SEMINAR IZ

ZELENE KEMIJE
Nositelj modula:
dr.sc. Marijana Juki , docent
Modul: Odabrana poglavlja zelene kemije
Ak. god. 2008./2009.
Koordinator modula: dr. sc. M. Juki, doc.

Genetski modificirana
hrana
GMO
Autor:
Ivana Vrgo , 5582/BT


Genetski modificirana hrana je danas najvei javni

izazov i to polazei od stava apsolutne negacije, a
s druge strane pobornici u toj hrani vide rjeenja
za eliminiranje gladi, koja je veliki planetarni
problem, a ujedno vide u ovom obliku proizvodnje
temeljnu budunost poljoprivrede. Ove
suprotstavljene krajnosti je gotovo nemogue
izmiriti i gotovo je nemogu kompromis izmeu
opredjeljenja koja se meusobno iskljuuju.

to je GMO???

Pojam genetski modificirani organizam, odnosi se na

sve organizme iji je genetski materijal promijenjen na
nain koji se ne deava prirodno nego pomou tehnika
genetikog inenjerstva. Ta tehnologija je poznata i
pod nazivima moderna biotehnologija ili genska
tehnologija, odnosno tehnologija rekombinantne
DNA. Na taj nain se kreiraju GM biljke koje se
uzgajaju kao usjevi za proizvodnju GM hrane.

Pojednostavljeno, u GMO
tehnologiji gen se
prebacuje iz jedne vrste
u drugu. Na taj se nain
prebacuje neko
svojstvo kodirano jednim
jedinim genom. Postoji
nekoliko tipova
genetikih modifikacija
koje su u komercijalnoj
upotrebi. Prva se odnosi
na problem otpornosti na
neke herbicide, druga
vrsta se bavi otpornou
na neke kukce, a trea
vrsta otpornou na
razne viruse.

Postoji takoer i
genetika modifikacija
koja usporava
sazrijevanje, odnosno
usporava truljenje.
Danas se sve vie
pokuava GM
modifikacijama
promijeniti odnosno
poboljati sastav
proizvoda, odnosno
proizvesti namirnice s
veom prehrambenom
vrijednosti.

Primjeri GMO su postupci stavljanja humanog gena u

ivotinje, ribljeg gena u rajicu, gena iz insekta u
krumpir kako bi organizmi bili vei, jai, ljepi,
dugotrajniji i otporniji na insekte , a znanost koja se
bavi navedenim modifikacijama naziva se genetiko
inenjerstvo ili oplemenjivanje temeljeno na genetskim
promjenama.
Kukuruz je genetski modificiran s ciljem da se iz ulja
njegovih klica dobije povoljniji odnos zasienih i
nezasienih masnih kiselina, pamuk da sjeme daje
vie ulja, penica da bolje podnosi mraz itd.

U namjeri da tritima osigura vee koliine

riboflavina, farmaceutska je industrija klonirala
bakteriju roda Subtilis tako da daje to vee prinose
tog vitamina.
Isto je tako zapanjuju primjer bakterije kojoj je
genetskom manipulacijom unesen ljudski gen koji
omoguuje da bakterija proizvodi inzulin puno
kompatibilniji od svinjskog.

Uspjesi genetiara se
nikako ne mogu osporiti.
Mnoge stvari koje se
donedavno uope nisu
mogle rijeiti sada se
rjeavaju rutinskom
rekombinacijom gena te
e bez sumnje, na
mnogim podrujima
donijeti velike prodore u
znanosti, primjerice u
poljoprivredi i medicini.
No, s druge strane, brine
injenica da se ta ista
tehnika komercijalizirala
te postaje monopolom
nekoliko multinacionalnih
kompanija.

SVIJET.

Komercijalni uzgoj GM biljaka je zapoeo 1995.
godine kad je odobren uzgoj sorte rajice sa
zakanjelim trulenjem.

Od tada se rauna da se takve kulture uzgajaju
na oko 500 milijuna hektara, te da je trend
poveanja iz godine u godinu oko 10-15 posto.
Ukupno je poznato 16 genetski modificiranih
kulutura. To su kukuruz, soja, pamuk, uljana
repica, rajica, krumpir, eerna repa, ria,
penica, karanfil, bundeva, duhan, cikorija, lan,
dinja i papaja. Na gotovo svim povrinama su
uzgajane preteito etiri poljoprivredne kulture:
soja (60%), kukuruz (23%), pamuk (11%) i uljana
repica (6%).


Za razliku od amerikog trita, uslijed pritiska

javnosti, Europska Unija je 1998. godina zabranila
uvoenje novih sorti na svoje trite.

