Fibonaccijev niz i broj Phi

Fibonaccijev niz i broj Phi

Sadraj;
Ime cjeline

Broj stranice

1. Uvod u pojmove
1.1

to znai zlatni rez (phi, PHI) u elementarnoj geometriji?...

1.1.1
Izvod formule za zlatni rez......
1.1.2
Dokaz valjanosti i obrana relacije za zlatni rez.....
1.1.3
Konstrukcija toke koja dijeli duinu u omjeru jednakom phi tj.
zlatnom rezu bez poznavanja postupka izvaanja formule

4
5
6
6

1.2

Uvod u Fibonaccijevih brojeva.....

1.3

Uvod u Pascalov trokut i osnove numerikih trokuta...

1.4

Lucasovi brojevi...

11

2. Fibonacci, Pascal
2.1

Primjena Pascalovog trokuta

12

2.2

Dobivanje Fibonaccijevog niza iz Pascalovog trokuta

13

2.3

Fibonaccijevi brojevi
2.3.1 Fibonaccijevi brojevi, rekurzivan niz....
2.3.2 Veza Lucasovih i Fibonaccijevih brojeva..
2.3.3 Binetova formula za dobivanje Fibonaccijevih brojeva...
2.3.4 Zbrajanje i oduzimanje m-tog i n-tog lana Fibonaccijevog niza
2.3.5 Mnoenje m-tog i n-tog lana Fibonaccijevog niza...
2.3.6 Neki algebarski identiteti Fibonaccijevog niza....
2.3.7 Identiteti sume za Fibonaccijev niz...
2.3.8 Honsbergerovi, Catalan, d'Ocagnes, Cassini, Gelin-Casro,
kvadratni te nasljednikov izrazi za Fibonaccijev niz.
2.3.9 Fibonaccijev kvadrat i krivulja..
Fibonacci je svuda oko nas..

14
14
16
18
20
20
21
22

2.4

23
24
25

3. Boanska proporcija, zlatni broj, klju ivota, klju svega!

3.1

Boanska proporcija....
3.1.1 Zanimljiva svojstva broja Phi te izvod vrijednosti....
3.1.2 Racionalni prikaz broja PHI..
3.1.3 Prikaz broja Phi sa Fibonaccijevim brojevima kao
koeficijentima....
3.1.4 Phi likovi i krivulje.....

27
29
30
31
32
35

3.2

Fibonaccijevi brojevi i izvod temeljnog svojstva broja Phi..

3.2.1 Pojednostavljenje Binetove formule

35
36

3.3

Zakljuak.

37

Recenzent;
Prof. Vedrana Kaciga
Andrej Novak 2005. Sva prava pridrana!

Fibonaccijev niz i broj Phi

1.0

Uvod

Oduvijek me zanimala svaka pravilnost u prirodi, svaka povezanost i sve

nadnaravno pa ak i ono za to se esto kae ''iznad ovjekovih shvaanja'', pri
tome ne mislim na Boga ve na zakone koji su ljudskom mentalnom sklopu
neshvatljivi i nepojmljivi. Ovaj rad kroz sebe uglavnom protee etiri glavne niti;
Pascalov trokut, Fibonaccijeve brojeve, Lucasove brojeve i Phi. Sve teme su jako
zanimljive same po sebi, no kada se poveu jedna s drugom stvar postane puno vie
nego samo zanimljivo.
U prvoj cjelini nalaze se definicije i objanjenja pojmova koji e biti koriteni za
daljnje prouavanje i dokazivanje.
Druga cjelina opisuje korisne primjene Pascalovog trokuta a kasnije pokuava
objediniti i povezati sva ova tri pojma sa jedinstvenom formulom tj. formulama.
Trea cjelina istrauje prisutnost zlatnog broja u nama, oko nas, u naoj prolosti i
tamo gdje emo ii u budunosti.

1.1

to znai zlatni rez (phi, PHI) u elementarnoj geometriji?

PHI ()= 1.61803398874989

''Fi'' ili na engleskom ''fly'' spada u grupu iracionalnih brojeva ba kao

, 2 ,

3 i sl. PHI je poseban zbog svojih neobinih matematikih osobnosti. PHI nalazimo
svakodnevno u ivotu, dizajnu, graditeljstvu, estetici, ekonomiji, fizici, matematici,
svemiru

___

Ako neku duinu AB podijelimo na dva djela tokom T, tako da je

|AB| : |AT| = |AT| : |BT| kaemo da su oni u zlatnom rezu.
Supstituirajmo sada;
x = |AT|
a = |AB|
I dobivamo
a : x = x : (a-x)
Ili kada rijeimo omjer

a
x
=
x ax
a (a x) = x 2

Fibonaccijev niz i broj Phi

1.1.1 Izvod formule za zlatni rez

Promotrite sliku povie, zakljuujete, prvo moramo dobiti iznos duine |AC|
|AC|2 = |AB|2 + |BC|2
2

|AC| =

a
a
a2 + =
5
2
2

Kako bi dobili x iznosu stranice |AC| moramo oduzeti

|AC| = x +

a
, dakle
2

a
2

Uvrstimo iznos duine |AC|

a
a
5 =x+
2
2
iz toga slijedi da je

x=a*

Relacija 1.

( 5 1)
2

ili
Relacija 2.

x =a * phi

Ove dvije relacije su uvjet za zlatni rez, zlatni omjer ili boansku proporciju!

Fibonaccijev niz i broj Phi

1.1.2 Dokaz valjanosti i obrana relacije za zlatni rez!

Neka je
a=2
uvrtavanjem u relaciju 1. dobivamo vrijednost
x = 1,2360679774
Iz prve relacije
a : x = x : (a-x)
stoga je

a
= 1,61803398874989....
x
no iz relacije 2. moemo primijetiti
phi =

x
= 0.61803398 874989....
a

Ovaj broj je poznat kao malo phi ili PHI 1.

1.1.3 Konstrukcija toke koja dijeli duinu u omjeru jednakom PHI tj. zlatnom rezu
bez poznavanja postupka izvaanja formule
___

Dana je duina AB koju dijelimo tokom T u zadanom omjeru.

Raslanimo izraz za zlatni rez

5 1
5
a
x=a
=
a =
2
2
2

5 2 a
a
a
a = a2 +
4
2
2
2

Fibonaccijev niz i broj Phi

Na duinu
|BC| =

___

___

AC se prenese duina BC , pa poto je

a
2

preko Pitagorinog pouka

2

|AC|=

5
a
a2 + =
a
2
2

dobije se x prema gornjoj relaciji!

x=

Nakon to smo dobili x na duini

a
5
a
2
2

___

AC prenijeli smo ga estarom na stranicu trokuta

___

duine a i time na stranici trokuta AB dobili x i a.

