Pravila Vatrogasne Sluzbe 2011

PRAVILA
VATROGASNE SLUBE
Zagreb, lipanj 2011.
Sadraj:
PREDGOVOR .................................................................................................. ..
PRAVILA VATROGASNE SLUBE
1. LANSTVO U VATROGASNOJ ORGANIZACIJI ....................................... ..
1.1. Profesionalni vatrogasac ...................................................................................
1.2. Dobrovoljni vatrogasac .....................................................................................
1.2.1. Operativni lan ...............................................................................................
1.2.2. Izvrni (djelatni) lan .......................................................................................
1.2.3. Priuvni lan ...................................................................................................
1.2.4. lan utemeljitelj ..............................................................................................
1.2.5. Vatrogasni veteran .........................................................................................
1.2.6. Poasni lan ...................................................................................................
1.2.7. Pomaui lan ................................................................................................
1.2.8. lan vatrogasnog podmlatka .........................................................................
1.2.9. lan vatrogasne mladei ...............................................................................
1.2.10.lanstvo u vatrogasnoj postrojbi ....................................................................
2. PRAVA I DUNOSTI VATROGASACA .......................................................... ..
2.1. Prava i dunosti vatrogasaca .............................................................................
2.2. Prava i dunosti zapovjednog kadra ..................................................................
2.3. Strukovna izobrazba i imenovanje zapovjednog kadra .....................................
3. VATROGASNA ODORA .
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
Sveana odora ..................................................................................................

Radna odora .....................................................................................................
Zatitna odora ...................................................................................................
Pravila noenja odore ........................................................................................
4. VATROGASNA TEHNIKA I OSOBNA ZATITNA OPREMA ..................... ..

4.1. Tipizacija i normizacija vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme ..............
4.2. Planiranje i nabava vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme ....................
4.3. Uporaba vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme ....................................
4.4. Odravanje, pregledi i kontrola ispravnosti vatrogasne tehnike i osobne
zatitne opreme .............................................................................................................
4.5. Vatrogasni objekti .............................................................................................
5. ORGANIZACIJA DJELOVANJA VATROGASNIH ORGANIZACIJA ......... ..
5.1. Vrste vatrogasnih postrojbi..
6. PROVEDBA VATROGASNE DJELATNOSTI ...

6.1. Izvoenje preventivnih aktivnosti .
6.2. Operativni ustroj vatrogasnih postrojbi.
6.3. kolovanje, osposobljavanje i usavravanje vatrogasaca
6.4. Izvoenje vatrogasnih intervencija .....................................................................
6.5. Izvoenje vatrogasnih intervencija ......................................................................
6.6. Komuniciranje u vatrogastvu .
7. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE ..

3
VJEBOVNI POSTUPCI I RADNJE

1. Ope odredbe ........................................................................................................
2. Postrojavanje .........................................................................................................
3. Zauzimanje stava - vatrogasac izvan stroja / vatrogasac u stroju ..........................
4. Zapovijedi ..............................................................................................................
5. Okreti .....................................................................................................................
6. Pozdravljanje .........................................................................................................
7. Kretanje i zaustavljanje ...........................................................................................
8. Dolazak na proslavu ..............................................................................................
9. Postupci .................................................................................................................
10. Poast i pozdrav zastavi .........................................................................................
11. Postrojavanje vatrogasnih vozila .............................................................................
12. Smotra postrojbi .....................................................................................................
13. Mimohod ................................................................................................................
PROTOKOLI
1. Protokoli tijeka sjednica .........................................................................................
2. Protokol tijeka proslave na otvorenom prostoru nakon mimohoda ..........................
3. Sudjelovanje vatrogasaca u vjerskim obredima .....................................................
4. Sveano otvaranje novoizgraenih vatrogasnih objekata .......................................
5. Uruivanje priznanja i odlikovanja ...........................................................................
6. Primopredaja vatrogasne zastave ..........................................................................
7. Pogreb ....................................................................................................................
8. Polaganje vijenca ...................................................................................................
9. Vatrogasna natjecanja ............................................................................................
10. Sveana primopredaja vatrogasnog vozila ..............................................................
PRILOZI
1. Etiki kodeks vatrogastva .......................................................................................
2. Naputak o noenju odlikovanja i priznanja na vatrogasnim odorama ....................
3. Orijentacijski red prvenstva pozdravljanja dunosnika prigodom vatrogasnih
manifestacija ..........................................................................................................
UVODNA RIJE NAKLADNIKA

Potovani vatrogasci pred Vama je prirunik Pravila vatrogasne slube koji je pripreman,
raspravljan i usuglaavan ve nekoliko godina.
Odluili smo se da pripremimo ovo tivo prije svega s razloga da pomognemo dobrovoljnim
vatrogasnim drutvima, javnim vatrogasnim postrojbama i vatrogasnim zajednicama prilikom
priprema i provedbi raznih manifestacija. Cesto smo na terenu bili u situaciji da nismo bili
dovoljno zadovoljni s nainom provedbe pojedinog dogaanja, a vatrogasci su nam na to
odgovarali: "Dajte nam pomognite, propiite pravila kojih emo se svi pridravati".
To smo i uinili. Dakle, napisali smo i propisali odnosno usvojili Pravila vatrogasne slube na
Operativno-tehnikom stoeru i Predsjednitvu Hrvatske vatrogasne zajednice tako da je to
sada obvezni akt svih vatrogasnih organizacija.
Opa je ocjena da je bio nuan takav propis zbog nekoliko razloga. Kao prvo, potrebna je
pomo vatrogasnim organizacijama na terenu prilikom organiziranja obljetnica, natjecanja,
pokaznih vjebi i drugih manifestacija kako bi provedba slubenih i sveanih dijelova tih
manifestacija bila im ujednaenija. Nadalje, nakon ukidanja obveznog sluenja vojnog roka
osjea se potreba da se u vatrogasnim postrojbama vie panje posveti vjebovnim
radnjama i postupcima, to je razvidno prilikom svakog mimohoda.
Osim vjebovnih radnji i postupaka u priruniku su obraeni i drugi sadraji poput lanstva u
vatrogasnoj organizaciji, temeljem kojeg e organizacije u svojim statutima moi
jednoznano utvrditi vrstu lanstva. Nadalje, spomenuta je vatrogasna odora ali ne u smislu
sirovinskog sastava i si. ve u pogledu noenja i odabira pojedine vrste odore za odreene
vatrogasne aktivnosti. Takoer je prikazano noenje vatrogasnih odlija i to na pozitivnom i
negativnom primjeru. Vatrogasna tehnika spomenuta je najvie s razloga pravilne uporabe i
odravanja.
Iako je provedba vatrogasne djelatnosti propisana u Zakonu o vatrogastvu i provedbenim
propisima u Pravilima su jo jedanput dana pojanjena pojedinih odredaba tih propisa, kao
primjerice kolovanje i osposobljavanje, obveze i odgovornosti vatrogasnih zapovjednika te
provedba preventivnih aktivnosti.
Na kraju su dati primjeri protokola prilikom odravanja vatrogasnih manifestacija. Posebno
su obraeni protokoli prilikom odravanja proslava, sudjelovanju vatrogasaca na vjerskim
manifestacijama, sveanog otvaranja vatrogasnih objekata, uruivanja vatrogasnih priznanja,
primopredaje vatrogasne zastave, pogreba i vatrogasnih natjecanja. Taj dio prirunika
smatramo vanim zbog nekoliko razloga. Prvi je to taj sadraj nije propisan te se protokoli
provode na razliite naine. Drugi i znaajniji razlog sadri se u nainu kako se vatrogastvo
kao organizacija prezentira prema javnosti i medijima.
Prirunik je pripreman nekoliko godina tijekom kojih sam biljeio pozitivne i negativne
primjere na vatrogasnim manifestacijama te ih prenosio autorima prirunika. U mojim
primjedbama, primjerice, stajalo je: ne civili u sveani mimohod ve na sveanu binu, ne bez
kapa u mimohod, ne predugaki protokol i si. Bilo je i vrlo pozitivnih primjera, koji moda nisu
bili dovoljno isticani, jer se tek na temelju nedovoljno dobrih primjera sainjavaju propisi i
utvruju prihvatljivi modeli.
U izradu prirunika uloeno je dosta truda, od autora do odgovornih osoba u Hrvatskoj
vatrogasnoj organizaciji. Nadamo se da se taj trud isplatio i da e ovo tivo biti od pomoi
vatrogasnim organizacijama i postrojbama.
mr. eljko Popovi
PRAVILA
VATROGASNE SLUBE
UVOD
lanak 1.
Pravila vatrogasne slube (u daljnjem tekstu: Pravila) osnovna su pravila kojima se reguliraju
prava, dunosti i meusobni odnosi, rad, javni nastupi, pripravnost, odgovornosti, organizacija rada
te rukovoenja djelatnika i lanova vatrogasnih organizacija.
Pravila se temelje na odredbama Zakona o zatiti od poara i Zakona o vatrogastvu Republike
Hrvatske te propisa donesenih na temelju njih.
Unutarnja organizacija i rad vatrogasnih zajednica, dobrovoljnih vatrogasnih drutava i
vatrogasnih postrojbi te zadae djelatnika odnosno lanova organizacije reguliraju se internim opim
aktom (statutom).
Djelatnici i lanovi vatrogasnih organizacija duni su poznavati odredbe ovih Pravila,
pridravati ih se i primjenjivati ih.
1. LANSTVO U VATROGASNOJ ORGANIZACIJI

1.1. Profesionalni vatrogasac
lanak 2.
Profesionalni vatrogasac osoba je sa zaposlenjem u profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi
odnosno dobrovoljnom vatrogasnom drutvu, a koja zadovoljava uvjete propisane Zakonom o
vatrogastvu i podzakonskim aktima za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca.
1.2. Dobrovoljni vatrogasac
lanak 3.
Dobrovoljni vatrogasac osoba je ulanjena u dobrovoljno vatrogasno drutvo, koja se
sukladno svojim obvezama i sposobnostima svrstava u odgovarajuu kategoriju lanstva. lanovi
Drutva mogu biti: operativni, izvrni, priuvni, utemeljitelji, veterani, pomaui, poasni, podmladak
i mlade.
1.2.1. Operativni lan
lanak 4.
Operativni lanovi su pripadnici vatrogasne postrojbe Drutva u dobi od 18 do 65 godina, koji
udovoljavaju uvjetima iz Zakona o vatrogastvu glede osposobljenosti te tjelesne i duevne
sposobnosti.
Dobrovoljna vatrogasna drutva mogu dodatno regulirati lanstvo u vlastitoj operativnoj
postrojbi odgovarajuim odredbama svojeg statuta.
Status operativnog lana osoba moe imati samo u jednom drutvu, s prebivalitem na
podruju djelovanja ili odgovornosti tog drutva.
Operativni vatrogasci potvruju svoj identitet vatrogasnom iskaznicom koju izdaje Hrvatska
vatrogasna zajednica.
1.2.2. Izvrni (djelatni) lan
lanak 5.
Izvrni (djelatni) lanovi su lanovi koji obavljaju izvrne dunosti u dobrovoljnom
vatrogasnom drutvu, odnosno oni su lanovi tijela drutva (Skuptina, Upravni odbor,
Zapovjednitvo, Nadzorni odbor,).
Izvrni lan ne mora biti lan vatrogasne postrojbe (ne mora udovoljavati uvjetima iz Zakona o
vatrogastvu glede tjelesne i duevne sposobnosti), ali mora biti osposobljen najmanje za zvanje
vatrogasac.
Status izvrnog lana osoba moe imati samo u jednom drutvu, s prebivalitem na podruju
odgovornosti ili djelovanja tog drutva.
7
1.2.3. Priuvni lan
lanak 6.
Priuvni lanovi (bivi operativni ili izvrni lanovi) su lanovi Drutva u dobi iznad 65
godina ili oni lanovi koji zbog svojih osobnih obveza, zdravstvenih i drugih razloga ne mogu
provoditi obveze operativnog ili izvrnog lana.
Priuvni lan moe obavljati preventivne, organizacijske, materijalno-financijske,
administrativne i sline poslove.
1.2.4. lan utemeljitelj
lanak 7.
lanovi utemeljitelji su osnivai Drutva.
lan utemeljitelj ujedno ima status jedne od kategorije lanstva (operativni, izvrni, veteran ili
poasni lan).
1.2.5. Vatrogasni veteran
lanak 8.
Vatrogasni veterani su lanovi Drutva s navrenih 60 godina ivota i najmanje 30 godina
operativnog ili izvrnog staa u Drutvu.
lanovi veterani mogu ujedno biti operativni, izvrni ili poasni lanovi.
1.2.6. Poasni lan
lanak 9.
Poasni lan je fizika osoba (mogu biti i bivi operativni ili izvrni lanovi matinog Drutva)
koja na poseban nain pridonosi ostvarivanju ciljeva i zadataka drutva.
Odluku o proglaenju poasnim lanom donosi Skuptina drutva na prijedlog upravnog
odbora.
Skuptina drutva ili vatrogasne zajednice moe donijeti odluku o proglaenju svog poasnog
dunosnika (predsjednika, zapovjednika, tajnika) ukoliko se radi o dugogodinjem uspjenom
obnaanju dunosti ili iznimnim konkretnim zaslugama u obnaanju iste dunosti.
Poasnom lanu odnosno dunosniku izdaje se povelja ili posebna diploma.
Poasni predsjednik, zapovjednik, tajnik ili poasni lan postaju doivotni lanovi Skuptine
vatrogasne organizacije koja im je dodijelila to zvanje.
1.2.7. Pomaui lan
lanak 10.
Pomaui lan je fizika ili pravna osoba koja financijskom i drugom potporom odnosno
aktivnou pomae drutvo u ostvarivanju njegovih ciljeva i zadataka ili plaa lanarinu koju odredi
Skuptina Drutva na prijedlog Upravnog odbora.
1.2.8. lan vatrogasnog podmlatka
lanak 11.
lanovi vatrogasnog podmlatka su djeca u dobi od 6 do 12 godina koji pristupe u Drutvo
po osobnoj elji, uz pristanak roditelja ili staratelja.
1.2.9. lan vatrogasne mladei
lanak 12.
lanovi vatrogasne mladei su mladi u dobi od 12 do 18 godina koji pristupe u Drutvo po
osobnoj elji, uz pristanak roditelja ili staratelja. lanovi vatrogasne mladei pridonose ostvarivanju
ciljeva Drutva.
1.2.10. lanstvo u vatrogasnoj organizaciji
lanak 13.
Operativni vatrogasac obavlja dunost u vatrogasnoj postrojbi odnosno dobrovoljnom
vatrogasnom drutvu u skladu s odredbama Zakona o zatiti od poara, Zakona o vatrogastvu,
statuta dobrovoljnog vatrogasnog drutva, ovih Pravila i drugih opih akata.
8
lanak 14.
Broj operativnih vatrogasaca pojedine vatrogasne postrojbe utvren je planom zatite od
poara pojedine opine ili grada.
lanak 15.
Pojedina osoba istovremeno moe biti operativan djelatnik odnosno lan dobrovoljnog
vatrogasnog drutva i javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljnog vatrogasnog drutva i profesionalne
vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, ili dobrovoljnog vatrogasnog drutva i dobrovoljnog
vatrogasnog drutva u gospodarstvu.
Osoba ne moe biti lanom dvije organizacije istog organizacijskog oblika, osim u sluaju
dvaju ili vie dobrovoljnih vatrogasnih drutava kada pojedina osoba u jednom (matinom) drutvu
posjeduje jednu vrstu statusa, a u drugim DVD-ima ima status poasnog lana.
Status operativnog lana osoba moe imati samo u jednom dobrovoljnom vatrogasnom
drutvu ije podruje djelovanja ili odgovornosti pokriva mjesto prebivalite osobe.
Kod dvojnog lanstva potrebno je uvaiti pravilo kako svaka osoba moe imati samo jednu
matinu organizaciju, dok se sve ostale organizacije u osobnim podacima navode kao dodatne
organizacije odnosno dodatno lanstvo.
Kod dvojnog lanstva potrebno je uvaiti pravilo kako svaka osoba moe imati samo jednu
matinu organizaciju, dok se sve ostale organizacije u osobnim podacima navode kao dodatne
organizacije odnosno dodatno lanstvo. Pritom je potrebno potivati osobni izbor glede matine
organizacije samog lana u smislu ostvarivanja prava i odgovornosti u vatrogasnoj organizaciji.
lanak 16.
Osobni podaci svakog lana vatrogasne organizacije upisuju se redovito u njezinu matinu
knjigu, kao i u jedinstveni raunalni informacijski sustav Hrvatske vatrogasne zajednice.
Matina knjiga akt je kojeg kontinuirano aurira tajnik odnosno drugi odgovarajui pripadnik
(djelatnik) vatrogasne organizacije.
U matinoj knjizi su sadrani podaci koji dokazuju pripadnost neke osobe vatrogasnoj
organizaciji, odnosno pregled svih oblika aktivnosti osobe u vatrogasnoj karijeri.
Uz ostale podatke, obvezno se navodi i dan slubenog prijema u redove vatrogasne
organizacije, s obzirom da isti podatak koristi prigodom utvrivanja ukupnog staa u vatrogastvu
(najranije od 6 godine ivota).
2. PRAVA I DUNOSTI VATROGASACA

