Denan HASI

TUMAENJE KUR'ANA U MESNEVIJI1

SAETAK
U radu se predstavlja nain na koji je Hz. Mevlana tumaio Kur'an u svome
najznamenitijem djelu Mesneviji,djelu koje ga je uinilo poznatim i na Istoku i
na Zapadu. Ona je prvenstveno jedno pjesniko ostvarenje na perzijskome jeziku
od preko 25 000 stihova ali i teoloko filozofsko djelo iz domena sufizma i
klasine islamske filozofije, te istovremeno i jedan golemi ezoterijski tuma
asnog Kur'ana. Mevlana je ivio u trinaestome stoljeu u Anadoliji koja je tada
bila pod upravom Turaka Selduka. Mevlana Rumi je takoer i osniva
mevlevijskog dervikog reda.
Kljune rijei: Rumi, derviki red, mesnevija, tumaenje, sufizam, Kur'an

SUMMARY
The author presented the method which Hazrat Mawlana used for Qur'an
exegesis in his most famous book Al-Mathnavi, the book which made him
famous in the East as well as in the West. Primarily, the book is a poetic
accomplishment on Persian language, consisting of more than 25 000 verses
but also a theological - philosophical book in sufism and classical Islamic
philosophy, and simultaneously one momentous esoteric interpreter of the
Holy Qur'an. Mawlana lived in the thirteenth century Anatolia that at the time
was administered by the Seljuk turks. He is a founder of the mawlawi
derwish order.
Key words: Mawlana, Mathnavi, mawlavi tariqah, sufi exegesis of the
Qur'an, allusive tafseer, speculative tafseer.
1

Rad uz odreene izmjene i dopune predstavlja autorovo izlaganje na javnoj tribini

povodom obiljeavanja 740. godinjice smrti Mevlane Delaluddin Rumija, odra-noj
17. XII 2013. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA 75

DENAN HASI

UVOD
U ovom radu emo, u kratkim crtama, predstaviti nain na koji je Hz.
Mevlana tumaio Kur'an u Mesneviji, djelu po kojem je poznat i na Istoku i na
Zapadu. Hz. Mevlana je ivio u trinaestom stoljeu u Anadoliji koja je tada bila
pod upravomTuraka Selduka. Osniva je mevlevijskog dervikog reda. Iako se
smatra osnivaem pomenutog reda valjano je napomenuti da on nikada nije
razmiljao o utemeljenju nekog novog dervikog reda i on se sam protivio bilo
kakvoj organizaciji koja po svojim odreenim pravilima uzapuje ovjekovu od
Boga dragog podarenu slobodu. Pravi utemeljitelj spomenutog reda jeste Hz.
Mevlanin sin Sultan Veled koji je red uspostavio na temelju uenja svoga oca.
Mevlevijski derviki red je potpuno zaokrue-nje u organizacijskom smislu
zadobio tokom XV i XVI stoljea.
Mevlanino najznamenitije djelo koje ga je uinilo poznatim i na Istoku i na
Zapadu jeste zasigurno taj magnum opus Mesnevija, koje je prvenstveno jedno
pjesniko ostvarenje na perzijskome jeziku od preko 25 000 stihova; teoloko
filozofsko djelo iz domena sufizma i na neki nain, islamske fi-lozofije, ali
istovremeno i jedan golemi ezoterijski tuma asnog Kur'ana.
U redovima koji slijede emo predstaviti, u kratkim crtama, dva sufijska
metoda u tumaenju Kur'ana, s posebnim osvrtom na tumaenje Kur'ana u
Mesneviji to i jeste tema ovog rada. Da bismo bolje uoili osobenost Mevlaninog stila u tumaenju asnog Kur'ana mi smo u radu donijeli primjer
protumaenog ajeta iz Mesnevije u komparacij sa komentarom iz klasinog
sufijskog tefsira Ruh al-Bajan, autora Ismaila Hakkija al-Brusevija.

SUFIJSKI METOD U TUMAENJU ASNOG KUR'ANA

Tesavvuf se dijeli na: Spekulativni (an-nazarijj), a to je onaj tesavvuf koji se
temelji na istraivanju i prouavanju i djelatni (al-'amalijj), a to je onaj tesavvuf
koji se temelji na zuhdu i nestajanju u pokornosti Uzvienom Allahu. Obje ove
vrste tesavvufa su ostavile traga u tefsiru Kur'ana, te tako moemo govoriti i o
dva sufijska metoda u pogledu tumaenja Kur'ana: spe-kulativni sufijski tefsir
(at-tafsir as-sufi an-nazari)i aluzivni, prelijevajui sufijski tefsir (at-tefsir as-sufi
al-iari ev al-fejdi).2
Spekulativni sufijski tefsir se zasniva na uslovljenom, sistematskomizuavanju kur'anskog teksta uspostavljenom metodologijom. Predstavnik ove
2

Vidivie u: Muhammad Husajnaz-Zahabi, At-Tafisruva al-mufassirun, (II), Al-Qahira,

Maktabah al-Vahb, bez god. izd., str. 381-395.