Fibonaccijev niz i broj Phi

1.2 Uvod u Fibonaccijeve brojeve

Fibonaccijevi brojevi ili kako ih esto nazivamo Fibonaccijev niz su brojevi, zapravo,
vrsta rekurzivnog niza u kojem suma dva prethodna daje slijedei broj. Niz je
nazvan prema Leonardu Fibonacciju (1175g.) koji je otkrio ove neobine osobnosti
niza, no nije sigurno da je on u potpunosti shvatio svoje otkrie i njegovu
povezanost s brojem PHI (o toj vezi u treoj cjelini).
Ovako izgleda niz;
Oznaka lana u nizu
Fibonaccijev niz

A1
1

A2
1

A3
2

A4
3

A5
5

A6
8

A7
13

A8
21

A9
34

A10
55

A11
89

Dakle za poznavanje niza najvanija su prva dva lana niza A1 i A2 jer ve trei lan
se moe dobiti iz relacije;
A3 = A1 + A2

1.3 Uvod u Pascalov trokut i numerike trokute

Numerike trokute ine nizovi brojeva sa nekom zajednikom pravilnou. Npr.
1
1
1
1
1

1
11
111
1111

Ako zbrojimo svaki red dobivamo

1
1
1
1
1

1
11
111
1111

=
=
=
=
=

1
2
3
4
5

Svaka jedinica bi trebala predstavljati toku. Probajmo sada s malo drugaijim

trokutom.
1
1
1
1
1

2
23
234
2345

=
=
=
=
=

1
3
6
10
15

Zbroj svakog reda rezultira s brojevima koji su na prvi pogled ne povezani, meutim
primijetite kako postoji pravilnost, razlika izmeu svakog prethodnog broja je za
jedan manja od slijedeega. Tako je izmeu broja jedan i tri razlika dva, ve izmeu
slijedeeg para, brojeva tri i est razlika je tri.
Prethodni trokut, mogli smo i ovako napisati
1
=1
21
=3
321
=6
4321
= 10
54321
= 15

Fibonaccijev niz i broj Phi

Kako preko numerikog trokuta prikazati kvadrate svih prirodnih brojeva?

Promotrite...

Zbroj svakog reda daje rezultate, 1, 4, 9, 16, 25, 36, 49,

U istraivanju i pripremi materijala, jednu veer igrajui se s brojevima naiao sam
na jedan zanimljiv numeriki trokut, pogledajte o emu je rije.
1
1
2
4
7
11
16

2
3 4
5 6 7
8 9 10 11
12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22

=
=
=
=
=
=
=

1
3
9
22
45
81
133

Dobili smo jedan nepravilan niz, meutim ako sada oduzmemo svaki broj sume (1,
3, 9, 22, 45, 81, 133) na ovaj nain
31
=2
93
=6
22 - 9 = 13
45 22 = 23
81 45 = 36
133 81= 52
Mogli smo mi oduzimati s modulom, apsolutnom vrijednosti npr.
|1 3| = 2
|3 9| = 6
|9 22| = 13

Imamo sada novi niz, koji je ovaj puta smislen, vidite pravilnost?
2, 6, 13, 23, 36, 52
Ne vidite?
Ponovit u prethodni korak samo ovaj puta na ovom, novo dobivenom nizu.
|2 6|
|6 13|
|13 23|
|23 36|
|36 52|

=4
=7
= 10
= 13
= 16

To je taj niz, 4, 7, 10, 13, 16! Primjeujete da se svaki slijedei uvea za tri od
prethodnoga? Meutim ako bi i to napisali brojevima dobili bi slijedee
|4 7|
=3
|7 10| = 3
|10 13| = 3

Fibonaccijev niz i broj Phi

|13 16| = 3
Opa formula za n-ti lan niza
An = 3 + An-1
Promotrimo slijedei trokut!
1
1
1
1
1
1

1
2
3
4
5

1
3 1
6 4 1
10 10 5 1

Ovakav trokut zove se Pascalov trokut. Dobio je ime po Francuskom matematiaru

Blaise Pascalu roenom 19.06.1623. godine u Clermontu u Francuskoj, a umro je
19.8.1662. godine u Parizu. Obitelj Pascal, glava obitelji Etienne i njegovo etvero
djece, 1632. godine preselila je u Pariz. Otac nije dao mladom Blaiseu da ui
matematiku sve dok ne navri 15 godina, pa je matematike knjige uklonio iz kue.
Znatielja izazvana tim inom navela je Blaisea da u dobi od 12 godina pone
samostalno prouavati geometriju. Nedugo zatim otkrio je da zbroj kutova u trokutu
iznosi dva prava kuta. Kada je njegov otac doznao za sinovo otkrie, dopustio mu je
da prouava Euklidovu geometriju. Ve sa 16 godina predstavlja nekoliko svojih
radova iz podruja projektivne geometrije. Kasnije, 1654, Fermatu je predstavio
osnove za teoriju vjerojatnosti, koja mu je bila posebno vana jer je uivao u
kockanju. Razmatrani problem bio je problem kocke a glasi; ''koliko puta moramo
baciti par kocaka prije nego moemo oekivati par estica''.
Pascalov trokut je povezan sa Fibonaccijevim brojevima, a veliku ulogu ima i u
odreivanju iznosa binomnih koeficijenata u razvoju binoma.
Kako se konstruira trokut?
Sam postupak je jako jednostavan, na sam vrh stavi se jedinca, potom dvije
jedinice, zapamtimo da jedinice simboliziraju obrub tj. toku! U treem redu stavimo
jedinicu na poetak, te zbrojimo one dvije dvice iz prethodnog reda te sa jedinicom
zatvorimo red. etvrti red se dobiva na istom principu, ponemo red s jedinicom
zbrojimo jedinicu i dvicu iz prethodnog reda (treeg reda) te rezultat tri zapiemo
potom zbrojimo dvicu i jedinicu iz prethodnog (treeg reda) te rezultat opet
zapiemo i red zatvorimo sa jedinicom. Postupak se ponavlja dok god je potrebno!
Promotrimo sumu svakog reda Pascalovog trokuta
1
1
1
1
1
1

1
2
3
4
5

1
3 1
6 4 1
10 10 5 1

=1
=2
=4
=8
= 16
= 32

= 20
= 21
= 22
= 23
= 24
= 25

Obratite panju i uoite da je suma svakog reda zapravo neka potencija broja dva!

