 300.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj preduzetnik koji izrauje tehniku
dokumentaciju i/ili izvodi radove, ako ne ispunjava uslove za obavljanje te delatnosti propisane ovim zakonom (l.
126. i 150).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice investitor novanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 208v
Novanom kaznom od 100.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za prekraj odgovorni
projektant koji je izradio i potpisao tehniki dokument ili je potvrdio taj dokument u postupku tehnike kontrole,
suprotno odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima donetim na osnovu ovog zakona.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 209
Novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za prekraj odgovorno
slubeno lice u nadlenom organu uprave ako:
1) ne dostavi u propisanom roku potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta (lan 46);
2) ne izda lokacijske uslove, graevinsku, odnosno upotrebnu dozvolu u propisanom roku (l. 8d, 53, 56, 136. i 158);
3) ne organizuje javnu prezentaciju urbanistikog projekta (lan 63);
4) ne dostavi zahtev graevinskoj inspekciji za uklanjanje objekta za koji je izdata privremena graevinska dozvola
(lan 147);
5) ne saini program i ne sprovede izvrenje uklanjanja objekta (lan 171);
6) ne omogui urbanistikom odnosno graevinskom inspektoru potpun i nesmetan uvid u raspoloivu dokumentaciju
(l. 173. i 175);
7) ne preduzme propisane mere u vrenju inspekcijskog nadzora (l. 173. i 175);
8) ne dostavi u propisanom roku podatke o objektima izgraenim bez graevinske dozvole (lan 200).
Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora do 30 dana.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ta. 1) i 3) ovog lana podnosi nadleni urbanistiki inspektor,
zahtev iz stava 1. ta. 2) i 4) ovog lana graevinski inspektor, zahtev iz stava 1. taka 6) ovog lana urbanistiki,
odnosno graevinski inspektor, a zahtev iz stava 1. ta. 5) i 7) ovog lana organ nadlean za izdavanje graevinske
dozvole.
lan 210
Novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za prekraj odgovorno
slubeno lice u nadlenom organu uprave ako:
1) izda lokacijske uslove protivno ovom zakonu i propisima donetim na osnovu ovog zakona (lan 53);
2) izda graevinsku dozvolu protivno ovom zakonu i propisima donetim na osnovu ovog zakona (l. 135. i 136);
3) izda upotrebnu dozvolu protivno propisima (lan 158).
Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora do 30 dana.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi registrator, odnosno organ nadlean za
sprovoenje objedinjene procedure ako registrator nije imenovan u skladu sa lanom 8v ovog zakona.
lan 211
Novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj nadleni inspektor koji u sluajevima iz l. 174,
176, 177, 178, 179, 180, 181, 182. i 198. ovog zakona ne donese reenje, odnosno ne izda naredbu u primerenom
roku, koji ne moe biti dui od sedam dana od dana saznanja za uinjeni prekraj.
Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora do 30 dana.
lan 211a
Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj odgovorno lice u imaocu javnog ovlaenja,
ako imalac javnih ovlaenja tokom sprovoenja objedinjene procedure ne postupa na nain i u rokovima propisanim
ovim zakonom (lan 8b).
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi registrator, odnosno organ nadlean za
sprovoenje objedinjene procedure ako registrator nije imenovan u skladu sa lanom 8v ovog zakona.
lan 211b
Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj registrator, odnosno odgovorno lice u organu
nadlenom za sprovoenje objedinjene procedure ako nije imenovan registrator, ako ne podnese zahtev za
pokretanje prekrajnog postupka u skladu sa lanom 8v stav 5. ovog zakona.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi Registrator centralne evidencije.
lan 212
Novanom kaznom od 500.000 do 2.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili drugo pravno lice koje
obavlja poslove izrade i kontrole tehnike dokumentacije, odnosno koje je izvoa radova, vrilac strunog nadzora ili
tehnikog pregleda, ako nije osigurano od odgovornosti za tetu (lan 129a).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu
novanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
Komisije za planove obrazovane na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji mogu nastaviti sa obavljanjem poslova do
isteka mandata utvrenim aktom o obrazovanju.
lan 214
Privredna drutva i druga pravna lica koja obavljaju poslove za koje su ovim zakonom propisani posebni uslovi, duna
su da svoje poslovanje usklade sa odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od dana njegovog stupanja na
snagu.