Nakon brojnih istraivanja, utvreno je da nema
znaajnih razlika izmeu postojeih tradicionalnih i
GM usjeva. U skladu s novim zakonskim propisima u
2004. godini je EU odobrila uzgoj GM usjeva. Kukuruz
je bio prva kultura koja je odobrena za uzgoj u svim
dravama lanicama. Prednost uzgoja GM kukuruza
je uteda na upotrebi pesticida, jer je glavno svojstvo
tog kukuruza otpornost na kukce, posebno
kukuruznog moljca. Na tritu Europske Unije trenutno
je odobreno 6 razliitih kultura: kukuruz (u 12 razliitih
genetikih dogaaja - events), soja (1 genet. dogaaj),
karanfil (4 genet. dogaaja), pamuk (5 genet.
dogaaja), uljna repica (3 genet. dogaaja) i eerna
repica (1 gen. dogaaj). Sve je vie zahtjeva za
odobravanjem novih GMO-a na tritu EU. Trenutno
se razmatra 47 zahtjeva

HRVATSKA

U Hrvatskoj ne postoji, zvanino,

niti jedno polje zasijano GM
usjevom, jer je to zabranjeno, ali
sustavna analiza dosad nije
napravljena. No genetski
modificirani organizmi se mogu
izmjeriti jedino u specijaliziranim
laboratorijima koji bi trebali imati
meunarodne certifikate za rad.
Nijedan laboratorij u Hrvatskoj koji
je provodio testiranja na genetiki
modificiranim proizvodima nema
valjan certifikat na temelju kojega
bi ta istraivanja bila relevantna.
ak ni onaj u Zagrebu, za koji je
Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi odluilo da e biti referentni
GMO centar.


Potencijalno u Hrvatskoj ima

vie laboratorija koji bi mogli
testirati GMO u hrani, ali ne i
onih koji bi znanstvenom
tehnologijom biljne
molekularne biologije mogli
obavljati testiranja na
usjevima i sjemenju. U
Zagrebu bi se takva (striktno
znanstvena) testiranja mogla
obaviti na Prirodoslovnomatematikom fakultetu,
eventualno i na PBF-u.
Hrvatska, dakle, nema
specijalizirani laboratorij za
testiranje GM biljaka s
meunarodnim certifikatom.

PREDNOSTI
- modificiran prehrambeni sastav ( povean sadraj
bjelanevina, promijenjen sastav masti , povean
sadraj vitamina u vou i povru )
- poboljava okus , tj. senzorne znaajke
- produljen vijek trajanja i svjeine
- povean prinos ( veliina ploda , otpornost na
suu i niske temperature)
- otpornost na bolesti
(viruse i druge uzronike
bolesti)

- Povoljan utjecaj na okoli ( biljke koje imaju

sposobnost vezanja duika iz zraka , pa je
smanjena primjena umjetnih gnojiva i otpornost
na insekte rezultira smanjenom potronjom
insekticida )
- Proizvodnja GMO preduvjet je za proizvodnju
potrebnih koliina i osiguranje dostatnih koliina
svjetske zalihe hrane u budunosti

Jesu li namirnice proizvedene

genetikim inenjerstvom nekodljive za
potroae?
Mnogi strunjaci smatraju da genetiki izmjenjene
namirnice mogu biti opasne za zdravlje ljudi jer
promjena genske strukture moe rezultirati
neoekivanim popratnim pojavama koje jo ne
poznajemo dovoljno. Nije poznato kako e se gen
koji pripada drugoj vrsti ponaati u genomu novog
domaina- za njega novoj sredini , moe li to
razultirati smanjenim prehrambenim vrijednostima
ili ak stvaranjem novih , tj. potenciranje poznatih
alergena , toksina ili kancerogenih tvari.

NEDOSTATCI...

- alergenost novog gena ili produkt njegove

ekspresije proteina
- toksinost ili kancerogenost produkta ekspresije
novog gena
- postojanje gena rezistentnog na antibiotik koji se
rabi kao marker u prijenosu gena u genom
domaina
- bijeg transgena s ciljne vrste na korov putem
peluda
- bijeg transgena kroz rasap sjemena

- uinak na prirodni lanac u smislu modifikacije

prirodnih prehrambenih lanaca
- prijenos gena rezistentnog na antibiotike s
transgenog organizma na mikrobioloku floru u
gastrointestinalnom sustavu
- irenje transgena u okoli ivotinjskim i ljudskim
izmetom
- mogunost interakcije izmeu transgene DNA i
ljudske ili ivotinjske stanine DNA