76

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

TUMAENJE KUR'ANA U MESNEVIJI

vrste sufijskog tefsira s ciljem izuava kur'anski tekst da bi otkrio i prona-ao

unutarnja, skrivena znaenja svetog kur'anskog teksta. Glavni pred-stavnik ove
vrste tefsira je zasigurno ejh Ibn 'Arebi3, a potom i Ismail Hakki4.
Aluzivni sufijski tefsir predstavlja tumaenje kur'anskog teksta aluzi-jama
koje se jave kod sufije koji iitava Kur'an i on kao takav predstavlja te'vil
Kur'ana5, za razliku od sufijskog mufessira spekulativne provenijen-cije koji s
namjerom da napie komentar Kur'ana uputa se u kur'anski tekst otkrivajui
unutarnja, skrivena znaenja. Osobenost aluzivnog tefsira jeste u tome to nije
optereen brojnim miljenjima, israilijatima, predanji-ma, koja zakriljavaju
prava znaenja.6 Dok ita Kur'an mistik biva zanesen duboko razmiljajui i
pred njegovim duhovnim okom bljeska, skriveno, nepresuno znaenje Svete
Rijei. Ovo sufije nazivaju istinbat, vrsta in-tuitivne dedukcije, a to je
misteriozni priliv boanski otkrivenog znanja u
3

Ibid.ajh Al Zahabi u naprijedcitiranomradudijelisufijskitefsirnaspekulativniialuzivni. Ova podjela se nalazi u mnogimdjelimakojagovore o sufijskimtefsirima.

Mada, periodizacije same posebinisuzahvalneiuvijek do krajaprecizne, kakoiuovo
msluajupodjelesufijskihtefsira. Veoma je tekonaivododjelnicuizmeusufijskogsp
ekulativnogialuzivnogtefsira.ejh Ibn Arabija Al Zahabisortitameuspekulati
vnesufijskemufessire,vjerovatnonaosnovutefsirakoji je pisanperomnjegovoguenika alKnja.Ovajtefisr je napisannealegorikimiprostimjezikom.HadiHalifa u djeluKaf
al-zununnavodi da je Ibn Arabiautoralegorijskogtefsiraod 60 tomova u kojem je
satumaenjemKuranastigao do sure al-Kahf. No, ovajtefsirnijepronaen.
Imam Al-Zahab,ivjerovatnonaosnovu al-Knjevogtefsira,donosisud da Ibn
Arabispada u spekulativnesufijsketumaeKurana, alikakosmovidjeliovajtefsir se
pripisuje Ibn Arabiju, tega on linonijenapisao. Vidivie: JusufRami, Ibn
ArebijevotumaenjeKurana, u: Metodologijatefsira, pr.: DemaluddinLati,
Fakultetislamskihnauka, Sarajevo, 2005. str. 295.-301.
Ismail Hakki el-Brusevi (1652-1725), znameniti naunik, sufija, pjesnik. Roen je u
Turskoj u blizini Edirna. Napisao je 106 djela. Najpoznatije njegovo djelo jeste Ruh albajan, komentar Kur'ana s originalnim sufijskim interpretacijama,
jedna vrsta kompilacije sufijskih tefsira do njegova doba. Napisan je na arapskom
jeziku, ali sadri veliki broj stihova na perzijskome jeziku. El-Brusevi je napisao i jedan
komentar Rumijeve Mesnevije pod nazivom Ruh al-Mathnavi. Vidi vie: Demaluddin
Lati, Sinteza velikih sufijskih kompendijuma, u: Klasine kole tefsira,
pr.:Demaluddin Lati, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2oo8., str. 134.-135.
Za sufije tevil predstavlja putovanje obrnutim smjerom od silaska Objave (tanzil).
EnesKari, MistinahermenutikaKurana, u: Kuran u savremenomdobu, Svjet-lost,
Sarajevo, 1991., str. 234.
Ali Akpnar, MollaFenrninFatihatefsiri, Es-Seyyid Osman HulsiEfendiVakf,
Malatya Darende, 2013., str. 20.