2.1. Prava i dunosti vatrogasaca
lanak 17.
Vatrogasci u obavljanju poslova i zadataka iz vatrogasne djelatnosti imaju prava i dunosti da:
- propisno primjenjuju, stvaralaki razvijaju i sustavno usavravaju vatrogasnu struku,
- uvaju i izgrauju meusobne kolegijalne odnose, razvijaju meusobno povjerenje i
unapreuju kvalitetu rada u vatrogasnim organizacijama,
- u svakoj prilici uvaju ugled vatrogastva i svoj osobni ugled,
- struno usavravaju i osiguravaju uvjete za usavravanje ostalih vatrogasaca,
- uvaju dravnu, slubenu i poslovnu tajnu,
- uvaju i odravaju vatrogasne sprave, opremu i ostala materijalna sredstva,
- za vrijeme slube nose propisanu vatrogasnu odoru ili radnu odjeu, a prilikom gaenja
poara i otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i propisanu zatitnu odjeu i
opremu,
- svoje obveze obavljaju savjesno, portvovno i disciplinirano,
- obavljaju i druge poslove utvrene programom rada svoje vatrogasne organizacije.
lanak 18.
Svaki vatrogasac:
- treba biti upoznat s pravima i dunostima pojedinaca u vatrogasnoj organizaciji,
- slubenu dunost obavljati tono, savjesno i portvovno,
- duan je odazvati se pozivu na obavljanje slubenih dunosti, kao to su: sudjelovanje u
gaenju poara, intervencije prilikom elementarnih i drugih nepogoda, deurstva, vjebe,
vatrogasna natjecanja, kontrole, provoenje preventivnih mjera zatite od poara, obuke,
smotre i slino,
- za vrijeme obavljanja slubene dunosti ne smije se udaljavati s odreenog mjesta ili
dunosti bez odobrenja nadlenog vatrogasnog rukovoditelja, osim u sluaju oigledne
opasnosti po svoj ivot,
- kod poslova u smjenama moe napustiti dunosti tek nakon to dobije smjenu ili mu to
odobri nadleni vatrogasni zapovjednik,
- zapoeti posao, koji ne trpi odlaganje, duan je dovriti,
- u sluaju posebnih mjera zatite ili za vrijeme trajanja elementarnih nepogoda duan je
prijaviti svoje udaljavanje po privatnom ili drugom poslu izvan mjesta prebivalita, ako to
traje dulje od 24 sata.
Vatrogasci su duni iskazivati inicijativu, savjesnost, samoprijegor, odlunost, odvanost,
hrabrost, disciplinu, potenje, kolegijalnost i izdrljivost, a kad je to potrebno, posebice prilikom
gaenja poara i spaavanja ljudi iz neposredne opasnosti, obvezni su uloiti najvee osobne
psihofizike napore, brinui pritom i o vlastitoj sigurnosti.
Osobni primjer svakog vatrogasca znaajan je uvjet za uspjean odgoj mladei i poticaj za
provoenje zadataka. Stoga svaki vatrogasac svojim vladanjem, principijelnou i pravilnim
odnosom, uvijek i na svakom mjestu treba djelovati primjerom na mlae i ostale lanove vatrogasnih
postrojbi odnosno dobrovoljnih vatrogasnih drutava.
lanak 19.
Vatrogasnim organizacijama i njihovim lanovima mogu se dodijeliti odlikovanja i priznanja za
uspjehe postignute u vatrogastvu odnosno djelatnosti zatite od poara.
Za dugogodinji aktivan rad u vatrogastvu osobama se dodjeljuju vatrogasne spomenice
temeljem zahtjeva izdanog od strane matine vatrogasne organizacije.
Osobama koje su se posebno istakle u obavljanju operativnih ili organizacijskih poslova u
vatrogastvu mogu se dodijeliti odlikovanja propisana odgovarajuim pravilnikom Hrvatske
vatrogasne zajednice.
10
2.1.1. Prijem osoba u vatrogasnu organizaciju

Profesionalni vatrogasci
lanak 20.
Osobe se primaju u radni odnos za posao profesionalnog vatrogasca u vatrogasnim
postrojbama temeljem raspisanog javnog natjeaja, a u skladu s uvjetima za to radno mjesto
propisanim Zakonom o vatrogastvu i pripadajuim podzakonskim aktima.
Dobrovoljni vatrogasci
lanak 21.
Osobe koje se ele ulaniti u dobrovoljno vatrogasno drutvo svoju nakanu moraju obznaniti
dunosnicima istog drutva odnosno njegovom najviem izvrnom tijelu (upravnom odboru).
Primanje u lanstvo provodi se na sjednici tijela utvrenog statutom dobrovoljnog vatrogasnog
drutva, a nakon isteka pripravnikog staa od 6 mjeseci.
Prigodom ulanjenja, svaki lan potpisuje izjavu o pristupanju dobrovoljnom vatrogasnom
drutvu, u kojoj uz osobne podatke potrebne za upis u matinu knjigu stoji sljedei tekst: Ja (ime i
prezime) sveano izjavljujem da u, kao lan dobrovoljnog vatrogasnog drutva, svoje dunosti
obavljati savjesno, portvovno i disciplinirano te da u uvati ugled dobrovoljnog vatrogasnog
drutva i vatrogasne organizacije u cjelini, pridravajui se zakona i propisa. Uvijek u savjesno i
disciplinirano obavljati svoje obveze iz zatite od poara i davati sve od sebe prilikom provedbe
vatrogasne djelatnosti, odnosno spaavanja ljudi i imovine ugroenih poarom, te djelovanja u
nesreama i katastrofama.
Navedena izjava moe se i proitati javno na sjednici tijela utvrenog statutom dobrovoljnog
vatrogasnog drutva, odnosno na prigodnoj sveanosti u sluaju istovremenog ulanjenja veeg
broja osoba.
Novi lan dobrovoljnog vatrogasnog drutva svrstava se odmah u odreenu kategoriju
lanstva iz lanka 3. ovih Pravila, a sukladno svojim osobnim mogunostima odnosno trenutanoj
osposobljenosti.
2.1.2. Odgovornost vatrogasaca
Vrste povreda stege
lanak 22.
Vatrogasac koji u obavljanju slube ili u vezi s obavljanjem slube povrijedi stegu, odgovara za
stegovnu pogreku prema odredbama ovih Pravila.
lanak 23.
Povredom stege smatra se postupak vatrogasca koji je protivan obavljanju dunosti,
ustanovljen zakonom, statutom, ovim Pravilima slube i drugim opim aktima, a posebno:
1. Nesavjesno ili nemarno obavljanje slube,
2. Neizvrenje ili odbijanje izvrenja zapovijedi vatrogasnog zapovjednika,
3. Samovoljno udaljavanje iz slube ili prilikom obavljanja odreene zadae,
4. Povreda dravne ili slubene tajne,
5. Zlouporaba slubenog poloaja, netono izvjetavanje ili prikrivanje slubenih isprava,
knjiga i spisa.
6. Nemaran odnos prema ljudima ili povjerenoj imovini,
7. Nedolino ponaanje, klevetanje ili vrijeanje vatrogasnog zapovjednika ili lanova
vatrogasne organizacije,
8. Svaki drugi postupak koji ometa obavljanje slube ili postavljenog zadatka.
Stegovne mjere
lanak 24.
Profesionalni vatrogasci odgovaraju stegovno prema odredbama opeg akta o stegovnoj
odgovornosti.
Za stegovnu pogreku dobrovoljnih vatrogasaca mogu se izrei sljedee stegovne mjere:
1. Opomena,
2. Ukor,
3. Smjenjivanje s dunosti,
4. Privremeno udaljavanje iz dobrovoljnog vatrogasnog drutva,
5. Prestanak lanstva u dobrovoljnom vatrogasnom drutvu.
11
Pokretanje i zastarijevanje stegovnog postupka

lanak 25.
Stegovni postupak pokree odgovorna osoba u organizaciji na temelju odgovarajueg akta
te vatrogasne organizacije.
Pokretanje i voenje stegovnog postupka zastarijeva za dva mjeseca od dana kad je
pogreka napravljena. Za jednu ili vie stegovnih pogreaka, koje se raspravljaju istovremeno, izrie
se jedinstvena stegovna mjera.
Izricanje stegovnih mjera
lanak 26.
Stegovne mjere za povredu stege izriu se, u pravilu, postupno.
Pri izricanju stegovne mjere uzima se u obzir teina povrede, posljedica povrede, stupanj
odgovornosti i pobuda iz kojih je povreda uinjena, okolnosti i priroda posla poinitelja povrede, kao
i druge okolnosti.
Ovlatenja za izricanje stegovnih mjera
lanak 27.
Stegovnu mjeru opomenu pojedinim vatrogascima izrie zapovjednik usmenim putem pred
svim lanovima vatrogasne postrojbe.
Ukoliko se vatrogasac ne ponaa u skladu s ovim Pravilima na pojedinoj manifestaciji,
zapovjednik njegove postrojbe odnosno odjeljenja izrie mu opomenu, a u sluaju ponavljanja
pogreke ima pravo udaljiti vatrogasca s iste manifestacije.
Sve ostale stegovne mjere izrie najvie izvrno tijelo vlastite vatrogasne organizacije na
temelju rezultata provedenog postupka.
U sluaju da se poinitelj stegovne pogreke ne odazove na ponovni pismeni poziv, stegovna
se mjera izrie bez njegovog prisustva na temelju prikupljenih podataka u prethodnom postupku.
lanak 28.
Za izreenu stegovnu mjeru nadleno tijelo donosi pismeno rjeenje koje sadri: dispozitiv
(izreku), obrazloenje, naziv tijela s brojem i datumom rjeenja, potpis slubene osobe, peat te
uputu o pravu na albu.
albeni postupak
lanak 29.
Protiv odluke o izreenoj stegovnoj mjeri vatrogasac, kojem je mjera izreena, moe
podnijeti albu najviem tijelu vatrogasne organizacije (skuptina) u roku od 15 (petnaest) dana od
dana priopenja odluke.
Po albi najvie tijelo vatrogasne organizacije moe izreenu stegovnu mjeru potvrditi,
umanjiti, ublaiti ili ponititi. Odluka skuptine je konana.
lanak 30.
Odluka o ublaenju ili opratanju stegovne mjere donosi se u istom obliku i objavljuje na isti
nain na koji je stegovna mjera bila izreena.
lanak 31.
Vatrogascu, kojem je izreena stegovna mjera (osim mjere smjenjivanja s dunosti i
prestanak lanstva), koji u roku od jedne godine od dana izricanja disciplinske mjere ne napravi
nikakvu stegovnu povredu, brie se stegovna mjera iz evidencije (matine knjige) i smatra se da mu
stegovna mjera nije ni izreena.
2.1.3. Sastav Skuptine dobrovoljnog vatrogasnog drutva
lanak 32.
lanovi dobrovoljnog vatrogasnog drutva su pripadnici svih kategorija nabrojanih u toci 1.2.,
dok su lanovi Skuptine drutva u pravilu samo operativni, izvrni, priuvni i lanovi veterani.
Navedene kategorije lanstva imaju pravo glasovanja na sjednici Skuptine drutva, odnosno
imaju pravo biranja i izbora za obnaanje odreene dunosti.
Statutom Drutva moe se utvrditi drugaiji sastav Skuptine odnosno pravo biranja i izbora
za obnaanje odreene dunosti.
12
2.2. Prava i dunosti zapovjednika

lanak 33.
Vatrogasni zapovjednici ili osobe koje vode vatrogasnu intervenciju mogu koristiti javne ovlasti
propisane Zakonom o vatrogastvu (detaljnije opisano u toci 6.5. ovog poglavlja).
Osobni primjer vatrogasnog zapovjednika ima posebno znaenje prilikom gaenja poara i u
drugim tekim uvjetima, kad su u neposrednoj opasnosti vatrogasci ili puanstvo, kao i imovina od
posebnog znaenja.
Radna disciplina u vatrogasnoj postrojbi osnovni je uvjet za uspjeno obavljanje postavljenih
zadaa i zapovijedi. Zato je dunost svih vatrogasaca, prvenstveno vatrogasnih zapovjednika, stalno
uvrivati radnu disciplinu.
2.3. Uvjeti za imenovanje zapovjednika

lanak 34.
Struna sprema za pojedine vatrogasne zapovjednike, odnosno za osobe s posebnim
ovlastima i odgovornostima propisana je Zakonom o vatrogastvu.
Bez obzira na to da li vatrogasni zapovjednici obavljaju poslove profesionalno ili dobrovoljno,
oni moraju imati propisana znanja i iskustva na zapovjednim dunostima.
13
3. VATROGASNA ODORA
lanak 35.
Pravilnikom o jedinstvenom obliku i kroju odore lanova vatrogasnih postrojbi te oznakama
zvanja detaljno je propisano kada i pod kojim uvjetima vatrogasci nose koju od navedenih odora,
kakav je kroj i oblik pojedinih odora te posebno oznake zvanja i dunosti.
Pravilnikom o zatitnoj i drugoj osobnoj opremi pripadnika vatrogasnih postrojbi propisana je
osobna i zatitna oprema koju nose vatrogasci prilikom obavljanja vatrogasne djelatnosti.
U daljnjem tekstu navedena je samo openita podjela vatrogasnih odora te nain odijevanja
ovisno o aktivnostima u kojima sudjeluju vatrogasci.
3.1. Sveana odora

lanak 36.
Sveana odora moe biti muka i enska, a nosi se prilikom vatrogasnih sveanosti
(obiljeavanja obljetnice, uruivanja odlikovanja i priznanja, posvete zastave ili kipa sv. Florijana,
sveanog prijema nove vatrogasne tehnike, sprovoda lana i slino).
Vatrogasac odjeven u sveanu odoru, koja se sastoji od bluze i hlaa, na glavi moe imati
sveanu kapu ili sveanu kacigu dok je kod ena propisan eiri. Obuven je u tamne arape i crne
niske cipele bez ukrasa. ene kad nose sveanu odoru oblae suknju, arape u boji koe i niske
crne cipele.
U sveanu odoru spadaju i bijela vatrogasna koulja, plava vatrogasna kravata, bijele
sveane rukavice te sveani opasa (slike od 1.1. do 1.4.).
Uz ostale elemente sveane odore, sveanu kacigu, sveani opasa i sveane rukavice
nose zastavnici, njihovi pratitelji i lanovi poasnih odjeljenja tijekom odravanja vatrogasnih
sveanosti.
Slika 1.1.
Slika 1.2.
14
Slika 1.3.
Slika 1.4.
3.2. Radna odora

lanak 37.
lanovi vatrogasnih postrojbi nose radnu odoru prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti,
kao i kod strunog osposobljavanja i usavravanja, provedbe natjecanja i sl.. Radna odora ista je za
oba spola, a sastoji se od bluze, hlaa, kape domobranke, plave (lanovi dobrovoljnih vatrogasnih
drutava) ili sive (pripadnici profesionalnih vatrogasnih postrojbi) vatrogasne koulje i plave
vatrogasne kravate. Sama kravata nosi se u sluajevima opisanim u nastavku.
lanak 38.
Plavu vatrogasnu kravatu, uz ostale elemente radne vatrogasne odore, lanovi nose samo:
- ukoliko u njoj sudjeluju u vatrogasnim sveanostima (nabrojenim u l. 36),
- tijekom obavljanja dunosti predavaa pri teorijskom dijelu osposobljavanja i usavravanja,
- tijekom obavljanja dunosti suca na vatrogasnim natjecanjima.
(slika 1.5.)
3.2.1. muka radna odora
3.2.2. enska radna odora
(slika 1.6.)
Slika 1.5.
Slika 1.6.
15
3.3. Zatitna odora

lanak 39.
Zatitu odoru nose lanovi vatrogasnih postrojbi tijekom obavljanja vatrogasne intervencije, a
ovisno o vrsti intervencije koriste:
3.3.1. odoru za prilaz vatri, (slika 1.7.)
3.3.2. odoru za prolaz kroz vatru, (slika 1.8.)
3.3.3. odoru za rad s opasnim tvarima. (slika 1.9.)
Slika 1.7.
Slika 1.8.
Slika 1.9.
3.4. Pravila noenja odore

