Kontrola zahtjeva za dodjelu poljoprivrednih poticaja klasinim GPS

mjerenjem
Nataa Luketi1, Emili Zulijani2, Zvonko Biljecki3, Mladen Rapai4
Saetak: Odlukom o ulasku u Europsku Uniju Republika Hrvatska prihvatila je niz tehnikih
zahtjeva za uspostavu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava za identifikaciju
zemljinih estica i kontrolu poticaja u poljoprivredi. Na godinjoj razini provodi se kampanja
kontrole na terenu sa ciljem provjere predanih zahtjeva za dodjelu poticaja u poljoprivredi i
stoarstvu. Klasini nain provjere predanih jedinstvenih zahtjeva po poljoprivrednom
gospodarstvu podrazumijeva upotrebu runih GPS ureaja i ostalih pomagala sa svrhom
usporedbe podataka sa zahtjeva i stvarnog stanja na terenu. Kontrola se povodi prema
definiranoj kontrolnoj shemi pojedine drave te Zajednikim tehnikim specifikacijama Joint
Research Centra (JRC) Europske Komisije. Prikupljeni podaci sa terena se odmah obrauju i
analiziraju, te ukoliko ima odstupanja, nepravilnosti se automatskim putem registriraju uz
pomo GIS alata izraenih u tu svrhu. Izvjea o kontroli na terenu se predaju
poljoprivrednicima na licu mjesta, a podaci se putem Interneta dostavljaju u bazu podataka
Agencije za plaanja u poljoprivredi. Primijeeni uzroci nepravilnosti vezani su uz razliite
izvore od kojih se samo neki odnose na krivo prijavljene podatke od strane poljoprivrednika. U
ovom radu opisana je problematika prepoznavanja zemljinih kultura, usporedba s katastarskim
podacima, problematika izdvajanja neprihvatljivih poljoprivrednih povrina, kao i razliitosti
istih kategorija uporabe zemljita na razliitim lokalitetima u Republici Hrvatskoj.

Kljune rijei: GPS, JRC/EC, kontrola na terenu, LPIS, poljoprivreda

1. Uvod

Od 2011. godine Republika Hrvatska provodi Program jedinstvenih plaanja kojim se

nacionalni sustav izravnih plaanja u najveoj mjeri uskladio s regulativom Europske
unije. Izravna plaanja za poljoprivredna gospodarstva koja obavljaju poljoprivrednu
aktivnost se u referentnom razdoblju odreuju razliito za pojedina prava na
plaanje. Pravo na plaanje za jedinstveno plaanje po poljoprivrednoj povrini
odreuje se temeljem zadovoljavanja uvjeta iz programa, a provjerava se kontrolom na
terenu. Kontrola na terenu moe se raditi na vie naina, te e se u ovom radu poblie
prikazati samo metoda klasine kontrole na terenu koja se radu uz pomo GPS ureaja
na terenu.
Osnovna zadaa kontrole na terenu je otkrivanje moguih nepravilnosti u zahtjevima za
plaanjem vezanih za povrine te viestruke sukladnosti. Nepravilnosti se detektiraju
ukoliko se pojavi razlika u prijavljenoj i izmjerenoj povrini na terenu (ne smije biti vie
od 3% u relativnoj veliini ili vie od 1,0 hektar u apsolutnoj veliini), te ukoliko je
1

Geofoto d.o.o., Buzinski prilaz 28, Zagreb, Hrvatska, natasa.luketic@geofoto.hr,

Geofoto d.o.o., Buzinski prilaz 28, Zagreb, Hrvatska, emili.zulijani@geofoto.hr,
3
Geofoto d.o.o., Buzinski prilaz 28, Zagreb, Hrvatska, zvonko.biljecki@geofoto.hr,
4
Geofoto d.o.o., Buzinski prilaz 28, Zagreb, Hrvatska, mladen.rapaic@geofoto.hr.
2

