Broj 1, godina 2010

Stranice 16-23

Stabilnost saastih nosaa izloenih savijanju

STABILNOST SAASTIH NOSAA IZLOENIH SAVIJANJU

Ivan Radi
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, dipl.ing.gra.

Mario Deljak
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student

Damir Markulak
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, prof.dr.sc.

Saetak: Relativno velike vitkosti i znaajna proupljenja hrpta ine saaste nosae osjetljivim na bono-torzijsko
izvijanje. Prema prednormi [1], pri dokazu otpornosti saastih nosaa na bono-torzijsko izvijanje, treba u proraunu uzeti
geometrijske karakteristike poprenog presjeka na mjestu otvora, tj. pri izraunu otpornosti na bono-torzijsko izvijanje
promatrati neto popreni presjek u sredini otvora gdje su geometrijske karakteristike presjeka najmanje.

To zapravo znai da se i za saaste nosae primjenjuje konvencionalni dokaz otpornosti na bono-torzijsko

izvijanje kao i za standardne punostijene nosae, ali uz redukciju geometrijskih karakteristika poprenog presjeka
nosaa. Cilj ovog rada je ilustrirati naine prorauna kritinog momenta bonog-torzijskog izvijanja saastih
nosaa, koritenjem MKE i izraza danih u [1], kako bi se odredio utjecaj proupljenja hrpta saastih nosaa u
odnosu na punostijene nosae istih dimenzija poprenog presjeka.
Kljune rijei: saasti nosai, punostijeni nosai, bono-torzijsko izvijanje, 3D MKE modeli
Abstract: Because of the relatively high slenderness of castellated beams and significant area of the openings in
the web, one of the possible failure modes is the lateral-torsional buckling. The simplified verification of the
resistance for the lateral-torsional buckling is proposed in [1], which implies the similar calculation for the lateraltorsional buckling as for the standard plate beams but with the reduction of geometrical characteristics of crosssection. This calculation method uses geometrical characteristics of a cross-section through openings. It implies
that the validation of lateral buckling resistance is the same for a castellated beam and standard plate girder but
with the reduction of the castellated beam cross-section geometrical characteristics. The aim of this research is to
show procedures for the calculation of the critical moment for the castellated beams, using FEM and expression
given in [1], in order to determine the influence of the reduced geometrical characteristics of the castellated
beams in relation to the plated beams with the same cross-section dimensions.
Key words: castellated beams, plated beams, lateral-torsional buckling, 3D FEM models

Radi, I; Deljak, M; Markulak, D

16

Broj 1, godina 2010

Stranice 16-23

Stabilnost saastih nosaa izloenih savijanju

Uvod

Saasti nosai su racionalno konstrukcijsko rjeenje u sluaju potrebe premoivanja veih raspona nosaima
dominantno optreenih savijanjem oko svoje jae osi. Ovi nosai izrauju se rezanjem I nosaa po hrptu, nakon
ega se jedna polovica nosaa pomie i zavaruje s drugom polovicom. Ovakvo poveavanje visine presjeka
nosaa rezultira poveanjem momenta tromosti prejeka, a samim time i njegovom poveanom otpornou na
savijanje. Prednost saastih nosaa je i to otvori u hrptu mogu posluiti za provoenje instalacija pri emu nema
potrebe za dodatnim poveanjem visine konstrukcije. Saaste nosae mogue je izvesti i s promjenjivim
poprenim presjekom, a razliitim nainima rezanja hrpta mogue je dobiti i razliite oblike otvora (slika 1).

Slika 1 Saasti nosai

Nedostatci saastih nosaa oituju se manjom poarnom otpornou u odnosu na punostijene nosae, te
potrebom za poprenim ukruenjima hrpta ako na nosa djeluju koncentrirane sile veih intenziteta.
Otvori u hrptu mogu biti kruni i poligonalni, pravilni i nepravilni (slika 2.), a Eurokod 3 [1] daje geometrijske
preporuke za njihove dimenzije i poloaj:
h0 0, 75 d w - za poligonalne otvore
h0 0,80 d w - za krune otvore
d1 = d 2 0,10 d w
a0 h0
(1)
b0 = w
0, 25 a0 w 0,50 a0