Fibonaccijev niz i broj Phi

1.4 Lucasovi brojevi

Fransis Edouard Anatol Lucas je roen 4. travnja 1842. godine u Francuskoj, gdje se
i obrazovao. Radio je kao profesor matematike na Lyce Saint Louis Pariz, prije u
Parizu u promatranici a tijekom rata kao oruar. Najpoznatiji je po svojim
rezultatima u podruju teorije brojeva. Dokazao je da je broj 2127 1 prosti broj.
Prouavao je Fibonaccijev niz brojeva. Lucasovi brojevi dobivaju se na istom
principu kao i Pascalovi, samo to poinju od 2 i 1. Pa niz izgleda.
2, 1, 3, 4, 7, 11, 18, 29, 47, 76
Kako se nulti lan u Fibonaccijevom nizu ne uzima u obzir tako se esto to radi i sa
ovim nizom, tako negdje zna pisati da Lucasov niz izgleda ovako
1, 3, 4, 7, 11, 18, 29, 47, 76
Usporedba Fibonaccijevog i Lucasovog niza.
Oznaka lana u nizu
Fibonaccijev niz (Fn)

A0
0

A1
1

A2
1

A3
2

A4
3

A5
5

A6
8

A7
13

A8
21

A9
34

A10
55

Lucasov niz (Ln)

11

18

29

47

76

123

Za Lucasov niz takoer vrijedi formula rekurzivnosti

Ln = Ln-1 + Ln-2

10

Fibonaccijev niz i broj Phi

2.0
Fibonacci, Pascalov trokut
2.1 Primjena Pascalovog trokuta
(a
(a
(a
(a

+
+
+
+

b)0
b)1
b)2
b)3

=
=
=
=

1
a+ b
a2 + 2ab + b2
a3 + 3a2b + 3ab2 + b3

Binomni pouak objanjava nain na koji se moe rijeiti bilo kakvi binomni lan,
neovisno koliko velika potencija bila.

(a+b)n =

n 1 n 1 n 0 n
n n 0 n n1 1 n n2 2
a b + a b
a b + a b + a b + ... +
n
n 1
2
1
0

Za ovu temu nije posebno bitno to se odvija u eksponentu pojedinog lana, bitni su
binomni koeficijenti (brojevi uz svaki lan u razvijenom obliku). U izrazu

(a + b)3 = 1a3 + 3a2b + 3ab2 + 1b3

binomni koeficijenti su 1, 3, 3, 1.
Dok su u izrazu

(a + b)4 = 1a4 + 4a3b + 6a2b2 + 4ab3 +1b4

to brojevi 1, 4, 6, 4, 1.
Odakle su vam poznati ovi brojevi?
To su brojevi iz Pascalovog trokuta!
1
1
1
1
1
1

1
2
3
4
5

1
3 1
6 4 1
10 10 5 1

Dakle Pascalov trokut moemo i drugaije prikazati

1 1

0 1
2 2 2

0 1 2
3 3 3 3

0 1 2 3
4 4 4 4 4

0 1 2 3 4
5 5 5 5 5 5

0 1 2 3 4 5

11

Fibonaccijev niz i broj Phi

2.2
1
1
1
1
1
1
1

Dobivanje Fibonaccijevog niza iz Pascalovog trokuta

1
2
3
4
5
6

1
3
6
10
15

1
4 1
10 5 1
20 15 6 1

Ve smo upoznati sa Pascalovim trokutom, meutim tada nije bila spomenuta

injenica koja objanjava povezanost Fibonaccijevog niza i Pascalovog trokuta.
Promotrite sliku;

Dijagonalnim zbrajanjem brojeva iz Pascalovog trokuta dobivamo Fibonaccijev niz.

Ovo je takoer Pascalov trokut, samo je raspored brojeva u estetskom smislu

promijenjen.

12

Fibonaccijev niz i broj Phi

2.3

Fibonaccijevi brojevi
[0,] 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144, 233, 377, 610, 987,
12 + 12 + 22 + 32 + + (Fn)2 = (Fn)*(Fn+1)

Poznati Fibonaccijev problem, ''Ako par zeeva stavimo u izolirani prostor, te oni
nakon mjesec dana dostiu spolnu zrelost i novi par se raa. Koliko e pari zeeva
biti u tom prostoru nakon jedne godine i 8 mjeseci, ako uzmemo da nije niti jedan
uginuo.''
Odgovor se nalazi, naravno, u samom nizu. Promotrite ilustraciju.

2.3.1 Fibonaccijev niz, rekurzivan niz.

F0 = 0
F1= 1
Fn=Fn-1 + Fn-2
Tako ako dobijemo pitanje koliki je 21. lan Fibonaccijevog niza ako 22. lan iznosi
17711, te 20. je 6765?
Jednostavno, dobijemo iz relacije
Fn=Fn-1 + Fn-2
No to ako dobijemo pitanje, koliki je 17. lan u Fibonaccijevom nizu ako je 13. lan
u nizu 233, 14. lan niza 377 te ako 15. lan niza iznosi 610?
- Jasno, prvo bi nali 16. lan niza, pa potom zbrojili 15. i 16.
Meutim, lako je kada se radi o maloj razlici izmeu lanova. to kada bi imali
13.,14., 15. lan a traio bi se 24.?
Tu bi bilo dosta vie raunanja.

13

Fibonaccijev niz i broj Phi

Vratimo se prethodnom primjeru i zapiimo ga jezikom matematike.

F13 = 233
F14 = 377
F15 = 610
F15 je dan u zadatku iako ga je mogue izvesti iz prethodna dva koja su takoer
poznata.
F15 = F14 + F13
Dakle F16 je
F16 = F15 + F14
A F17 je
F17 = F16 + F15
Budui sa su nam poznati samo 13.,14.,15., lan preko njih moramo iskazati 17.
lan.
U formulu za F17 uvrstimo ekvivalente za F16 i F15.
F17 = F14 + F13 + F15 + F14
F17 = F15 + 2F14 + F13
Ili opa formula
F(n+2) = 1F(n) + 2F(n-1) + 1F(n-2)
Uzmimo slijedei sluaj, poznat je 18., 19., 20., te 21. lan, koliki je 24. lana
Fibonaccijevog niza?
Prikaemo li problem kao i u prethodnom zadatku uvrtavanjem i iskazivanjem
nepoznatog preko poznatog dobivamo slijedei izraz
F(n+3) = 1F(n) + 3F(n-1) + 3F(n-2) + 1F(n-3)
Primjeujete slinost izmeu ove i prethodne formule za ope formule?
Desna strana izraza ima formu kao binom u raspisu i to sa potencijom 2 i 3, a
brojevi koji mnoe svaki lan su brojevi iz Pascalovog trokuta (binomni koeficijenti).
Promotrite par 'raspisa'.
F(n+0) =
F(n+1) =
F(n+2) =
F(n+3) =
F(n+4) =
F(n+5) =

F(n+0)
F(n+1)
F(n+2)
F(n+3)
F(n+4)
F(n+5)