Lica koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona poloila struni ispit kojim je izvrena provera strune
osposobljenosti za rad na poslovima odreenim ovim zakonom po propisima koji su bili na snazi u vreme njihovog
polaganja, kao i lica kojima je tim propisima priznato pravo vrenja odreenih poslova, ispunjavaju uslove za vrenje
tih poslova i prema odredbama ovog zakona ako ispunjavaju i ostale propisane uslove.
lan 215
Optina, odnosno grad donee prostorni plan u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Optina, grad i grad Beograd donee plan generalne regulacije, odnosno planove generalne regulacije za sedite
jedinice lokalne samouprave u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Optina, grad i grad Beograd donee planove generalne regulacije za ostala naselja, koji su predvieni za donoenje
prostornim planom jedinice lokalne samouprave, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do stupanja na snagu planskih dokumenata iz st. 1, 2. i 3. ovog lana primenjivae se postojei prostorni i urbanistiki
planovi.
Informacija o lokaciji i lokacijska dozvola izdavae se na osnovu postojeih prostornih i urbanistikih planova do dana
stupanja na snagu planskih dokumenata iz st. 1, 2. i 3. ovog lana.
Postupak izrade i donoenja prostornog, odnosno urbanistikog plana zapoet pre stupanja na snagu ovog zakona,
nastavie se po odredbama ovog zakona, osim za prostorne, odnosno urbanistike planove za koje je obavljen javni
uvid koji e se okonati po propisima po kojima su zapoeti.
lan 216
Jedinice lokalne samouprave koje nisu donele prostorni plan optine do dana stupanja na snagu ovog zakona,
donee odluku o izradi prostornog plana jedinice lokalne samouprave u roku od tri meseca od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Prostorni plan optine, koji je donet do dana stupanja na snagu ovog zakona uskladie se sa odredbama ovog
zakona, u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a odluku o usklaivanju prostornog plana sa
odredbama ovog zakona jedinica lokalne samouprave donee u u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
Grad Beograd e u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, doneti odluku o izradi planova iz
lana 20. stav 3. ovog zakona, a u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donee, u skladu sa
ovim zakonom, prostorne planove sa elementima prostornog plana jedinice lokalne samouprave.
Jedinica lokalne samouprave, ije sedite naseljenog mesta ima manje od 30.000 stanovnika donee odluku o izradi
plana generalne regulacije za naseljeno mesto koje je sedite jedinice lokalne samouprave, u roku od tri meseca od
dana stupanja na snagu ovog zakona. Stupanjem na snagu plana generalne regulacije prestaju da vae generalni
planovi, planovi detaljne regulacije, preispitani regulacioni planovi i preispitani detaljni urbanistiki planovi, doneti u
skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju, koji su u suprotnosti sa planom generalne regulacije.
Jedinice lokalne samouprave, ije sedite naseljenog mesta ima vie od 30.000 stanovnika, donee u roku od tri
meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, odluku o usklaivanju generalnog plana sa odredbama ovog
zakona koje se odnose na generalni urbanistiki plan i odluku o izradi planova generalne regulacije u skladu sa ovim
zakonom, na celom graevinskom podruju naseljenog mesta. Stupanjem na snagu planova generalne regulacije,
prestaju da vae odredbe generalnog plana, planovi detaljne regulacije, preispitani regulacioni planovi i preispitani
detaljni urbanistiki planovi, doneti u skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju, koji su u suprotnosti sa planom
generalne regulacije.
Planovi detaljne regulacije, odnosno planovi generalne regulacije za pojedinana naseljena mesta koja nisu sedite
jedinice lokalne samouprave, ostaju na snazi, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona koje se odnose na
plan generalne regulacije.
Planovi opteg ureenja, doneti po Zakonu o planiranju i izgradnji, usklauju se sa odredbama ovog zakona koje se
odnose na ematski prikaz ureenja naseljenih mesta za delove teritorije za koje nije predviena izrada urbanistikog
plana. Donoenjem prostornog plana jedinice lokalne samouprave usklaeni plan opteg ureenja postaje sastavni
deo prostornog plana jedinice lokalne samouprave kao ematski prikaz ureenja naseljenog mesta.
lan 217
Do stupanja na snagu planskih dokumenata predvienih ovim zakonom, za izgradnju telekomunikacionih objekata, za
koje se po ovom zakonu izdaje graevinska dozvola, na podruju za koje nije donet urbanistiki plan ili urbanistikim
planom nije predviena izgradnja te vrste objekata, lokacijska dozvola se izdaje u skladu sa uslovima organa,
odnosno organizacija nadlenih za poslove telekomunikacija, na osnovu godinjih planova razvoja telekomunikacionih
mrea na teritoriji Republike Srbije, u skladu sa zakonom.
lan 218
Reavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, upotrebne dozvole i drugih zahteva za reavanje o
pojedinanim pravima i obavezama, podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavie se po propisima
koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 219
(Brisan)
lan 220
Naknada za korienje graevinskog zemljita plaa se u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji ("Slubeni
glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), dok se navedena naknada ne integrie u porez na imovinu.
lan 221
Odredba lana 4. stav 2. ovog zakona primenjivae se od dana stupanja na snagu propisa koji donosi ministar
nadlean za poslove graevinarstva, kojim se blie propisuju uslovi, sadrina i nain izdavanja sertifikata o
energetskim svojstvima objekta, u skladu sa ovim zakonom.
lan 222
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br.