MILJENJE STRUNJAKA

Zoran Zgaga, profesor na PrehrambenoPrehrambeno-biotehnolo

biotehnolokom
fakultetu u Zagrebu

Negativnim stavom prema GMOGMO-u skre

skree se pozornost s va
vanijih stvari
Postoji niz istra
istraivanja koja potvruju da su GM biljke koje se koriste u
proizvodnji hrane zdravstveno potpuno iste
iste, odnosno ekvivalentne
konvencionalnim kulturama. tovi
tovie, za GM kukuruz je nedavno
ustanovljeno da ima manju kontaminaciju mikotoksinima jer ima manji
manji
udio tetnih zrna na kojima rastu toksikogene plijesni. Stoga nema niti
niti
jednog razloga za
zato se ne bi koristio, a prednosti su mnoge. Danas
prednost imaju proizvoa
proizvoai, jer se ide na to da se pove
poveaju prinosi i
smanje tro
trokovi proizvodnje. No, vrlo se intenzivno radi na tome da se
dobiju namirnice ve
vee prehrambene vrijednosti i tu se danas rade
intenzivna istra
istraivanja. Primjerice, na Filipinima su ve
ve postignuti dobri
rezultati s ri
riom i to su smjernice razvoja koje se ne
nee mo
moi dugo
izbjegavati. Mi samo gubimo vrijeme u neponepo- trebnim raspravama, koje
za ve
veinu svijeta ne postoje. Jedan od va
vanijih faktora europskoga
negativisti
negativistikog stava prema GMOGMO-u je na
na odnos prema hrani, koji je
razli
razliit od onog u Australiji ili Americi.
Mislio sam da je protivljenje GMOGMO-u hrvatska specifi
specifinost, meutim
meutim,,
uvjerio sam se da je to tako u skoro svim europskim zemljama.
Spekulira se da je takav negativisti
negativistiki odnos u Europi zapravo bilo
namjerno izazvan da bi se Europa za
zatitila od uvoza ameri
amerikih
proizvoda. No, ini mi se da se to Europi sada vra
vraa kao bumerang, jer
je usporila razvoj u tom podru
podruju. Ali ima i izuzetaka, u panjolskoj je,
na primjer, zasijano oko 12 posto GM kukuruza, i to za njih nije nikakvo
pitanje. Kod nas u medijima vlada pravi bauk genetski modificiranih
modificiranih
organizama. Bojim se da se na taj negativisti
negativistiki na
nain pristupa GMOGMO-u
skre
skree pozornost s mnogo va
vanijih ekolo
ekolokih problema, poput
poput
zagaivanja voda,
voda, devastacije okoli
okolia, odlaganja otpada, stru
strune
procjene nekih projekata kao to je, na primjer, naftovod
naftovod
Sje
Sjeam se da u Europi nije bilo nikakvih otpora prema GM hrani kad se
se
pojavila na tr
tritu, a onda je po
poela negativna kampanja. Tu je jo
jo
prisutan otpor globalizaciji i amerikanizaciji, strah od novih tehnologija
tehnologija i
zadiranja u prirodu, to se zapravo mo
moe razumjeti. Moramo si
postaviti pitanje to e biti sa smanjivanjem obradivih povr
povrina u
svijetu, s globalnim zagrijavanjem, porastom stanovni
stanovnitva,
zagaivanjem okoli
okolia, nedostatkom energije... Kako sada stvari stoje,
vjerujem da e se stav javnosti po
poeti mijenjati tek kad se na tr
tritu
pojave sorte s pove
poveanom nutritivnom vrijedno
vrijednou, pa e od te nove
tehnologije na vidljiv na
nain profitirati i potro
potroa, a ne samo proizvoa
proizvoa.
I tako, dok se ne uvedu meunarodna pravila u odreivanju,
odreivanju,
procjenjivanju i ispitivanju geneti
genetiki modificiranih organizama, odnosno
dok se zakonski ne regulira to podru
podruje, bit e prostora za brojne
kontroverze.

