METODE RADA U MANUALNOJ

MEDICINI
Potrebna sredstva:
1. Stol - visina prilagoena lijeniku (ako
nije automatski podesiv, visina mora
biti do visine ake sputene ruke uz
tijelo).
2. Stolica - neophodna za neke zahva-te i
mora imati poprene ipke kao
oslonac za nogu terapeuta.
3. Jastuci - 2 do 3 relativno vrsta (mogu
posluiti i zarolani runici koji se
formiraju po potrebi).
4. Trakcijska traka olakava smanjujui potrebnu snagu kod nekih postupaka. Treba biti od vrstog materijala, iroka 5 cm, dugaka oko 2m
i na kraju treba imati iak traku.
Postupci (tehnike rada) zahvati:
A) OSNOVNI HVATOVI - SEDAM OSNOVNIH ZAHVATA
- 1. i 2. zahvat za vratnu kraljenicu:
- prvi zahvat slobodna brada uz trakciju
dobar je za sve nivoe kraljenice ovisno o
toki fiksacije. Primarno je zahvat u rotaciji,
pogodan je i za sve kombinacije laterofleksije, fleksije i ekstenzije (vidi ispitivanje vratne
kraljenice u rotaciji C1 - C6, sl. 109);
- drugi zahvat je u laterofleksiji na boku, odnosi se preteno na cerviko-torakalni prijelaz.
Isto, osim iste laterofleksije, moe biti kombiniran s rotacijom, fleksijom i ekstenzijom (vidi
ispitivanje cerviko-torakalnog prijelaza na boku sl. 110).
- 3. i 4. zahvat za grudnu kraljenicu:
- trei zahvat je zahvat uzajamne proturotacije kraljeaka dobar za sve nivoe kraljeaka
ovisno o nivou fiksacije (vidi sl. 100).
- etvrti zahvat je zahvat ruka kao protuoslonac. Za manipulaciju bolesnik lei na leima (vidi manipulacija grudne kraljenice na
leima sl. 102).
- 5. zahvat za torako-lumbalni prijelaz:
- peti zahvat je zahvat u jahaem sijedu slui za grudnu kraljenicu, ali je najbolji za torako-lumbalni prijelaz u rotaciji. Omoguava i
niz kombinacija fleksiju, laterofleksiju i
ekstenziju (vidi segmentalna mobilizacija
grudne kraljenice sl. 98 a i b, sl. 99).
- 6. i 7. zahvat za lumbalnu kraljenicu:
- ova dva zahvata su tehnika rame zdjelica. Omoguuju postavljanje lumbosakralne
kraljenice u kifozu ili u lordozu.

Bilo u kifozi (retro-fleksiji) ili u lordozi (antefleksiji), (vidi mobilizacija u kifozi sl. 90. i
manipulacija lumbalne kraljenice u lordozi sl.
89).
B) DOPUNSKI ZAHVATI
Za njih je potrebno dobro poznavanje
tehnike rada jer su ciljani, nije dozvoljena
greka, mogu biti bolni.
- 1. zahvat - za vratnu kraljenicu:
- zahvat fiksirane brade vrlo ciljano djeluje
na pojedine vertebrogene segmente i vrlo je
snaan. Zato mora biti izveden vrlo precizno,
jagodicama prsta (vidi manipulacija s brzotrzajnim pokretom sl. 114).
- 2. i 3. - za cerviko-torakalni prijelaz:
- zahvat fiksiranim procesus spinozusom drugi zahvat - vrlo je dobar iako ga treba vrlo
paljivo izvoditi. Direktno djeluje na funkcionalni vertebrogeni blok (vidi mobilizacija u
laterofleksiji sl. 113);
- zahvat brada - osovina rotacije vrlo je precizan zahvat za prvi, drugi i trei grudni kraljeak. Pacijent lei potrbuke oslanjajui se
na bradu. Terapeut izvri rotaciju vrata do nivoa koji eli manipulirati, a zatim pritiskom
tenara ili hipotenara na odreeni procesus
transverzus izvri manipulaciju.
- 4. zahvat - za grudnu kraljenicu:
- tehnika epigastrinog oslonca. Pacijent sjedi
bono na krevetu. Terapeut stoji iza. Bolesnik
prekrii ruke na zatiljku, a tarapeut ue rukama u lakatne upljine i postavi kaiprst i
srednjak na spinozus gornjeg blokiranog kraljeka, fiksirajui ga. Pritom podie svojim
sternumom bolesnika prema gore i naprijed,
a da pritom ne pojaa lordozu vrata. U
udisaju izvri nateg, na kraju izdisaja izvri
lagani trzaj prema gore.
Osnovni zahvati kao i svi ostali zahvati u
manipulaciji nisu u potpunosti efikasni ako nisu dobro izvedeni, ali ipak se tolerira odreena aproksimativnost zbog koje ne moraju biti
nuno i opasni. Ovo ne vrijedi za dopunske
zahvate koji trae apsolutno tono izvoenje.
Ove tehnike rada su osnovne tehnike u
manualnoj medicini i svako ih moe primjenjivati kada ih dobro naui. S vremenom moe sebi prilagoditi tehniku zahvata ali je bitno
ne zaboraviti:
primarna indikacija mora biti tona,
indikacija mora biti usmjerena na odgovarajui segment,
sve mora biti izvreno odgovarajuom
pre-ciznou i bez grubosti.