lanak 40.
Vatrogasci nose propisanu radnu i sveanu odoru ili zatitnu odjeu za vrijeme slube i javnih
nastupa. Kad su u vatrogasnoj odori moraju biti uredni, propisno odjeveni i primjerno se vladati.
lanak 41.
Na vatrogasnoj sveanoj i radnoj odori mogu se nositi samo oznake zvanja, dunosti,
specijalnosti i pripadnosti vatrogasnoj organizaciji.
lanak 42.
Na lijevoj nadlaktici nosi se samo jedna oznaka pripadnosti dobrovoljnom vatrogasnom drutvu
ili javnoj vatrogasnoj postrojbi. Gornji rub oznake pripadnosti udaljen je sedam centimetara od ruba
ramena.
lanak 43.
Na desnoj nadlaktici vatrogasne bluze nosi se oznaka vatrogasne zajednice.
Oznaku Hrvatske vatrogasne zajednice nose dunosnici Hrvatske vatrogasne zajednice i osobe
koje predstavljaju Hrvatsku vatrogasnu zajednicu na meunarodnim manifestacijama (struni skupovi,
vatrogasne olimpijade i sl.).
Oznaku vatrogasne zajednice upanije, grada ili opine nose dunosnici istih zajednica
odnosno pripadnici vatrogasnih organizacija na njihovom podruju.
16
lanak 44.
Na lijevoj podlaktici radne vatrogasne bluze, sedam centimetara od donjeg ruba, nosi se
oznaka specijalnosti.
Iznad gornjeg ruba poklopca lijevog depa radne vatrogasne bluze nosi se oznaka dunosti.
Na naramenicama bluze radne vatrogasne odore te koulje nose se oznake zvanja.
lanak 45.
Na ovratniku bluze sveane vatrogasne odore nosi se oznaka dunosti, a na naramenicama
oznaka zvanja.
lanak 46.
Tijekom ljetnog razdoblja lanovi mogu nositi sveanu ili radnu odoru bez bluze, osim kod
nastupa na vatrogasnom natjecanju ili kod odreenih aktivnosti pri kojima bluza predstavlja dodatnu
zatitu.
Bluza sveane ili radne odore uvijek mora biti zakopana, dok se u ljetnom razdoblju bluza
moe skinuti u skladu sa zapovijedi rukovoditelja ili organizatora odreene manifestacije.
Tijekom zimskog razdoblja lanovi mogu nositi pulover ispod bluze odore, koji mora biti iste
boje kao i odora.
lanak 47.
Kada vatrogasci provode dunosti na otvorenom prostoru moraju nositi kapu, odnosno skinuti
istu u sluaju protokolarne obveze.
lanak 48.
Nain isticanja vatrogasnih priznanja i odlikovanja na sveanoj odori opisan je u posebnom
prilogu u posljednjem poglavlju ove publikacije.
lanak 49.
Pozivu na sudjelovanje u manifestacijama poput sveanosti obiljeavanja obljetnica ili
blagdana, zatim prigodom gostovanja na protokolarnom dijelu pokaznih vjebi, natjecanja i slino,
lanovi vatrogasnih organizacija obvezno se odazivaju u sveanim odorama.
17
4. VATROGASNA TEHNIKA I OSOBNA ZATITNA OPREMA

4.1. Tipizacija i normizacija vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme
lanak 50.
Vatrogasna osobna i zajednika oprema pripadnika vatrogasnih postrojbi propisana je
podzakonskim aktom, a nain uporabe utvren je odgovarajuom smjernicom Hrvatske vatrogasne
zajednice.
4.2. Planiranje i nabava vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme
lanak 51.
Planiranje nabave vatrogasne tehnike (vozila, alati i ureaji) i osobne zatitne opreme
(zatitne odore, radni opasai, izolacijski aparati itd.) potrebno je uskladiti s odgovarajuim
podzakonskim aktima, a posebno vaeim planom zatite od poara odreenog grada odnosno
opine.
Prigodom nabave opreme potrebno je potivati tipizaciju vatrogasne tehnike i osobne zatitne
opreme, meunarodne odnosno hrvatske norme koje reguliraju isto podruje, kao i zakonske
odredbe o samom procesu nabave roba i usluga.
4.3. Uporaba vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme
lanak 52.
Vatrogasci su duni pravilno rukovati vatrogasnom tehnikom te osobnom zatitnom opremom
koja im je povjerena te je moraju propisno uvati i odravati. Pri tome se moraju pridravati
odredaba Pravila vatrogasne slube i drugih vaeih propisa.
Vatrogasnom tehnikom te osobnom zatitnom opremom mogu rukovati samo za to struno
obuene i osposobljene osobe.
lanak 53.
Vatrogasna tehnika i osobna zatitna oprema moe se upotrebljavati samo u svrhe za koje je
namijenjena. Za propisnu upotrebu i odravanje vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme
odgovorni su vatrogasni zapovjednici i osobe kojima je ta tehnika odnosno oprema povjerena na
uvanje, upotrebu i koritenje.
Zabranjena je upotreba neispravne vatrogasne tehnike te osobne zatitne opreme.
lanak 54.
Vatrogasna tehnika i osobna zatitna oprema uva se u vatrogasnim objektima.
4.4. Odravanje, pregledi i kontrola ispravnosti vatrogasne tehnike i osobne zatitne
opreme
lanak 55.
Odravanje vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme obuhvaa uvanje, pregled i
popravak.
lanak 56.
Pregledom vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme osigurava se redovit stalan uvid u
stanje opreme. To omoguava pravovremeno uoavanje neispravnosti i poduzimanje mjera za
njihovo otklanjanje. Pregledi vatrogasne opreme mogu biti dnevni, tjedni, periodini, servisni i
kontrolni.
lanak 57.
Dnevni pregled obavlja se na vatrogasnoj tehnici i osobnoj zatitnoj opremi koja je u
svakodnevnoj upotrebi. Njime se ostvaruje stalan uvid u ispravnost i kompletnost, a izvodi ga osoba
koja je zaduena s tom opremom.
18
Dnevni pregled obuhvaa pranje i ienje sredstava, pregled i popunu stanja goriva, maziva i
sustava za hlaenje, podmazivanje, provjeru kompletnosti alata i pribora, pritiska u gumama,
sustava za upravljanje i koenje, ispravnosti elektrinih ureaja i stavljanje motora u pogon.
Odredbe ovog lanka odnose se na vatrogasne postrojbe koje imaju organizirano
svakodnevno deurstvo, odnosno najmanje jednog zaposlenog profesionalnog vatrogasca. U
protivnom pregledi se obavljaju tjedno.
lanak 58.
Tjedni pregled obavlja se na vatrogasnoj tehnici i osobnoj zatitnoj opremi koja se povremeno
upotrebljava radi uvida u tehniko stanje i skladitenje.
Tjedni pregled obavlja osoba koja je zaduena s tom opremom u nazonosti neposrednog
zapovjednika.
lanak 59.
Periodini pregled vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme obavlja se po potrebi u raznim
vremenskim razmacima. Periodini pregled obavlja struna sluba (osoba) koja se u tu svrhu
posebno odreuje. Na periodinom pregledu provjerava se tehniko stanje i kompletnost vatrogasne
opreme radi otklanjanja uoenih neispravnosti.
lanak 60.
Servisni pregled obavlja se po isteku propisanog eksploatacijskog ili vremenskog razdoblja,
prema uvjetima proizvoaa.
Servisni pregled obavljaju strune osobe u servisnim radionicama.
lanak 61.
Kontrolnim pregledom provjerava se ope stanje i ispravnost vatrogasne tehnike i osobne
zatitne opreme, radi osiguranja to potpunijeg uvida u operativnu osposobljenost vatrogasnih
postrojbi za gaenje poara.
Kontrolni pregled obavlja zapovjednik vatrogasne zajednice opine, grada ili podruja
jedanput godinje.
Zapovjednik odreuje strunu komisiju za pregled, vrijeme pregleda, koju vatrogasnu tehniku i
osobnu zatitnu opremu i gdje treba pregledati te postupak o toku pregleda.
lanak 62.
Pregledi se mogu obavljati i u drugim vremenskim terminima prema posebnim opim aktima
vatrogasne postrojbe, dobrovoljnog vatrogasnog drutva ili vatrogasne zajednice opine, grada ili
podruja.
lanak 63.
O svim pregledima vodi se propisana evidencija u koju se upisuju pregledi i konstatira
utvreno stanje.
4.5. Vatrogasni objekti
lanak 64.
Javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna drutva u pravilu posjeduju zasebne
objekte - vatrogasne domove ili vatrogasna spremita (u daljnjem tekstu: vatrogasni objekti).
Vatrogasni su objekti zgrade i prostorije koje slue za smjetaj vatrogasne tehnike i osobne
zatitne opreme te za boravak i rad djelatnika odnosno lanova vatrogasnih organizacija. Vatrogasni
objekt, u pravilu, sadri spremite, garau, radionicu, uionicu i prostorije za sastanke, urede i druge
aktivnosti.
lanak 65.
U vatrogasnim spremitima i garaama mora se odravati red koji omoguava dobru
preglednost vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme te nesmetan i brz izlazak u sluaju
potrebe.
Pred izlazom iz spremita i garae poduzimaju se mjere koje omoguuju nesmetan izlazak u
svakom trenutku (ienje snijega, uklanjanje materijala i vozila i sl.).
lanak 66.
Na objektu se izvana, pored ulaznih vrata i na vidljivom mjestu, postavlja natpis na kojem stoji
naziv vatrogasne organizacije.
19
4.5.1. Kuni red u vatrogasnim objektima

lanak 67.
Za koritenje vatrogasnih objekata donosi se kuni red. Vatrogasci i drugi korisnici
vatrogasnog objekta duni su se pridravati kunog reda.
Sve prostorije u vatrogasnom objektu trebaju prostorno, kvalitetno i higijenski odgovarati
namjeni i u njima se mora odravati primjeran red i istoa.
Ulazak i zadravanje u prostorijama dozvoljeno je samo djelatnicima odnosno lanovima
matine vatrogasne organizacije. Vatrogasni zapovjednik moe privremeno dozvoliti ulazak i
drugima, ako su oni uvedeni od strane vatrogasaca ili ako se u objektu odravaju priredbe, sastanci,
nastava ili predavanja.
lanak 68.
Za uvanje i odravanje vatrogasnih objekata odgovorni su svi pripadnici vatrogasne
organizacije, a posebno osobe koje su zaduene s tim objektima (domari, spremitari i drugi) i
vatrogasni zapovjednici. U propisanim dunostima domara, spremitara i drugih odgovornih osoba
odreuju se njihove obveze o uvanju i odravanju objekta.
4.5.2. Reguliranje zaduenja
lanak 69.
Imovina u vatrogasnom objektu mora se uvati od neovlatenog koritenja, oteenja,
unitenja ili otuenja i radi toga je neophodna redovita kontrola.
Za uvanje i ienje vatrogasnog objekta nadleno tijelo zaduuje vatrogasca ili drugu osobu
(domara) i propisuje dunosti.
lanak 70.
Za vatrogasnu tehniku i osobnu zatitnu opremu opremu u vatrogasnom objektu zaduena je
odreena osoba (spremitar) koja je odgovorna za red i istou, ispravnost, kompletnost i tonu
evidenciju cjelokupne opreme odnosno opreme koja se nalazi kod lanova na upotrebi. Vatrogasna
tehnika i osobna zatitna oprema mora biti pravilno sloena i osposobljena za upotrebu, a po
zavrenoj intervenciji lanovi vatrogasne postrojbe moraju uredno oistiti opremu i nedostatke
ukloniti.
Za svoj rad odreena osoba (spremitar) odgovoran je vatrogasnom zapovjedniku i izvjetava
ga o stanju i ispravnosti vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme.
lanak 71.
Vatrogasni objekti u kojima nema stalnog deurstva trebaju biti zakljuani. Kljueve
vatrogasnog objekta trebaju imati osobe koje odredi vatrogasni zapovjednik (ili tijelo) za sluaj hitnih
intervencija.
Priuvni kljuevi vatrogasnog objekta moraju biti kod vatrogasca ili druge osobe koju odredi
nadleni vatrogasni zapovjednik (deurni, domar ili drugi), a jedan klju moe se smjestiti na
prigodno mjesto s vanjske strane ulaska u objekt, uz obveznu zatitu od zlouporabe.
20
5. ORGANIZACIJA DJELOVANJA VATROGASNIH ORGANIZACIJA

lanak 72.
Vatrogastvo je struna, javna i humanitarna organizacija od interesa za Republiku Hrvatsku, a
djeluje kao svojevrsna tehnika sluba, temeljem zakonski utvrenih ovlatenja i odgovornosti.
Vatrogasna djelatnost je sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zatite od poara i
eksplozija, gaenje poara i spaavanje ljudi i imovine ugroenih poarom i eksplozijom, pruanje
tehnike pomoi u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje i drugih poslova u nesreama,
ekolokim i inim nesreama.
Osim toga vatrogasna organizacija sudjeluje u provoenju preventivnih djelatnosti iz zatite od
poara (ekologija, protupoarni pregledi, informativno-promidbena djelatnost, razvijanje
protupoarne kulture u stanovnitvu i dr.).
Osim spaavanja ovjekova ivota i imovine, u sklopu vatrogastva mogu se obavljati i druge
aktivnosti, kao primjerice servisi vatrogasnih aparata, opreme i ureaja, snabdijevanje vodom te
kulturno-zabavni, portski i drugi sadraji.
5.1 Vrste vatrogasnih postrojbi
lanak 73.
Zakonom o vatrogastvu utvrene su sljedee vrste vatrogasnih postrojbi:
1. javna vatrogasna postrojba koja se osniva za podruje opine ili grada, dobrovoljna ili
profesionalna,
2. postrojba dobrovoljnoga vatrogasnog drutva,
3. profesionalna vatrogasna postrojba u gospodarstvu,
4. postrojba dobrovoljnoga vatrogasnog drutva u gospodarstvu,
5. postrojba za brzo djelovanje (intervencijska postrojba).
lanak 74.
Navedene vatrogasne postrojbe obavljaju vatrogasnu djelatnost kao javnu slubu.
lanak 75.
Jedinice lokalne samouprave ustrojavaju vatrogasnu slubu na temelju procjene ugroenosti i
plana zatite od poara.
Gospodarski subjekti ustrojavaju vatrogasnu slubu na temelju procjene ugroenosti i plana
zatite od poara koji moraju biti izraeni sukladno Pravilniku o kategorizaciji graevina,
graevinskih dijelova i prostora u odreene kategorije ugroenosti.
lanak 76.
Bez obzira na utvreno podruje odgovornosti ili podruje djelovanja, vatrogasne postrojbe
dune su sudjelovati na vatrogasnoj intervenciji sukladno zapovjedi nadlenog vatrogasnog
zapovjednika (upanijskog ili glavnog).
21
6. PROVEDBA VATROGASNE DJELATNOSTI