Ing. Drago ori

ori, predsjednik Hrvatskoga agronomskog
dru
drutva
Organska poljoprivreda, a ne GMO
Protiv sam GMOGMO-a zato to nigdje nisam pro
proitao niti
uo da taj genetski modificirani materijal daje ve
vee i
kvalitetnije urode. Mislim da je ve
vei problem zaposliti
vi
viak radne snage. Za
Zato te ljude, primjerice, ne bismo
koristili upravo za obraivanje poljoprivrednog
zemlji
zemljita? Nije dokazano da GM usjevi daju ve
vee i
kvalitetnije prinose, kao agronom to nigdje nisam
primijetio niti pro
proitao. S druge strane, da postoje
konkretni dokazi da GMO daje ve
vee urode, ne bi bilo
potrebe o tome uop
uope raspravljati. Bilo bi vidljivo samo
po sebi. No, to nije tako.
Drugo je pitanje to Hrvatska proizvodi i kako. Dakle,
niti za jednu vrstu genetski modificiranih organizama
nisam pro
proitao niti uo da su dali dobre rezultate.
Moramo shvatiti da se genetska modifikacija radi da bi
se smanjili tro
trokovi, a ne toliko da bi se pove
poveali
prihodi. Gdje god da pitate, nigdje ne
neete uti da,
primjerice, GM soja daje ve
vee urode od one koja to nije,
isto je i s uljanom ili eernom repicom, kukuruzom...
Mo
Moete pro
proitati da kukuruz genetska modifikacija mo
moe
tretirati s (totalnim) herbicidom da ne strada, stoga se
samo dakle radi o smanjenju tro
trokova, ali pravo je
pitanje to je to smanjenje tro
trokova kad govorimo o
sjemenu? to e biti s na
naim znanstvenim
institucijama?
Meni se svia ne
neto drugo, nedavno sam na jednom
simpoziju uo da zemlje u tranziciji ele organsku
proizvodnju. Tro
Trokovi takve proizvodnje su ne
neto ve
vei,
ali je to roba koja bi se trebala skuplje prodavati na
tr
tritu, a sve da bi se zaposlilo vi
vie ljudi. I to je u redu.
redu.

BOLESTI IZAZVANE GMO HRANOM

Kao primjer za bolesti izazvane najvjerojatnije GMO

prikazat u sluaj s Filipina kada se u cijelom selu s 39
stanovnika koji ive u blizini velikog polja Bt kukuruza
na otoku Mindanao, pojavila bolest s respiratornim i
intestinalnim simptomima, konom reakcijom i
groznicom, i to u vrijeme polinacije. Prepostavljalo se da
etiologija bolesti moe biti infektivna ili se radi o
inhalaciji polena kukuruza. Navedeni kukuruz bio je
genetiki modificiran za proizvodnju.


Ubrzo nakon to je
Monsantova genetiki
modificirana soja
uvezena u Veliku
Britaniju porastao je
trend alergija na soju za
50%, a slino stanje
utvreno je i u Rusiji i
SAD-u. Zato postoji
velika zabrinutost da GM
itarice pridonose
porastu alergija i
imunoloke osjetljivosti u
populaciji.


Zabiljeena je ve i pojava da se prijenosom svojstava

iz nealergogene biljke u drugu biljku, pojavila
alergenost ili se pojaao alergeni potencijal druge
biljke (sluaj s brazilskim oraiem). No istom
tehnologijom potencijalno se moe i smanjiti
alergenost.

Kliniki pokusi na ljudima povezani uz GMO namirnice
nisu raeni i veina pokuaja da se utvrdi sigurnost i
zdravstvena ispravnost vezana je uz indirektna
prouavanja. Zakljuci o potencijalnim opasnostima
djelomino su temeljeni na pokusima sa ivotinjama,
no uglavnom se upotrebljava usporedba s
ekvivalentom u bitnoj mjeri. Iako postoje mnoga
miljenja, postoji malo podataka o potencijalnim
zdrastvenim rizicima GMO-a pa moramo biti svjesni
da potencijalne opasnosti po ljudsko zdravlje uslijed
indirektnog utjecaja GMO namirnica nisu jo utvrena.

GMO I OKOLI
Proizvodnja GMO hrane postavlja pitanje utjecaja
oslobaanja GMO a na okoli , bioraznolikost i
stabilnost ekosustava. Uvoenjem novih
organizama u okoli ovjek jo jedan put zadire
u prirodne procese koji su se uspostavljali
milijunima godina .

Zadiranje u arhaine
prehrambene lance
uzrokuje poremeaj
odnosa u ekosustavu i
ugroava postojanje vrsta i
samog ekosustava.
Nadalje bjeanjem gena
s novih usjeva i njihovim
krianjem s divljim vrstama
moe doi do irenja
svojstava namijenjenih
uzgojnim biljkama za divlje
biljke i korov.