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA 77

DENAN HASI

srce proieno pokajanjem i mislima o Bogu, pri emu je svjetovni smisao

prevazien, ali izliv tog znanja nadilazi mogunost izraavanja rijeima. 7 To i
jeste razlog to sufije svoja otkrovenja saopavaju u raznim iframa koje treba
odgonetati jer jezik nije dovoljno irok i bogat da se u njega pretope izlivena
znaenja na srce sufije.
Podvrgavajui kur'anski tekst te'vilu esto se deava da mufessiri, predstavnici sufijskog tefsira zastupaju paralelizam (at-tatbik) pa navode i vanj-sko i
skriveno, unutarnje znaenje kur'anskog teksta. Dakle, mufesir, pred-stavnik prve
vrste, s namjerom traga za unutarnjim, skrivenim znaenjima Kur'ana, dok ovaj
drugi iitavajui Kur'an govori ili rjee pie o aluzijama koje se javljaju u
njegovom duhu, dakle aluzivni tefsir biva produkt odblje-ska kur'anskog teksta
na duu sufije koji ju je podvrgao duhovnim vjeba-ma nastojei je oistiti kako
bi bio blii Uzvienom. Oni nisu slijedili obja-njenja kur'anskih rijei, citirali
neki tefsir, ve su navodili aluzije koje se pominju u Kur'anu. 8 Ne treba pomisliti
da oni odbacuju vanjsko znaenje ili potrebu tumaenja Kur'ana sa jezikog,
pravnog, ili nekog drugog aspekta koji u sri ne traga za unutarnjim znaenjima
Kur'ana, jednostavno oni su to savladali i onda se uputaju u tumaenje
unutarnjih slojeva kur'anskog teksta. ejh Ibn 'Ata al- Iskandarije kazao svome
ueniku: Mora znati da sufije time to tumae rije Boiju i hadis Poslanika
a.s.v.s. neobinim mislima ne ele potisnuti vanjski smisao tih tekstova; naprotiv
vanjski smi-sao ostaje, kako to zahtijeva jezina upotreba, no pri tom postoje
dublje spoznaje, koje su pristupane onima kojima je Bog za njih otvorio srca.
Izopaenje Kur'ana bi bilo ako bi se to unutarnje znaenje smatralo samo
jedinim znaenjem.9Sufija predstavnik aluzivnog tefisra ne tumai Kur'an
ustaljenom metodologijom, ve navodi aluzije koje mu se javljaju itajui
Kur'an. Ovakvo tumaenje Kur'ana je vezano za sufijsku praksu i pobo-nost, pa
tako Zarkai ovu vrstu tefsira ne smatra klasinim tefsirom ve inspiracijama
koju je sufija dobio iitavajui Kur'an.10
Postoji miljenje meu muslimanskim uenjacima da je najpohvalnije rijei
Kur'ana shvatati u njihovom osnovnom znaenju, ali vjerovati i da
7
8
9
10

78

RejnoldNikolson: Sufizam misticiislama, s engleskogpreveoDuanStojanovi, IP

Babun, Beograd, str. 22.
As-Sujuti, Al-Itqn fi ulumi al -Qurn, (IV), Dar al gadd al-dadid, Al-Qahira, str.
175.
Prema: NerkezSmajlagi, Uvod u Kuran, Zagreb, 1977., str. 169.Al- Itqn, str. 180.
Sujutiukazujeda seoverijeinalaze u Ibn AtaovomdjeluLataif al-minan.
Zarkai, Al-Burhan fi ulumi al-Qurn, (II), Al-Qahira, 1957., str. 170.

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

TUMAENJE KUR'ANA U MESNEVIJI

pored toga postoje skrivene aluzije koje bivaju otkrivene pobonjacima, a koje
je mogue uskladiti s vanjskim znaenjima rijei. Takvo shvatanje spada u
puninu imana i odaje sposobnost spoznaje.11
Jednom rijeju kazano, cilj sufijskog tefsira jeste usredotoenje na poru-ku
koju nam odailja kur'anski tekst.

UTEMELJENOST I SVRHA SUFIJSKOG TEFSIRA

Traganje za skrivenim, unutarnjim znaenjem kur'anskog teksta je utemeljeno hadisom Poslanika, a.s.v.s., u kome kae: Svaki ajet ima zahr (vanjsko)
i batn (unutarnje) znaenje; svaki harf ima hadd (granica), a svaki hadd ima
matle'a (ishodite). Pored ovog postoji jo nekoliko hadisa koji govore o
navedenoj temi.12 Navode se razna miljenja povodom pome-nutih termina koja
uglavnom batn definiraju kao unutarnje, skriveno zna-enje Kur'ana za kojim
treba tragati i raskrivati ga jer se u njemu nalazi ono ime Allah eli da ostvari
utjecaj u svakome srcu, a prema sufijama to je doprijee do samog ishodita
(matle'a). Hz.13Mevlana e traganje za ovim ishoditem predstaviti kao
otkrivanje velova mladoj kako bi se dolo do njenog lica na kojem se ogleda
njena istinska ljepota. Takoer, on e se s podsmijehom obratiti onima koji ele
kur'anski tekst posmatra samo izvana (ad extra) bez poniranja u njegove dubine
(ad intra). Dakle, on se literalistima koji kur'anski tekst posmatraju samo u
horizontalnoj ravni tumaei ga pozajmljivanjem miljenja vremenitih ljudi koji
nastaju i nestaju u vremenu obraa sa podsmijehom uporeujui ih sa psima koji
laju na mjesec. Delaluddin Rumi nam savjetuje da se obraamo Bogu s
molbom da nas uputi u nae vlastito poniranje u dubine kur'anskog teksta kako
bi sami otkrili sr Kur'ana, odnosno kako bismo navlastito recipirali poruku
Kur'ana koji se obraa svakome biu napose, jer niko nema pravo svoje
razumijevanje naturati silom drugom, on ga moe samo nastojati podijeliti s
drugima.14 Hz. Mevlana poruuje da se Kur'anu mora uvijek

11

Vidivie:Al-Itqn, (IV) str. 194., 195.