1F(n)
1F(n)
1F(n)
1F(n)
1F(n)
1F(n)
1
1
1
1
1
1

+
+
+
+
+

1F(n-1)
2F(n-1)
3F(n-1)
4F(n-1)
5F(n-1)

+
+
+
+

1
2 1
3 3 1
4 6 4 1
5 10 10 5

1F(n-2)
3F(n-2) + 1F(n-3)
6F(n-2) + 4F(n-3) + 1F(n-4)
10F(n-2) + 10F(n-3) + 5F(n-4) + 1F(n-5)

= 20
= 21
= 22
= 23
= 24
= 25

14

Fibonaccijev niz i broj Phi

2.3.2 Veza Lucasovih i Fibonaccijevih brojeva

U poglavlju o osnovama Lucasovih brojeva u istu tablicu sam smjestio i
Fibonaccijeve i Lucasove, paljivi itai su moda ve primijetili osnovnu vezu,
ukoliko niste, promotrite ponovo.
Oznaka lana u nizu
Fibonaccijev niz (Fn)

A0
0

A1
1

A2
1

A3
2

A4
3

A5
5

A6
8

A7
13

A8
21

A9
34

A10
55

Lucasov niz (Ln)

11

18

29

47

76

123

Primjeujete da A5 i A7 Fibonaccijevog niza zbrojeni daju A6 Lucasovog niza?

Ln = Fn-1 + Fn+1
Daljnjim izvoenjem zbrajanje etiri uzastopna broja iz Fibonaccijevog niza moemo
zamijeniti sa dva uzastopna boja iz Lucasovog niza, i to

Fn + Fn+1 + Fn+2 + Fn+3 = Ln+1 + Ln+2

Dokaz preko jednostavnog primjera;
n=4
Fn + Fn+1 + Fn+2 + Fn+3 = 3 + 5 + 8 + 13 =29
Ln+1 + Ln+2 = 11 + 18 = 29
Meutim, moemo i iz dva uzastopna broja iz Lucasovog niza dobiti slijedei broj ali
u Fibonaccijevom nizu, iz slijedee relacije.

5*Fn+2 = 1*Ln + 3*Ln+1

Uvrstimo vrijednosti za n=3;
5*5 = 4 + 3*7
Dobivamo da je
25 = 25 , to je istina!
Promotrite slijedee relacije na istu temu
5*Fn+1
5*Fn+2
5*Fn+3
5*Fn+4
5*Fn+5
5*Fn+6

= 2*Ln
= 1*Ln
= 3*Ln
= 4*Ln
= 7*Ln
= 11*Ln

+
+
+
+
+
+

1*Ln+1
3*Ln+1
4*Ln+1
7*Ln+1
11*Ln+1
18*Ln+1

Koeficijenti koji mnoe svaki lan s desne strane su brojevi iz Lucasovog niza.
Slijedee relacije predouju nain dobivanja nekog lana iz Lucasovog niza preko
Fibonaccijevih brojeva.
Ln+1
Ln+2
Ln+3
Ln+4

=
=
=
=

2*Fn +
1*Fn +
3*Fn +
4*Fn +

1*Fn+1
3*Fn+1
4*Fn+1
7*Fn+1

15

Fibonaccijev niz i broj Phi

Ln+5 = 7*Fn + 11*Fn+1

Ln+6 = 11*Fn + 18*Fn+1

Dokaz!
Neka je n=6 te preko Fibonaccijevog niza trebamo dobiti A9 iz Lucasovog niza.
Ln+3 =

3*Fn +

4*Fn+1

Ln+3 = 3*8 + 4*13

Ln+3 = 76
A9 Lucasovog niza doista je 76!
Prethodne dvije konverzije moemo prikazati i sa opom formulom

5*F(n+k) = (Lk-1)*Ln + Lk*Ln+1

tj.

L(n+k) = (Lk-1)*Fn + Lk*Fn+1

Kako moemo dobiti 5. lan iz Lucasovog niza ako poznamo samo 2. i 3.?
Peti lan je zbroj treeg i etvrtog, dakle
A5 = A4 + A3
A etvrti lan je zbroj treeg i drugog (koji su poznati)
A4 = A3 + A2
Ako u formulu za peti lan, etvrti lan predstavimo kao zbroj treeg i drugog
dobivamo
A5 = A3 + A2 + A3
tj.
A5 = 1*A2 + 2*A3
Ako se 5. lan pokua predstaviti samo preko 1. i 2. lana istim postupkom
izvaanja dobiva se slijedea formula
A5 = 2*A1 + 3*A2
Krenemo li tako dalje, pojavljuje se zajednika karakteristika, tj. primjeuje se da
svaki od koeficijenata koji mnoi lan s desne strane je broj iz Fibonaccijevog niza.
Promotrite sada za bilo koji n broj iz skupa prirodnih brojeva.
Ln+2
Ln+3
Ln+4
Ln+5

=
=
=
=

1*Ln
1*Ln
2*Ln
3*Ln

+
+
+
+

1*Ln+1
2*Ln+1
3*Ln+1
5*Ln+1

16

Fibonaccijev niz i broj Phi

Ili preko ope formule

Ln+k =

(Fk-1)*Ln

+ (Fk)*Ln+1

Zamijene li se Lucasovi brojevi s Fibonaccijevim

Fn+2
Fn+3
Fn+4
Fn+5

=
=
=
=

1*Fn
1*Fn
2*Fn
3*Fn

+
+
+
+

1*Fn+1
2*Fn+1
3*Fn+1
5*Fn+1

dobivamo relacije za izraun nekog lana na temelju par prethodnih.

Fn+k =

(Fk-1)*Fn

+ (Fk)*Fn+1

Neke lanove u Lucasovom nizu moemo dobiti na isti nain kao to smo dobivali
lanove u Fibonaccijevom
F(n+0) =
F(n+1) =
F(n+2) =
F(n+3) =

1F(n)
1F(n) + 1F(n-1)
1F(n) + 2F(n-1) + 1F(n-2)
1F(n) + 3F(n-1) + 3F(n-2) + 1F(n-3)

Preko (binomnih) koeficijenata, brojeva iz Pascalovog trokuta, pa stvari onda

izgledaju na slijedei nain
L(n+0) =
L(n+1) =
L(n+2) =
L(n+3) =
L(n+4) =
L(n+5) =

1L(n)
1L(n)
1L(n)
1L(n)
1L(n)
1L(n)

+
+
+
+
+

1L(n-1)
2L(n-1)
3L(n-1)
4L(n-1)
5L(n-1)

+
+
+
+

1L(n-2)
3L(n-2) + 1L(n-3)
6L(n-2) + 4L(n-3) + 1L(n-4)
10L(n-2) + 10L(n-3) + 5L(n-4) + 1L(n-5)

