Dr.sci.Zahid Bai, dipl.ing.gra.

PUTEVI

- Elementi uzdunog profila; Vertikalno voenje linije nivelete

Auditorna predavanja
Putevi
__________________________________________________________________________

VERTIKALNO VOENJE LINIJE NIVELETE

Vertikalno voenje trase definisano je linijama nivelete koja se odreuje kao posljedica
vertikalne plohe poloene kroz os puta u situaciji. Ova vertikalna ploha je ravna ako je os u
pravcu ili zakrivljena ako je os puta u krivini. Vertikalni prikaz trase puta se prikazuje u
uzdunom profilu gdje je niveleta prikazana u pravougaonom koordinatnom sistemu u kojima
se na apcisi nanose stacionae a na ordinatu apsolutne nadmorske visine taaka nivelete. U
geometrijskom smislu nivelete se sastoje od pravaca (usponi i padovi trase) i krunica
(konveksne i konkavne krivine).Uzduni nagbi nevelete se izraavaju u postocima a prenici
vertikalnih krivina u metrima.
UZDUNI NAGIB NIVELETE
Minimalni uzduni nagib puta,kada se put nalazi u usijeku (zasijeku) iznosi:
- 0,2% - ako je odvodni rigol oblozen betonom,
- 0,5% - ako je odvodni rigol obrastao travom
Ove najmanje vrijednosti treba poveavati na podruijima sa veim intenivnim padavinama.
Uzduzni nagibi u usijecima mogu biti i 0 % samo ako se za prihvatanje i odvoenje
oborinskih voda predvia odgovarajui sistem odvodnje ije dijelovanje ne ovisi od nagiba
nivelete. Najvei dozvoljeni uzduni nagib ovisi o razredu puta i konfiguraciji terena.
Konfiguracija terena mnogo vie utie na poloaj vertikalne nego horizontalne osovine.
Obzirom na konfiguraciju terena, dozvoljeni uzduzni nagibi u ravnici su manji od onih u
brezuljksatim, brdovitim i planinskim terenima. U principu treba teiti sto blaim nagibima i
sa to manjim prijelomima nivelete.

Dvije bliske i orijentisane vertikalne krivine nisu pozeljne , pogotovo ako se nalaze u pravcu.
Na ukrstajima bez obzira na teren treba ublaiti nagib,jer se postie vea bezbijednost i laksa
odvodnja sa puta. Kod odabira max nagiba mora se voditi rauna o gustoi i strukturi
saobraaja. Na ravniarskim terenima, na prelaznim rampama za prelaz preko drugih
saobraajnica ili vodenig tokova, ostrina preloma nivelete za autoput i puteve I i II razreda
nesmije biti vea od 3% za konkavne prelome; 4 % za konveksne prelome. Primjenu max
uzdunih nagiba treba ograniiti na krae dionice. Vei uzduni nagib od 2,5 % na duoj
dionici izazivaju smetnje koje u saobracajnom toku na usponu prouzrokuje teretno vozilo. Na
dugakim usponima veim od 4 % treba priblino na svaki 100 m visinske razlike predvidjeti
na prikladnim i preglednim mjestima prosirenje kolovoza za eventualno zaustavljanje vozila.
VERTIKALNE KRIVINE
Vertikalne krivine kod promjene nagiba nivelete nastaju lomovi koji se moraju zaobliti
vertikalnim krunim lukom. Lom nivelete moe biti konveksan ili konkavan. Za odreivanje
najmanjeg poluprenika vertikalnog konveksnog zaobljenja nivelete mjerodavna je duina
preglednosti. To je rastojanje koje voza vidi ispred sebe. Tri oblika preglednosti koji se
najee analiziraju su:

Auditorna predavanja

RGGF

1. preglednost pri zaustavljanju

2. preglednost pri preticanju, i
3. bona preglednost
Faktori koji utiu na duinu preglednosti su:
1. vrijeme opaanja i reakcija
2. karakteristike vozila
3. dinamike osobine vozila (brzina, ubrzanje i usporenje)
4. trenje izmeu pneumatika i zastora
Kontrola potrebne duine preglednosti pri zaustavljanju se radi na osnovu razmatranja visine
prepreke, visine oka vozaa i ugla preglednosti. Vrijeme opaanja i reakcije iznosi 2,5 sec, visina
prepreke 10 cm a visina oka vozaa 1,37 m.
Za odreivanje najmanjeg poluprenika vertikalnog zaobljenje krivine mjerodavna je
vrijednost preglednosti. Preglednost mora biti osigurana na udaljenosti izmeu oka vozaa na visini
1,2 m iznad vozne povrine i nepomone zapreke h = 0,10 m.

Da voza ne udari u zapreku, voza je mora primjetiti (duina preglednosti) na udaljenosti

P2 = d1 + d2. d1

R h1 2 R 2 d

Kada se gornji izraz razvije dobijamo da je:

2
P2
R
, i ako se uzme da je visina oka vozaa h1 = 1,20m , h2 = 0,10m,
2
2 h1 h2

2
Rmin 0,25P2

Vrijednosti najmanjeg poluprenika krivine mogu se odrediti i iz dijagrama.