12

Pogledajvie u: Al-Itkan, (IV), str. 175.

13

Hazreti (ar), skraenohz.,znaipotovan, svet, ugledan. Stavlja se ispredimenaA-llaha,

Pejgambera, Pejgamberovihdrugova, halifailinekihdrugihosobakoje to zaslu-uju.
Vidivie: Abdullah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskomejeziku, dostpunona:
www.scribd.com/doc/31265906/Abdulah-Skaljic-Turcizmi-u-srpskohrvatskom-je-ziku
(posjeeno 22. XII 2013.)
RejnoldNikolson, Rumi: pesnikimistik,u: Sufizam, pr. DarkoTanaskovii Ivan op,

14

Beograd, 1981. str. 170.

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA 79

DENAN HASI

prilaziti osvijeten s nadom da e se doprijeti do novih saznanja i znaenja

kur'anskog teksta koji je vjeni i nepresuni izvor mnogolikih pouka i po-ruka.

HZ. MEVLANINO TUMAENJE ASNOG

KUR'ANA U MESNEVIJI
Rumijeva opsena djela predstavljaju kaleidoskopsku sliku Boga, o-vjeka,
svijeta i meuodnosa ove tri realnosti i ispunjena su svagdanjom aromom i
skladom. On nije elio pisati organizirani prirunik o sufizmu ili ponuditi iscrpno
objanjenje djelominog ili cjelokupnog njegovog uenja. Svojim djelima nije
elio objanjavati ve upuivati i da ljudi spoznaju da su, kao ljudska bia,
odreeni samom svojom prirodom da se okrenu Bogu i da Mu se potpuno
posvete.15 Hz. Mevlanino pisanje se svodi ponajvie na govor o tevhidu. Cilj
njegovog pisanja je bio nauiti ljude da ispred svake stvari prvo vide njezina
Stvoritelja i da ga vole vatrenom ljubavlju te da Ga budu svjesni u svakom trenu.
Ljubav koju Rumi zahtijeva da ljudi ra-zviju u sebi prema njihovom Gospodaru
jeste bezinteresna ljubav, ljubav koja nije radi elje za Dennetom ili iz straha od
vatre dehennemske, ve iskrena ljubav prema Bogu, radi Njega Samoga. Kao
to zapaa William Chittick:moda Mevlana ponekad pie o stvarima o kojima se
solidno zna, ali nije toliko vano o emu on pie, ve je vanije kako.16
Njegov izraajni stil je slikovit. On ulae velike napore da bi pojmovima
bliskim ovjeku pribliio i predoio ono to treba uti. Prizori eshatona koji se
susreu kod Rumija su toliko snani i slikoviti da ovjeka bude iz ovoze-mnog
mrtvila i dovode ga u stanje budnosti, stalne opreznosti, bdijenja i ustrajavanja na
putu ka sjedinjenju, to i jeste krajnji cilj.17
U svojim djelima je pored ljubavi zagovarao takav tesavvuf, koji ne poziva
odbacivanje dunjaluka radi ahireta, ve je smatrao da osoba treba izbaciti ljubav
prema dunjaluku iz svoga srca, te ne biti vezan za prolazna, materijalna dobra.18

15

16
17
18

80

Vidivie: William C. Chittick, Sufijski put ljubavi Rumijevaduhovnauenja, s

engleskogpreveo: ReidHafizovi, Naunoistraivakiinstitut Ibn Sina, Sarajevo,
2005., str. 26.-29.
Ibid.
Aziz Hasanovi, Promocijaknjige -Sufijski put ljubavi Williama C. Chitticka, u:
Znakovivremena, Sarajevo, jesen-zima 2005. Vol. 8, dvobroj 29/30, str. 201.
O navednom pogledaj vie u: Muhammad Kafafi: Delaluddin Rumi najveisufij-

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

TUMAENJE KUR'ANA U MESNEVIJI

Najuvenijedjelo ovoga sufije je Mesnevija, taj Kur'an perzijskog jezi-ka

kako ga je Mula Dami nazvao, predstavlja golemi ezoterijski komentar Kur'ana
koji je napisan na zahtjev Husamuddin elebija. 19Mesnevije20 su jedne od formi
sufijske knjievnosti. Sufijska poezija u formi mesnevije, ali i inae s Rumijem,
doivljava nesluene visine.21 Inae, period od desetoga do petnaestoga stoljea,
period djelovanja naeg pjesnika i sufije, je period procvata perzijske
knjievnosti, naroito poezije. U tom periodu Perzija je dala na stotine pjesnika,
proznih pisaca i vrsnih stilista.22 Prema S. H. Na-sru, Mesnevija je okean gnoze
u kome se se krije sveukupno uenje sufizma, od doktrine do praktinih savjeta.
Rumi koristi poeziju kako bi istinama sufizma poduio stihom. 23 U njoj se
poezija, alegorija, metafora koriste kako bi poduavanje o vjerskim istinama bilo
ineresantnije i zanimljivije.