2.3.3 Binetova formula za dobivanje Fibonaccijevih brojeva

Binetova formula za n-ti lan Fibonaccijevog niza dobiva se rjeavanjem rekurentnih
jednadba. Pogledajmo izvod od poetka;

+ = 1 = 1
a n +1 = ( + )a n a n 1
a n +1 a n = (a n a n 1 )
iz ovoga dobivamo cijeli niz jednakosti;

17

Fibonaccijev niz i broj Phi

an 1 a n = ( an a n1 )
= 2 (an 1 a n 2 )
= 3 ( a n 2 a n 3 )
...
= n 2 ( a 3 a 2 )
= n1 (a 2 a1 )
= n1 (1 ).
ako svaku od gornjih jednakosti izjednaimo s posljednjom dobivamo;

a n a n 1 = n 2 (1 )
a n 1 a n 2 = n 3 (1 )
a n 2 a n 3 = n 4 (1 )
...
a3 a 2 = (1 )
a 2 a1 = 0 (1 )
Ako pomnoimo prvu jednakost s alpha na nultu, a drugu sa alpha na kvadrat, treu
sa alpha na treu, pretposljednju sa alpha na n-3, posljednju na alpha n-2;

a n a n 1 = n 2 (1 )

a n 1 2 a n 2 = n 3 (1 )
2 a n 2 3 a n 3 = 2 n 4 (1 )
...

n 3a3 n 2 a 2 = n 3 (1 )
n 2 a 2 n 1 a1 = n 2 0 (1 )
Zbrojimo sada ove jednakosti;

a n n 1 = (1 ) 0 n 2 + n 3 + ... + n 3 + 0 n 2

proirimo desnu stranu sa (alpha beta);

a n + n 1 = (1 )
an =

n 1 n 1
.

n n
.

Ukoliko se vratimo na poetak i prisjetimo da smo brojeve alpha i beta odabrali kao
rjeenja jednadbe imamo
t2 t 1 = 0

18

Fibonaccijev niz i broj Phi

1+ 5
1 5
; =
2
2

=
Vietove formule.

n
n
1 1 + 5 1 5

.

an =
5 2 2

Konano dobivamo;

(1 + 5 ) (1 5 )
=
n

Fn

2n 5

Ako probamo dokazati tvrdnju preko matematike indukcije, uviamo da ona vrijedi
za n=1 i za n=0!

(1 + 5 ) (1 5 )
1=
1

21 5

(1 + 5 ) (1 5 )
0=
0

1=1

0=0

20 5

Tvrdnje smo ispitali za n=0 i n=1 kako bi u slijedeem redu mogli provesti dokaz. Za
prvi slijedei (n+1) tvrdnja takoer vrijedi!

Fn +1 = Fn + Fn 1

(1 + 5 ) (1 5 ) + (1 + 5 )
=
n

n 1

2n 5

(1 + 5 ) (1 5 )
=
n

2n 5

(1 + 5 ) (1 5 )
=
n

2 n 1 5

21+ 5

+ 21+ 5

1 5

n 1

n 1

21 5

2n 5

n 1

21 5

n 1

n 1

2 n 1 5

(1 + 5 ) [(1 5 )+ 2] (1 + 5 ) [(1 5 ) + 2]
=
n 1

n 1

2n 5

(1 + 5 ) [3 + 5 ] (1 5 ) [3 5 ]
=
n 1

n 1

2n 5

(3 5 ) moemo prikazati kao (1 5 )

Fn +1 =

2 1 1 + 5

(1 + 5 )
=

n +1

) (1 + 5 )
n 1

1 5
n +1
2
5

= 1 2 5 + 5 = 6 2 5 = 2 3

2 1 1 5
2n 5

) (1 5 )
n 1

n +1

19

Fibonaccijev niz i broj Phi

2.3.4 Zbrajanje i oduzimanje m-tog i n-tog lana Fibonaccijevog niza

Ako je poznat 3. i 5. lan, koliki je 8. lan Fibonaccijevog niza?
Ako znamo 15. i 58. lan Fibonaccijevog niza, koliki je 73. lan Fibonaccijevog niza?
U prvom sluaju, moemo saznati i preko tablica, ak i na pamet moemo znati 8.
lan, meutim u drugom sluaju situacija je malo sloenija.
Primjeujete da se radi o n-tom i m-tom lanu u nizu, te se trai lan koji je jednak
n+m. Formula za taj sluaj je

Fn+m = (FnLm + FmLn)

Rijeimo prvi primjer
F3+5 = (F3L5 + F5L3)
F8 = (2*11 + 5*4)
F8 = * 42 = 21
Osmi lan u Fibonaccijevom nizu doista je 21!
to ako je poznat 4. i 10. lan niza, kako emo dobiti 6. lan niza?
Uzmimo da je n=4, m=10, tada je m-n=6

Fm-n = (-1)n(FmLn - FnLm)

Uvrstimo vrijednosti sada
F10-4 = (-1)6(55*7 3*123)
F6 = *1*(385 369)
F6 = 8
to je istina!

2.3.5 Mnoenje m-tog i n-tog lana Fibonaccijevog niza

Uz poznati 3. i 5. lan treba se dobiti koliki je 15. lan Fibonaccijevog niza. Dakle,
radi se o n=3, m=5 te m*n=15
Formula za umnoak indeksa, m-tog i n-tog lana glasi

Fmn = LmFm(n-1) (-1)mFm(n-2)

Uvrtavanjem dobivamo
F15 = 11*55 + 5
F15 = 610
Doista F15 Fibonaccijevog niza iznosi 610!
to se tie dijeljenja, lan an djeljiv je lanom am ako i samo ako je n djeljiv sa m

20

Fibonaccijev niz i broj Phi

2.3.6 Neki algebarski identiteti Fibonaccijevog niza

Takozvani identitet dvostrukoga n.

F2n = F2n+1 + F2n-1

tj.

F2n = Fn(Fn+1 + Fn-1)

Nalaenje lana sa 3n uz poznavanje samo n.

F3n = F3n+1 - F3n + F3n-1

Evo jo jednog

F2n+1 = 4FnFn-1 + F2n-2

Jednostavnim uvrtavanjem, dokazuje se valjanost izraza!
n=5
F2n+1 = 4FnFn-1 + F2n-2
82 = 4*5*3 + 22
64 = 64
Isto tako se i prethodnim izrazima na jednostavan nain moe dokazati tonost!
n=5
F2n = Fn(Fn+1 + Fn-1)
F10 = 5(8 + 3)
F10 = 5*11 = 55
to doista i jest!

2.3.7 Identiteti sume za Fibonaccijev niz

Kolika je suma svih brojeva (k-brojeva) iz fibonaccijevog niza za neparne brojeve n
poevi od 1?
Formula glasi

F0 + F1 + F3 + F5 + F7 + + F2k+1 = F2k+2
Tako da je k broj lanova koje sumiramo - poinje od nule, kao i niz u prethodnom
sluaju, da je lan poeo od F1 tada bi niz imao Ak+1 lanova.
Slina je situacija i za sumu svih n parnih brojeva odn. k lanova.