Slika 2 Razliiti oblici otvora u hrptu

Radi, I; Deljak, M; Markulak, D

17

Broj 1, godina 2010

Stranice 16-23

Stabilnost saastih nosaa izloenih savijanju

Otpornost saastih nosaa treba kontrolirati na:

- poprenu silu na oslabljenom poprenom presjeku (na mjestu otvora);
- uzdunu silu kao posljedicu djelovanja momenta savijanja;
- moment savijanja na Vierendeel-ovom nosau kao posljedicu djelovanja poprenih sila;
- mogunost teenja ili bonog izvijanja zbog djelovanja momenta u dijelu hrpta izmeu otvora;
- poprenu silu u dijelu hrpta izmeu otvora ili na mjestima zavara.
U ovom se radu istrauje mogunost gubitka stabilnosti saastih nosaa bonim izvijanjem, budui da
se radi o relativno vitkim nosaima koji su dodatno oslabljeni otvorima u hrptu.

Openito o bonom-torzijskom izvijanju

Bono-torzijsko izvijanje je problem gubitka stabilnosti nosaa te otkazivanja nosivosti prije pojave plastifikacije
nosaa. Na pojavu bonog-torzijskog izvijanja osjetljivi su nosai primarno konstruirani za preuzimanje sila u
svojoj jaoj ravnini, dok im je krutost na savijanje oko slabije osi manja (I i U presjeci). Elastini kritini moment
bonog-torzijskog izvijanja Mcr, koji prema teoriji elastinosti predstavlja najmanji moment pri kojemu dolazi do
pojave bonog-torzijskog izvijanja, prema [2] za dvoosno simetrine presjeke rauna se iz izraza:
2
2

2
2 E I z k I w ( k L ) G It
M cr = C1
+
+ ( C2 z g ) C2 z g
(4)

2 E Iz
( k L )2 kw I z

gdje su:
C1, C2 - faktori ovisni o uvjetu optereenja
k - faktor efektivne duine bonog-torzijskog izvijanja izvan ravnine optereenja
kw - faktor efektivne duine bonog-torzijskog izvijanja koji uzima u obzir krivljenje krajeva nosaa
Iz - moment inercije oko osi z-z
Iw - konstanta krivljenja
It - torzijska konstanta
G - modul posmika
zg- udaljenost izmeu toke u kojoj djeluje optereenje i centra posmika.
Izraz (4) vrlo je osjetljiv na faktore k i kw ija je geometrijska interpretacija prikazana na slici 3.
Otpornost nosaa na bono-torzijsko izvijanje Mb,Rd, koja mora biti vea od raunskog momenta My,Ed koji
djeluje na nosa, dobije se tako da se otpornost poprenog presjeka na savijanje smanji faktorom redukcije LT
[2]:
w W pl , y f y
(5)
M b , Rd = LT

M1
Faktor redukcije za bono-torzijsko izvijanje LT odreuje se prema izrazu:

LT =

1
2
LT + 2LT LT

, ali LT 1,0

(6)

gdje je:

LT =

w =

w W pl , y f y

(7)

M cr

Wy

(8)

W pl , y

2
LT = 0,5 1 + LT LT 0, 2 + LT

Radi, I; Deljak, M; Markulak, D

(9)

18

Broj 1, godina 2010

Stranice 16-23

Stabilnost saastih nosaa izloenih savijanju

LT - faktor imperfekcije, ija vrijednost ovisi o liniji izvijanja koja se bira ovisno o vrsti i geometrijskim
karakteristikama promatranog nosaa
Saasti se nosai zbog svoje relativno velike vitkosti, primjene kod veih raspona te znaajne proupljenosti
hrpta (i do 75 % u odnosu na puni hrbat) mogu takoer svrstati u nosae vrlo osjetljive na bono-torzijsko
izvijanje. Prema [1], pri dokazu otpornosti saastih nosaa na bono-torzijsko izvijanje, treba u proraunu uzeti
geometrijske karakteristike poprenog presjeka na mjestu otvora, tj. pri izraunu otpornosti na bono-torzijsko
izvijanje promatrati neto popreni presjek u sredini otvora, gdje su geometrijske karakteristike presjeka najmanje.
To zapravo znai da se i za saaste nosae primjenjuje konvencionalni dokaz otpornosti na bono-torzijsko
izvijanje kao i za standardne punostijene nosae, ali uz redukciju geometrijskih karakteristika poprenog presjeka
nosaa.