19

20

21

22
23

skipjesnik, s arapskogpreveo Ahmed Mei,Hikmet ( XIII ) br. 9-12, decembar 2000. ,

str. 288. 293.
Seyyed H. Nasr, Islamskaumjestnostiduhovnost, Lingua Partia, Sarajevo, 2005., str. 136.
Po
gubljenjusvakogatragavoljenomprijateljuiuiteljuemsuizTabriza,Mevlana
je
odprevelikeboliitugeotvoriosvojeduhovnosrceipustio je da svjetlosnarijekamesnevijskogsadraja, odraenognauglaanimstijenkamanjegovasrca-ogledala, izhidrovskeskrovitostinjegovasrcaprovalinadibralijanskusvjetlostnjegovihvlastitihhijeropovijesnihihijerokozmikihobzorja. ReidHafizovi, Ljudsko lice u ogledalusufijske
literature, Naunoistraivakiinstitut Ibn Sina, Sarajevo, 2005., str. 141.
Mesnevijajeizvornaperzijskapjesnika
forma.Predstavljanizparnorimovanihdistihaodkojih je svakizasebesintaksikacjelinajeropkoraenje u pravilunijedozvoljeno.
Mogusadravatiiponekolikohiljadadistiha.Vidivie: MirzetHamzi: Knjievnileksi-kon,
Dobra knjiga, Sarajevo, 2009., str. 214.-215. Do vremena Hz. Mevlane tri imenicesu bile
ope, eda bi nakonnjegadobileposebnaznaenja:mesnevija; mesne-vija je pjesnika
forma
ilidjelokojesadritepjesnikeforme.
NakonRumija,kada
se
kaemesnevija,uglavnom se mislinanjegovopjesnikoostvarenje, DuhovnaMesnevija.Turbe je imenicakoja je postalaodreenanakonsmrtiRumijaipodizanjanjegovogturbeta. Danas kada se kae ta imenicauglavnom se mislinanjegovoturbe. Mevlana
je bio opinadimakkoji se davaouglednijimlinostima. Do ivotaRumija-tajnadimak se
koristiouzimeovjekakojemse davaotajnadimak, dok se danasuglav-nom ova
rijekoristiza Hz. DelaluddinRumija. Uporedi: MunirDrki, Javnatribi-na
KapimoraMevlaneRumija,
(video
zapis),
www.youtube.com/results?search_
query=munir+drki&sm=3 (posjeeno 20. XII 2013.)
Vidivie: SedadDizdarevi, Mevlana u Bosni Kulturno-historijskikontekst, dru-tvenopolitikeprilikeiidejno-tematskiobrasci, Fondacija Batinaduhovnosti, Mo-star,
1433/2012., str. 36.
Uporedi: LamijaHadiosmanovi, Filozofija u Rumijevojpoeziji, u: Znakovivre-mena,
Sarajevo, jesen/zima 2005. Vol. 8, dvobroj 29/30, str. 176.
S. Hossein Nasr, ivisufizam, s engleskogpreveo: EnesKari, ,Naunoistraivakiinstitut Ibn Sina, Sarajevo, 2004., str. 272.

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA 81

DENAN HASI

Hz. Mevlana se dolikovao time to je umio razlikovati formu (suret) od

sutine stvari (ma'na),24 te je bez ikakve tekoe mogao prodrijeti u znae-nje
fizikih i duhovnih fenomena i bez tekoe skinuti veo privida kako bi se
zagledao u zbilju izvan njih. 25 To je zasigurno jedan od razloga to njegova
Mesnevija obiluje porukama koje se kriju u Kur'anu, jer Hz. Mevlana se ba-zira
na iznoenje i predoavanje kur'anske poruke u svojoj Mesneviji. Teio je da
otkrije samo ishodite ajeta. Sama Mesnevija ne spada prvenstveno u klasini
tefsir, ona je pjesniko ostvaranje od preko 25 000 stihova koji obiluju aluzijama
koje krije kur'anski tekst.