granica izmjerene parcele pomaknuta za vie od 1,5 metara u odnosu na perimetar

referentne Arkod parcele u bilo kojem smjeru.
2. Postupci kontrole na terenu metodom klasine izmjere
Sama provedba kontrole na terenu radi se u nekoliko koraka. Poinje s pripremom
podataka i materijala za kontrolu, najavom kontrole poljoprivredniku, dolaskom na
poljoprivredno gospodarstvo (PG), identifikacijom poljoprovredne parcele, mjerenjem
poljoprivredne parcele, obradom podataka, te zavrava s ispisom i predajom opeg i
detaljnog izvjetaja nositelju PG-a. Nakon toga proces se nastavlja u uredu neovisnom
kontrolom kvalitete (kontrolom 4 oka), te spremanjem svih dokumenata i podataka o
provedenoj kontroli na centralni posluitelj odgovorne organizacije.
2.1 Priprema za kontrolu na terenu
Priprema podataka za kontrolu na terenu zapoinje s prijenosom podataka iz centralne
baze na mobilne ureaje. Oprema koju kontrolor mora imati je prijenosni lap-top s
aplikacijom za obradu podataka, runi GPS ureaj na kojemu je instalirana aplikacija
posebno izraena za klasificiranje mjerenih podataka, mali prijenosni pisa, fotoaparat i
laserski daljinomjer ili mjernu traku. Kontrolor mora osigurati da svi ureaji imaju
dovoljno energije za cjelodnevni uinkoviti rad.
Prije odlaska na poljoprivredno gospodarstvo, kontrolor preuzima podatke sa centralnog
servera lokalno na svoj lap-top i ispisuje kontrolne liste (predispis, jedinstveni zahtjev i
mape) za sva gospodarstva na koja se najavio tekueg dana.
2.2 Provedba kontrole na terenu
Nakon najave kontrole i suglasnosti stranke, kontrolor prema propisanoj proceduri
zapoinje kontrolu povrina na odabranom gospodarstvu. Kontroliraju se sve parcele za
koje je gospodarstvo podnijelo zahtjev. Kontrolor je obvezan i ustanoviti ako
gospodarstvo neke parcele koristi a nije ih upisalo u Upisnik. Od svih prijavljenih
Arkod parcela, mjeri se odabrani uzorak od minimalno 50% parcela i najmanje jedna
parcela iz svake grupe usjeva.

Slika 1: Kontrolor odreuje lomnu

toku parcele uz pomo GPS-a

Slika 2: Praktina obuka kontrolora na terenu

Za mjerenje i prikupljanje podataka o Arkod parcelama na terenu koriste se sljedee

metode:
mjerenje pomou GPS ureaja
planimetriranje
kombinirana metoda
2.2.1 Mjerenje pomou GPS ureaja
Hodajui po rubu Arkod parcele prikupljanju se sve lomne toke i toke izmeu njih na
svakih 10 15 metara pratei kulturu ili grupu kultura koje ine jednu cjelinu.
Neprihvatljive dijelove kontrolor zaobilazi ako se nalaze na rubu Arkod parcele ili
iskljuuje ako su unutar parcele. Prilikom mjerenja potrebno je obratiti pozornost na
parametre GPS signala, tj. na broj satelita i PDOP vrijednost (stavke u konfiguraciji
ureaja). Ukoliko je rub parcele blizu prepreka koje mogu omesti signal (zgrade,
drvee...), treba ih pokuati izbijei. Tijekom mjerenja vodi se detaljna terenska skica na
ispisanoj mapi radi naknadne obrade podataka u aplikaciji.
Praksa je pokazala da su dobri uvjeti GPS mjerenja ukoliko je PDOP konstantno ispod 2
te ako prijemnik prima signal sa barem 7 satelita. Kod upotrebe EGNOS korekcije
moemo uzeti GPS mjerenje kao relativno pouzdano. Slabi uvjeti GPS mjerenja su na
terenu gdje su prepreke s obje strane, s vrijednosti PDOP-a vie od 4, odnosno gdje
variraju, ako prijemnik prima signal od 5 ili manje satelita. Tada obino ne dobivamo
EGNOS korekciju, mjerenje je oteano, a rezultat nepouzdan. U tom sluaju obvezno
osiguranje mjerenja provodi se s drugim mjernim metodama.
Prilikom mjerenja povrine Arkod parcela, tijekom kontrole na terenu, smatra se da
izmjerena povrina ne odstupa od prijavljene povrine, ako se vrijednost povrine
dobivena mjerenjem nalazi u intervalu +/- izmjerenog opsega parcele x1,5, a najvee
doputeno odstupanje (izmjereni opseg parcele x 1,5) u odnosu na svaku poljoprivrednu
parcelu u apsolutnim vrijednostima ne moe prei 1,0 ha.
2.2.2 Planimetriranje
Toke za planimetriranje uzimaju se pomou GPS ureaja koristei mapu s digitalnim
ortofotom, na kojoj se iscrtava izmjerena udaljenost od referentnih toaka.
Planimetrirane povrine (Arkod parcele), bez obzira na stanje DOF-a, moraju uvijek
dati pravo stanje na terenu. Planimetriranje znai odrediti oblik, poloaj i veliinu
Arkod parcele na ortofoto karti u digitalnom obliku koritenjem GIS alata.
U posebnim sluajevima dozvoljeno je mjerenje povrina planimetriranjem i to onda
kada mjerenje s GPS ureajem nije odgovarajue radi slabog signala, kada se radi o
dugim i uskim njivama, ili velikom terenskom nagibu. Planimetriranje se izvodi pod
uvjetom, da stanje na terenu odgovara stanju na DOF-u. Obavezno je vodi skica na
kojoj se biljee kontrolna mjerenja frontova.