Vrijednosti poluprenika zaokruenja se nanose na 100, 500 ili 1000 m u ovisnosti od poluprenika.
Najmanji poluprenik konkavnog zaobljenja ne smije biti manji od 2/3 najmanjeg poluprenika
konveksnog preloma nivelete.
(konkavno)

PUTEVI

2
Rmin Rmin(konveksno)
3
str.

40

Auditorna predavanja

RGGF

ELEMENTI ISKOLENJA VERTIKALNIH KRIVINA

U uzdunom presjeku puta ne izvode se krivine nego se zaobljenja izvode krunim lukom
kvadratnom ili kubnom parabolom. Umetanjem vertikalne krivine izmeu razliitih nagiba
obezbjeuje se potrebna duina preglednosti i ugodan prelaz sa jednog nagiba na drugi.
Za polaganje krunog luka u uzduni presjek treba izraunati potrebne elemente iskolienja.
1
Obzirom na male vrijednosti uglova i uzima se da je tg
( tg tg ) .
2
2
S
S
1
1 S S2
A kako je tg 1 i tg 2 odnosno ( tg tg ) 1
i duina tangente iznosi:
100
100
2
2 100
R S S2
T 1
2 100
U primjeni mogu se pojaviti drugaiji poloaji u tangenti.
Opi izraz za duinu tangente je:
R S S2
T 1
2 100
2
x
T2
Ordinate se raunaju iz obrasca y
, a ordinata u sredini luka S
.
2R
2R

S obzirom da se kod puteva radi sa relativno malim uglovima nagiba vertikalnih krivina u
praksi se izraunata duina tangente T i duina x nanose kao horizontalne projekcije a vrijednosti S
kao vertikalne projekcije.
Prema njemakim tvorcima za projektovanje, da se kod zaobljenja lukova nivelete ne dobije
lom, mora biti : T = 0,5V T = 1,0V
V raunska brzina
Kod konkavnih vertikalnih krivina postoje 4 kriterija za odreivanje najmanje duine a to
su:
1. duina preglednosti nou pri djelovanju farova. U konkavnim krivinama moraju prednja
svjetla vozila osiguravati potrebnu duinu preglednosti, koja zavisi od visine farova i
visine prepreke. Visina farova iznad kolovoza h1 iznosi od 60 76 cm a ugao vertikalne
divergencije svjetlosti farova = 10 (slika 6,5)
UDOBNOST PUTNIKA
Dejstvom centrifugalne sile vie se osjea u konkavnoj nego u konveksnoj krivini.
Dozvoljena vrijednost radijalnog ubrzanja iznosi 0,3 m/s2 . Ako se pretpostavi da je radijalno
ubrzanje jednako a [m/s2] tada je:
V2
V2
V2
a
3,6 2
R
a
R
R
13a

PUTEVI

str.

41

Auditorna predavanja

RGGF

MOGUNOST ODVODNJAVANJA
U principu zbog odvodnjavanja konkavne krivine ne bi trebalo da bude u usjeku kanalizacija
osim u gradovima gdje postoji.
SMANJENJE DUINE PREGLEDNOSTI ZBOG OGRANIENJA VERTIKALNOG
SLOBODNOG PROFILA
Kad put prelazi ispod neke konstrukcije duina preglednosti u konkavnoj krivini moe biti
smanjena:
Za

S<L

S i
h h2

8 c 1

Za

S>L

h h2

8 c 1

2
2
L 2S
i

S duina preglednosti
i algebarska razlika tangentnih nagiba
h1 visina oka vozaa
h2 visina prepreke

PROIRENJE KOLOVOZA U KRIVINI

Normalno se proirenje vri na unutranjoj strani krivine,a u izuzetnim sluajevima vri se i
sa unutarnje i sa vanjske strane ili samo sa vanjske strane. Puni iznos proirenja kolovoza zadrava
se u cijeloj duini krunog luka. Poetak proirenja se vri na poutku prijelazne krivine, a puni
iznos proirenja je na kraju prijelazne krivine odnosno na poetku krune krivine.

Puni iznos proirenja kolovoza zadrava se u cijeloj duini krunog luka.

Minimalno proirenje u krunom luku zavisi od irine kolovoza i iznosi 0,2 m za k 6,0 i 0,3 za
k > 6,0 m.

PUTEVI

str.

42

Auditorna predavanja

RGGF

Vrijednost proirenja u prijelaznoj krivini se sastoji se iz kubne parabole, pravca i kvadratne

parabole i nanosi se okomito na liniju neposrednog kolovoza. Na proirenje kolovoza u krivini
utiu: veliina horizontalnog radijusa, irina projektnog vozila, dozvoljeni manevri za projektovano
vozilo, zatitni razmak izmeu vozila u horizontalnoj krivini, ulice i obimu saobraaja
VITOPERENJE KOLOVOZA
Prelaz iz poprenog nagiba u pravcu u popreni nagib u krivini naziva se vitoperenje
kolovoza. Promjena oblika poprenog presjeka odnosno smjera i vrijednosti nagiba kolovoza mora
se izvriti postepeno. Vitoperenje kolovoza obavlja se na duini prelazne krivine i to okretanjem
kolovozne konstrukcije oko ose ceste ili nieg ruba kolovoza. Ako se kolovoz vitoperi oko njenog
ruba pa je kolovoz u krivini proiren, vitoperenje se vri oko ruba neproirenog kolovoza. Najmanji
nagib prelazne rampe imin mora zbog odvodnje biti:

i min 0,10
okretanje oko ose ceste
2
imin 0 ,10
okretanje oko ruba ceste
Duina prelazne rampe mora biti u pravilu jednaka duini prelazne krivine a samo izuzetno
moe biti kraa.
Kod vitoperenja kolovoza dolazi na prelaznim rampama do lomova na rubu kolovoza, ti se
lomovi zaobljuju vertikalnim krunim lukovima, za koje vrijede iste odredbe kao i za niveletu ose
puta.
OSIGURANJE PREGLEDNOSTI U HORIZONTALNIM KRIVINAMA
Ispitivanje preglednosti u hor.krivinama moe se provesti raunski,grafiki i odgovarajuim
programom na raunaru.paralelno sa unutranjim rubom kolovoza nanese se na udaljenosti a=1,5m
linija kretanja vozila. Na toj se liniji nanosi duina potrebne preglednosti ili se duina nanosi kao
tetiva ime se poveava duina preglednosti. U sluaju da tetiva lei unutar kolovoza ili da tangira
njegov unutranji rub (za aa) :h1a - preglednost je osigurana unutar svog kolovoza veliinom
poluprenika krivine. Ako tetiva sijee unutranji rub kolovoza (zabb'); h2>a moe postojati
mogunost da vidljivost nije osigurana i treba je provesti odgovarajuim mjerama.

PUTEVI

str.

43

Auditorna predavanja

RGGF

Osiguranje potrebne preglednosti u krivini provodi se krenjem rastinja (pojas preglednosti

bb'),zabranom gradnje objekata neposredno uz put,dodatnim iskopom (berma preglednosti B2) ili
potpornim zidom ( berma preglednosti B3).
Ove irine b1,b2,b3 ovise o duini preglednosti p1,p2,p3,i za ktuni luk poluprenika R mogu se
P2
sraunat prema izrazu: b i i
R

Odreivanje polja preglednosti u horiz. krivinama se moe odrediti i grafiki.

PUTEVI

str.

44

Auditorna predavanja

RGGF

ESTETSKO OBLIKOVANJE TRASE PUTA

Kod puteva se nastoji da budu lijepo oblikovani i kod toga treba uzeti u obzir sljedee
smjernice:
Dugako blago nagnuta niveleta u saglasnosti sa tipom ili razredom puta i karakterom
terena, uvijek je povoljnija od izlomljene.
Dvije vertikalne krivine na istom pravcu vezane kratkom duinom tangente treba
izbjegavata
Pravac ili krivina sa velikim poluprenikom u dugakom i strmom usponu ili otra krivina u
blagom usponu predstavlja element slobodnog projektovanja.
Otre horizontalne krivine nikada ne treba postaviti u blizini izrazitih konveksnih vertikalnih
krivina zbog toga to nou vozai teko mogu da uoavaju promjene u horizontalnom
pravcu (duga svjetla padaju iznad puta).
Vertikalna zakrivljenost trase usklaena sa horizontalnom daje prijatnu sliku i olakava
povrinsko odvodnjavanje (vitoperenje poprenog profila pada u dionice sa najveim
uzdunim nagibom).
Poeljno je uvijek ublaiti nagibe nivele puteva koji se ukrtaju zbog poveanja duine
preglednosti.
Dodatnu traku za spora vozila treba razmatrati ako je na kritinoj duini nivelete obim
saobraaja prekoraen za 20 % kod puteva sa dvije saobraajne trake ili 30 % u sluajevima
sa vie saobraajnih traka.
Koordinacijom horizontalnih i vertikalnih elementa trase puta treba otpoeti jo u fazi
idejnog projekta.
Zbog loeg prostornog sagledavanja trase sve elemente projekta treba raditi u
odgovarajuim razmjenama.
Trasu prilagoditi terenu postojee vegetacije i postojeoj izgradnji.
Paljivo oblikovati kosine usjeka i nasipa kao i objekte na trasi i uz trasu.
Po ocjeni usklaenosti horizontalnih i vertikalnih elemenata puta utvruje se na osnovu
analize trokova graenja i eksploatacije i vremena putovanja bezbijdnosti i zatite prirodne
sredine.
Kratak meupravac izmeu istosmijernih krivina djeluje kao lom.
Velike promijene nagiba na kratkim potezima izazivaju dojam gubitka dijela trase.
Poetak horizontalne krivine i tjemena konveksne vertikalne krivine nesmije bit na istom
mjestu.
Kombinacijom malih lukova horizontalni i vertikalni elemenata daju dojam izlomljene trase.
Optimalno voenje linije u optikom vozno dinamokom i tehnikom (odvodnjavanje
kolovozne povrine) smislu, postie se kada su promijene smjera horizontalne i vertikalne
trase locirane na priblino istom mjestu.

PUTEVI

str.

45