6.1. Preventivne aktivnosti
lanak 77.
U okviru same definicije vatrogasne djelatnosti posebno je istaknuto preventivno djelovanje,
odnosno provedba preventivnih mjera zatite od poara.
Pritom se ne govori o nadzoru nad provedbom preventivnih mjera zatite od poara
propisanih Zakonom o zatiti od poara, ve o preventivnom djelovanju u okviru provedbe
vatrogasne djelatnosti.
Najei oblici preventivnog djelovanja vatrogasnih organizacija su:
- provedba informativno-promidbene djelatnosti u vatrogastvu,
- provedba raznih oblika osposobljavanja i edukacije,
- organizacija seminara i savjetovanja,
- provedba razliitih aktivnosti u podruju zatite okolia i sl.
6.1.1. Preventivni pregledi
lanak 78.
Prigodom provedbe preventivnih pregleda u kuanstvima, tvrtkama i javnim objektima, voditelj
pregleda mora pojasniti vlasniku odnosno odgovornoj osobi zakonsku podlogu za obavljanje
pregleda.
Preventivni pregled temeljem Zakona o zatiti od poara moe se obaviti samo uz odobrenje
vlasnika ili korisnika stana odnosno objekta.
Tijekom provedbe preventivnih pregleda vatrogasci mogu traiti specifine podatke i
informacije te na osnovu njih daju strune naputke, upozorenja, savjete i prijedloge.
Podaci prikupljeni prigodom pregleda zapisuju se u odgovarajui zapisnik te predstavljaju
slubenu odnosno poslovnu tajnu. Po jedan primjerak zapisnika ostaje vlasniku ili korisniku objekta
odnosno vatrogasnoj organizaciji.
U sluaju nalaenja takve nepravilnosti koja predstavlja neposrednu opasnost za nastanak i
irenje poara, a vlasnik odnosno korisnik istu sustavno ne otklanja, vatrogasna organizacija o
istome izvjeuje nadlenu inspekcijsku slubu.
6.2. Operativni ustroj vatrogasnih postrojbi
lanak 79.
Operativne formacijske jedinice vatrogasaca u okviru odreene vatrogasne postrojbe opisane
su u sljedeem poglavlju ove publikacije (Vjebovne radnje i postupci).
6.3. kolovanje, osposobljavanje i usavravanje vatrogasaca
lanak 80.
Vatrogasci koji obavljaju odreene dunosti u vatrogasnoj organizaciji moraju biti kolovani
odnosno struno osposobljeni.
Pod pojmom kolovanja podrazumijeva se kolovanje profesionalnih vatrogasaca koje se
provodi po programima Ministarstva znanosti, prosvjete i porta.
Pod strunom osposobljenou podrazumijeva se struna sprema, odnosno poloen ispit za
odreeno zvanje u dobrovoljnom vatrogastvu, kao i odreeni sta proveden u operativnoj
vatrogasnoj postrojbi na odgovarajuim poslovima.
lanak 81.
Struno osposobljavanje i usavravanje za specijalnosti vatrogasaca obavlja se putem kola,
seminara i drugih oblika nastave, polaganjem ispita za odreeno zvanje, odnosno specijalnosti u
dobrovoljnom vatrogastvu, kao i praktinim radom u vatrogasnoj postrojbi.
Osposobljavanje i usavravanje vri se u skladu s odredbama Zakona o vatrogastvu Republike
Hrvatske, Pravilnika o programu osposobljavanja i usavravanja vatrogasnih kadrova odnosno
programa koje provodi Uilite vatrogastva i zatite i spaavanja.
22
6.3.1. Zvanja i dunosti

lanak 82.
Vatrogasac je obvezan stalno se struno osposobljavati i usavravati kako bi to uspjenije
mogao obavljati postavljene zadatke.
Vatrogasni zapovjednici duni su brinuti se o svakom pripadniku vatrogasne postrojbe i
njegovom osposobljavanju u skladu sa zakonskim i drugim propisima te opim aktima.
lanak 83.
Pravilnikom o jedinstvenom obliku i kroju odore lanova vatrogasnih postrojbi te oznakama
zvanja utvruju se zvanja i dunosti u svim ustrojbenim cjelinama vatrogastva u Republici Hrvatskoj.
6.4. Uzbune
lanak 84.
Uzbuna se daje da bi se vatrogasna postrojba u to kraem roku pripremila za pokret i
intervenciju.
Uzbuna se moe dati radi intervencije u gaenju poara i spaavanju, zatiti od elementarnih
nepogoda, obuke i provjere pripravnosti.
Uzbunu daje vatrogasni zapovjednik, deurni u vatrogasnom operativnom centru odnosno
centru 112 ili ovlatena osoba ugovorenim znakom i raspoloivim sredstvima.
lanak 85.
Postupci za uzbunu reguliraju se uputama koje propisuje zapovjednitvo vatrogasne postrojbe
odnosno nadlenih viih vatrogasnih organizacija.
lanak 86.
Uzbuna za intervenciju daje se po primljenoj dojavi poara, nesree, nepogode i sl.
Prilikom gaenja poara te spaavanja ljudi i imovine vatrogasna postrojba izvodi akciju
prema odredbama Zakona o vatrogastvu, Zakona o zatiti od poara, Plana zatite od poara i
naelima vatrogasne taktike.
lanak 87.
Uzbuna radi provjere pripravnosti (obuke) provodi se kao provjera osposobljenosti i
spremnosti vatrogasne postrojbe za izvrenje predvienih zadataka. Tom se provjerom sagledava i
ocjenjuje:
- odaziv i brzina dolaska lanova vatrogasne postrojbe na zborno mjesto,
- postupci vatrogasne postrojbe po odreenim fazama ili u cjelini,
- osposobljenost vatrogasne postrojbe u rukovanju sa spravama i opremom.
Uzbunu ovog oblika planira i nareuje nadleni vatrogasni zapovjednik.
lanak 88.
Uzbuna radi pripravnosti daje se vatrogascima u sluaju oekivanja odreenih elementarnih
nepogoda (poplave, umski poari i slino).
lanak 89.
Uzbuna radi zatite od elementarnih nepogoda izvodi se po odredbama zakona o zatiti od
elementarnih nepogoda.
lanak 90.
Zapovjednik profesionalne vatrogasne postrojbe, zapovjednik dobrovoljnog vatrogasnog
drutva, zapovjednik vatrogasne zajednice opine, grada ili podruja, upanijski vatrogasni
zapovjednik, naelnik Hrvatske vatrogasne zajednice i glavni vatrogasni zapovjednik mogu radi
obuke narediti javnu ili tihu uzbunu.
Javna uzbuna daje se uz prethodno obavjetavanje puanstva koje obitava na prostoru koji
pokriva signal javne uzbune.
Za javnu uzbunu primjenjuju se zakonom predvieni znaci.
Tihu uzbunu daje nadleni vatrogasni zapovjednik osobno ili preko nekog drugog vatrogasca s
pismenim ovlatenjem. Kod tihe uzbune pozivaju se vatrogasci na intervenciju telefonom, radijskom
postajom ili tekliem.
23
6.5. Izvoenje vatrogasnih intervencija

Postupci i nadlenosti na intervenciji propisani su Zakonom o vatrogastvu.
lanak 91.
Vatrogasnom intervencijom, koja se obavlja zbog nastalog poara, eksplozije, nesree ili
druge opasne situacije (u daljnjem tekstu: dogaaj) zapovijeda zapovjednik u vatrogasnoj postrojbi
koja je prva zapoela s intervencijom.
Kada je na mjesto dogaaja prva izala vatrogasna postrojba dobrovoljnoga vatrogasnog
drutva, zapovjednik te postrojbe zapovijeda vatrogasnom intervencijom do dolaska javne
vatrogasne postrojbe kada zapovijedanje intervencijom preuzima zapovjednik u toj postrojbi.
Ako zapovjednik koji zapovijeda vatrogasnom intervencijom ocijeni da raspoloivim
sredstvima i snagama nije u mogunosti uspjeno obaviti intervenciju, o dogaaju odmah izvjeuje
nadreenoga vatrogasnog zapovjednika koji preuzima zapovijedanje intervencijom.
Kada dogaaj prelazi granice opine ili grada zapovijedanje vatrogasnom intervencijom
preuzima zapovjednik vatrogasnih postrojbi vatrogasne zajednice podruja ako isti postoji ili
upanijski vatrogasni zapovjednik.
Glavni vatrogasni zapovjednik moe preuzeti zapovijedanje vatrogasnom intervencijom na
teritoriju Republike Hrvatske ili odrediti zamjenika ili pomonika sukladno svojoj prosudbi o
uinkovitosti takvog odreenja.
Vatrogasnom intervencijom kod pravne osobe koja ima profesionalnu vatrogasnu postrojbu u
gospodarstvu, osnovanu sukladno ovom Zakonu, zapovijeda zapovjednik te vatrogasne postrojbe.
Vatrogasna intervencija na vojnim objektima obavlja se na zahtjev i uz prisustvo ovlatene
osobe oruanih snaga Republike Hrvatske.
lanak 92.
Javne ovlasti vatrogasnih postrojbi na vatrogasnim intervencijama navedene su u Zakonu o
vatrogastvu, a temeljim istih vatrogasna postrojba moe:
1. ulaziti u dom bez privole stanara, ako se otklanja izravna ozbiljna opasnost za ivot i
zdravlje ljudi ili imovine veeg opsega,
2. zabraniti promet vozila i pristup nepozvanim osobama u blizini mjesta intervencije do
dolaska policije,
3. pozvati policiju glede osiguranja mjesta dogaaja te poduzimati druge potrebne mjere radi
sprjeavanja nastajanja tetnih posljedica,
4. izmjestiti osobe i ukloniti stvari iz susjednih graevina koje su ugroene nastalim
dogaajem,
5. prekinuti dovod elektrine energije i plina,
6. djelomino ili potpuno ograniiti dovod vode potroaima u zoni pojave poara ili itavom
naselju, radi osiguranja potrebne koliine vode za gaenje poara,
7. koristiti vodu iz svih izvora, bez obzira kome pripadaju, bez plaanja naknade,
8. djelominog ili potpunog ruenja graevina preko koje bi se poar mogao proiriti, ako se
irenje poara ne moe sprijeiti na drugi nain,
9. posluiti se tuim prometnim sredstvima radi prijevoza osoba stradalih u dogaaju u najbliu
zdravstvenu ustanovu, ili radi prijevoza osoba na mjesto dogaaja.
Zapovjednik vatrogasne intervencije nareuje poduzimanje navedenih mjera.
lanak 93.
Zapovjednik vatrogasne intervencije moe iznimno odobriti ili narediti punoljetnoj osobi da
obavlja pojedine pomone i manje sloene poslove tijekom vatrogasne intervencije, ako je to prijeko
potrebno radi uspjenosti intervencije.
lanak 94.
Zapovjednik vatrogasne intervencije odgovoran je za uspjeno voenje intervencije i uvanje
poarita od ponovnog aktiviranja te je duan sauvati tragove i predmete koji mogu posluiti za
utvrivanje uzroka dogaaja.
24
lanak 95.
Glavni vatrogasni zapovjednik ili njegov zamjenik moe narediti svakoj vatrogasnoj postrojbi
da sudjeluje u vatrogasnoj intervenciji na teritoriju Republike Hrvatske s odreenim brojem
vatrogasaca i tehnikom opremom, te zatraiti pomo oruanih snaga Republike Hrvatske.
upanijski vatrogasni zapovjednik ili njegov zamjenik moe narediti svakoj vatrogasnoj
postrojbi s podruja upanije da sudjeluju u vatrogasnoj intervenciji na podruju za koje je nadlean,
s odreenim brojem vatrogasaca i tehnikom opremom.
lanak 96.
U sluaju nastanka dogaaja koji nije poprimio obiljeja prirodne nepogode, a koji zahtijeva
angairanje veeg broja osoba i opreme, gradonaelnik, odnosno naelnik opine na ijem podruju
je nastao dogaaj ili osoba koju on za to ovlasti, na zahtjev upanijskog vatrogasnog zapovjednika ili
njegovog zamjenika, moe:
1. narediti sudjelovanje svih sposobnih osoba s podruja Grada Zagreba, grada, odnosno
opine starijih od 18 godina u obavljanju pomonih poslova na intervenciji i spaavanju ljudi i
imovine ugroenih nastalim dogaajem,
2. narediti da se stave na raspolaganje alat, prijevozna, tehnika i druga sredstva za potrebe
intervencije i za spaavanje ljudi i imovine ugroenih nastalim dogaajem.
lanak 97.
U sluaju nastanka dogaaja koji zahtijeva sudjelovanje snaga s podruja dvije ili vie
upanija, a nije poprimio obiljeja prirodne nepogode (katastrofe), vatrogasnu intervenciju vodi
glavni vatrogasni zapovjednik.
lanak 98.
U sluaju nastanka dogaaja koji poprimi obiljeje prirodne nepogode (katastrofe), upanijski
vatrogasni zapovjednik o tome e obavijestiti upana, nakon ega e upan aktivirati stoer civilne
zatite (zapovjednitvo zatite i spaavanja), a upravljanje intervencijom spaavanja ljudi i imovine
ugroenih nastalim dogaajem preuzima stoer (zapovjednitvo zatite i spaavanja), u radu kojega
sudjeluje upanijski vatrogasni zapovjednik.
6.5. Komuniciranje u vatrogastvu

lanak 99.
Pripadnici vatrogasnih organizacija koji obnaaju dunosti na bilo kojoj razini duni su u praksi
primjenjivati opeprihvatljive norme meuljudske komunikacije.
Ista se obveza odnosi na komuniciranje unutar hijerarhije vatrogasne organizacije, ali i u
pogledu kontakata s javnou (direktnih ili putem medija).
Svaka vatrogasna organizacija duna je imenovati osobu za informiranje sredstava javnog
priopavanja o aktivnostima organizacije (intervencije, vjebe i sl.).
25
7. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 100.
Tumaenje odredaba ovih Pravila daje Predsjednitvo Hrvatske vatrogasne zajednice.
lanak 101.
Ova Pravila stupaju na snagu u danom donoenja, a primjenjuju se u roku od 8 dana od
objave u Vatrogasnom vjesniku.
lanak 102.
Vatrogasne organizacije svih ustrojbenih oblika u Republici Hrvatskoj dune su uskladiti svoje
djelovanje s odredbama ovih Pravila u roku od 6 mjeseci od objave u Vatrogasnom vjesniku.
26
VJEBOVNI POSTUPCI I RADNJE
27
UVOD
Vjebovni postupci i radnje obraeni su u ovom materijalu temeljem potreba svakodnevnih
aktivnosti u vatrogasnim postrojbama, temeljen na iskustvima i tradiciji hrvatskog vatrogastva.
Svrha vjebovnika je jedinstven i struan pristup u odravanju nastave za vatrogasna zvanja
te kvalitetan i sveobuhvatan rad vatrogasca kao pojedinca odnosno kao lana vatrogasne postrojbe.
Kvalitetnim provoenjem odredbi ovog vjebovnika dobiva se skladan, ujednaen rad,
poveava se stega i motiv za tono obavljanje postavljenih zadaa, kao i kvalitetno izvravanje
zapovijedi.
Nakana autora je da svi vatrogasci znaju i primjenjuju odredbe ovog vjebovnika kako bi ih
nakon provedene obuke mogli primijeniti u svakodnevnom ivotu, radu i djelovanju vlastitih
profesionalnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih drutava.
28
1.
OPE ODREDBE
Vjebovne postupke izvode pojedinci i postrojbe.

Postrojbe veliine odjeljenja i voda izvode vjebovne postupke u propisanim strojevima, a satnije i
vee postrojbe (bojne) u poredcima.
Stroj poredak je raspored u kojem su vatrogasci, vozila i druga tehnika sredstva u postrojbama,
postrojeni po elu i dubini na odreenim odmacima i razmacima.
Zapovjednik izdajui zapovijed odreuje u koji e se zborni stroj poredak, postrojiti postrojba.
Vrsta - ine vatrogasci koji stoje u stroju poretku jedan do drugog
Odmak izmeu vatrogasaca je udaljenost koja se mjeri od lakta jednog do lakta drugog vatrogasca.
Red (kolona) ine vatrogasci koji stoje u stroju poretku jedan drugom u zatiljak. Ako za
vatrogascem iz jedne vrste ne stoji drugi vatrogasac, takav se red naziva nepotpun. Zadnji red mora
uvijek biti potpun.
Razmak je udaljenost izmeu vatrogasaca mjerena od stopala do vrha prstiju narednog vatrogasca.
Zapovjednik postrojbe prije postrojavanja odreuje mjesto, vrstu postrojavanja, odjeu i opremu.
Nakon postrojavanja provjerava brojno stanje, vanjski izgled lanova, ujednaenost i prilagoenost
osobne opreme (npr. kaciga, radni opasa).
29
2. POSTROJAVANJE
2.1 .
2.1.1.
2.1.2.
2.1.3.
2.1.4.
FORMACIJE
GRUPA
ODJELJENJE
VOD
SATNIJA
I Grupa
II Grupa
I ODJELJENJE
(2 lana)
(3 - 9 lanova)
(2 - 3 odjeljenja)
(2 i vie vodova)
III Grupa
IV Grupa
10
V Grupa
II ODJELJENJE
11 12
13 14
15 16
17 18
VI Grupa
VI Grupa
VII Grupa
VIII Grupa
I Grupa
II Grupa
I ODJELJENJE
III ODJELJENJE
III Grupa
IV Grupa
10
V Grupa
II ODJELJENJE
II VOD
I VOD
SATNIJA
Skica 2.1. Formacije
11 12
13 14
15 16
17 18
VI Grupa
VI Grupa
VII Grupa
VIII Grupa
III ODJELJENJE
2.2
NAIN POSTROJAVANJA - POZICIJE LANOVA

Postrojavanje vatrogasaca najee je: u vrstu, dvije vrste, kolonu, dvije kolone i etiri kolone.
2.2.1. VRSTA - JEDNOVRSNI STROJ

Vrsta je postrojavanje, u kojem vatrogasci stoje jedan pored drugoga na odmaku 0,10 m. U
vrstu se postrojava grupa i odjeljenje, a rjee i vee postrojbe.
Skica 2.2.
Postrojavanje vatrogasnog
odjeljenja od 9 vatrogasaca u
jednovrsnom stroju
2.2.2. DVIJE VRSTE DVOVRSNI STROJ

Dvije vrste je dvovrsni stroj u kojem su vatrogasci rasporeeni u dvije vrste tako da se
vatrogascima prve vrste nalaze u zatiljak vatrogasci druge vrste na odmaku 0,10 m i razmaku 1,10 m.
Skica 2.3.
Postrojavanje vatrogasnog odjeljenja od
9 vatrogasaca u dvovrsnom stroju
2.2.2.1. DVIJE VRSTE DVOVRSNI STROJ SKRAENO ODJELJENJE
Skica 2. 4.
6 vatrogasaca u dvovrsnom stroju
Skica 2.5.
3 vatrogasca u dvovrsnom stroju
2.2.2.2. DVIJE VRSTE DVOVRSNI STROJ IZDAVANJE ZAPOVIJEDI