79

Uvijek je vano pokuati dobiti pokret najprije mobilizacijom, a tek ako se to ne uspije
koristiti manipulacijske brzotrzajne zahvate.
Manipulacija kao bilo koji drugi manualni
postupak zahtijeva, da bi bila dobro izvedena,
dugotrajnu i upornu praksu. Terapeuti e se
pokazati vie ili manje talentirani za izvoenje
zahvata, ali to je isto kao to ni svi tenisai
nisu jednako talentirani, niti svi violinisti ne
sviraju jednako dobro.
Samo uporna i dugotrajna praksa, gdje e
se dobra dijagnostika podudarati s dobrom
tehnikom rada, bit e pacijentu maksimalno
koristan nain lijeenja, iako poetni uspjesi i
vrlo malo znanja mogu odueviti manipulanta
pri prvim koracima. Ne smije se meutim zaboraviti da ovi zahvati nisu bezopasni pogotovo ako nisu primijenjeni gdje treba i kako
treba.

80

PSEUDORADIKULARNI SINDROM
Reverzibilna funkcijska blokada vertebralnog segmenta iritacijom ivanog korijena daje kliniku sliku pseudoradikularnog sindroma.
Simptomi nastaju zbog iritacije receptora kapsule (mehanoreceptori I - II, nociceptori
mehanoreceptori IV, te mehanoreceptori III ligamenata i tetiva) i oituju se obino du
jednog nervnog segmenta.
Nervni segment ine i sve strukture koje
inervira pa se promjene mogu oitovati na:
1) koi i potkoju (dermatom) - u vidu refleksnih cirkulatornih smetnji (limfostaza - zadebljanje koe i potkoja s pozitivnim Kiblerovim fenomenom, promjene su vrlo sline
celulitinim, ali su u veini bolne s promjenom temperature i vlanosti koe).
2) miiima (miotom) - u vidu bolnih miinih toaka, miotendinoza, fibroza, bolnih tetivnih hvatita.
3) kostima (osteotom) - bol na periostu.
Manifestacije su reverzibilne ako su kratkotrajne i im se u vertebralnom segmentu uspostavi funkcija ne ponavljaju se. U sluaju
dugotrajnih manifestacija, kod kronine boli
koja traje vie mjeseci, imaju sklonost organiziranja, bioloke izmjene tkiva, pa tako i
perzistiranja tegoba. Formira li se u miiu
fibrozno zadebljanje zbog dugotrajnosti miinog gra, moe to ponovno izazvati simptome, opetovati funkcijske blokade.
Simptomi su obino lokalizirani samo na
jednoj strani. Ako su obostrani radi se o obostranom bloku zglobova. Ne moraju svi biti
odjednom prisutni. Obino odgovaraju jednom dermatomu, ali mogu prelaziti i na susjedna podruja (Sindrom suprasegmentalne
iritacije - kad se inervacija iri na susjedna
podruja).
Manifestacije pseudoradikularnog sindroma mogu objasniti zato katkada moe bol
zgloba ili miia na periferiji ostati bez terapijskog rezultata, ako tretiramo samo periferiju (opetovani epikondilitisi) sve dotle dok se
ne sagleda i izvorite iritacije, a to je pripadajui vertebralni segment.
PROMJENE KOE I POTKOJA REFLEKSNE CIRKULATORNE SMETNJE
(LIMFOSTAZA)
Obino je funkcijska blokada odreenog
segmenta kraljenice zbog iritacije ivaca u
mekim tkivima praena miinim grem, smanjenom pokretljivou, to uvjetuje cirkulatornu stazu.