Slika 3 Interpretacija faktora k i kw

Za cilj istraivanja u ovome radu se stoga postavlja ocjena tonosti ovakvog pojednostavljenog pristupa
dokazu otpornosti saastih nosaa na bono-torzijsko izvijanje, budui da se ipak radi o problemu stabilnosti
nosaa koji u promatranom sluaju nema jednoliki popreni presjek du itavog raspona.

Metode prorauna

Iz postavljenog cilja rada proizlazi da je zapravo potrebno utvrditi koliko otvori u hrptu kod saastih nosaa imaju
utjecaja na smanjenje nosivosti na bono-torzijsko izvijanje u odnosu na ploaste punostijene nosae istih
gabarita (iste visine, irine i debljine pojasnica, debljine hrpta). U tom smislu su provedeni prorauni elastinog
kritinog momenta bonog-torzijskog izvijanja prema [2], ( M crEC ), te primjenom metode konanih elemenata
koritenjem linearne analize izvijanja (eng. linear buckling analysis), ( M crMKE ).
Openito, linearna analiza izvijanja polazi od jednadbe ravnotee za konstrukciju optereenu konstantnom
silom:
(10)
[ K ]{u} = {P}
Radi, I; Deljak, M; Markulak, D

19

Broj 1, godina 2010

Stranice 16-23

Stabilnost saastih nosaa izloenih savijanju

gdje je:
[ K ] - matrica krutosti

{u} - vektor pomaka

{P} - vektor vanjskog optereenja

Da bi se u obzir uzele diferencijalne promjene krutosti, uvodi se matrica diferencijalnih krutosti [KD]
(ukljuivanjem izraza vieg reda iz odnosa naprezanje-deformacija a uz pretpostavku da su ti odnosi neovisni o
vrijednosti optereenja). Razliite intenzitete optereenja mogue je simulirati uvoenjem skalarnog mnoitelja
kcr, te jednadba ravnotee (9) prelazi u:
(11)
([ K ] + kcr [ K D ]) u* = {kcr P}

{ }

{ }

gdje je u * modificirani vektor pomaka koji je rezultat pomaka od optereenja i diferencijalnih promjena krutosti.
Pobuivanjem razmatranog konstrukcijskog elementa postepeno, raznim intenzitetima optereenja (uz pomo
faktora kcr), moe doi do nestabilnosti uvjeta ravnotee, tj. optereenje pomnoeno s faktorom kcr uzrokovat e
izvijanje:
([K ] + k cr [K D ]) u * = 0
(12)
Jednadba (11) svodi se na problem vlastitih vrijednosti:
[K k cr K D ] { } = 0
(13)

{ }

Rjeenje je netrivijalno (kcr razliit od 0) samo za specifine vrijednosti faktora kcr koji matricu [K k cr K D ] ine
singularnom. Umnoak prve vlastite vrijednosti faktora kcr s optereenjem dat e prvo kritino optereenje
izvijanja modela, odnosno prvi oblik izvijanja (vlastiti vektor ), koji je za praktine sluajeve najvaniji.
Opisani postupak primjene linearne elastine analize izvijanja za proraun kritinog faktora intenziteta
optereenja, kcr, u ovom je radu proveden uz pomo programskog paketa Robot Millennium, [3]. Dakle, rezultat
prorauna modela u Linear buckling analysis modulu programa Robot Millenium su kritini koeficijenti intenziteta
optereenja kcr za svaki oblik (mod) izvijanja.
Mnoenjem tako izraunatog faktora intenziteta optereenja s optereenjem kojemu je model nosaa u
analizi izloen, dobije se kritino optereenje pri kojemu dolazi do gubitka stabilnosti nosaa, odnosno njegovog
izvijanja. Kada je poznat kritini iznos optereenja vie nije teko izraunati kritinu vrijednost momenta savijanja
pri kojem dolazi do izvijanja, a to ovisi o statikom sustavu razmatranog konstrukcijskog elementa, te vrsti i
raspodjeli optereenja.
U ovom su radu razmatrani slobodno oslonjeni nosai razliitih raspona, optereeni jednoliko
raspodijeljenim optereenjem i koncentriranom silom u sredini raspona, te su kritini momenti savijanja za pojavu
bonog-torzijskog izvijanja odreivani prema izrazima:
q L2
PL
M crMKE = kcr
i M crMKE = kcr
(14)
8
4
gdje je:
kcr kritini faktor
q jednoliko optereenje
L raspon saastog nosaa.
Za proraune su izabrane dvije skupine valjanih profila - IPE i HE-A, s obzirom na razliite geometrijske
karakteristike presjeka, [4]. Pretpostavljeno je da se saasti nosai koriste kao krovne grede. Analize su
provedene na saastim nosaima ija je visina 50% vea u odnosu na izvorne IPE i HE-A profile. Rasponi i
odabrani popreni presjeci razmatranih nosaa prikazani su u tablici 1.
Optereenja za sve nosae su se nalazila na gornjoj (tlanoj) pojasnici. Svaki od dva modela nosaa
analiziran je za dva razliita sluaja bonog-torzijskog oslanjanja, tj. za sluajeve:
- k = 1,0 i kw =1,0,
- k=1,0 i kw=0,5.