Na mjestima gdje se uzgaja GM hrana fauna i

kukci su ugroeni
Prema podacima kineskog dravnog Nanjing
instituta za prirodne znanosti , na poljima sa GM
usjevom pamuka nalazi se znatno manji broj
korisnih kukaca , dok je broj tetnika povean. U
do sada najveoj studiji uzgoja GMO na okoli ,
britanski su znanstvenici dokazali da fauna ( ptice i
leptiri) kod dviju od tri kulture ( uljana repica ,
eerna repa i kukuruz) trpe znatno veu tetu u
usporedbi s konvencionalnom
proizvodnjom.Mnoga druga istraivanja potvruju
tetan utjecaj GM usjeva na okoli

GMO HRANA SE POJAVLJUJE NA

TRITU U OBLIKU.
Svjei proizvodi (voe , povre,
ive bakterije u bio jogurtima
to se pojavljuju na tritu pod
razliitim nazivima ) u kojima
preinaena DNA ostaje
netaknuta
Preraeni proizvodi
(konzervirano meso , voe ,
povre , koncentrat rajice) u
kojima je DNA denaturirana

 Proizvodi dobiveni primjenom biotehnolokih

preinaenih pomonih sredstava (GM enzimi

sirenja ,kimozin)
Proizvodi dobiveni iz GM sirovina , iako sami
proizvodi nisu preinaeni pa imaju istovjetan
kemijski sastav ( npr.eer iz GM eerne repe)

MILJENJE POTROAA O GM
HRANI

67% graana protiv GM hrane

Svega 8% hrvatskih graana iskazuje
bezrezervnu spremnost konzumiranja genetski
modificiranih (GM) namirnica, ali ih gotovo 67 %
naglaava da ni pod kojim uvjetima ne ele
konzumirati takvu hranu, rezultati su istraivanja
na uzorku od 1000 ispitanika starijih od 15
godina. Meu protivnicima genetski modificiranih
proizvoda prednjae stanovnici Korduna,
Banovine, Istre, Primorja i Gorskog Kotara, u dobi
od 35 do 64 godine, te s visokom naobrazbom.
(20.7.2005.)


ak 56,9% hrvatskih graana misli kako malo

zna to su to genetiki modificirani organizmi, a

podjednak ih broj misli da zna dovoljno (22,7%)
i da ne zna nita (20,4%). "Jeste li ve jeli neku
genetiki izmijenjenu namirnicu?" pitanje je
koje je dalo sljedee odgovore: sigurno jesam
odgovara 12,2%, vjerojatno jesam ak 37,1%,
19,3% misli da vjerojatno nije, a 6 % da sigurno
nije. Ne zna 25,3%.

Oito je da ne dijele samo hrvati

negativno miljenje o GMO.
Iako je 1992.godine Amerika
agencija za hranu i lijekove (FDA)
procijenila da je GM hrana sigurna i
da se ne razlikuje od
konvencionalne kako po nutritivnim
karakteristikama, tako i po potrebi
posebnog rukovanja ili skladitenja
te je donijela zakon po kojem GM
prehrambene proizvode nije
potrebno posebno oznaiti ,
potroai su zahtijevali vie
informacija o tome to jedu, ak su
se dosjetili i poeli dobrovoljno
oznaavati one proizvode koji nisu
genetiki preinaeni.

Strunjaci napominju da takvu hranu konzumira oko

300 milijuna Amerikanaca i gotovo milijarda
Kineza, a pritom neke kronine promjene zasad
nisu opisane. Ta je tvrdnja dvojbena, budui da se
uestalost nutritivnih alergija u Americi posljednjih
10-ak godina viestruko poveala, jednako kao i
trovanje hranom i uestalost kroninih upalnih
bolesti crijeva. Moe li se to pripisati konzumiranju
genetiki preinaene hrane nije dosad dokazano,
ali nije ni opovrgnuto.

ZAKLJUAK
Biotehnologija u proizvodnji namirnica postala je
jedna od najperspektivnijih disciplina dananjice ,a
da su se u to upleli i interesi kapitala i profita ne
treba ni spominjati. Nezamislive svote novca ulau
se u istraivanja genske tehnologije i nesumnjivo
je da emo u skoroj budunosti svi mi biti na ovaj ili
onaj nain dotaknuti njezinom uporabom u
medicini , biotehnologiji , proizvodnji namirnica ,
kao potroai i na druge naine.

Hoe li GMO spasiti gladno ovjeanstvo ili

samo otvoriti Pandorinu kutiju iz koje e izai
zao duh dobro poznat iz daljnje i blie povijesti,
ostaje upitno !

HVALA NA PANJI!

LITERATURA

http://www.sigmacentar.hr/broj9/strana5.html

http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=13338

http://www.vjesnik.hr/Html/2005/03/29/Clanak.as
p?r=pis&c=1 .

http://knjiznica.irb.hr/hrv/znanost/okolis/gmokutak
.htm

Genetiki preinaena hrana zdravstveni rizik ,
da ili ne ? , knjiga radova sa znanstvenog
simpozija