Ova se zatim manifestira otokom koe i

potkoja. Palpacijom se dobije dojam da se
potkono tkivo tee pomie od podloge, ili
kada se uhvati izmeu palca i kaiprsta i
usporedi s drugom paralelnom stranom djeluje deblje (vidi prilog 3). To je ujedno i prva
faza u tretmanu pacijenta kod kojeg se utvrdi
funkcijska blokada dueg trajanja.
To je postupak valjanja koe i ujedno osnovna dijagnostika metoda. Da bi postupak
bio to pouzdaniji obavlja se s obje ruke. Koni nabor se, uvijek istom snagom, vrsto dri
izmeu palca i kaiprsta. Kree se po trupu
od dolje prema gore, a uzdu po
ekstremitetima (prilog 4). Pretraga mora ii
daleko u susjedna dermatomska podruja da
bi se uoila razlika. Postupak se ponavlja 2
do 3 da bi bili sigurni da smo stvarno nali
da je nabor koe deblji i da je zahvat bolan.
Bolnost je tipina karakteristika za ovu vrstu limfostaze. Kod nekih bolesnika, pogotovo
debljih ena, moe se naii na vrlo obilate
masne naslage (pogotovo lumbalno i glutealno ili po donjim ekstremitetima oko koljena),
koje mogu postupak uiniti gotovo nemoguim. Meutim, ako se radi o pravoj
dermatom-skoj iritaciji, podruje e biti
ogranieno bolno, obino jednostrano, ako se
usporedi sa su-protnom stranom, to je
potvrda dijagnoze.
Kronicitet tegoba uvjetuje i veliinu zadebljanja i njihovu upornost. Dugotrajna staza
moe uvjetovati jako kobasiasto zadebljanje,
koje se ne odvaja od podloge. Povrinski izgleda kao bolna naranina kora.
Kod kratkotrajnih funkcijskih blokada simptomi se gube odmah nakon mobilizacije-manipulacije, ali kod kroninih simptoma, koje se
najee susree u naim ordinacijama, trait
e uporni i dugotrajni tretman masane drenae tkiva. To e biti ujedno i prvi zadatak fizioterapeuta, koji mora rijeiti najee masaom taj problem, da bi zatim drugim postupcima fizikalne ili manualne medicine oslobodio - relaksirao miie i mogao pristupiti kostima i zglobnim strukturama i nad njima izvriti mobilizaciju ili manipulaciju.
Najbolji rezultat daju masae koje se primjenjuju na dubljim vezivnim strukturama,
kombinirane sa tipajue - valjajuim zahvatima za razdvajanje povrinskih slojeva.
MIINE PROMJENE - BOLNE MIINE
TOKE, MIOTENDINOZE, FIBROZE,
BOLNA MIINA HVATITA