47/03 i 34/06).
Do donoenja podzakonskih akata na osnovu ovlaenja iz ovog zakona, primenjivae se podzakonski akti doneti na
osnovu zakona koji prestaje da vai danom stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
lan 223
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 88[s1]
Reavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, upotrebne dozvole i drugih zahteva za reavanje o pojedinim
pravima i obavezama, podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavie se po propisima koji su vaili do
dana stupanja na snagu ovog zakona.
Postupci za prestanak prava korienja na neizgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini zapoeti u skladu
sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), koji nisu okonani do 11.
septembra 2009. godine, nastavie se po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu tog zakona.
Pravnosnano reenje o odobrenju za izgradnju, izdato u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji
("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), moe se po zahtevu investitora ukinuti, ako je po pravnosnanosti tog
reenja izmenjen planski dokument na osnovu koga se moe izdati graevinska dozvola za izgradnju objekta vee
povrine od objekta ija je izgradnja odobrena reenjem ije se ukidanje trai.
Reenje kojim se ukida reenje iz stava 3. ovog lana donosi organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole.
lan 89[s1]
Naknada za korienje graevinskog zemljita plaa se u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji ("Slubeni
glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), dok se navedena naknada ne integrie u porez na imovinu, a najkasnije do 31.
decembra 2013. godine.
Do isteka roka iz stava 1. ovog lana jedinica lokalne samouprave propisuje blie kriterijume, merila, visinu, nain i
rokove plaanja naknade za korienje graevinskog zemljita, a moe ih propisati uzimajui u obzir i namenu
korienja objekta.
Lica koja imaju bespravno sagraene objekte za koje nije podnet zahtev za legalizaciju u skladu sa odredbama ovog
zakona, lica kojima je pravnosnano okonan postupak legalizacije donoenjem akta kojim se odbacuje ili odbija
zahtev za legalizaciju, kao i lica koja nisu zakljuila ugovor iz lana 185. Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni
glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispravka i 64/10 - US) do ruenja bespravno sagraenog objekta plaaju naknadu za
korienje graevinskog zemljita propisanu aktom jedinice lokalne samouprave u trostrukom iznosu.
lan 90[s1]
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 2[s2]
Nosilac prava korienja iz lana 103. stav 1. Zakona moe ostvariti pravo na gradnju novih objekata, odnosno
dogradnju i rekonstrukciju postojeih objekata u skladu sa namenom zemljita utvrenom vaeim planskim
dokumentom u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, bez dostavljanja dokaza o izvrenoj
konverziji zemljita u skladu sa Zakonom.
lan 3[s2]
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 129[s3]
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje sa radom Republika agencija za prostorno planiranje (u daljem
tekstu: Agencija), osnovana Zakonom o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06).
Danom prestanka rada Agencije poslove iz okvira nadlenosti Agencije preuzima ministarstvo nadleno za poslove
prostornog planiranja.
Ministarstvo iz stava 2. ovog lana danom prestanka rada Agencije preuzima zaposlene, sredstva, imovinu,
dokumentaciju i arhivu Agencije.
Prava i obaveze Agencije preuzima Republika Srbija.
Prava i obaveze iz stava 4. ovog lana u ime Republike Srbije vri Vlada.
O izvravanju obaveza Agencije, preuzetih u skladu sa zakonom, starae se Ministarstvo graevinarstva, saobraaja i
infrastrukture u okviru nadlenosti utvrenih Zakonom o ministarstvima ("Slubeni glasnik RS", broj 44/14).
lan 130[s3]
Planski dokumenti doneti do dana stupanja na snagu ovog zakona ostaju na snazi.
Postupak izrade i donoenja prostornog, odnosno urbanistikog plana zapoet pre stupanja na snagu ovog zakona,
nastavie se po odredbama ovog zakona, osim za prostorne, odnosno urbanistike planove za koje je doneta odluka
o izradi, a koji se mogu okonati po odredbama zakona po kojima su zapoeti.