Postrojavanje vatrogasnog odjeljenja za izvoenje vjebe obavlja se na zapovijed
zapovjednika: Odjeljenje u dvije vrste zbor!
Na izdanu zapovijed odjeljenje (9, 6 ili 3 vatrogasca) postrojava se u dvovrsni stroj.
Skica 2.6.
Pozicije lanova odjeljenja od 9 vatrogasaca
u dvovrsnom stroju pri izdavanju zapovijedi
Skica 2.7.
Pozicije lanova odjeljenja od 6
vatrogasaca u dvovrsnom stroju
pri izdavanju zapovijedi
Skica 2.8.
Pozicije lanova odjeljenja od 3 vatrogasca u
dvovrsnom stroju pri izdavanju zapovijedi
32
2.2.3. KOLONA
Kolonu ine postrojeni vatrogasci jedan za drugim u zatiljak na razmaku 1,10 m. Postrojavanje
vatrogasnog odjeljenja za izvoenje vjebe obavlja se na zapovijed zapovjednika: Odjeljenje
u kolonu po jedan - zbor!
Skica 2.9.
Postrojavanje vatrogasnog odjeljenja u kolonu po jedan
2.2.4. DVIJE KOLONE

Dvije kolone ine vatrogasci postrojeni (odjeljenjevod) jedan za drugim u zatiljak na razmaku
1,10 m i odmaku 0.10 m.
zapovjednika: Odjeljenje u kolonu po dva - zbor!
Skica 2.10.
Postrojavanje
vatrogasnog
odjeljenja u dvije kolone
2.2.5. ETIRI KOLONE

etiri kolone ine postrojeni vatrogasci (vod i vie formacije) jedan za drugim u zatiljak na
razmaku 1,10 m i odmaku 0.10 m.
Skica 2.11.
Postrojen
vatrogasni voda u
etiri kolone
Kod veih formacija, vatrogasci mogu biti postrojeni i u vie od etiri kolone,
33
2.2.6. PRESTROJAVANJE DVIJE VRSTE U ETIRI KOLONE

U etiri kolone dolazi se prestrojavanjem iz dvije vrste (dvovrsnog stroja):
Vod je uobiajeno postrojen u dvije vrste.
Zapovjednik izdaje zapovijed : Na parove prebroj - SE!
Na tu zapovijed vatrogasci u prvoj vrsti kreu s prebrojavanjem. Prvi u vrsti izgovori
Prvi! , sljedei do njega Drugi!, sljedei do njega Prvi! i tako do kraja vrste.
Vatrogasci u drugoj vrsti ne rade prebrojavanje, ve onaj koji stoji u zatiljak prvome je
takoer prvi odnosno onaj koji je prvoj vrsti drugi, vatrogasac iza njega je isto drugi.
Skica 2.12.
Vatrogasci postrojeni nakon zapovijedi
Na parove prebroji- SE!
Nakon prebrojavanja zapovjednik izdaje zapovijed : U etiri kolone prestroji- SE!

Na tu zapovijed svi vatrogasci okreu se na desno (prvi dio radnje), pravei dvije kolone.
Skica 2.13.
Vatrogasci prestrojeni u dvije kolone
(prvi dio radnje)
Prvi se okreu samo na desno, a drugi na desno, te iskorauju desnom nogom u desno i
naprijed zauzimajui stav s desne strane prvih (drugi dio radnje).
Skica 2. 14.
Vatrogasci prestrojeni u etiri kolone
(drugi dio radnje)
34
2.2.7. PRESTROJAVANJE ETIRI KOLONE U DVIJE VRSTE

Povratak iz etiri kolone u dvije vrste dolazi se prestrojavanjem:
Zapovjednik izdaje zapovijed : U dvije vrste prestroji- SE!
Na tu zapovijed svi vatrogasci okreu se na lijevo (prvi dio radnje), pravei etiri vrste.
Skica 2.15.
Vatrogasci prestrojeni u etiri vrste
(prvi dio radnje)
Prvi se okreu samo na lijevo, a drugi na lijevo, te iskorauju lijevom nogom u lijevo i
naprijed zauzimajui stav s lijeve strane prvih (drugi dio radnje).
Skica 2.16.
Vatrogasci u prestrojavanju u dvije vrste
(drugi dio radnje)
Skica 2.17.
Vatrogasci prestrojeni u dvije vrste
35
3.
ZAUZIMANJE STAVA VATROGASAC POJEDINAC / VATROGASAC

U STROJU
Osnovni stavovi su:
pozor
na mjestu odmor
na desno (na lijevo) ravnaj se
pozdrav
zatiljak
3.1. STAV POZOR

Osnovni stav pozor zauzima se na zapovijed zapovjednika za postrojavanje (......... zbor!) i
na zapovijed Pozor!
Vatrogasac pojedinac ili u stroju u osnovnom stavu stoji pozorno. Koljena su prirodno
ispruena, pete se dodiruju, vrhovi stopala razmaknuti su za irinu stopala.
Gornji dio tijela je uspravan, prsa su prirodno izbaena. Ramena su u istoj visini i u
prirodnom poloaju.
Teina tijela poiva podjednako na stopalima obiju nogu.
Ruke su prirodno pruene s malo izboenim laktima, dlan dodiruje bedra, prsti su isprueni,
srednji prst je na stvarnom ili zamiljenom rubu hlaa.
Glava je prirodno uzdignuta, brada malo privuena prema vratu, a pogled usmjeren naprijed
u visini oiju.
Slika 3.1.
Slika 3.2.
Osnovni stav vatrogasca na zapovijed Pozor!
36
Slika 3.3.
Osnovni stav odjeljenja na zapovijed Pozor!
3.2.
STAV NA MJESTU ODMOR

Stav na mjestu odmor zauzima se na zapovijed Na mjestu - ODMOR! Vatrogasac
iskorauje krai korak u lijevu stranu, istovremeno obje ruke stavlja na lea. Desnom rukom hvata
zapee lijeve ruke. aka lijeve ruke je zatvorena. Ako lijevom hvata zapee desne ruke onda je
desna aka zatvorena.
Ovaj stav karakterizira prirodno oputen stav tijela.
Teina tijela ravnomjerno je rasporeena na oba stopala.
Slika 3.4.
Stav na mjestu odmor sprijeda
Slika 3.5.
Stav na mjestu odmor odostraga
37
3.3.
STAV "NA DESNO (LIJEVO) RAVNAJ SEm
Stav na desno (lijevo) ravnaj se koristi se kod poravnanja vatrogasaca u vrsti, a zauzima se
na zapovijed Na desno (lijevo) ravnaj - SE!
Na ovu zapovijed svi u vrsti, osim prvog na krilu, koji gleda ravno, okreu glavu u desno
(lijevo) i poravnavaju se prema prvome,
Po izvrenom poravnanju zapovjednik uvijek izdaje zapovijed Pozor!
Slika 3.6.
Stav na lijevo ravnaj se
3.4.
Slika 3.7.
Stav odjeljenja na lijevo ravnaj se
STAV "POZDRAV
(obraeno u toci 6. POZDRAVLJANJE)

3.5.
STAVU ZATILJAK'
Za poravnanje odjeljenje po dubini zapovjednik izdaje zapovijed U zatiljak!.
Na ovu zapovijed svaki vatrogasac u drugoj vrsti poravna se u zatiljak s vatrogascem u prvoj
vrsti na razmaku 1,10 m.
Ovo ravnanje se koristi i za poravnanje u koloni gdje se vatrogasci poravnaju jedan za
drugim na razmaku 1,10 m.
Skica 3.1.
Vatrogasci u dvovrsnom stroju u stavu zatiljak
Slika 3.8.
Odjeljenje u koloni na zapovijed U zatiljak!
38
3.6.
STAV ZAPOVJEDNIKA PRIJE I ZA VRIJEME IZDAVANJA ZAPOVIJEDI
3.6.1. Stav POZOR

Zapovjednik je prije izdavanja zapovijedi duan najprije sam zauzeti osnovni stav
pozor, a tek onda izdati eljenu zapovijed.
Nakon izdane zapovijedi Pozor! treba voditi rauna da vatrogasci ne stoje u tom stavu
dulje vrijeme. Ako se nita ne dogaa, treba ih otpustiti ili postaviti u stav na mjestu odmor.
Zapovjednik izdaje zapovijedi uvijek ispred stroja ili sa strane ako se vatrogasci kreu, ali
nikada iza njihovih lea.
Prilikom postrojavanja zapovjednik se postavi tako da se eljena formacija moe postrojiti
ispred njega, lijevo i desno kako bi on po zavrenom postrojavanju ostao na sredini postrojene
postrojbe. Treba predvidjeti dovoljno mjesta za postrojavanje i u dubinu.
3.6.2. Pozicija zapovjednika ispred stroja u mirovanju
1.10 m
Skica 3.2.
Pravilno postavljen zapovjednik i lanovi
odjeljenja za izvoenje vjebe
Skica 3.3.
Pravilno postavljen zapovjednik
prilikom izdavanja zapovijedi ispred stroja
3.6.3. Pozicija zapovjednika ispred stroja u kretanju
Skica 3.4.
u kretanju odjeljenja
Skica 3.5.
u kretanju voda
39
3.6.4. Pozicija zapovjednika sa strane stroja u kretanju odjeljenja

Radi lakeg nadzora nad strojem zapovjednik odjeljenja moe voditi odjeljenje sa strane. To
ini tako da mu je odjeljenje uvijek s njegove desne strane, a on se postavi na kraju prve treine
postrojenih lanova. Kod voda i veih formacija zapovjednik je uvijek ispred stroja.
1/3
2/3
3/3
Skica 3.6.
u kretanju odjeljenja- dvovrsni stroj
1/3
2/3
3/3
Skica 3.7.
Pravilno postavljen zapovjednik u kretanju odjeljenja postrojenog u kolonu
40
4.
4.1.
ZAPOVIJEDI
UVOD O ZAPOVIJEDIMA
Zapovijedi za vjebovne postupke vatrogasnih postrojbi izdaju se pojaanim glasom, kako bi

ih uli i razumjeli svi lanovi postrojbi.
Zapovijedi moraju biti jasne, glasne i potpune, a mogu biti istaknute i izvrne.
Istaknutom zapovijedi odreuje se koji vjebovni postupak treba izvesti i tko treba izvesti
(odjeljenje, vod), a izgovara se bez osobitog naglaavanja. Istaknute zapovijedi daju nadreeni
zapovjednici podreenim zapovjednicima.
Izvrna zapovijed je obvezujua za sve vatrogasce a ima pripremni i izvrni dio. Pripremnim
dijelom izvrne zapovijedi odreuje se to se mora izvesti, a izvrnim dijelom odreuje se vrijeme
izvoenja.
U pripremnom dijelu posljednji slog izgovara se malo razvueno kako bi se vatrogasci
pripremili, a izvrni dio odsjeeno, kako bi svi istodobno i slono izveli postupak.
4.2.
ZAPOVIJEDI ZA POSTROJAVANJE, PORAVNANJE I OTPUTANJE
4.2.1. Postrojavanje
Postrojavanje vatrogasnih postrojbi prikazati e se na primjeru vatrogasnog odjeljenja kao
najee formacije kojom se susreemo, ali isto vrijedi za sve druge formacije (od grupe do satnije).
zapovjednika: Odjeljenje u dvije vrste zbor! ili Odjeljenje u vrstu zbor!
Na izdanu zapovijed odjeljenje (9, 6 ili 3 vatrogasca) postrojava se u dvovrsni (jednovrsni)
stroj kako je ve prije prikazano u toci 2. (POSTROJAVANJE).
Postrojavanje vatrogasnog odjeljenja za npr. tranje u cilju tjelovjebe obavlja se na
zapovijed zapovjednika: Odjeljenje u dvije kolone zbor! ili Odjeljenje u kolonu zbor!
4.2.2. Poravnanje U cilju poravnanja vatrogasaca u vrsti izdaje se zapovijed Na desno (lijevo)
ravnaj SE! U cilju poravnanja vatrogasaca u koloni izdaje se zapovijed U zatiljak!
4.2.3. Oslobaanje - otputanje
Oslobaajui stav na mjestu odmor zauzima se na zapovijed Na mjestu ODMOR!
Kada se eli otpustiti postrojena postrojba ili pojedinac izdaje se zapovijed OTPUST!
Kada se eli otpustiti postrojba koja se kree izdaje se zapovijed Ot - PUST!
4.3.
OSNOVE IZDAVANJA ZAPOVIJEDI PONOVI (detaljnije u toci 9.1.)
Ako zapovjeeni postupak nije pravilno i dobro izveden, zapovjednik zapovijeda: Ponovi!
Na tu zapovijed vatrogasci zauzimaju stav u kojem su bili prije izdavanja zapovjedi. Svaki puta
kada je zapovjedio ponovi, zapovjednik prije izdavanja zapovjedi mora objasniti pogreku zbog koje
je zapovjedio ponovi.
41
5. OKRETI
Svi okreti izvode se brzo i odrjeito. Nakon izvedenog okreta treba ponovo zauzeti stav pozor.
Postoje slijedei okreti: nadesno, nalijevo i elom nazad, a mogu se izvoditi na mjestu ili u
kretanju.
Okreti nadesno i nalijevo iznose krunice (900), a elom nazad krunice (1800).
Okreti na mjestu izvode se na slijedee zapovijedi:
Nade SNO!
Nalije VO!
elom na ZAD!
5.1.
OKRETI NA MJESTU
5.1.1. Okret na desno izvodi se u dva razdjela:
- prvi razdjel vatrogasac se okree na peti desne i prstima lijeve noge, zadravajui pri
tome pravilan poloaj tijela i ruku. Pri okretu noge se ne savijaju u koljenima, teina tijela
prenosi se na desnu nogu.
- drugi razdjel lijeva noga se hitro primakne do desne.
Slika 5.1.
Stav pozor prije okreta
Slika 5.2.
Prvi razdjel
Slika 5.3.
Drugi razdjel - okret
5.1.2. Okret na lijevo izvodi se isto u dva razdjela:

- prvi razdjel vatrogasac se okree na peti lijeve i prstima desne noge, zadravajui pri
tome pravilan poloaj tijela i ruku. Pri okretu noge se ne savijaju u koljenima, teina tijela
prenosi se na lijevu nogu.
- drugi razdjel desna noga se hitro primakne do lijeve.
5.1.3. Okret elom nazad izvodi se istim postupkom kao i okret na lijevo.
Slika 5.1.
Stav pozor prije okreta
Slika 5.4.
Prvi razdjel
42
Slika 5.5.
Drugi razdjel - okret
5.1.4. Otpust
Na zapovijed Otpust! vatrogasac kao pojedinac, ako je bio u stavu pozor, najprije rukom
pozdravi zapovjednika. Kada mu ovaj uzvrati pozdrav, sputa ruku, okree se elom nazad i odlazi.
Ako je bio u stavu na mjestu odmor, najprije zauzme stav pozor, a onda primjeni prethodno
opisani postupak.
Na zapovijed Otpust!, odjeljenje (vod, ) koje je bilo u stavu pozor, ne mijenja stav ve
prieka pozdrav zapovjednika koji to ini rukom, a kad on spusti ruku lanovi odjeljenja (voda,)
okreu se elom nazad i odlaze.
Ako je odjeljenje bilo u stavu na mjestu odmor, svi lanovi najprije zauzmu stav pozor, a
onda primjene prethodno opisani postupak.
5.2.
OKRETI U KRETANJU
Za razliku od okreta na mjestu, okreti u kretanju i okreti u kretanju treim korakom, u

vatrogastvu se rijetko koriste i nemaju praktinu primjenu.
Okreti u kretanju izvode se na slijedee zapovijedi:
Na - de SNO!
Na - lije VO!
elom - na ZAD!
5.2.1. Okret na desno u kretanju izvodi se u dva razdjela:
- prvi razdjel vatrogasac koji se kree, na izvrni dio zapovijedi (koji se izgovara pod
desnom nogom), iskorai jo jedan polukorak lijevom nogom;
- drugi razdjel okrene se na prstima obiju nogu na desno i desnom nogom produi
kretanje u zapovjeenom smjeru.
5.2.2. Okret na lijevo u kretanju izvodi se u dva razdjela:
lijevom nogom), iskorai jo jedan polukorak desnom nogom;
- drugi razdjel okrene se na prstima obiju nogu na lijevo, i lijevom nogom produi
kretanje u zapovjeenom smjeru.
5.2.3. Okret elom nazad u kretanju izvodi se u tri razdjela:
lijevom nogom) iskorai jo jedan polukorak desnom nogom s osloncem na prednji dio
stopala;
- drugi razdjel okrene se na prstima obiju nogu na lijevo i poslije okreta teinu prebaci na
lijevu nogu;
- Trei razdjel iskorai desnom nogom i produi kretanje. Pri okretu ruke su prislonjene
uz tijelo.
5.3. OKRETI U KRETANJU TREIM KORAKOM
Pri kretanju treim korakom okret se izvodi po istoj zapovijedi i na isti nain kao i pri kretanju
korakom. Poslije okreta produuje se treim korakom.
43
6.
POZDRAVLJANJE
Vatrogasci odjeveni u odoru meusobno se pozdravljaju potujui zvanje ili dunost.