81

U miiu se mogu manualnim funkcijskim

pregledom objektivizirati otvrdnua.
Ona se poput dugoljastih zadebljanja mogu
palpirati u njegovom trbuhu. Palpira se lagano
savinutim prstima popreno na mii, odnosno miino zadebljanje, kao to bi to inili sa
strunama na gitari.
Obino su to izrazito bolna zadebljanja - trake, koje mogu biti tanke kao igla pa do debljine cigare. Moe se naii i na izrazito bolne
toke trigger points, pritiskom na koje se
izaziva iradijaciju boli, koju bolesnik opisuje.
Bol moe biti lokalizirana i na tetivnim
zavrecima.
Miina toka povratne sprege (triger
points)
Bolne toke obino odgovaraju inervaciji
odreenog funkcijom poremeenog vertebralnog segmenta. Nalaze se gotovo nepogreivo
uvijek u istom dijelu miia. Tako npr. bolnost
u m. bicepsu femoris gotovo je uvijek odraz
nadraaja S1 korijena skupa s miinim
nitima vanjske glave m. gastroknemiusa.
esto su promjene posljedica iritacije dviju
vertebrogenih segmenata. Tako promjene u
glutealnim miiima nailazimo obino kod poremeaja u dva zadnja lumbalna segmenta,
dok su promjene u m. piriformisu obino
vezane samo na iritaciju S1 segmenta.
Isto vrijedi i za ruku. Miii: supraspinatus,
infraspinatus i teres minor - podruje korijena
C5-6, m. supinator - C5-6., extensor carpi radialis - C6-7, m. triceps i extensor digitorum - C7.
Nadraaj bolnog podruja moe izazvati
kod bolesnika irenje tegoba po nervnom
iradijacijskom podruju, ak i gr u miiu. U
opisu tegoba bolesnik to podruje opisuje kao
bolno podruje. Infiltrira li se to podruje anestetikom izazove se jaka bol na mjestu uboda, ali i du bolnog podruja koje bolesnik oznaava kao takvo, no bol se izgubi im anestetik pone djelovati. Ovaj fenomen se ne
izazove ako se mjesto fibroze ne pogodi.
Ne smije se smetnuti s uma da triger toka
moe biti izazvana i lokalnom iritacijom miia, ali se ona ne gubi ili se bol vraa kod segmentalne iritacije, zbog funkcijske blokade.
Miotendinoze, miofibroze i prenesena
bolnost
Razlika u pojmovima miotendinoza i miofibroza je u tome da pod prvom mislimo na
reverzibilnu promjenu po tretmanu funkcijske
blokade, a pod drugom na promjene u miiu
zbog dugotrajnih tegoba koje su dovele do
biolokih promjena te je potreban dulji fizikalni

tretman da bi se duljinu miia dovelo u

fizioloke granice.
Obje promjene mogu biti podloga za vrlo
upornu bolnost i stvarati vrlo esto tegobe u
vidu pseudoradikularnih tegoba - brahialgija,
ishijalgija i sl.
Tako promjena u donjem segmentu m. bicepsa femoris moe stvarati upornu ishijalginu bol koja se poveava kada bolesnik sjedi jer pritisak o stolicu iritira upravo tu miinu
promjenu.
Miina promjena koja nastane u srednjem
i malom glutealnom miiu moe dati sliku iritacije L5 korijena. Fibroza u m. infraspinatusu
stvara bol u ramenu itd.
No sve miofibroze ne moraju izazivati bolne simptome, ali je oito njihova krivnja kada
se pritiskivanjem na njih izazivaju udaljeni
simptomi, koje pacijent prepoznaje. Tada se
moe bez greke govoriti i o trigger
tokama. Bolovi koje ove toke izazivaju i
lokalno kao i udaljeno mogu esto biti vrlo
varljivi.
Nerijetko bolne toke u miiima koje drugi
autori pripisuju zamoru miia, prenapregnutosti, moemo povezati s funkcijskom vertebralnom blokadom. Tretman miotendinoze na
lokalnom nivou tada moe pomoi da se bolnost i na udaljenost izgubi za odreeno vrijeme, ali e samo tretman funkcijske blokade
trajno rijeiti problem. Naravno, to samo u
sluaju kad je miotendinoza posljedica
sindro-ma segmentalne iritacije.
esto preoptereivanje radom ili druge loe posturalne navike mogu biti razlog zato
se bol miotendinoze znatno pojaa, pa je to
nerijetko razlog zbog kojeg nam se pacijent
obratio za pomo.
Jo nije potpuno izdiferencirana definicija
to je tono trigger point. Po J. Travellu i D.
Simonsu to je iskljuivo lokalna bolna toka u
miinoj miogelozi na koju pritiskom izazivamo periferne iritacije, a njenim tretmanom
prestaje bolnost. No iz iskustva vrlo esto ta
se bolna miina otvrdnua uspjeno gube uz
tretman kraljenice i lokalnu terapiju, pa se
moe istim nazivom opisati za sada oba fenomena. (EMG daje za promjenu u miiu
iste potencijale, pa se prema tome radi o istoj
promjeni tkiva).
BOLNA HVATITA TETIVA
To je bol u tetivi ili na njezinom hvatitu za
periost, i obino se pojaa u trenutku napinjanja miia. Moe se izgubiti ili znatno smanjiti
otklanjanjem funkcijske blokade vertebralnog
82