Donosioci planskih dokumenata duni su da, prilikom izmene i dopune planskog dokumenta po stupanju na snagu
ovog zakona, sadrinu i postupak usvajanja planskog dokumenta usklade sa odredbama ovog zakona.
Vaei planski dokumenti, kao i planski dokumenti iji se postupak izrade i donoenja sprovodi po odredbama Zakona
o planiranju i izgradnji, dostavljaju se centralnom registru planskih dokumenata u skladu sa odredbama ovog zakona,
u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Obaveza dostavljanja planova u digitalnom obliku, u skladu sa odredbama lana 43. ovog zakona se primenjuje i na
planove iz stava 2. ovog stava.
Do stupanja na snagu planskih dokumenata predvienih ovim zakonom, za izgradnju telekomunikacionih i objekata
elektroprenosne i elektrodistributivne mree, za koje se po ovom zakonu izdaje graevinska dozvola, odnosno
reenje iz lana 145. ovog zakona na podruju za koje nije donet planski dokument ili vaeim planskim dokumentom
nije predviena izgradnja te vrste objekata, lokacijski uslovi se izdaju u skladu sa uslovima organa, odnosno
organizacija nadlenih za poslove telekomunikacija, odnosno energetike na osnovu godinjih planova razvoja tih
mrea na teritoriji Republike Srbije, u skladu sa zakonom.
Skuptina jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi zemljite kome je namena promenjena iz
poljoprivrednog u graevinsko zemljite, duna je da organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra, u
roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, dostavi akt koji sadri popis katastarskih parcela kojima
je promenjena namena do 15. jula 1992. godine.
lan 131[s3]
Zapoeti postupci za reavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, lokacijske dozvole, graevinske
dozvole, upotrebne dozvole i drugih zahteva za reavanje o pojedinanim pravima i obavezama, podnetih do dana
stupanja na snagu ovog zakona, okonae se po propisima po kojima su zapoeti.
Lokacijska dozvola izdata u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, po pravnosnanosti predstavlja osnov za
izdavanje graevinske dozvole, u skladu sa ovim zakonom.
Ugovori o zakupu graevinskog zemljita u javnoj svojini zakljueni do dana stupanja na snagu ovog zakona,
predstavljaju osnov za utvrivanje aktivne legitimacije zakupca u postupku izdavanja graevinske dozvole, u skladu
sa ovim zakonom.
lan 132[s3]
Odredbe lana 8, lana 8b, lana 8d, lana 8, l. 97, 98. i lana 211a ovog zakona primenjuju se od 1. marta 2015.
godine.
Odredbe lana 8a, lana 8v, lana 8g, lana 176. stav 6, lana 211b i lana 212. ovog zakona primenjuju se od 1.
januara 2016. godine.
Do 1. januara 2016. godine razmena dokumenata i podnesaka izmeu nadlenog organa i imaoca javnih ovlaenja u
sprovoenju objedinjene procedure moe se vriti i u papirnoj formi.
Podzakonski akti koji se donose u skladu sa odredbama ovog zakona bie doneti najkasnije do 15. februara 2015.
godine, osim podzakonskog akta iz lana 8a stav 3, lana 8v stav 7. i lana 8g stav 3. ovog zakona koji e biti doneti
najkasnije do 15. novembra 2015. godine.
Do donoenja podzakonskih akata na osnovu ovlaenja iz ovog zakona, primenjivae se podzakonski akti doneti na
osnovu Zakona o planiranju i izgradnji koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Pravo i uslovi za pretvaranje prava korienja graevinskog zemljita u pravo svojine za lica iz lana 102. stav 9.
ureuju se posebnim zakonom u roku ne duem od est meseci od stupanja na snagu ovog zakona.
lan 133[s3]
Jedinice lokalne samouprave dune su da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona utvrde
koeficijente iz lana 97. stav 2. ovog zakona i donesu opti akt iz lana 97. stav 7. ovog zakona.
Za ugovore kojima je utvreno plaanje naknade za ureivanje graevinskog zemljita zakljuene pre stupanja na
snagu ovog zakona, po kojima naknada nije plaena u celosti, jedinica lokalne samouprave moe optim aktom
propisati kriterijume za preugovaranje visine i naina plaanja naknade za ureivanje graevinskog zemljita u skladu
sa odredbama ovog zakona kojima je ureeno plaanje doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita.
lan 134[s3]
Odredbe drugih zakona kojima se na drugaiji nain ureuju pitanja koja su predmet ureivanja ovog zakona nee se
primenjivati, osim zakona i propisa kojima se ureuje zatita ivotne sredine.
lan 135[s3]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 2[s4]
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".