2.2.3 Kombinirana metoda

Ukoliko kontrolor mjeri Arkod parcelu koja je povrinski mala ili koja je uska a
dugaka (npr. ua od 10 metara), mjerenje s GPS ureajem nee biti precizno. Zbog
toga je potrebno odreene udaljenosti izmjeriti mjernom trakom ili laserskim
daljinomjerom i to npr. irinu parcele. Kontrolor mjeri GPS ureajem toku ili
udaljenosti za koje je siguran da e izmjerene vrijednosti biti tone, a za one udaljenosti
koje je nemogue izmjeriti GPS ureajem, mjeri mjernom trakom ili laserskim
daljinomjerom, te izrauje skicu na ispisnim mapama. Nakon povratka u ured prebacuje
rezultate mjerenja sa GPS ureaja na prijenosno raunalo te pomou skica sa terena
unosi u aplikaciju one udaljenosti koje nisu bile izmjerene GPS ureajem.
3. Neprihvatljive povrine
Iz Arkod parcele potrebno je iskljuiti bilo koja poljoprivredna podruja s drugaijom
vrstom upotrebe ili nepoljoprivredno zemljite vee od 100 m2. Isto tako eliminiraju se
povrine manje od 100 m2, koje svojom zastupljenou predstavljaju znaajnu povrinu
Arkod parcele. Takoer, izbacujemo iz Arkod parcele i povrine graevina (zgrade,
ceste, dvorita) i vode, ako su vee od 25 m2.

Slika 3: Krki panjaci na otocima

Slika 4: Maslinik

Slika 5: Vinograd na kopnu (Istra)

Slika 6: Vinograd na otoku (o. Hvar)

U nepoljoprivredno zemljite ubrajaju se i izgraeno zemljite, vodene povrine, ume,

podruja obrasla grmljem ili drveem, stjenovite povrine i nakupine kamenja te druge
povrine, koje nisu u poljoprivrednoj upotrebi.

Slika 7: Primjeri iskljuivanja neprihvatljive povrine

Kod mjerenja povrina Arkod parcela uzimamo u obzir i povrine okretita namijenjena
manevriranju s poljoprivrednom mehanizacijom. To je obino neobraeno ili
zatravljeno zemljite na krajevima Arkod parcele. irina okretita ne smije prelaziti:
kod obradivih povrina:
oranica 2 metra
staklenik/plastenik 6 metara
kod trajnih nasada:
6 metara
Iznimno do 10 metara ako su trajni nasadi zasaeni u terasama.
Okretite ne smije biti dio ceste u javnoj upotrebi. Travnjaci na rubu obradive zemlje (u
smjeru oranja) nisu okretita i ne ukljuuju se u mjerenu parcelu, osim ako ne
predstavljaju biljne trake.
Unutar Arkod parcele mogu biti ukljuene i terase. Terase i kosina na rubu ARKOD-a
(gornja i donja) mogu biti ukljueni u ARKOD, ali do maksimalne irine od 2 m ili kod
trajnih nasada najvie do irine jednog reda odreene vrste, zasaene na tom podruju.

Slika 8: Kosina

2.4 Obrada podataka ili post-processing

Mjereni podaci iz GPS ureaja se prebacuju u prijenosno raunalo i vri se provjera s
podacima koje je kontrolor zabiljeio. Ukoliko se kontrola radi u vie dana prvi dan se
kontrola sprema a kada se zavri onda se zakljuava i kao takva je zavrena.

Slika 9: WebGIS preglednik aplikacije za post-processing

2.5 Popunjavanje izvjetaja

Nakon obavljenih mjerenja kontrolor podatke dobivene sa mjerenja na parcelama
prenosi sa GPS-a u prijenosno raunalo, ako su koritene druge metode mjerenja
(metode planimetriranja) kontrolor unosi i podatke tih mjerenja te u aplikaciji obavlja
postprocesing i popunjava opi dio izvjetaja. Nakon toga uruuje izvjetaj stranci.
Ukoliko su kontrolom pronaene nepravilnosti, stranci je potrebno predati i detaljni dio
izvjetaja to se obavlja naknadno slanjem potom ili dostavljanjem osobno na
gospodarstvo. Kontrolori dostavljaju izvjetaje o provedenim kontrolama u
elektronskom i pisanom obliku (cijeli dosje) u ured kontrolnog tijela.