PRIMJER HZ. MEVLANINOG TUMAENJA

ASNOG KUR'ANA
Ve na samome poetku Mesnevije, tanije u Prii o caru koji se za-ljubio u
robinju 26Rumi poinje s tumaenjem ajeta iz sure el-Kehf, koje je uvrstio u 48.
i 50. bejt Mesnevije. Kljuni ajet ovog poglavlja, oko kojeg se vrti sva radnja
jeste:- I nikako ne reci za bilo ta: Uradit u to sigurno sutra! Ne kazavi:
Ako Allah da! I sjeti se Gospodara svoga kada zabora-vi, i reci: Gospodar
moj e me uputiti na ono to je bolje i korisnije od ovoga!-27
U ovoj prii se kazuje o caru koji se zaljubio u robinju, koju je ugledao
prilikom polaska u lov. Car je jahao na konju i pri prvom pogledu u nju se
zaljubljuje. Toliko je bio u nju zaljubljen da je mislio kako je nemogue zamisliti
ivot bez nje. Otkupio ju je, ali odmah djevojka se razboljela i car je sazvao sve
tadanje lijenike da izlijee djevojku. Iz svih krajeva carstva stizali su lijenici i
tvrdili da e izlijeiti djevojku, pritom ne govorei ako Bog da, ve su se uzdali
u svoje sposobnosti i vjetine. Uprkos brojnim lijekovima koje je djevojka
koristila zdravlje joj se samo pogoravalo. Na ovom mjestu Rumi prekida priu i
nastavlja drugom tematikom.
Mevlana u navedonoj pripovijetci spominje cara koji putuje na konju u lov.
Car na konju koji putuje iz carstva u ovom sluaju se moe poistovi24

Seyyed H. Nasr, Islamskaumjestnostiduhovnost, Lingua Partia, Sarajevo, 2005., str. 145.

25

Khalifah Abdul Hakim, DelaludinRumi,u: Historijaislamskefilozofije II, pr.: M.M.

Sharif, s engleskogpreveo: Hasan Sui, August Cesarec, Zagreb, 1990., str. 209.

26

Pogledaj vie u 1. dildu Mesnevije, Ljiljan, Sarajevo, 2000. , str. 21.

27

Sura el -Kehf ( XVIII):23.-24.

82

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

TUMAENJE KUR'ANA U MESNEVIJI

jetiti sa ovjekom ija duapolazi iz svijeta Ezela, koji je u ovoj prii pri-kazan
simbolom carstva, u lov, koji je dunjaluk u ovom sluaju. Rumi ne odabire
bezrazlono lov kao simbol dunjaluka, jer ovjek u lov odlazi kako bi sebi
priskrbio lovinu, a ovjek, ija je dua boravila u carstvu Ezela, putuje na
dunjaluk gdje e sebi osigurati lovinu, odnosno dobra djela. Pri polasku u lov
car se zaljubljuje u djevojku, u robinju, to u ovom sluaju podrazumijeva
dunjaluke prohtjeve. Car zbog ljubavi prema djevojci za-boravlja lov koji je bio
cilj njegovog putovanja; otkupljuje djevojku i vodi je u svoj dvor. Djevojka se
razbolijeva to jo vie alosti cara, a to moe ukazivati na to da prohtjevi
moda svana izgledaju lijepo i privlano ali nose sa sobom mnogo neprilika. Car
je kupio djevojku, to je aluzija na to da se prohtjevi skupo plaaju dok lovina u
umi, dobra djela, ne iziskuju od ovjeka da ih kupuje vrijednim novcem, ve je
potreban samo trud kako bi se do njih dolo, a sama predstavljaju veliku dobit.
Lijenici koje car zove da izlijee djevojku, ijim izlijeenjem bi car bio
radostan i sretan, obeavaju izlijeenje ali se ne oslanjaju na Allaha i Njegovu
pomo, ve u svoje znanje i zbog toga ne uspijevaju. Hz. Mevlana kao da nam
sugerie da se radije oslanjamo na miljenje uleme koja je bogobojazna, koja se
oslanja na Allaha, bez obzira ako posjeduju manje informacija od nekih drugih
alima jer alim koji je bogobojazniji ima veu podrku od Allaha i tako njegovo
miljenje biva nadahnuto od Allaha i korisnije.28
U klasinom sufijskom tefsiru Ruh al-bajan29 Ismail Hakki u komentaru
navedenog ajeta navodi da su Jevreji pitali Poslanika, a.s.v.s., o stanov-nicima
peine koji se spominju u Kur'anu a istovremeno su ga murici pitali o dui.
Poslanik, a.s.v.s., im je rekao da dou sljedei dan a on e im ponuditi odgovor
jer se nadao da e mu doi Objava povodom tog sluaja. Objava nije dolazila
petnaest dana, a Muhammed, a.s.v.s., je bio vidno zabrinut. Murici su govorili
da ga je njegov Gospodar napustio. Objava je uslijedila nakon petnaest dana sa
odgovoarajuim odgovorima, ali i sa ajetom u kome Allah, d.., kae: -I
nikako ne reci za bilo ta:, Uradit u to sigurno sutra! Ne kazavi: , Ako Allah
da!, I sjeti se Gospodara svoga kada zaboravi, i reci: Gospodar moj e me
uputiti na ono to je bolje i korisnije od ovoga.- Ismail Hakki kae da uvijek
moramo biti uvjereni ali i isticati rijeima da biva samo ono to Allah hoe jer je
zapravo ui28

29

T. Eliot u svojojpjesmiStijena, ispjevanojdavne 1934. veli: Gdje je ivottogaizgubismo u ivljenju? Gdje je mudrostkojuizgubismo u znanju?Gdje je znanjekojeizgubismo u informacijama?Ponekadvietrudaulaemo u pamenjeinformacijako
jenisutolikobitne, doknampromiemudrostiistinskoznanje.
Ismail Hakki el-Brusevi, Ruh al-bajan, (V), b g. i., str. 234.-235.