Radi, I; Deljak, M; Markulak, D

20

Broj 1, godina 2010

Stranice 16-23

Stabilnost saastih nosaa izloenih savijanju

Tablica 1 Geometrijske karakteristike analiziranih saastih nosaa

Visina
izvornog
profila
[mm]
240
210

POPRENI
PRESJEK
IPE 240
HE 220A

Visina
saastog
nosaa
[mm]
360
315

irina (a0)
i visina (h0)
otvora
[mm]
253,5
213,0

Raspon
grede
[m]
8,0
8,0

Razmak
otvora (w)
[mm]
126,75
106,5

U Robot Milleniumu izraeno je ukupno 4 3D modela uz koritenje konanih elemenata tipa SHELL.
Posebna pozornost posveena je modeliranju rubnih uvjeta za razliite sluajeve bonog oslanjanja, jer je
uoeno da se i pri malim korekcijama rubnih uvjeta dobivaju znaajne razlike u rezultatima. Zbog toga su kao
kontrolni modeli modelirani i punostijeni nosai istih geometrijskih karakteristika kao razmatrani saasti, a za
koje je bilo mogue primijeniti konvencionalni runi dokaz otpornosti na bono-torzijsko izvijanje prema [2].

Rezultati prorauna

U tablici 2. sadrani su rezultati provedenih istraivanja elastinih kritinih momenata bonog-torzijskog

izvijanja saastih nosaa: koritenjem izraza (14) - M crMKE , te prema [2] - M crEC (izraz (4)). Slika 4 prikazuje
rubne uvjete modela i oblike izvijanja za analizirane sluajeve bonog oslanjanja.
Tablica 2 Geometrijske karakteristike analiziranih saastih nosaa

POPRENI PRESJEK

IPE 240
HE 220A

Mcr,EC
Mcr,MKE
Mcr,EC
Mcr,MKE

PUNOSTIJENI
NOSA
k =1,0 k =1,0
kw=1,0 kw=0,5
27,92
39,55
27,75
44,58
118,44 201,82
115,79 226,34

SAASTI
NOSA
k =1,0 k = 1,0
kw =1,0 kw=0,5
25,72
37,87
26,30
43,26
114,89 199,42
112,40 223,15

PUNOSTIJENI
NOSA
k =1,0 k =1,0
kw=1,0 kw=0,5
32,17
46,09
31,66
48,85
134,62 233,98
130,51 244,65

SAASTI
NOSA
k =1,0 k = 1,0
kw =1,0 kw=0,5
29,55
44,08
29,95
47,29
130,43 231,11
126.69 240,72