Slika 10: Izvjetaj o kontroli na terenu detaljni dio (list I)

Slika 11: Izvjetaj o kontroli na terenu detaljni dio (list II i list III)

4. Odreivanje uporabe zemljita

Klasifikacija i odreivanje uporabe zemljita je uz izmjeru povrine Arkod parcele
kljuni podatak za odreivanje ispravnosti podataka iz zahtjeva za plaanje.
Specifinosti poljoprivrednih parcela na hrvatskim otocima su maslinici i vinogradi koji
ine vie od 90% kultura, a relativno su male povrine i nepravilne mee. Teren je esto
nepristupaan, a u jedno PG pripadaju Arkod parcele koje su prilino rasprene (npr. 25
parcela sveukupne povrine od 2 hektara na 12 meusobno razliitih lokacija
udaljenosti do ak 25 km). Maslinici i vinogradi se razlikuju od otoka do otoka, npr.
postoji razlika izmeu prosjene udaljenosti izmeu stabala maslina i njihovoj gustoi
po pojedinom otoku. Kontrole povrina na otocima pokazale su da postoji veliki
postotak nepravilnosti. Praksa je pokazala da su nepravilnosti uzrokovane uglavnom
pogrenim i nestandardiziranim upisom u Arkod jer mnoge stranke posjeduju i vie
povrina nego to su prijavile, dok je i odreeni dio nepravilnosti uzrokovan upisom na
razini parcela. Naime, Arkod parcele formirane su djelomino prema katastarskim
esticama, koje se vrlo esto ne preklapaju s oblicima Arkod parcela. Nepravilno
upisani podaci oteavaju provedbu kontrola, te smanjuju uinkovitost kontrole na terenu
s obzirom na to da se uglavnom radi o manjim povrinama. Maslinici su esto upisivani
bez standardnih pravila (npr. da udaljenost izmeu stabala ne smije prijei odreeni
prag), stoga su upisivane parcele gdje je tek jedan dio maslinik. Terase ili ograde su

esta pojava na strmim dijelovima otoka i u odreenim sluajevima neke terase se ne

koriste.
est je sluaj parcela s mijeanim trajnim nasadima (masline i vinova loza) pa je
oteana klasifikacija Arkod parcela. Prepoznavanje prevladavajue kulture preputeno
je slobodnoj procjeni kontrolora, bez jasnih pravila za postupanje. Ovo je est sluaj u
Mediteranskim zemljama EU, te velika tema o kojoj se raspravlja na razini Europske
Unije i jo nije donesen konaan stav.
Drugi primjer izazovnog odreivanja jasne granice prihvatljivih povrina je za otoke
panjake (Slika br. 3). Tradicionalno, panjaci na otocima prepuni su kamenitih dijelova
i trave koja nestaje u odreenim dijelovima godine, za razliku od panjaka u
unutranjosti.
5. Zakljuak
Kontrola predanih zahtjeva za plaanje u poljoprivredi je na terenu izuzetno zahtjevan
zadatak koji trai dobro planiranje i komunikaciju s poljoprivrednicima. Upotreba
runog GPS ureaja daje pouzdane rezultate prilikom mjerenja povrina Arkod parcela,
budui da se doputeno mjerno odstupanje definira tako da ne prelazi podruje iroko
najvie 1,5 m sa svake strane vanjskog ruba poljoprivredne parcele.
Literatura:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

UREDBA VIJEA (EZ) 73/09

UREDBA KOMISIJE (EZ) 1121/09
UREDBA KOMISIJE (EZ) 1122/09
Zakon o poljoprivredi (NN 149/09)
Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 92/10)
Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljita (NN 87/09)
Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolinim uvjetima (NN 89/11),
Pravilnik o izravnim plaanjima u poljoprivredi, potporama za ouvanje izvornih
i zatienih pasmina domaih ivotinja, potporama za ekoloku i integriranu
poljoprivrednu proizvodnju i potporama za podruja s teim uvjetima
gospodarenja u poljoprivredi (NN 11/12)

Abstract: With the decision to join the European Union, Republic of Croatia accepted a group
of technical requirements to establish an Integrated Administration and Control System for
identification of Land parcels and control of subsidies in agriculture. On a yearly basis On-theSpot Campaign is conducted in order to check a sample of submitted applications for agriculture
and livestock subsidies. Classical way to check the data given in the submitted application at a
farmer level is to use a GPS hand device and other tools for the data analysis and a comparison
of the real conditions on the field. On-the-Spot check is done according to the defined control
scheme by each country and the Common Technical Specification of Joint Research Center
(JRC) from the European Commission. The data collected from the field are processed and
analyzed online, and if some discrepancies occur, they are automatically registered and
corrected thanks to a GIS method designed for this purpose. The On-the-Spot Check reports are

presented to the farmer after the procedure, and the data are stored at the Central Database of the
Paying Agency via Internet connection. The area discrepancies are caused either by different
changes in the field or wrong declared data by the farmers. The issue of the true ground
identifying, its' comparison with cadastral data, subtraction of unacceptable areas and the
variations of the same landuse classes in the different locations of Republic of Croatia is
described in this article.

Keywords: Agriculture, GPS, JRC/EC, LPIS, On-The-Spot Check