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA 83

DENAN HASI

stinu tako. U komentaru navodi i miljenje Imama Semerkandija koji veli da

osoba moe umrijeti a obeala je da e neto uraditi, ili moe se desiti neka
prepreka pa da ne uradi ta je obeala pa u oima ljudi ispada kao laov. Takoer,
Ismail Hakki u komentaru pored pozivanja na prethodnike donosi i jedan hadis u
prilog boljem razumijevanju ajeta.30 On navodi da je Poslanik, a.s.v.s. izuzetak po
pitanju obaveznosti izgovaranja rijei ako Bog da, jer On Mubarek uvijek je
imao na umu Allaha i da sve biva po Alla-hovoj volji, ali kao pouku ostalim
vjernicima da izgovaraju rijei ako Bog da, Allah nije spustio Objavu petnaest
dana. Svoj komentar spomenutog ajeta zavrava stihovima na perzijskom jeziku
iz Mesnevije u kojima stoji da je Poslanik, a.s.v.s., imao na umu da sve biva s
Allahovim odreenjem i Njegovom voljom, ali eto to nije i usmeno izrazio.
Muhammed ,a.s., je imao na umu da e to biti uz Allahovu dozvolu, ali nije to
potvrdio rijeima. Mevlana ima na uvidu Poslanikovo shvaanje i znanje da sve
to se zbiva, zbiva se s Boijom voljom o odreenjem, pa kae: Koliko ima
govornika koji izostave jezikom rijei ako Bog da- ali im je sadraj te izreke
zajedno sa duom.31
Bilo kako bilo, hz. Rumi se ne uputa u klasino tumaenje, ve izraz ako
Allah da umee u svoju pripovijetku kako bi ukazao na vanost ovih rijei i
kako bi nam ukazao na pouku i poruku koju one nose, a ta poruka jeste uvijek
imati na umu da je Allah iznad svega i da biva po Njegovoj volji i odreenju, jer
insan snuje, a Allah odreuje.Iz ovog primjera smo vidjeli kako Rumi od dijela
jednog ajeta pravi itavu jednu pripovijetku iz koje se nazire vrlo jaka poruka,
koja i jeste kur'anska, samo preobliena metaforski i alegorijski, a uz to i
ilustrativno prikazana.

ZAKLJUAK
ivimo u savremenom dobu koje se odlikuje neizbrojivim naunim i
tehnolokim otkriima koji bi trebali olakati ivot ovjeku, no pitamo li se
koliko ta nauna dostignua i otkria uistinu doprinose duevnom zado-voljstvu
ovjeka i kvaliteti njegovog ivota, te koliko mu uistinu olakavaju. Savremenici
smo vremenske epohe koja generalno smatra da su svi odgovori
30

31

84

Radi se o hadisukojeg od Vjerovjesnika, a.s.v.s., prenosi Abu Hurajre, r.a.,: Sulej-man,

sin Davudov, neka je Allahov spas naobojicu, rekao je da ezajednunoobiistotinusvojihrobinjai da esvakaroditimukarcakojie se boritinaAllahovomputu, a
nijerekaoako Bog da, pa se to nijedogodiloto je rekao.
Delaludin Rumi, Mesnevija 1, Ljiljan, Sarajevo, 2000. , str. 22., 50. bejt

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

TUMAENJE KUR'ANA U MESNEVIJI

na nedoumice savremenog ovjeka sadrani u postignuima eksperimen-talne

nauke i da sve ono to je potrebno ovjeku da bi se osjeao sretno, sigurno i
zadovoljno u okviru tih otkria i postignua.
Nije li scijentizam savremenog doba doprinio nihilizmu i alijenaciji savremenog ovjeka? Na ova pitanja svojim perima nude odgovore profesori,
knjievnici, teolozi, etiari i mnogi drugi. U fokusu Novog vijeka je vjera u
empirijsku znanost. Pomou te znanosti se eli ovladati svijetom, a prema
prirodi se odnosi kartezijanski elei je uiniti objektom u rukama ovjeka.
Hz. Mevlana je u svome nabonom spjevu Mesnevi, koji je jedan alu-zivni
sufijski tefsir, jo prije osam stoljea govorio o bitnosti ljubavi ovjeka prema
ovjeku i opasnosti posmatranja svijeta samo kroz dioptriju egzak-tnih nauka,
ve je potrebno ovjeka posmatrati kao Bie koje je Bog stvori sa Svoje dvije
ruke, tj. podario mu je materijalno tijelo koje nosi duu u sebi kao duhovnu
komponentu. Upozoravao je kobne posljedice ukoliko se ovjek svede samo na
materijalnu komponentu. Materijalizirati ovjeka znai otvoriti mu vrata
duhovnoga pada, a sa duhovnim padom ovjeka nastaju sve vrste katastrofa i
poremeaja u svijetu.
Rumi, kao i mnoge druge sufije, nauavao je da je dua primarna i da je tijelu
nadreena. Iz stihova Mesnevije uimo kako odnjegovati duu i do-vesti je do
stepena potpune smirenosti i zadovoljstva njenim Gospodarom. itanjem
Mesnevije ovjek se duhovno okrepljuje i otvaraju mu se vrata spoznaje.
Dananji svijet treba jednog Rumija da bi stvorio nadu i razbuktao plamen
volje za ivot.( Ikbal:146)

