1668. Dubrovnik 1707.

Rim

GJURO ARMENO BAGLIVI

IVOT

Roen u Dubrovniku u obitelji trgovaca, ali

roditelji umiru vrlo rano
kolovan od strane Isusovaca te stjee
vrlo dobro znanje latinskog
1682. g. posvaja ga Pier Angelo Baglivi te
ga koluje u Italiji gdje upisuje Medicinski
fakultet u Napulju, a zavrava u Salernu
1692. g. postaje lijenik rimske kurije i
profesor na papinskom arhiliceju

IVOT

Novi papa, Klement XI, postavlja ga za

sekundarnog papinskog lijenika 1701. g.
Iste godine postaje profesorom teoretske
medicine na rimskom arhiliceju
1704. g. izdaje knjigu Opera omnia
1707. g. umire u Rimu
Izabran je u najvia uena drutva svoga
doba: Royal Society, njemaku akademiju
Caesareo-Leopoldinu Naturae Curiosum

MEDICINSKA UENJA I DJELA

Gjuro Baglivi bio je pripadnik ijatrofizike i

ijatromehanike tumae procese u
organizmu principima mehanike,
geometrije i fizike (promatranje i
eksperimenti na ivotinjama)
1696.g. izlazi knjiga De praxi medica ad
priscam observandi rationem revocanda
libri duo (O lijenikoj praksi) u kojoj
kritizira sve probleme galenistike tradicije

MEDICINSKA UENJA I DJELA

De fibra motrice et morbosa (O

zdravom i bolesnom motorikom
vlaknu) pravo je znanstveno-teorijsko
djelo

iva vlakna osnovni strukturni elementi,

nosioci ivotnih funkcija i sjedita bolesti
Organizam je oscilator kojim upravlja dua
Razlika u vlaknima (mesna i opnasta)
Grade miie, tetive i
kosti. Srce je sredite
koje ih hrani krvlju

Finija od mesnih, nastaju iz

modanih ovojnica i limfe i
tvore sve tjelesne strukture

CITATI I AFORIZMI

Promotrite fiziku ekonomiju ovjeka? to su eljusti oboruane

zubima drugo do li klijeta? eludac je retorta; vene, arterije,
cio sustav krvnih ila hidraulike su cijevi; srce je opruga,
utroba tek je sito, filter, plua su samo mijeh; a to su miii
ako ne konopci; to je oni kut, ako ne kolotur.
Uostalom, neka mladi ljudi znadu da nee nai pouzanije knjige
od bolesnika samoga.
Ja se drim slobodne medicine, nisam sljedbenik ni starih ni
novih: idem za objema koliko oni idu za istinom i poput rudara
kupim iz troskve toliko nove koliko stare medicine zlato i srebro
uitelja.

IVAN KRSTITELJ LALANGUE

Doroteja Metri

Johannis Baptiste Lalangue

27.4.1743.,Matton,Luksemburg
Lijeniki studij u Beu
Uenik baruna Gerhard van Swietena
Metar porodnike vjetine
1772. dolazi u Varadin
Zalaganje za hrvatskog seljaka i
unaprjeenje socijalno-gospodarskih uvjeta
otac hrvatske medicinske knjievnosti

MEDICINA RURALIS ILITI VRATVA LADANJSKA

ZA POTREBBOCHU MUSEV Y SZIROMAKOV
HORVATCZKOGA ORSZAGA Y OKOLU NYEGA
BLISNESSEH MESZT

1776.,Varadin
Prva tiskana orginalna struna
medicinska knjiga na hrvatskom
jeziku
31 poglavlje
Opisuje bolesti i daje upute za
lijeenje

KRATEK NAVUK OD MESTRIE PUPKOREZNE ZA

POTREBOCHU MUSKEH Y SZIROMASKEH...

1777.,Zagreb
Prvi hrvatski udbenik primaljstva i prvi na
podruju jugoistone Europe
Poboljanje edukacije i osposobljavanje
primalja
8 dijelova
Obrauje anatomiju enskih spolnih organa,
primjenjuje hrvatskokajkavsko nazivlje
8.dio-21 recept

Kost srama os pubis(pubina kost)

Kost kriecev os sacrum(krina ili
sakralna kost)
Sram enski vulva (stidnica)
Jeziec vu sramu clitoris
Mezdrica hymen
Vutroba uterus
revo ravno rectum

EDWARD JENNER (1749.-1823.g. )

14.svibanj 1796.g. prva poznata

upotreba vakcinacije (inokulacije)
James Phipps

LUKO STULLI (1772-1828. g. )

prva poznata vakcinacija - 1800.g.

priznati dubrovaki lijenik i knjievnik

VAKCINACIJA - 1804. g.

velik broj medicinskih tekstova

o

o epidemijama : antraksa (1803) , kuge

(1805), arlaha (1823)
dva teksta o mucanju

knjievne kritike
prijevodi
povijesni tekstovi o potresu u Dubrovniku
1667.g.

bitan doprinos u dermatologiji

mal de Meleda (MDM)

IZVORI

200th Anniversary (1804-2004) of

the Publication of the Poem:
Vaccinatio; De Jenneriano Invento
Optime Merito; Carmen Elegiacum;
by Croatian Scientist Luko Stulli Ana Boroveki, Cvijeta Pavlovi
Enciklopedija Leksikografskog
zavoda Miroslav Krlea
Luko Stulli i dubrovaka knjievna
batina - Stjepan osi