Vatrogasac s niim zvanjem duan je pozdraviti vatrogasca koji ima vie zvanje, a ovaj mu je duan
otpozdraviti. Vatrogasci istih zvanja pozdravljaju se istovremeno.
6.1.
POZDRAVLJANJE U MJESTU
Vatrogasci pozdravljaju rukom kada se ne nalaze u stroju ili okretom glave kada su postrojeni.
6.1.1. POZDRAVLJANJE POJEDINCA
Vatrogasac kao pojedinac (van stroja) pozdravlja desnom rukom.
To ini na slijedei nain:
Zauzme stav pozor, podie desnu ruku pored tijela i kaiprst
stavlja u visinu sljepoonice.
Ostali prsti su isprueni i sastavljeni, dlan je okrenut prema licu.
Lakat je prirodno savijen u visini desne strane prsa.
Lijeva ruka je prirodno ispruena s malo izboenim laktom,
dlan dodiruje bedra, prsti su isprueni, srednji prst je na
stvarnom ili zamiljenom rubu hlaa.
Ovakav nain pozdrava vrijedi s kapom ili s kacigom na glavi,
odnosno bez njih.
Slika 6.1. Pozdravljanje vatrogasca rukom
6.1.2. POZDRAVLJANJE U STROJU

Ako se pozdravlja odjeljenje, ono se uvijek postrojava u dvovrsni stroj, osim odjeljenja
manjeg od pet vatrogasaca.
Vatrogasci postrojeni u odjeljenje (vod, ) pozdravljaju stavom pozor i okretom glave.
Na zapovijed Pozdrav! svi postrojeni vatrogasci zauzimaju osnovni stav pozor, a samo
pogledom prate trenutno dogaanje (podnoenje prijavka, podizanje zastave).
Na zapovijed: Pozdrav na lije-VO (na de SNO)! svi postrojeni vatrogasci zauzimaju
osnovni stav pozor, okreu glave na lijevo (na desno) i pogledom prate trenutno dogaanje (dolazak
vieg zapovjednika, sveanog gosta, i sl.). Zapovijed se izdaje kada npr. vii zapovjednik doe na
15 do 20 koraka od odjeljenja. Postrojeni vatrogasci pogledom i laganim okretanjem glave prate
njegov dolazak.
Nakon izdane zapovijedi za pozdrav, zapovjednik obvezno izdaje zapovijed Po -ZOR!, a
nakon toga moe zapovjediti Na mjestu ODMOR!, OTPUST! ili neto tree to ovisi o
daljnjem radu.
Slika 6.2. Pozdrav odjeljenja okretom glave
6.2. POZDRAVLJANJE U KRETANJU

6.2.1. POZDRAVLJANJE U KRETANJU - POJEDINCA
Pozdravljanje u kretanju je postupak namijenjen za zapovjednike koji vode odjeljenje
(vod,).
Stav zapovjednika koji pozdravlja u biti je isti kao i kod pozdrava na mjestu, izuzev to se
kree i to pogledom prati vieg zapovjednika, uzvanike, zastavu ili lanove odjeljenja (voda, )
koje pozdravlja.
Zapovjednik koji pozdravlja, die ruku na pozdrav kada se priblii na 10 koraka onome koga
e pozdraviti i istodobno prelazi u vjebovni korak.
Slika 6.3. Pozdrav zapovjednika u kretanju

6.2.2. POZDRAVLJANJE U KRETANJU - SA STROJEM
Zapovjednik koji vodi odjeljenje (vod, ), kada se priblii na 10 koraka onome koga e
pozdraviti, ovisno s koje je on strane, zapovijeda: Pozdrav na de SNO! ili Pozdrav na
lije VO!.
Na ovu zapovijed odjeljenje (vod, ) prelazi iz obinog u vjebovni korak i istodobno okree
glave i pogledom prati onog/one koje pozdravljaju, osim elnog koji je na oznaenoj strani. elni i
dalje gleda ravno ispred sebe odravajui pravac kretanja.
Zapovjednik koji vodi odjeljenje (vod, ) takoer se kree vjebovnim korakom i pozdravlja
kao pojedinac.
Kada
zaelje
proe
pored
onog/onih
koje
su
pozdravljali,
zapovjednik sputa ruku i zapovijeda: Po
ZOR! Na ovu zapovijed vatrogasci
okreu glavu ravno i produuju kretanje
obinim korakom.
Ako zapovjednik eli otpustiti
vatrogasce u mirovanju on izdaje
zapovijed: OTPUST!, a ako to eli
uiniti dok se jo kreu, zapovijeda: Ot
PUST! Na ovu zapovijed odjeljenje (vod,
) stane, vatrogasci zauzmu stav pozor i
kad ih zapovjednik pozdravi okreu se
elom nazad te slobodno odlaze.
Slika 6.4. Pozdrav odjeljenja u kretanju

45
6.3. POSTUPCI KOD INTONIRANJA HIMNI

6.3.1. POSTUPCI VATROGASACA U STROJU
Za vrijeme intoniranja (sviranja ili pjevanja) dravne i/ili vatrogasne himne vatrogasci postrojeni
u odjeljenje (vod, ) stoje u osnovnom stavu pozor tj. na pozdrav. Zapovjednik, ako je izdvojen,
(ispred ili sa strane) pozdravlja rukom. Pogled je uperen prema mjestu dogaanja (npr. dizanje
zastave).
Po intoniranju himne zapovjednik moe izdati zapovijed: Po ZOR! i Na mjestu
ODMOR!, a ako on to ne uini lanovi postrojbe sami zauzmu taj stav.
6.3.2. POSTUPCI VATROGASCA VAN STROJA
Ako se vatrogasac zatekne za vrijeme intoniranja himni, van stroja zauzima stav za
pozdravljanje pojedinca u mjestu (toka 6.1.1.), tijelom okrenut prema mjestu dogaanja (npr.
dizanje zastave).
6.3.3. POSTUPCI VATROGASCA U ZATVORENOM PROSTORU
Pri ulasku u zatvorenu prostoriju iz pijeteta prema dravnim,

vatrogasnim i religioznim simbolima (zastava, grb, raspelo),
vatrogasci samoinicijativno skidaju kapu, a ponovo ju vraaju na
glavu tek po izlasku iz prostorije.
U zatvorenom prostoru (dvorani) pri poetku intoniranja
himne svi vatrogasci postavljaju se u osnovni stav pozor tj. na
pozdrav. Po zavretku vraaju se u prethodne pozicije.
Slika 6.5. Stav za vrijeme intoniranja himne u dvorani
6.4. POZDRAV DOMOVINI

Vatrogasci su postrojeni u odjeljenje (vod, ) i nalaze se u osnovnom stavu pozor.
Na zapovijed Pozdrav! svi postrojeni vatrogasci zauzimaju stav pozor i pogledom, prate
trenutno dogaanje (dolazak vieg zapovjednika i podnoenje prijavka).
Kada vii zapovjednik doe ispred postrojbe, zapovjednik postrojbe mu preda prijavak, a on
se okree prema postrojbi, podie ruku na pozdrav i pozdravlja postrojbu pozdravom Vatrogasci
pozdrav - DOMOVINI!
Na njegov pozdrav vatrogasci jednoglasno otpozdrave rijeju: POZDRAV!
Nakon izdane zapovijedi za pozdrav, zapovjednik obvezno izdaje zapovijed Po - ZOR!, a
nakon toga moe zapovjediti Na mjestu ODMOR!, OTPUST! ili neto tree ovisno o daljnjem
radu.
46
Slika 6.6. Vatrogasci pozdrav domovini!
6.5. POASNI POZDRAV

Za poasni pozdrav zapovijed je Poasni po ZDRAV! lanovi postrojbe zauzimaju stav
i provode radnje kao i kod pozdrava.
Poasnim pozdravom iskazuje se pozdrav u najsveanijim prilikama kao to su poast
zastavi (toka 10. ovog poglavlja), poast pokojnom vatrogascu (vidi protokol sprovoda) i sl.
6.6. PRILAENJE ZAPOVJEDNIKU

Vatrogasac prilazi zapovjedniku obinim korakom, osim kada predaje prijavak ispred
postrojbe. Na razmaku od 5 6 koraka od zapovjednika zauzima vre dranje gledajui ga ravno
u oi.
Prilazi mu na dva do tri koraka, zaustavlja se, zauzima stav pozor, pozdravlja rukom i obraa
se, na primjer:
Ako je neposredno pozvan: Izvolite gospodine zapovjednie! Ako ga zapovjednik
ne poznaje, predstavlja se (zvanje, ime i prezime).
Ako je posredno pozvan: Gospodine zapovjednie zvali ste me! Ako ga
zapovjednik ne poznaje predstavlja se.
Ako prilazi zapovjedniku, a zapovjednik ga nije pozvao: Gospodine zapovjednie
molim (kratko obrazlae svoj zahtjev). Ako ga zapovjednik ne poznaje, predstavlja
se.
Poslije obraanja zapovjedniku, vatrogasac zauzima stav na mjestu odmor i daljnji razgovor
obavlja u tom stavu ili stavu kojeg odredi zapovjednik.
Kada je razgovor zavren, zapovjednik daje zapovijed OTPUST! Na tu zapovijed
vatrogasac pozdravi, postupi kako je predvieno na zapovijed otpust. (vidi toku 5.1.4.) i odlazi.
47
7. KRETANJE
7.1.
VRSTE I NAIN KRETANJA

Pojedinac ili postrojba mogu se kretati: korakom, treim korakom i trkom.
Kretanje uvijek poinje lijevom nogom.
Za kretanje korakom, brzina je od 114 do 116 koraka u minuti, za kretanje treim korakom
ona iznosi 160 do 170 koraka u minuti, a za kretanje trkom nije odreen broj koraka, ve se
udaljenost svladava u najkraem vremenu. Duina koraka kreui se korakom priblino je oko 75
cm, dok duljina koraka kreui se trkom nije odreena.
Kod kretanja ruke su slobodno oputene i u laktima se gibaju u ritmu kretanja, najvie do
visine opasaa (900).
7.2.
KORAK
7.2.1. VRSTE KORAKA

Korak moe biti: vjebovni, obini i slobodni.
Vjebovni korak primjenjuje se
kada postrojba iskazuje poast
u kretanju, kada zapovjednik
predaje
prijavak
ispred
postrojbe i pri svim vjebovnim
postupcima.
Slika 6.7. Vjebovni korak

Obini korak primjenjuje se u svim ostalim prilikama.
Kod kretanja obinim korakom svi vatrogasci istodobnu se kreu u korak pod istu nogu.
Slika 6.8. Odjeljenje u kretanju

obinim korakom
48
Slobodni korak primjenjuje se: u kretanju preko mosta, podvodnog, zaleenog i strmog
terena i u drugim slinim (neuobiajenim) uvjetima. Kod kretanja slobodnim korakom vatrogasci se
ne kreu u korak pod istu nogu.
7.2.2. KRETANJE KORAKOM
Kretanje pojedinca ili postrojbe, ako se u zapovijedi ne precizira vrsta koraka - vjebovnim je
korakom. Primjer zapovjedi: Vatrogasac stu PAJ!
Odjeljenje stu PAJ!
Na tu zapovijed lijevom se nogom iskorai naprijed tako da je noga savijena u koljenu,
stopalo je prstima blago okrenuto prema tlu i podignuto15 cm. Zatim se noga u koljenu malo isprui i
vrsto vrati na tlo. U tom se trenutku noga potpuno ispravi (zategne) u koljenu i teina tijela se
prenese na nju. Desna noga je ispruena. Kad se teina tijela prenese na lijevo nogu, desnom se
nogom nastavi kretanje na isti nain kao i lijevom.
Kretanje npr. odjeljenja obinim korakom zapoinje na zapovijed:
Odjeljenje obinim korakom stu PAJ!
Ako se eli pokrenuti npr. vod i to slobodnim korakom, zapovijeda se:
Vod slobodnim korakom stu PAJ!
U sluaju prestrojavanja te potrebe pristizanja elnih lanova postrojbe, vatrogasci se mogu
kretati i kraim korakom (do 20 cm). Da bi elni vatrogasci iz kretanja korakom normalne duljine
preli u kretanje kraim korakom zapovijeda se: Kraim kora KOM!
Da se pak iz kretanja kraim korakom prijee u korak normalne duljine zapovijeda se:
Punim kora KOM!
Iz kretanja vjebovnim korakom u kretanje obinim i iz kretanja obinim korakom u slobodni i
obrnuto prelazi se na zapovijed:
Obinim kora KOM!
Slobodnim kora KOM!
Vjebovnim kora KOM!
Na izvrni dio zapovijedi pod lijevom nogom, desnom se iskorai jo jedan korak i lijevom
prijee u zapovjeeni korak.
7.2.3. KRETANJE TREIM KORAKOM
Kretanje treim korakom s mjesta zapoinje na zapovijed: Treim korakom na
PRIJED!
Pri kretanju treim korakom, ruke su savinute u laktima za priblino 900 i gibaju se pored
tijela u ritmu tranja. Postrojba tri u korak.
Prijelaz iz kretanja korakom u trei korak izvodi se nakon zapovijedi: Treim kora
KOM!
Na izvrni dio zapovijedi koji je pod lijevu nogu, iskorai se desnom jo jedan korak i lijevom
produi kretanje treim korakom.
Prijelaz iz kretanja treim korakom u korak, izvodi se na zapovijed: Ko - ra KOM! Na izvrni
dio zapovijedi koji je pod lijevu nogu, iskorai se desnom jo jedan korak i lijevom produlji kretanje
korakom.
7.2.4. KRETANJE TRKOM
Kretanje trkom s mjesta zapoinje na zapovijed: Trkom na PRIJED!
Radi prijelaza iz kretanja korakom ili treim korakom u trk zapovijeda se: TRKOM!
Radi prijelaza iz trka u kretanje treim korakom zapovijeda se: Treim kora - KOM! Na
tu zapovijed pretri se tri do etiri koraka i prijee se u kretanje treim korakom.
49
7.3.
ZAUSTAVLJANJE
Pri kretanju korakom radi zaustavljanja npr. odjeljenja ili voda zapovijeda se:
Odjeljenje STOJ! ili Vod STOJ!
Pod lijevu nogu zapovijeda se odjeljenje (vod), a pod desnu STOJ!
Na tu zapovijed iskorai se jo jedan korak lijevom nogom, primakne se desna noga k lijevoj
nozi i zauzme stav pozor.
Pri kretanju treim korakom iskorai se jo dva koraka, primakne se noga k nozi u taktu
koraka i zauzima stav pozor.
pozor.
Pri kretanju trkom iskorai se jo tri, etiri koraka, primakne se noga k nozi i zauzima stav
7.4.
ZAHOENJE
kolona.
Odjeljenje (vod, ) zahodi s mjesta i u kretanju. Vatrogasci su postrojeni u jednu ili vie
7.4.1. ZAHOENJE S MJESTA

Radi zahoenja s mjesta, zapovjednik odjeljenja izdaje zapovijed:
Odjeljenje (vod) desnim (lijevim) krilom, obinim korakom na PRIJED!
Krilni vatrogasac oznaene strane krene punim korakom i zahodi, a krilni suprotnog krila (oko
kojeg se zahodi) kree se vrlo kratkim korakom. Ostali vatrogasci u vrsti kreu se poravnavajui se s
krilom koje zahodi.
Kada je zahoenje izvedeno koliko je bilo potrebno, zapovjednik zapovijeda: RAVNO!
Na tu zapovijed svi vatrogasci produuju kretanje punim korakom.
7.4.2. ZAHOENJE U KRETANJU
Radi zahoenja u kretanju zapovjednik odjeljenja izdaje zapovijed:
Desnim (lijevim)- KRILOM !
Daljnje radnje zahoenja vatrogasaca iste su kao i kod zahoenja s mjesta.
50
8. DOLAZAK NA PROSLAVU
8.1.
POZDRAV POASNIM ODJELJENJEM VIEG ZAPOVJEDNIKA