IZVORI
-

Akpnar, Ali: MollaFenrninFatihatefsiri,

HulsiEfendiVakf, Malatya Darende, 2013.

Brusevi (al), Ismail Hakki, Ruh al-bajan,(V)

Es-Seyyid

Osman

Chittick, William C.:Sufijski put ljubavi Rumijevaduhovnauenja, s

engleskogpreveo: ReidHafizovi, Naunoistraivakiinstitut Ibn
Sina, Sarajevo, 2005
Dizdarevi,Sedad:Mevlana u Bosni, Fondacija Batinaduhovnosti,
Mostar, 1433/2012.

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA 85

DENAN HASI

Drki,Munir:Javnatribina KapimoraMevlaneRumija, (video zapis), dostupnona: www.youtube.com/results?search_

query=munir+drki&sm=3 (posjeeno 20. XII 2013.)
Hadiosmanovi,Lamija: Filozofija u Rumijevojpoeziji, u: Znakovivremena, Sarajevo, jesen/zima 2005. vol. 8, dvobroj 29/30

Hafizovi,Reid:Ljudsko lice u ogledalusufijske literature, Naunoistraivakiinstitut Ibn Sina, Sarajevo, 2005.

Hamzi, Mirzet: Knjievnileksikon, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009.

Ikbal, Muhammed: Obnova vjerske misli u islamu, s engleskog pre-veo:

Mehmed Arapi, El-Kalem, Sarajevo, 2000.

Kafafi, Muhammad:Delaluddin Rumi najveisufijskipjesnik, s

arapskogpreveo Ahmed Mei ,Hikmet ( XIII ) br. 9-12, decembar 2000.

Kari,Enes:MistinahermenutikaKurana, u: Kuran u savremenomdobu, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

Khalifah, Abdul Hakim:Delaludin Rumi, u: Historijaislamskefilozofije II, pr.; M. M. Sharif, s engleskogpreveo: Hasan Sui, August
Cesarec, Zagreb,
1990.
Lati,Demaluddin: Sinteza velikih sufijskih kompendijuma, u:
Klasine kole tefsira, pr.:Demaluddin Lati, Fakultet islamskih nauka,
Sarajevo, 2oo8.,
Nasr, SeyyedHossein:ivisufizam, s engleskogpreveo: EnesKari,
,Naunoistraivakiinstitut Ibn Sina, Sarajevo, 2004.

86

Hasanovi, Aziz: Promocijaknjige -Sufijski put ljubavi Williama C.

Chitticka, u: Znakovivremena, Sarajevo, jesen-zima 2005. Vol.
8, dvobroj 29/30

Nasr, SeyyedHossein: Islamskaduhovnost, Lingua Partia, Sarajevo, 2005.

Nikolson, Rejnold:Rumi: pesnikimistik, u: Sufizam,pr. DarkoTanaskovii Ivan op, Beograd, 1981.

Nikolson, Rejnold: Sufizam-misticiislama, s engleskogpreveo: DuanStojanovi, IP Babun, Beograd, 2011.

Rami, Jusuf: Ibn ArebijevotumaenjeKurana,u: Metodologija-tefsira,

pr.: DemaluddinLati, Fakultetislamskihnauka, Sarajevo, 2005.

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

TUMAENJE KUR'ANA U MESNEVIJI

Rumi, Delaluddin:Mesnevija 1, sperzijskogpreveo: FejzullahHadibajri, Ljiljan, Sarajevo, 2000.

Smajlagi, Nerkez: Uvod u Kuran, Zagreb, 1977

Zahabi, (al), Muhammad Husajn:At-Tafsruva al-mufassirn, (II), AlQhira, Maktabah al-Vahb, b. g. i.

Zarka, (al), Badr al-dn Muhammad: Al-Burhnf ulm al-Qurn,

(II), Al-Qhira, 1957.

Sujti, (al), Dall al-din:Al-Itqnf ulmi al -Qurn, (IV), Dar al

gadd al-dadd, Al-Qhira, b. g. i.
kalji, Abdullah:Turcizmi u srpskohrvatskomejeziku, dostpunona:
www.scribd.com/doc/31265906/Abdulah-Skaljic-Turcizmi-u-srpskohrvatskom-jeziku (posjeeno 22. XII 2013.)