1 + F2 + F4 + F6 + + F2n = F2k-1
Inae suma svih brojeva do nekog broja n se moe izraunati po relaciji

F1 + F2 + F3 + + Fn = Fn+2 - 1

21

Fibonaccijev niz i broj Phi

Uvrstimo brojeve u sluaj

F1 + F2 + F3 +F4 + F5 = Fn+2 1
1 + 1 + 2 + 3 + 5 = F7 1
F7 1 = 12
Istina!
Kako bi izraunali sumu prvih n kvadrata lanova Fibonaccijevog niza od 1. do n-tog
lana?

F21 + F22 + F23 + + F2n = FnFn+1

Za ovaj niz koji poinje od n=0 moemo lijevu stranu i sa slijedeim izrazom
zamijeniti

FkFk+1
Ili cijeli izraz predstaviti kao
n

F
k =1

2
k

= F n F n +1

Dokaimo formulu za sumu prvih n kvadrata lanova Fibonaccijevog niza.

F21 + F22 + F23 + + F2n = FnFn+1

Baza indukcije za n=1;

F21 = F1F1+1 => F21= F1F2

moemo ustvrditi da je baza indukcije zavrena jer su poznati iznosi prvog i drugog
lana Fibonaccijevog niza, a to i dokazuje da je 12 = 1 * 1.
Korakom indukcije provjerit emo da li tvrdnja vrijedi i za prvi slijedei;

F21 + F22 + F23 + + F2n + F2n+1 =

F2n+1 + FnFn+1 =
Izluimo

Fn+1(Fn+1+Fn) =
Iz formule za opi lan Fibonaccijevog niza znamo da je Fn+1+Fn = Fn+2 tj. lan koji
slijedi, ako to tako i zapiemo dobivamo;

Fn+1Fn+2
I time je dokaz proveden!

22

Fibonaccijev niz i broj Phi

2.3.8 Honsbergerov, d'Ocagnes, Gelin-Casro, Cassini, kvadratni te nasljednikov

izrazi za Fibonaccijev niz
Svakako je vrijedno spomenuti postojanje ovih izraza.

Honsbergerove relacije

Fn+m = Fn-1Fm + FnFm+1

F(k+1)n = Fn-1Fkn + FnFkn+1
Fn = F2(n+1)/2 + F2(n-1)/2

D'Ocanenov identitet

FmFn+1 - FnFm+1 = (-1)nFm-n

Celin-Casrov identitet

F4n - Fn-2Fn-1Fn+1Fn+2 = 1

Cassinijev identitet
Ukoliko u Catalanijev identitet

F2n - Fn+rFn-r = (-1)n-rF2r

za r uvrstimo vrijednost 1, dobivamo Cassinijev identitet.

Fn+1Fn-1 F2n= (-1)n

Kvadratni izraz

F2n =

1
L2 n 2( 1) n
5

Nasljednikov izraz (succ)

Fn+1 = (Fn + Ln)

23

Fibonaccijev niz i broj Phi

2.3.9 Fibonaccijev kvadrat i krivulja.

Kada bi konstruirali kvadrat od Fibonaccijevih brojeva, dakle prvi kvadrat bi imao
stranicu 1, slijedei takoer, trei kvadrat bi bio sa stranicom 2 i tako dalje slijedei
brojeve iz niza. Stranica svakog kvadrata jednaka je zbroju duina stranica dvaju
prethodna kvadrata!

Povue li se krivulja kao to je to prikazano na slijedeoj slici dobiva se poznata

Fibonaccijeva krivulja.

Krivulja nije posebno interesantna po svojim matematikim svojstvima ve po tome

to ovaj odreeni oblik nailazimo svugdje u prirodi (npr. spiralne galaksije,

puevi).

24

Fibonaccijev niz i broj Phi

2.4

Fibonacci svuda oko nas

Do sada smo razmatrali Fibonaccijeve brojeve samo u matematikom smislu. Sa

Fibonaccijevim brojevima se susreemo svaki dan, a da to ni ne opazimo.
Npr.
Fibonaccijevi brojevi se pojavljuju na raznim biljkama, od dana klicanja pa sve to
cvata. Prilikom rasta mlade biljke, ona se grana i puta lie kako bi procesom
fotosinteze dobila eer i ostale supstance koje su joj potrebne u daljnjem grananju.
Kada se biljka grana, obino se grana po Fibonaccijevim brojevima.
Jeste li ikada brojali broj latica na nekom cvijetu? Obino ih ima 3, 5 ili 13 no ima ih
i sa 55 i 89 neke porodice tratinica. Malo koja biljka ima 4 ili 6 latica, zar ne?

Fibonacci se pojavljuje i u sjemenkama biljka njihovom rasporedu.

Fibonaccijevi brojevi nalaze se kao spinovi (okreti) na eeru, na slici su spinovi
popraeni utim krivuljama, takoer ih ima i na vou i povru. Promotrite slijedee
slike.

25

Fibonaccijev niz i broj Phi

Primjeri i mjesta gdje se susreemo s fibonaccijevim brojevima u prirodi su brojni.

Neki primjeri su jo jabuka, brokula, ljudi
Promotrimo na tren samu grau ljudi. Ljudi imaju 1 nos, 2 uha, 2 ruke, 2 noge, 5
prstiju i sl. S ovim neuobiajenim pravilnostima biti e neto vie djelu o broju Phi.

26

Fibonaccijev niz i broj Phi

3. Boanska proporcija, zlatni broj, klju ivota, klju svega!

3.1

Boanska proporcija

Ve u dalekoj prolosti ljudi su primijetili kako im je najugodnije za oko kada

gledaju dvije duine, kvadrata, pravokutnika ili sl. u omjeru zlatnog reza tj. Phi. Phi
je oduvijek postojao kao i matematika, meutim ne zna se kada je PHI tono
otkriven i prvi puta primijenjen. Egipani su primjenjivali omjere bliske zlatnom
rezu, no nigdje nije ostao zabiljeen u matematikom ili ikakvom drugom obliku pa
se stoga i pretpostavlja da ga nisu ni znali.
Grki kipar i matematiar Phidias oko 500 godina prije Krista bavio se prouavanjem
broja Phi koji je kasnije i primijenio na dizajnu skulptura za Parthenon. Plato je
predstavljao Phi kao klju, temeljnu vezu u fizici svemira.
Piramide, Parthenon, crkva Notre Dame, Fibonaccijevi brojevi, Da Vincijeva slika Posljednja veera i sl. sadre duine koje se nalaze u omjeru bliskom zlatnom rezu.