Slika 4 Rubni uvjeti i oblici izvijanja

Radi, I; Deljak, M; Markulak, D

21

Broj 1, godina 2010

Stranice 16-23

Stabilnost saastih nosaa izloenih savijanju

Za tumaenje dobivenih rezultata iz aspekta postavljenog cilja istraivanja potrebno je prvo komentirati
dobivene rezultate kritinih momenata bonog-torzijskog izvijanja samo za saaste nosae (odreene na ranije
opisane naine), te potom i usporediti dobivene vrijednosti kritinih momenata za saaste i odgovarajue
punostijene nosae.
Vrijednosti elastinog kritinog momenta bonog-torzijskog izvijanja dobivenih metodom konanih
elemenata su openito vee od vrijednosti izraunatih koritenjem izraza (13), ali razlike ovise o nainu bonog
oslanjanja i vrsti optereenja. Praktino iste vrijednosti kritinog momenta se dobiju za sluaj kada je k =1,0 i
kw=1,0. Razlike u vrijednostima su vee za sluaj k = 1,0 i kw = 0,5, kao i za sluaj kada su nosai izloeni
raspodijeljenom optereenju (izmeu 10-12%). Ovo je povezano s koeficijentima C1 i C2, [2], koji su dani za kw=1,0,
pri emu je vrijednost elastinog kritinog momenta Mcr,EC konzervativno procijenjena.
Druga usporedba, vanija u okviru ovog rada, odnosi se na vrijednosti kritinih momenata za saaste i
punostijene nosae razliitih poprenih presjeka (IPE i HE-A). Kao to je i oekivano, elastini kritini momenti
saastih nosaa, dobiveni koritenjem metode konanih elemenata, manji su u odnosu na odgovarajue
punostijene nosae, ali su te razlike relativno male (za IPE nosae oko 4%, a za HE-A nosae oko 2%). Rezultati
runih prorauna prate taj trend.
Na slikama 5 i 6 grafiki su ilustrirane odgovarajue vrijednosti kritinih momenata za saaste i
odgovarajue punostijene nosae.

Slika 5 Elastini kritini moment za sluaj optereenja koncentriranom silom

Slika 6 Elastini kritini moment za sluaj jednoslikog kontinuiranog optereenja

Zakljuak

U radu su opisani prorauni stabilnosti saastih nosaa iz aspekta otpornosti na bono-torzijsko izvijanje. Kako bi
se izraunala otpornost saastih nosaa na bono-torzijsko izvijanje prema Eurokodu 3, openito je prvo
potrebno odrediti vrijednost elastinog kritinog momenta bonog-torzijskog izvijanja.

Radi, I; Deljak, M; Markulak, D

22

Broj 1, godina 2010

Stranice 16-23

Stabilnost saastih nosaa izloenih savijanju

Ovo sondano istraivanje imalo je za cilj procijeniti utjecaj geometrije saastih nosaa (otvori u hrptu) na
vrijednost elastinog kritinog momenta Mcr.
Rezultati provedenih prorauna pokazuju da otvori u hrptu kod saastih nosaa imaju malen utjecaj na
vrijednost elastinog kritinog momenta. U sluaju proraunavanih nosaa, vrijednosti elastinih kritinih
momenata dobivenih metodom konanih elemenata za saaste i odgovarajue punostijene nosae, u odnosu na
vrijednosti dobivene runim proraunom prema izrazu (1), praktiki su zanemarive (do max. 5%). Moe se
zakljuiti da se za razmatrane sluajeve elastini kritini moment moe raunati na isti nain kao i za standardne
punostijene nosae, ali uzimajui u obzir geometrijske karakteristike poprenog presjeka kroz otvor saastog
nosaa, [4], [5]. Pri tom se kod IPE ili vitkijih nosaa, gdje je odnos neto i bruto geometrijskih karakteristika
presjeka neto vei, dobiju i neto vea odstupanja, dok su ista odstupanja kod HE-A poprenih presjeka
praktino zanemariva.

Literatura
[1] CEN - European Committee for Standardization (1992): Eurocode 3 - Design of steel structures - Part 1-1:
General rules and rules for buildings, ENV 1993-1-1:1992/A2:1998, Annex N
[2] CEN - European Committee for Standardization (1992): Eurocode 3 - Design of steel structures - Part 1-1:
General rules and rules for buildings, ENV 1993-1-1:1992
[3] Robot Millennium v. 17.0, User's Manual, UPDATE November 2003
[4] Deljak, M. Bono-torzijsko izvijanje elinih saastih nosaa / diplomski rad. Osijek: Graevinski fakultet,
2.11.2006. Voditelj: Markulak, D.
[5] Radi, I.; Markulak, D. Lateral buckling of castellated beams. // Tehniki vjesnik/Tehnical Gazette. 14, 1,2
(2007), str 25-35.
[6] Radi, I.; Markulak, D.; Varevac, D. Numerical simulation of lateral stability of castellated beams, 5th
European Conference on Steel and Composite Structures EUROSTEEL 2008, 3-5 September 2008, Graz,
Austria, Proceedings, Vol. B, pp.1593-1598

Radi, I; Deljak, M; Markulak, D

23