LJUDEVIT JURAK
(1881.-1945.)
Ivan Mesar

IVOTOPIS

Roen u Humu na Sutli

Patolog i sudski medicinar

Studij u Insbrucku zavrio

1910.

asistent Zavoda za patoloku

anatomiju

Osniva patoloke anatomije

u Hrvatskoj

Bolnica Sestara milosrdnica

Profesor na Veterinarskom fakultetu
Profesor sudske medicine na
Medicinskom fakultetu
1928. g. obducirao Stjepana Radia
Jedan od lanova Meunardnog odbora
za istraivanje pogubljenja u Vinicama

ODBOR ZA ISTRAIVANJE NALAZA U

VINICAMA

Pod njemakim pokroviteljstvom

Masovne grobnice -1285 tijela
ekshumirano
Ustanovljen nain na koji su ljudi
ubijeni te osobne stvari koje su imali
sa sobom
Zajedniki zapisnik sa potpisima svih
strunjaka iz odbora
lanak : Skupni grobovi u Vinici

SUENJE

Masakr u Katynskoj umi i pokolj

u Vinicama

Zamjera SSSR-u i Jugoslaviji

Smrtna kazna strijeljanjem

Rehabilitiran 15. rujna 1991

SPOMEN

Od 1990. g. Meunarodni
simpozij komparativne
patologije "Ljudevit Jurak"
1998. Nagradazakomparativnu
patologiju
Zavod za
patologijuKlinike bolnice
Sestre milosrdnice zove se
njegovim imenom

STJEPAN POLJAK

Maja Maradin

DJETINJSTVO I KOLOVANJE

Roen 13. prosinca 1889. godine

Klasina gimnazija u Zagrebu
Medicinski fakultet u Grazu

IVOT U SAD-U

1928. godine
Docent neuroanatomije na sveuilitu u
Kaliforniji
Redoviti profesor anatomije na
sveuilitu u Chicagu

ISTRAIVANJA

Ljudska lena modina

ivani sustav imia
Udruivanje i projekcija vlakana
modane kore make
Prikljunice akustinog ivca
Udruga vlakana modane kore
Ljudsko oko i ljudsko uho u anatomskim
folijama

TRILOGIJA

Prva knjiga

Druga knjiga

Eferentne projekcije majmunova korteksa

Prouavanje mrenice primata

Trea knjiga

Vizualni sustav kraljenjaka

SMRT

Umro je 9. oujka 1955. godine

Glory to them all: recollections of a
nobody

ANDRIJA TAMPAR
(1888.-1958.)

DJETINJSTVO I KOLOVANJE

Roen 1.rujna 1888. u selu Drenovac

otac Ambroz i majka Katarina
gimnazija u Vinkovcima
studij medicine u Beu
preventivna i socijalna medicina
knjiice i lanci namijenjeni puom prosvjeivanju:
Knjinica za narodno zdravlje , Pouke o zdravlju
zdravstveno-prosvjetni lanci u asopisima Zvono,
Zora, Pokret, Svjetlost, Hrvatski ak, Pravo naroda,
Sloboda rijei
filozofski pogledi i nazor na svijet u lancima
Mehanizam duevnog ivota , Jedinstvo materije ,
Razvoj ivota

POVRATAK U DOMOVINU I PRVI SVJETSKI RAT

1912. lijenik u Karlovcu

Zbor lijenika Hrvatske
Lijeniki vjesnik
lijenik u Novoj Gradiki; osnovao bolnicu Crvenog
kria
urednik asopisa Novi ivot
1913. Drutvo za ouvanje narodnog zdravlja

IZGRADNJA HIGIJENSKE SLUBE U JUGOSLAVIJI

postaje podpredsjednik Zbora lijenika Hrvatske i

naelnik higijenske slube u Beogradu
1927. izgradnja kole narodnog zdravlja u Zagrebu
pokrenuo izdavanje Glasnika Ministarstva narodnog
zdravlja
1931. umirovljen
Doctor Hercules

U SLUBI HIGIJENSKE ORGANIZACIJE LIGE NARODA

1926. lan Komisije za higijensku nastavu u

Higijenskoj organizaciji Lige naroda
1929. izabran u Komisiji Lige naroda za socijalno
osiguranje
studijska putovanja

PREUZIMANJE KATEDRE U ZAGREBU I DRUGI SVJETSKI

RAT

1939. postaje redovni profesor higijene i socijalne

medicine na sveuilitu u Zagrebu
izdaje udbenik Higijena i socijalna medicina
1940./1941. i 1952. dekan Medicinskog fakulteta u
Zagrebu
pie knjigu Lijenik, njegova prolost i budunost
1945./1946. postaje rektor Zagrebakog sveuilita
1947. postaje predsjednik Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti
1955. dobio nagradu Lon Bernard
preminuo u Zagrebu 26.lipnja 1958. od posljedica
cerebralne apopleksije

BRANKO CVJETANOVI :

Dvije osnovne vrline traio je od suradnika:

imaginaciju i hrabrost. Imaginaciju da rjeava
probleme koji se nameu pri radu i hrabrost da ne
ustukne pred neoekivanim tekoama. Sam je
posjedovao te odlike u izobilju. Nije prihvaao
nikakvu ispriku da se u nekoj situaciji nije moglo
nita napraviti. Uvijek postoji mogunost da se
neto pozitivno napravi