Oko 300 godine prije Krista Euklid iz Aleksandrije je

pisao svoje knjige nazvane "Elemenata", u kojima, kao
uenik Platonove kole govori o pitanjima geometrije i
proporcija i precizno govori o podjeli dane duine tako
da se manji dio (minor) odnosi prema veem (major)
kao ovaj prema zbroju manjeg i veeg (tj. cjelini).

Stoljee prije Krista sva znanja

starih Grka objedinio je rimski
arhitekt Marcus Vitruvius Polio u
svom
kapitalnom
djelu
"De
architectura
libri
decem",
posveenom imperatoru Augustu. Pisao je o simetriji hramova te njihove proporcije
usporeuje sa razmjerima ovjejeg tijela. Vitruvije je ucrtao ljudsko tijelo u
krunicu to je mnogo stoljea kasnije ponovno interpretirao Leonardo Da Vinci.

27

Fibonaccijev niz i broj Phi

Kepler, fiziar poznat po uvenim Keplerovim zakonima

rekao je;
''Geometrija ima dva velika blaga, prvo Pitagorin
pouak, drugo zlatni rez. Prvo moemo usporediti sa
zlatom ali drugo je dragocjen biser.''
Phi se pojavljuje svugdje kroz nama poznati svemir.
Neki ga nazivaju ''Boanska proporcija'' jer smatraju da
je oznaka Boga.
Ime
''Phi'' dobiva tek u
poetku
prolog
stoljea,
postoji vie teorija zato Phi.
Moda zbog PHIdias-a ili
jer
je
Phi
Fibonaccija,
ekvivalent
za
prvo
slovo
njegovog imena, takoer PHI
je dvadeset i prvo slovo u Grkoj abecedi, a broj dvadeset i
jedan je Fibonaccijev broj. Phi je praktiki svugdje oko
nas, cijeli na svijet je temeljen na njemu, pa i nae
kreditne kartice. Poznati arhitekt La Corbusier pokuava
standardizirati proporcije, to je i napravio preko Modulor-a
koji je trebao predstavljati harmonine odnose prema
ljudskoj mjeri, koji su univerzalno primjenljivi u
arhitekturi i umjetnosti. Modulor je smjeten na moneti od
10CHF.

28

Fibonaccijev niz i broj Phi

3.1.1 Zanimljiva svojstva broja PHI te izvod vrijednosti

Broj Phi ima jedno zanimljivo svojstvo, kvadrat broja Phi je jednak broju phi
uveanom za broj jedan. Kada bi to zapisali formulom

Phi2 = Phi1 + Phi0

Phi2 Phi = 1
2,618 - 1.618 = 1
Zapiemo li prethodnu tvrdnju kao

Phi2 Phi 1 = 0
Izraz svedemo na kvadrat binoma tako da rastavimo zadnji lan.

Phi 2 Phi +

1 5
=0
4 4

Prva tri lana ine kvadrat binoma.

Phi 2 Phi +

1 5
=
4 4

1
5

/
Phi =
2
4

Korjenujemo

Phi

1
5
=
2
4

1
5

2 2

Phi =

u sluaju pozitivnog predznaka u brojniku vrijednost zbroja je iracionalan broj PHI,

no ukoliko je predznak negativan dobivano takoer iracionalan broj phi tj. PHI 1.
Poznat je izraz

Phi n

1
Phi n

~ cijeli broj!

Ili ako ta dva lana zbrojimo

Phi 2 n + 1
~ cijeli broj!
Phi n

29

Fibonaccijev niz i broj Phi

Npr.
Za n = 9 prema prethodnom izrazu, koristei za Phi = 1.618, dobivamo vrijednost od
76.011, meutim kada bi Phi prikazali sa vie decimala u rezultatu bi se pojavio broj
koji bi sve vie i vie teio cijelom broju 76 takoer i za svaki vei n, prirodni broj
rezultat je sve vie i vie odreen kao cijeli broj.

3.1.2 Racionalni prikaz broja PHI

Broj Phi moemo prikazati racionalnim brojem u obliku m/n.

Phi = 1
1
= 2
1
1
3
=
Phi = 1 +
1
2
1+
1
5
1
=
Phi = 1 +
1
3
1+
1
1+
1
Phi =1 +

Ovakvi razlomci se zovu verini razlomci. Brojevi m i n su brojevi iz Fibonaccijevog

niza, ako bi se niz nastavio dobili bi

3 5 8 13 21
1,2, , , , , ...
2 3 5 8 13

30

Fibonaccijev niz i broj Phi

3.1.3 Prikaz broja Phi sa Fibonaccijevim brojevima kao koeficijentima

Poznato je da je;

Phi1 = 0 + 1*Phi
Isto tako i iz temeljnog identiteta broja Phi znamo da je;

Phi2 = 1 + 1*Phi
Treba uoiti da je prvom izrazu slobodan koeficijent nula a i koeficijent 1 jedan od
Fibonaccijevih brojeva! Ista stvar je i u prethodnom izrazu, brojevi 1 i 1 su takoer
brojevi Fibonaccijevog niza i to 1. i 2. broj niza. Slijedimo li dalje istu pravilnost
uviamo;

Phi3 = 1 + 2*Phi
Izraz za etvrtu, petu bi izgledao;

Phi4 = 2 + 3*Phi
Phi5 = 3 + 5*Phi
Ako bi smo sada ovu pravilnost prikazali opom formulom ona bi izgledala ovako;

Phin = Fn-1 + Fn*Phi

Dokaz mijenjanja koeficijenata proveo bi se na slijedei nain;
Uzmimo da su a i b dva koeficijenta, neka dva uzastopna broja Fibonaccijevog niza.

Phin = a + b*Phi
Prvi slijedei bi mogli zapisati kao

Phin+1 = a*Phi + b*Phi2

Uzmimo u obzir da je Phi2 = Phi + 1 i tako ga zapiimo

Phin+1 = a*Phi + b*(Phi +1)

Pomnoimo

Phin+1 = a*Phi + b*Phi + b

Iz prva dva lana izluimo broj Phi

Phin+1 = Phi(a + b) + b
U izrazu a+b moe zamijeniti sa slijedeim bojem niza i time potvrditi opu formulu.

31

Fibonaccijev niz i broj Phi

3.1.4 Phi likovi i krivulje

Konstrukcijom geometrijskog lika unutar lika u nekim omjerima esto daje broj Phi.
Na slijedeoj slici je prikazan jednakostranian trokut kojemu je opisana krunica.

Omjer |AB| i |BC| je jednak Phi. Ovaj model je prvi konstruirao George Odom 1983
godine te iste te godine objavljen u Amerikom asopisu ''American Mathematics
Monthly''.