segmenta. Ovakvi tendinitisi naroito su esti

u ramenom zglobu (m. infraspinatus, m. supraspinatus, m. biceps).
Ne rijetko, gotovo u 70% sluajeva, nai e
se osjetljiv epikondil u situacijama gdje su nadraeni C5-6 ili C6-7 korijeni, bilo zbog funkcionalnog bloka ili zbog upaljenog fasetnog
zgloba, bol je na strani gdje je bolan zglob na
kraljenici. Obino su ti bolovi pacijentu nepoznati, ali se manifestiraju izvri li neku radnju
gdje optereti zglob, kao na primjer zavrtanje,
ili kad promjeni teniski reket pa se bol isprovocira. Nestat e odmah na mobilizaciju ili
manipulaciju i ako se kod slabijih blokova moe postii efekt i lokalnom infiltracijom lijeka
(blokadom). No, ako se radi o cervikalnom
bloku, infiltracija e dati samo prolazni efekt i
epikondilitis e se vratiti prvom prilikom.
Isto vrijedi i za bol simfize (pubalgija) koja
moe imati izvorite u bloku (Th 11,12-L1) i iritaciji Th12-L1 korjenova, pa iritacija L3-4 korijena zbog bloka L2-3/L3-4, gdje je bol na podruju "pes anserinusa" s medijalne strane
koljena, ili "trochanteritis" pri bloku L4-5, zbog
korijena L5.
Funkcijska blokada pospjeuje osjetljivost
na bolnost hvatita ili "pseudotendinitis".
Obino je mogunost lokalnog stresa da
izazove bol obrnuto proporcionalna mogunosti da to izazove segmentalna iritacija.
FUNKCIJSKA BLOKADA LIJEENJE
RJEAVANJE PSEUDORADIKULARNOG
SINDROMA
U prethodnom poglavlju naveli smo mogunosti manifestacija segmentalne iritacije.
Prva meu njima je dermatomska iritacija
(DI), koja je nastala kao posljedica funkcijske
blokade, ali odmah uz nju idu manifestacije
miotoma (M) i osteotoma (O) (zajedniki ih
navodimo kao - DIMO. Da bi se blokada to
uspjenije rijeila i pri tome izazvalo to manje bola, pogotovo ako ve jako dugo traje,
treba primijeniti odreeni niz postupaka kojima se djeluje na tkiva. Time se tkivo pripremi
za uspjenu mobilizaciju ili manipulaciju.
DIMO iritacije se dijele na aktivne i neaktivne. U toku palpacije, kao i utvrivanja funkcijske blokade, moemo naii na podruje koje pacijentu ne stvara nikakvu bol. To su neaktivne DIMO iritacije za razliku od aktivnih
gdje se bolnost javlja i spontano.
Budui da je DIMO vie simptomatska pojava moe pokazivati "aktivno" i samo jednu
karakteristiku ili bolno hvatite miia ili otok
koe ili samo potkoja. Ostali simptomi se