Zapovjednik koji postrojava poasno odjeljenje ini to na nain opisan u toci 8.2.2.
Tako pripremljeno odjeljenje spremno je za: pozdrav vieg zapovjednika, pokrovitelja

proslave, kuma zastave, smotru postrojbe, doek gostiju i dr.
Zapovjednik poasnog odjeljenja postavlja se tako da mu je postrojeno odjeljenje s njegove
lijeve strane, a on je poravnat s prvom vrstom.
Kada se npr. vii zapovjednik priblii poasnom odjeljenju, zapovjednik zapovijeda:
POZDRAV! ili Pozdrav na de SNO! ako dolazi s desne strane, odnosno: Pozdrav na lije
VO! ako dolazi s lijeve strane postrojenog odjeljenja.
Na tu zapovijed orkestar poinje svirati koranicu i svira je do trenutka kada vii zapovjednik
doe ispred poasnog odjeljenja.
Slika 8.1. Odjeljenje u pozdravu doekuje vieg zapovjednika

koji prolazi pokraj poasnog odjeljenja
Kada vii zapovjednik doe ispred zapovjednika poasnog odjeljenja, zapovjednik ga

pozdravlja rukom i predaje mu prijavak: npr. Gospodine ........... /navesti dunost ili ime i prezime/
poasno odjeljenje DVD-a . /navesti ime DVD-a/ postrojeno u (Vau ast) ast
proslave obljetnice DVD-a. Prijavak podnio vatrogasni asnik . ! /navesti svoje zvanje te
ime i prezime/
Nakon prijavka, vii zapovjednik moe obaviti smotru
pozdraviti pozdravom: Vatrogasci, pozdrav domovini!
i pozdraviti vatrogasce ili samo
Slika 8.2.
51
Zapovjednik poasnog
odjeljenja predaje prijavak
viem zapovjedniku koji
se zaustavlja kod
poasnog odjeljenja
8.2.
DOEK GOSTIJU POASNIM ODJELJENJEM
8.2.1. ODORE POASNOG ODJELJENJA

Zapovjednik i lanovi poasnog odjeljenja nose sveane vatrogasne odore (vidi toku 3.1.
prethodnog poglavlja) uz obveznu sveanu vatrogasnu kacigu, sveani opasa i bijele sveane
rukavice.
8.2.2. POSTROJAVANJE POASNOG ODJELJENJA
Zapovjednik koji postrojava poasno odjeljenje zapovijeda:
Odjeljenje u dvije vrste ZBOR!.
Nakon postrojavanja odjeljenja izdaje zapovijed za poravnanje:
Odjeljenje na desno ravnaj SE!
Nakon ravnanja zapovijeda. Po ZOR! i Pozdrav na lije - VO (des NO)! Tako pripremljeno
odjeljenje spremno je za: pozdrav vieg zapovjednika, pokrovitelja proslave, kuma zastave,
smotru postrojbe, doek gostiju i dr.
8.2.3. PRIMANJE PRIJAVKA
Kada zapovjednik odjeljenja koje je dolo na proslavu preda prijavak zapovjedniku poasnog
odjeljenja, ovaj mu uzvraa rijeima dobrodolice (neslubeno i srdano). Zapovjednici se rukuju i
odjeljenje koje je dolo na proslavu odlazi, a poasno odjeljenje doekuje sljedee.
8.3.
DOLAZAK ODJELJENJA NA PROSLAVU
8.3.1. POSTROJAVANJE I DOLAZAK S LIJEVE STRANE POASNOG ODJELJENJA

Nakon postrojavanja i poravnanja odjeljenja, zapovjednik zapovijeda:
Odjeljenje se kree tako da je zapovjednik s lijeve strane odjeljenja poravnat s lanovima u
prvoj vrsti. Kada odjeljenje doe ispred poasnog odjeljenja tako da su prvi lanovi poravnati s prvim
lanovima u poasnom odjeljenju, zapovjednik zaustavlja odjeljenje zapovijedajui Odjeljenje
STOJ!
Okree odjeljenje na desno zapovijedajui Na de SNO! Stane dva koraka, kako bi se
poravnao s prvom vrstom, izdaje zapovijed: POZDRAV! pozdravi rukom i preda prijavak.
POASNO ODJELJENJE
POASNO ODJELJENJE
Pravac kretanja odjeljenja

Skica 8.1. Pravilno zaustavljeno odjeljenje
Skica 8.2. Odjeljenje u stavu pozdrav
52
8.3.2. PREDAJA PRIJAVKA

Zapovjednik odjeljenja nakon zapovijedi POZDRAV! rukom pozdravi i preda prijavak
zapovjedniku poasnog odjeljenja na primjer ovim rijeima:
Gospodine zapovjednie, DVD . /navesti ime DVD-a/ prisustvuje vaoj proslavi s
/navesti broj/ lanova. Prijavak podnosi . /navesti zvanje te ime i prezime/.
8.3.3. ODLAZAK S LIJEVE STRANE POASNOG ODJELJENJA
Nakon rukovanja zapovjednika, zapovjednik odjeljenja koje je dolo na proslavu zapovijeda:
Po ZOR! , Na lije VO!
Odlazi s lijeve strane odjeljenja poravnat s prvom vrstom i zapovijeda: Odjeljenje obinim
korakom stu PAJ! i odjeljenje odlazi ispraeno pogledom poasnog odjeljenja. Kada je zadnji
vatrogasac proao pokraj zadnjih u poasnom odjeljenju, zapovjednik poasnog odjeljenja
zapovijeda: Po ZOR! , Na mjestu ODMOR!
8.3.4. POSTROJAVANJE I DOLAZAK S DESNE STRANE POASNOG ODJELJENJA
Nakon postrojavanja odjeljenja zapovjednik zapovijeda:
Odjeljenje se kree tako da je zapovjednik s lijeve strane odjeljenja poravnat s lanovima u
prvoj vrsti. Kada odjeljenje doe ispred poasnog odjeljenja tako da su prvi lanovi poravnati s
zadnjim lanovima u poasnom odjeljenju, zapovjednik zaustavlja odjeljenje zapovijedajui
Odjeljenje STOJ!
Okree odjeljenje na lijevo zapovijedajui Na lije VO!, a on se okrene elom nazad,
izdaje zapovijed: POZDRAV! pozdravi rukom i preda prijavak.
POASNO ODJELJENJE
POASNO ODJELJENJE
Pravac kretanja odjeljenja
Skica 8.3. Pravilno zaustavljeno odjeljenje
Skica 8.4. Odjeljenje u stavu pozdrav

za vrijeme predaje prijavka
53
8.3.5. PREDAJA PRIJAVKA

Postupak predaje prijavka opisan je u toci 8.3.2.
8.3.6. ODLAZAK S DESNE STRANE POASNOG ODJELJENJA
Nakon rukovanja zapovjednika, zapovjednik odjeljenja koje je dolo na proslavu okree se k
odjeljenju i zapovijeda:
Po ZOR! , Na de SNO!
Sam se okree na lijevo i zapovijeda: Odjeljenje obinim korakom stu PAJ! i
odjeljenje odlazi ispraeno pogledom poasnog odjeljenja. Kada je zadnji vatrogasac proao pokraj
zadnjih u poasnom odjeljenju, zapovjednik poasnog odjeljenja zapovijeda svom odjeljenju:
Po ZOR! , Na mjestu ODMOR!
8.3.7. PREPORUKA
Kako bi se olakao dolazak, prijavak i odlazak preporuka je postaviti poasno odjeljenje tako
da odjeljenje koje dolazi na proslavu, doe s lijeve strane (toka 8.3.1.). Kada to nije mogue,
primjenjuje se dolazak s desne strane (toku 8.3.4.).
54
9.
POSTUPCI
9.1.
ZAPOVJEENI POSTUPAK NIJE DOBRO IZVEDEN

Ako zapovjeeni postupak nije pravilno i dobro izveden, zapovjednik zapovijeda: Ponovi!
Svaki puta kada je zapovjedio ponovi, zapovjednik mora objasniti pogreku zbog koje je
zapovjedio ponovi.
primjer:
Zapovjednik je izdao zapovijed Na de SNO! Svi vatrogasci okrenuli su se na desno, a
vatrogasac XY na lijevo.
Sada zapovjednik objanjava krivo okretanja vatrogasca XY i zapovijeda: Ponovi! Na tu
zapovijed vatrogasci zauzimaju stav u kojem su bili prije izdavanja zapovjedi.
Zapovje dnik ponovo zapovijeda: Na de SNO!
Slika 9.1. Zapovijed Na de SNO!
Slika 9.2. Krivo okrenut vatrogasac XY
Slika 9.4. Zapovijed Na de SNO!
Slika 9.3. Vraanje u prethodni stav

i zapovijed Ponovi!
55
9.2.
IZDANA KRIVA ZAPOVIJED ZAPOVJEDNIKA
Ako zapovjednik zabunom izda krivu zapovijed, duan se ispriati, izdati zapovijed:
Ponovi! te nakon toga izdati ispravnu zapovijed.
primjer:
Zapovjednik je elio okrenuti vatrogasce na lijevo, a izdao je zapovijed Na de SNO! i svi
vatrogasci su se okrenuli na desno.
Rijeima, na primjer: Oprostite, moja pogreka ispria se zbog krivo izreene zapovijedi te
zapovijeda: Ponovi!
Kada vatrogasci zauzmu prethodni stav, izdaje pravilnu zapovijed: Na lije VO!
Slika 9.5. Krivo izdana zapovijed Na de SNO!
9.3.
POSTUPAK NA ZAPOVIJED OTPUST
9.3.1. POSTUPAK VATROGASACA U STROJU

Kada zapovjednik eli otpustiti odjeljenje ili pojedinca izdaje zapovijed OTPUST!
Na tu zapovijed svi postrojeni vatrogasci zauzmu stav POZOR, (ako prije toga nisu bili u tom
stavu), a zapovjednik ih pozdravi rukom.
U trenutku kada zapovjednik spusti ruku, vatrogasci se okrenu elom nazad i slobodno
odlaze.
Ako se zapovijed OTPUST! daje vodu ili veoj formaciji, svi postrojeni vatrogasci tijelom
se okrenu prema zapovjedniku, zauzmu stav POZOR i ekaju sputanje njegove ruke. Zapovjednik
digne ruku na pozdrav, pogledom krene od lijevog krilnog do desnog krilnog polako okreui glavu.
Kada zapovjednik spusti ruku, vatrogasci se okrenu elom nazad i slobodno odlaze.
Kada se eli otpustiti postrojba koja se kree izdaje se zapovijed Ot - PUST!, a daljnji
postupci su isti kao i otputanje postrojbe na mjestu.
56
Slika 9.6. Vatrogasci u stavu na mjestu odmor
Slika 9.8. Pozdrav zapovjednika rukom
Slika 9.7. Zapovijed OTPUST!
Slika 9.9. Okret elom nazad
9.3.2. POSTUPAK VATROGASCA POJEDINCA

Na zapovijed OTPUST! vatrogasac pojedinac zauzima stav POZOR, (ako prije toga nije
bio u tom stavu) pozdravi rukom i eka dok mu zapovjednik otpozdravi. U trenutku kada zapovjednik
spusti ruku, vatrogasac isto spusti ruku, okrene se elom nazad i odlazi.
57
Slika 9.10. Vatrogasac u stavu na mjestu odmor
Slika 9.12. Pozdravi rukom
9.4.
Slika 9.11. Zapovijed OTPUST!
Slika 9.13. Okret elom nazad
POSTUPAK PRILIKOM IZLASKA I POVRATKA U STROJ
9.4.1. POSTUPAK VATROGASCA PRILIKOM IZLASKA

Vatrogasac izlazi iz stroja, ako je postrojen u prvoj vrsti najkraim putem. Iz druge vrste
izlazi iza postrojene postrojbe, obilazei lijevo ili desno krilo ovisno koje mu je blie.
9.4.2. POSTUPAK VATROGASCA PRILIKOM POVRATKA
Pri povratku u stroj vatrogasac iz prve vrste kada doe ne svoje mjesto, zaustavi se
poravnavajui pete s ostalima u vrsti, okree se elom nazad i zauzima stav kao i ostali postrojeni
vatrogasci.
Vatrogasac iz druge vrste, vraa se na svoje mjesto obilazei blie krilo pazei da ne prolazi
izmeu zapovjednika i prve vrste.
58
9.5.
POSTUPAK SKIDANJA KAPE ILI KACIGE

Vatrogasci skidaju kapu na zapovijed: Kapu SKINI!
Na ovu zapovijed vatrogasac skida kapu primajui desnom rukom, za srednji dio
suncobrana, kapa se skida s glave i donosi ispod lijeve mike, tako da otvor bude okrenut prema
tijelu, a znak na kapi prema naprijed.
Vatrogasci skidaju kacigu na zapovijed: Kacigu SKINI!
Na ovu zapovijed vatrogasac skida kacigu i dri ju s obje ruke ispred sebe, otvorom
okrenutim prema dolje, a znak na kacigi je prema naprijed.
Ako zapovjednik zapovijedi: Kacigu - ODLOI!, vatrogasci se saginju i odlau kacigu na
tlo ispred svojih stopala.
Ista se zapovijed izmeu ostalog izdaje i natjecateljima prigodom otvaranja odnosno
zatvaranja vatrogasnih natjecanja radi duljine samog protokola manifestacije.
Osim skidanja kape na zapovijed, vatrogasci samoinicijativno skidaju kapu u zatvorenoj
prostoriji iz pijeteta prema dravnim, vatrogasnim i religioznim simbolima (zastava, grb, raspelo).
Ovo pravilo ne primjenjuje se na zastavnika i pratitelje zastave te poasnu strau i pratnju
kraj odra preminulog. Oni ne skidaju sveane kacige.
Vatrogasac stavlja kapu (kacigu) na glavu na zapovijed: Kapu (kacigu) STAVI! ili
samoinicijativno prilikom izlaska iz zatvorenog prostora na otvoreno.
Slika 9.14. Vatrogasac sa skinutom kapom
Slika 9.15. Vatrogasac sa skinutom kacigom
Slika 9.16. Vatrogasac-natjecatelj sa skinutom kacigom

prigodom otvaranja/zatvaranja natjecanja
9.6.
POSTUPCI U CRKVI I ZA VRIJEME VJERSKIH OBREDA
Postupci vatrogasaca u crkvi i za vrijeme vjerskih obreda opisani su u poglavlju s protokolima,

u toki 3.
10. POAST I POZDRAV ZASTAVI

10.1. OPENITO O VATROGASNOJ ZASTAVI
Vatrogasna je zastava simbol asti i portvovnosti te pripadnosti vatrogasnoj postrojbi,
dobrovoljnom vatrogasnom drutvu i vatrogasnoj zajednici.
Vatrogasnu zastavu moe imati svaka profesionalna vatrogasna postrojba, dobrovoljno
vatrogasno drutvo ili vatrogasna zajednica.
Izgled vatrogasne zastave utvren je normativnim aktom Hrvatske vatrogasne zajednice i
drugih vatrogasnih organizacija.
Vatrogasna se zastava uva u prostorijama vlasnika odnosno vatrogasne organizacije.
Vatrogasna se zastava nosi na sveanostima, prilikom natjecanja, smotri, vjebi, savjetovanja i drugih aktivnosti od ireg interesa za zatitu od poara, kao i prilikom obiljeavanja znaajnih
vatrogasnih jubileja i datuma.
Na vatrogasnu se zastavu stavljaju dravna i vatrogasna kolektivna priznanja (odlikovanja),
koja je za zasluge dobila vatrogasna organizacija koja posjeduje istu zastavu.
Stare povijesne vatrogasne zastave mogu se vidno isticati i nositi na sveanostima.
10.2.
PODIZANJE ZASTAVE NA JARBOL I SPUTANJE ZASTAVE
Za vrijeme podizanja (sputanja) dravne (vatrogasne) zastave na jarbol svira se dravna

(vatrogasna) himna.
Zastavu donose do jarbola 6 8 vatrogasaca (ovisi o veliini zastave) predvoeni
zapovjednikom koji i podie zastavu na jarbol.
Sveanost dizanja (sputanja) zastave na jarbol zapoinje zapovijedi:
POZOR! Poasni po ZDRAV!
Na ovu zapovijed svi postrojeni vatrogasci iskazuju poasni pozdrav zauzimajui stav pozor,
okreui glavu k mjestu dogaanja (dizanje zastave). Zapovjednik i svi vatrogasci koji se nalaze van
stroja pozdravljaju rukom, takoer okrenuti prema mjestu dogaanja.
Isti postupci primjenjuju se i prilikom sputanja zastave.
10.3.
ZASTAVNIK I PRATITELJI
Zastavnik i pratitelji vatrogasne zastave nose sveane vatrogasne odore sa sveanom

kacigom, sveanim opasaom i bijelim sveanim rukavicama.
Za zastavnika se po mogunosti odreuje vatrogasni asnik, a za pratitelje vatrogasni
doasnici.
Ako na proslavi prisustvuje vei broj lanova drugih vatrogasnih postrojbi sa svojim
zastavama, formira se zastavni vod od zastavnika bez pratitelja. Zastavni vod ima svog
zapovjednika koji postrojava zastavni vod u tri kolone.
10.4. DRANJE, NOENJE I POZDRAV ZASTAVOM