Na crteu je prikazana krunica i kvadrat. Ako kroz

sredite krunice povuemo duinu te na njoj
konstruiramo takav kvadrat da mu dva vrha diraju
krunicu a druga dva se nalaze na duini tada je
omjer izmeu |AB| i |BC| jednak Phi.

Na crteu je prikazan pravilni peterokut, njemu

opisana krunica i njegove tri dijagonale. Jedna
dijagonala sjee treu u omjeru
|AB| : |BC| = Phi.
Dijagonale peterokuta se sijeku u omjeru zlatnog reza,
tj. broja PHI!

32

Fibonaccijev niz i broj Phi

Jo jedan omjer pronaen

je izmeu tri koncentrine
krunice
sa
radijusima
r=1,2,4 i tangentom na
najmanju krunicu radijusa
r=1.

Konstruiramo dvije koncentrine krunice s radijusima r = 1,2. Postupak ponovimo

te ih dovedemo u poziciju da se sijeku. Duina |AC| i |AB| su u zlatnom rezu.

33

Fibonaccijev niz i broj Phi

Peterokut sa stranicom Phi

34

Fibonaccijev niz i broj Phi

3.2

Fibonaccijevi brojevi i izvod temeljnog svojstva broja Phi

Iznos boanske proporcije, Phi moe se dobiti iz Fibonaccijevih brojeva. Promotrite

tablicu.
89

55
1.618

34
1.617

21
1.619

13
1.615

8
1.625

5
1.6

3
1.666

2
1.5

1
2

1
1

U prvom redu napisani su prvih jedanaest brojeva iz Fibonaccijevog niza i od

jedanaestog prema prvom. U drugom redu napisan je broj dobiven dijeljenjem dva
broja iz reda povie. to se dalje slijede brojevi iz Fibonaccijevog niza te dijele sve
tonije i tonije (u vie decimala) daju iznos proporcije.
Ako bi to prikazali grafiki dobili bi slijedeu sliku

Kada bi podijelili etrdeseti i trideset i deveti lan Fibonaccijevog niza dobili bi iznos
broja Phi toan u 15 decimala.
39
40

63,245,986

1.618033988749895

-0.000000000000000

102,334,155 1.618033988749895 +0.000000000000000

Promotrimo osnovni identitet za dobivanje slijedeeg lana Fibonacciejvog niza.

Fn+2 = Fn + Fn+1
Ukoliko cijeli izraz podijelimo sa Fn+1 dobivamo slijedee

Fn + 2
F
= n +1
Fn +1 Fn +1
35

Fibonaccijev niz i broj Phi

Kako sada znamo da je omjer n+1 i n-tog lana Fibonaccijevog niza tono Phi onda
je omjer n-tog i n+1 lana Fibonaccijevog niza 1/Phi.

Phi =

1
+ 1 /2
Phi

Phi2 = Phi + 1
I to je nain na koji je dobiveno to poznato svojstvo broja Phi.

3.2.1 Pojednostavljenje Binetove formule

Formula je spomenuta u 2. poglavlju kao formula za dobivanje n-tog Fibonaccijevog
lana, meutim nju moemo iskazati i preko broja Phi i to na slijedei nain.

(1 + 5 ) (1 5 )
=
n

Fn

->

Fn =

n
5

Npr.

5 5 5 11.089 * 2.236
F5 =

=
=
= 4.96 5
5
5
5 5

36

Fibonaccijev niz i broj Phi

3.3

Zakljuak

Phi je sveprisutan u matematici i drugim prirodnim znanostima. Da je Phi prisutan i

u svemiru svjedoi svima nama poznati Saturnov prsten koji je podijeljen u omjeru
zlatnog reza.

U svemiru je pronaen izvor energije koji ima frekvencije u iznosu broja Phi.
Udaljenosti izmeu deset planeta i velikih asteroida tee broju Phi.
Merkuru je potrebno vrijeme od priblino Phi-3 godina da obie Sunce dok je
Jupiteru potrebno priblino Phi5 godina da obie Sunce ili Veneri, Phi7god.
Promotrite slijedee slike

Iz prethodne slike slijedi da je udaljenost od Sunca do zemlje Phi uz uvjet da je

udaljenost od Sunca do Venere jednaka jedan.
Vrijeme u kvantnoj fizici je povezano s PHI. Elektroni imaju masu, okreu se
odreenom brzinom, imaju naboj. Phi se pojavljuje u gfaktoru elektrona koji nastaje
zbog remeenja, rastezanja prostorno-vremenskog kontinuuma zbog okretanja
elektrona pri brzinom svijetlosti.

gfaktore =

2
sin

Moderna fizika jo nije pronala pravi razlog postojanja gfaktora!

Svemir je sastavljen od beskonanog broja raznih valova. Od onih mikroskopskih
veliina do onih makroskopskih veliina. Svi su oni fazno povezane u beskonano

37

Fibonaccijev niz i broj Phi

mogunosti. Zvuk, boja, miris itd. Institut za istraivanje niskih frekvencija zemlje
(ELFRAD) je pronaao iznimno nisku frekvenciju od 1.618 Hz. Signali su se
pojavljivali bez ikakve povezanosti sa bilo kojim izvorom, nisu povezani sa
nikakvom anomalijom ili pravilnou. Isto to vrijedi za amplitudu, intenzitet i
vrijeme pojavljivanja signala.
2001 NASA je poela prikupljati podatke za izradu modela svemira. Godine 2003
skupio se tim znanstvenika, fiziara i matematiara koji su na temelju prikupljenih
podataka trebali dati konani pojednostavljeni model svemira. Ekstrapolirani model
je ispao dodekaedar. Tijelo koje se sastoji od dvanaest pravilnih peterokuta, a u
svakom se vrhu sastaju tri brida i tri stranice.

Koji je posebno zanimljiv zbog prethodno objanjenih Phi ovisnosti u peterokutu.

Veina glazbenih instrumenata je u zlatnom rezu.
Broj Phi se pojavljuje i na EKGu prilikom sluanja rada srca. Na slici je oznaen
omjer, toka T.

DNA, program ivota je takoer temeljen na zlatnoj proporciji. B-DNA spirale se

nalaze u zlatnom rezu.
Omjer mukih i enskih pela u konici je u zlatnom rezu!
Dosta ivotinja se nalazi u omjeru zlatnog reza i to na vie mjesta! Neke od takvih
ivotinja su leptiri, puevi, dupini, ribe, ptice

38

Fibonaccijev niz i broj Phi

Nisu samo ivotinje u zlatnom rezu, ve i ljudi!

Udaljenost od ramena do poda i pupka do poda te od ramena do vrka ake i od

lakta do ake je zlatni rez. Zlatni omjer se ne nalazi samo na ovim mjestima, ve du
ljudskog tijela.

39