mogu pojaviti u drugim situacijama ili zbog

poveanog lokalnog optereenja ili pak pojaanja problema funkcijske blokade.
Smatra se da sve ove manifestacije bilo
aktivne ili inaktivne mogu imati svoju ulogu u
"fenomenu povratne sprege". Ako perzistiraju
i nakon mobilizacije ili manipulacije, trebati e
ih terapeut (u ovom sluaju fizioterapeut) rjeavati lokalno fizikalnom terapijom, da ne bi
bile razlog stvaranja "zaaranog kruga". Dakle, smatra se, da ne rijeeni DIMO na periferiji, moe reaktivirati funkcijsku blokadu vertebralnog segmenta i stvoriti ponovo segmentalnu nervnu iritaciju.
Opaska: Pod terminom dermatomska iritacija misli se na lokalizirani bolni otok koji odgovara inervaciji kojoj pripada i funkcijska blokada za razliku od lokaliziranog celulitisa ili
panikulitisa, nalaz s kojim se koji put moe i
poklopiti a to znatno oteava dijagnozu.
Koji slijed postupaka emo primijeniti, ovisi
o starosti nastanka segmentalne iritacije.
Segmentalna iritacija moe biti:
kratkotrajna - obino par manipulacija rjeava problem i svi simptomi se izgube.
dugotrajna - kronini problem (traje dulje
od mjesec dana), tada emo morati primjeniti niz terapijskih postupaka da bi se
postigao rezultat to zahtijeva timski rad
fizioterapeuta
i
lijenika
(terapeut
priprema tkiva, a lijenik manipulira).
Priprema tkiva moe se sastojati od razliitih postupaka omekavanja tkiva koje se primjenjuju u fizikalnoj medicini od upotrebe aparature (UZ, MG, KV, Laser i sl.) do svih
oblika masae. to e se primijeniti, ovisi o
znanju tima lijenik-fizioterapeut, ali i o bolnosti na mjestu DI. Kod mobilizacije i manipulacije vrlo je vano postii potpuno oputanje pacijenta. Ako se djeluje nasilno, upotrebom prevelike snage na mjesto bola, izazvat
e se pacijentu jaka bol i on se vie nee
uspjeti opustiti, to e onemoguiti bilo kakav
daljnji tretman.
Najuspjeniji oblik tretmana DIMO svakako
je masaa. Prednost postupka je istovremeno
i u tome to omoguava kontrolu tkiva direktnom palpacijom u toku samog postupka.
Opaska: savjetujem pripremu tkiva koju sam
razvila kombinirajui znanja iz orijentalnih oblika masae s vezivnom ili dermatomskom refleksogenom masaom. Ova kombinacija mi
u najkrae vrijeme i uz najmanji fiziki napor,
daje najbolji rezultat. Uspije se u poetnim
obradama tkiva od 20 minuta ve primijeniti
prve mobilizacijske tehnike, a kasnije je
83

priprema sve kraa (3, 4. seansa 10 min), te

se s mobilizacije moe prei na manipulaciju.
Ovu masau nazivam jednostavno vezivna
refleksogena masaa.
Osnovni cilj masae je osloboditi podruje
gdje je funkcionalni blok, a ne izazvati refleksne efekte na itavo tijelo. No ona to ipak ini,
to daje itavom postupku holistiki efekt i
poboljava ope stanje pacijenta.
VEZIVNA REFLEKSOGENA MASAA
Refleksni efekt ove masae polazi od injenice da tijelo nastaje iz tri osnovna embrionalna listia meusobno povezana - endoblasta, mezoblasta i ektoblasta.
Endoblast je na vegetativni ivot, stvara
organe za unoenje i ishranu (sluznice,
plua, ,jetra, pankreas itd.).
Mezoblast - organi za kretanje, reprodukciju (srce, miii, gonade itd.)
Ektoblast stvara na koni pokrov i nervni
sistem.
Dermatom - koji pri masai tretiramo, je
podruje koje inervira odreeni nervni korijen
pod koji spadaju sva tkiva od izlaska iz intevertebralnog otvora sve do koe. Indirektno je
u tretman ukljuena koa - dermatom, mii miotom, kost - osteotom, zglob - artrotom i unutranji organi - viscerotom.
Pri tretmanu se prelazi cijela kraljenica,
pa tako Tradicionalna kineska medicina kae
da su uz kraljenicu smjetene refleksne toke svih naih organa, a Moderna medicina da
je iz ektoderma nastala naa povrina i nervni
sistem, te proizlazi da emo stimuliranjem i
radom du kraljenice automatski djelovati na
cijelo tijelo (prilog 1 i 2), iako nam to nije
primarni cilj.
Smetnje koje pacijent osjea mogu biti povezane direktno s organom ili okolnim tkivom.
To objanjava zato pri tretmanima, kad pokuavamo rijeiti samo mehaniku funkcijsku
blokadu moe doi i do smanjenja tegoba nekih unutarnjih organa. Naravno, to nije izravna metoda lijeenja unutarnjih organa, oni su
i dalje domena lijeenja interne medicine.
Manualna medicina moe samo pripomoi u
smanjenju tegoba.
REFLEKSNE CIRKULATORNE SMETNJE
(Limfostaza)
Otkrivanje podruja limfostaze - zadebljanje koe moe se postii:
Micanjem povrinskih slojeva (vidi prilog
3) i to:
- valjanjem koe od boka prema sakrumu,

od ruba ale osis ili, te vertikalno gore s

obje strane kime do ramena.
Rolanjem uz kimu, vrsto palcem i kaiprstom pridravajui kou vertikalno s dubinskih fascija (prilog 4).
-

Tehnika masae:
a) povrinska tehnika - ili tehnika ko-e.
Ispitivanjem koe utvruje se da je
infiltrirana, tvrda i vezana za podlogupotkone slojeve. Ovom metodom tei
se raslojavanju slojeva i moe se primijeniti na kimi kao i na ekstremitetima. Sastoji se od "glaenja" tkiva s etiri prsta ruke. Postupak mora biti brz i
odrijeit, pritisak na tkivo od oko 20 - 40
dag (doziran prema osjetljivosti pacijenta). Pacijent moe sjediti udobno naslonjene glave na stolu ili leati na boku,
ali i potrbuke (najzgodnije s obzirom
da se prolazi obino cijela kraljenica).
Pone se od gluteusa a zavri na vratu.
Svaki se potez ponavlja tri puta ili se cijeli postupak ponavlja tri puta. (Vidi
priloge 6 do 9). Tehnika se moe primijeniti u svakoj seansi. To je jedina
tehnika primjenjiva i na djeci.
b) tehnika "masser rouler" ili "rolling",
odgovara valjanju kod testiranja, vrlo
dobro e doi ako naiemo na vrlo
tvrdu muskulaturu s edemima. Slui za
"odljepljivanje"
tkivnih
slojeva,
neugodna je za pacijenta jer daje
osjeaj tipanja, na to ga treba
upozoriti. Posluit e u pokuaju
razdvajanja potkoja od miinih
slojeva s fibrozama i okolnih edema
(prilog 5). Ovdje simultano rade prsti i
palac koji se pribliavaju u sinkronom
pokretu valjanja tkiva. Po zavretku
treba to prije prei na du-binsku
tehniku.
c) dubinska tehnika. Pomou 2. i 3. ili 3.
i 4. prsta, jedan na drugom, ili palac na
palac, koji stoje pod kutom od oko 60
vri se pritisak na duboki edem i
miine fibroze. Ovom tehnikom se raiava teren oko same kraljenice ili
zgloba. Moramo najprije kratkim potezima "poput zareza" (vidi prilog 10 do 14)
raistiti duboku limfnu stazu, a zatim
potezima u uzduno i popreno po nitima fibroze istezanjem postiemo
duinu koja e omoguiti muskulaturi
zadovoljavajue pokrete, bez opasnosti
da se ponovo izazove funkcijska
blokada. Inae posljedica postaje, zbog
84

stvaranja
razlogom
blokade.

loe dinamike podruja,

za ponavljanje funkcijske

ZAKLJUNE NAPOMENE
Rezimiramo li prethodno izloeno, za postavljanje dijagnoze oito su potrebni slijedei
nalazi:
a) funkcijska blokada zgloba je neprikosnoveni nalaz,
b) pseudoradikularni sindrom - s jednom ili
svim manifestacijama,
c) nervna iritacija.
Funkcijska blokada moe biti prisutna a da
je pacijent nije svjestan. Zadnja dva nalaza
mogu biti prisutna samo u nekom obliku, mogu ak biti i nemanifestna, tako da pacijent ne
osjea nikakvu bol.
Kad smo sigurni da smo utvrdili dijagnozu
da je na odreenom vertebralnom segmentu
blok, lijeenje je najbolje zapoeti:

vezivnom refleksogenom masaom;

postizometrinom miinom relaksacijom
(PIR), koju manualna medicina posebno
preporua, pokuati rijeiti eventualnu miinu napetost ili fibrozu. Bolesnika treba
uz nju obuiti i vjebama automobilizacije,
jer e s ova dva postupka ako ih stvarno
izvodi kod kue uspjeti opustiti muskulaturu, te dobiti i odreeno produenje miinih niti ime se odravaju efekti terapije
(za postizanje tog cilja mogu se koristiti i
sve mogue vjebe koje lijenik i fizioterapeut znaju da bi dobili zadovoljavajuu duinu muskulature - stretching npr.);
trakcijom (runom ili mainskom);
Tek
nakon
toga
primjenjujemo
mobilizaciju ili manipulaciju.
Ovaj redoslijed postupaka je obavezan kad
su manifestacije tegoba dugotrajne.

85