Zastavnik dri zastavu u stroju, na mjestu, u desnoj slobodno ispruenoj ruci tako da mu je
donji kraj koplja (dralo zastave stijeg) kod sredine stopala desne noge (k nozi).
Zastavnik nosi zastavu na desnom ramenu, drei je desnom rukom pod kutom od 45 tako
da je donji kraj koplja 40 do 50 cm iznad tla.
61
Zastavnik pozdravlja zastavom hvatajui lijevom rukom koplje blie zastavi, prebacujui
zastavu s ramena ispred sebe. Desna ruka dri koplje oko 90 cm od lijeve ruke, naslonjena na desni
kuk radi lakeg dranja. Koplje je u ovom poloaju pod kutom od 135 .
Slika 10.1. Dranje zastave
Slika 10.2. Noenje zastave
Slika 10.3. Pozdrav zastavom
10.5. ZAPOVJEDI I POSTUPCI KOD KRETANJA ZASTAVOM

Kada se eli pokrenuti zastavnik s pratnjom ili zastavni vod, zapovjednik najprije zapovijeda:
POZOR!, a zatim Zastavu (zastave) o desno ra ME! te izdaje zapovijed za kretanje.
10.6. ZAPOVJEDI I POZDRAVLJANJE ZASTAVOM

Zastavnik nosi zastavu i pozdravlja zastavom u kretanju, na isti nain kako je objanjeno za
noenje i pozdravljanje na mjestu samo to se ovaj puta on kree. (toka 10.3.)
Kad se zastavnik (zastavni vod) priblii na 10 m mjestu pozdravljanja, (npr. do poasne
loe), zapovjednik die ruku na pozdrav i zapovijeda Pozdrav na de- SNO! ili Pozdrav na lijeVO!
Na tu zapovijed, zastavnici prebacuju zastave s ramena u poloaj za pozdravljanje, drei je
ispred sebe pod kutom od 1350. Kada svi zastavnici prou pokraj mjesta pozdravljanja, zapovjednik
zapovijeda Po ZOR! i sputa ruku kojom je do tog vremena pozdravljao, a zastavnici u hodu
prebacuju zastave na desno rame nastavljajui kretanje.
10.7. PRIMOPREDAJA ZASTAVE
Primopredaja zastave opisana je u poglavlju s protokolima, u toci 6.
10.8. POSVEENJE ZASTAVE

Ako in posveenja zastave nije bio realiziran ranije, posveenje zastave slijedi nakon njezine
predaje zastavniku od strane predsjednika.
Za vrijeme posveenja zastave, zastavnik i pratitelji stoje u stavu pozor, a zastava se dri na
pozdrav.
62
10.9. STAVLJANJE ODLIJA NA ZASTAVU

Ako je organizaciji slavljeniku dodijeljeno odlije Hrvatske vatrogasne zajednice, predstavnik
Hrvatske vatrogasne zajednice inom stavljanja odlija na zastavu na najsveaniji nain dodjeljuje
odlije.
Za vrijeme stavljanja odlija na zastavu, zastavnik i pratitelji stoje u stavu pozor, a zastava
se dri na pozdrav.
Predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice nakon stavljanja odlija zauzima stav pozor i
rukom pozdravlja zastavu.
10.10. VEZANJE SPOMEN TRAKA NA ZASTAVU
Po tradicionalnom obiaju, svi koji su otkupili spomen traku imaju ast staviti (vezati) spomen
traku na zastavu. Najee je to tako veliki broj da bi ceremonija vezanja traka predugo trajala pa
svoju traku obvezno vee kum zastave odnosno ostala 2-3 najznaajnija uglednika ili predstavnika
organizacija.
Za vrijeme stavljanja spomen traka na zastavu, zastavnik i pratitelji stoje u stavu pozor, a
zastava se dri na pozdrav.
Osoba koja vee spomen traku nakon vezanja zauzima stav pozor i rukom pozdravlja
zastavu ili to ini samo blagim naklonom glave.
10.11. IZNOENJE I POSPREMANJE ZASTAVE
Da bi se zastava iznesla iz objekta gdje se uva, zapovjednik zapovijeda:
Zastavnik i pratitelji po zastavu na PRIJED!
Kada se zastavnik i pratitelji pojave sa zastavom na izlazu iz objekta, zapovjednik
zapovijeda:
POZOR! i Poasni po ZDRAV!
Na ovu zapovijed svi lanovi postrojbe iskazuju poasni pozdrav, a zapovjednik po izdanoj
zapovijedi pozdravlja rukom.
Kada zastavnik i pratitelji dou na svoja predviena mjesta (ispred postrojbe), zapovjednik
sputa ruku i zapovijeda: Po ZOR! te izdaje zapovijedi za okretanje, podizanje zastave na
desno rame i za kretanje postrojbe.
Da bi se zastava pospremila u objekt gdje se uva, zapovjednik zapovijeda:
Zastavnik i pratitelji sa zastavom na PRIJED!
Kada zastavnik i pratitelji izau iz stroja i pripreme se za pospremanje zastave, zapovjednik
zapovijeda:
POZOR! i Poasni po ZDRAV!
Na ovu zapovijed svi lanovi postrojbe iskazuju poasni pozdrav, a zapovjednik po izdanoj
zapovijedi pozdravlja rukom.
Kada zastavnik i pratitelji dou pred ulaz, zapovjednik sputa ruku i zapovijeda: Po
ZOR! te izdaje zapovijedi na mjestu odmor ili otpust.
Skica 10.1. Zastavnik i pratitelji postrojeni ispred postrojbe
63
10.12. ISTICANJE ZASTAVA NA VATROGASNIM OBJEKTIMA

Tijekom godine, za vrijeme obiljeavanja dravnih blagdana i blagdana jedinica lokalne
(podrune) samouprave, na vatrogasnim se objektima istie zastava Republike Hrvatske:
- na proelju vatrogasnog objekta (doma, spremita i sl.), ili
- na jarbolu ispred vatrogasnog objekta.
Ukoliko vie blagdana pada unutar vremenskog razmaka od 7 dana, onda zastave mogu
ostati istaknute u kontinuitetu, ali najdulje 7 dana.
Zastave koje se istiu na vatrogasnim objektima moraju se redovito odravati, tj. mijenjati
ukoliko su neuredne, dotrajale ili poderane.
Za vrijeme dravnih blagdana i blagdana jedinica lokalne (podrune) samouprave uz zastavu
Republike Hrvatske mogu se isticati i zastave upanije odnosno grada i opine.
Sve spomenute zastave mogu se isticati i prigodom odravanja razliitih skupova (proslave,
natjecanja i sl.) na nain koji nije u suprotnosti s dostojanstvenom dekoracijom prostora odnosno s
zakonskim odredbama.
Ukoliko se istovremeno istie vie zastava, u sredinu se postavlja zastava Republike
Hrvatske, a s desne i lijeve strane ostale zastave (upanije, grada/opine, vatrogasne organizacije).
Sve spomenute zastave duni su dan uoi blagdana postaviti i dan po blagdanu skinuti
lanovi vatrogasne organizacije zadueni za odravanje i red u samom objektu (spremitari).
U dane alosti u Republici Hrvatskoj ili dane alosti za preminulim lanom vlastite
vatrogasne organizacije, na vatrogasnom se objektu se istie samo crna zastava normalno
postavljena na koplju (stijegu) ili zastava Republike Hrvatske sputena na pola koplja (stijega).
64
11. POSTROJAVANJE VOZILA

11.1. POSTROJAVANJE VOZILA U VRSTU
Postrojavanje postrojbi s vozilima u vrstu, najee se vri radi smotre. Da bi se postrojbe
postrojile vozilima u vrstu, zapovjednik izdaje zapovijed VRSTA ! Na ovu zapovijed vozilo
zapovjednika stane na takvom mjestu na kojem se lijevo od njega mogu postrojiti sva ostala vozila.
Vozila se postrojavaju prema veliini od najmanjeg do najveeg. Razmak izmeu vozila (ako to
prostor doputa) iznosi 5 metara.
5m
3.odj.
2.odj.
1.odj.
5m
Skica 20. Vatrogasni vod na motornim vozilima postrojen u vrstu
11.1.
POSTROJAVANJE VOZILA U KOLONU
Postrojavanje postrojbi, s vozilima u kolonu, najee je za mimohod. Da bi se postrojbe

postrojile u kolonu zapovjednik izdaje zapovijed KOLONA !. Na ovu zapovijed vozilo zapovjednika
stane na takvom mjestu na kojem se iza njega mogu postrojiti sva ostala vozila. Razmak izmeu
vozila (ako to prostor doputa) je 10 metara.
1.odj.
10 m
2.odj.
10 m
3.odj.
11.3. ULAZAK U VOZILA I SILAZAK S VOZILA

Da bi lanovi uli u vozila, zapovjednik zapovijeda: Na svoja mjesta u vozila UI ! Vozai i
zapovjednici ulaze i sjedaju na prednja sjedala, a lanovi odjeljenje na preostala. Raspored
vatrogasaca u vozilu je stalan. Kada su svi lanovi odjeljenja na svojim mjestima u vozilu, vozai
kontroliraju zatvorenost svih vrata i sjedaju za upravlja.
Da bi lanovi izali iz vozila, zapovjednik zapovijeda: SII !
Na ovu zapovijed lanovi izlaze iz vozila i postupaju po zapovijedi zapovjednika izdanoj u
vozilu ili se postrojavaju iza vozila i ekaju zapovijed.
65
12. SMOTRA
Smotra postrojbi moe se vriti bez vozila ili s vozilima.
Ako se smotra postrojbi vri s vozilima, najprije se postroje vozila, a onda se ispred (iza)
vozila postrojavaju lanovi postrojbi.
lanovi se postrojavaju na zapovijed zapovjednika: Ispred (iza) vozila ZBOR ! Na ovu
zapovijed lanovi postrojbi se postrojavaju kako je bilo objanjeno u toci 2. ovog poglavlja
(Postrojavanje).
Na sveanim smotrama sudjeluje i puhaki orkestar koji je postrojen i odmaknut na deset
koraka od krila s koje strane dolazi vii zapovjednik.
Postrojbe pozdravljaju kako je to objanjeno u toci 6.1.2. ovog poglavlja (Pozdravljanje u
stroju).
Na izvrni dio zapovijedi za pozdrav, orkestar poinje svirati koranicu, a zapovjednik prilazi
viem zapovjedniku - osobi koja e obaviti smotru.
Orkestar prestaje svirati kad se zapovjednik zaustavi radi predaje prijavka, a nastavlja nakon
primljenog prijavka, tj. za vrijeme obavljanja smotre.
Zapovjednik predaje prijavak na primjer ovim rijeima:
Gospodine . (osloviti ga po dunosti) vatrogasne postrojbe (navesti
koje/ije) spremne za smotru. Ukupno nazono (prisutno) lanova vatrogasnih postrojbi.
Prijavak podnosi ! (navesti zvanje i ime i prezime).
Nakon predanog prijavka, zapovjednik iskorai jedan korak u stranu, tako da vii zapovjednik
bude do postrojbe, a on s vanjske strane, okrene se elom nazad i prati ga.
Prilikom obavljanja smotre, vii zapovjednik pozdravlja rukom.
Ako je na smotri nazona zastava, vii zapovjednik kada doe do nje zaustavlja se, okree
se prema zastavi i rukom pozdravlja zastavu. Ako smotru postrojbi obavlja osoba u civilu (upan,
gradonaelnik i sl.), kada doe do zastave zaustavlja se, okree se prema zastavi i naklonom glave
pozdravlja zastavu. Nakon pozdrava zastave, nastavlja se smotra postrojbi.
Postrojeni doasnici/asnici koji stoje uz bok svojih postrojbi otpozdravljaju drei ruku na
pozdrav.
Kada vii zapovjednik osoba koja obavlja smotru doe do kraja, okree se elom nazad i
vraa do sredine postrojenih postrojbi. Kada stane ispred postrojbe radi pozdrava, orkestar ponovno
prestaje svirati.
Vii zapovjednik pozdravlja lanove postrojbi pozdravom: Pozdrav domovini!, a to ini na
nain kako je to objanjeno u toci 6.4. ovog poglavlja.
66
13. MIMOHOD
Mimohod postrojbi moe se provesti bez vozila ili s vozilima.
Ako se mimohod postrojbi provodi s vozilima, najprije se postroje lanovi postrojbi, a onda se
iza njih postrojavaju vozila. Vozila se postrojavaju u kolonu (toka 11.2. ovog poglavlja).
lanovi se postrojavaju na zapovijed zapovjednika koji e voditi postrojbe. Na zapovijed,
lanovi postrojbi se postrojavaju kako je bilo objanjeno u toci 2. ovog poglavlja (Postrojavanje).
Za sveano postrojavanje najprije se postrojavaju vatrogasci u kompletnim sveanim
odorama, zatim (ako je ljeto) u ljetnim sveanim odorama (bijele koulje) te vatrogasci u radnim
odorama.
Kombinezoni i zatitna odijela ne koriste se u sveanim prilikama.
Pokrovitelji, kumovi, predstavnici vlasti i drugi civili ne postrojavaju se u stroj ve zauzimaju
poasno mjesto na bini ili nekom drugom mjestu i njih se pozdravlja mimohodom (toka 6.2.2. ovog
poglavlja).
Zapovjednik zastavnog voda i zastavnici nose sveanu vatrogasnu odoru sa sveanom
kacigom i sveanim opasaom.
Vatrogasna mlade DVD-a postrojava se ispred lanova DVD-a, uz uvjet da su lanovi i
lanice vatrogasne mladei jednoobrazno odjeveni (npr. svi nose iste hlae i majice s natpisom
nazivom DVD-a, iste vatrogasne ili sportske kape i sl.).
Radi ujednaenog kretanja ukorak i odravanja ritma u kretanju, u mimohod obvezno mora
biti ukljuena glazba puhaki orkestar. Glazba se postrojava iza lanova domaeg DVD-a, tj.
ispred zapovjednika prvog voda (vidi prikaz rasporeda lanova i postrojbi u mimohodu).
65
Dravna zastava
Pratitelj
ili
Dravna zastava
Zastava grada/opine
Pratitelj
upanijska zastava
ZAPOVJEDNIK EALONA
Zapovjednik zastavnog voda
Zastavnik
Zastavnik
Zastavnik
Zastavnik
Zastavnik
Zastavnik
Zastavnik
Zastavnik
Zastavnik
Vatrogasni grb DVD

Pratitelj
Zastava DVD
Pratitelj
Zapovjednik DVD
lan ml.DVD
lan ml.DVD
lan ml.DVD
lan ml.DVD
lan ml.DVD
lan ml.DVD
lan ml.DVD
lan ml.DVD
lan DVD
lan DVD
lan DVD
lan DVD
lan DVD
lan DVD
lan DVD
lan DVD
lan DVD
lan DVD
lan DVD
lan DVD
GLAZBA
Zapovjednik I voda (SVEANE ODORE)
VATROGASCI
(postrojeni u 4 kolone)
Zapovjednik II voda (LJETNE SVEANE ODORE)
VATROGASCI
Zapovjednik III voda (RADNE ODORE)
VATROGASCI
VATROGASNA VOZILA
(postrojena u kolonu ili dvije od manjih prema veima,
od starijih prema novima)
Prikaz rasporeda lanova i postrojbi u mimohodu:
68
PROTOKOLI
69
UVOD
Protokoli pojedinih oblika vatrogasnih manifestacija dosad su se pojavljivali kao povremeni prilozi
vatrogasnih publikacija. Stoga je razumljiva elja nakladnika i autora ovih Pravila vatrogasne slube da
se u narednom poglavlju obuhvate protokoli svih najznaajnijih oblika javnih dogaanja organiziranih od
strane vatrogasnih organizacija.
Potivanjem propisanih odnosno uobiajenih protokola razliitih vatrogasnih manifestacija bez
veih se potekoa postie dojam prepoznatljivosti i kvalitete rada organizatora istog dogaanja.
Istiemo kako svaka pojedina manifestacija ovisi o iznimno mnogo detalja koji se unaprijed ne
mogu predvidjeti i opisati. Stoga je vano pridravati se smjernica opisanih u ovom poglavlju, a kako bi
se opseg nepredvienih okolnosti sveo na najmanju moguu mjeru. Ponekad j najmanji negativan detalj
u organizaciji bilo kojeg javnog dogaanja moe potisnuti eljeni pozitivan dojam cjelokupne
manifestacije.
Vjerujemo kako e sadraj ovog poglavlja prije svega koristiti mlaim pripadnicima vatrogasnih
organizacija, s obzirom na injenicu kako se gotovo svi protokoli temelje na pozitivnim vrijednostima,
bogatoj tradiciji i iskustvima razvijanim kroz stoljetnu povijest hrvatskog vatrogastva.
Ureivanje prostora odravanja vatrogasne manifestacije
Ureivanje prostora na kojem e se odrati predvieni program vatrogasne manifestacije
osnovni je preduvjet njezine dobre organizacije, kao i postizanja pozitivnog dojma prema svim
uzvanicima.
Za odravanje sveanosti odnosno proslave potrebno je na sveani nain urediti dvoranu ili
vanjski prostor (binu) gdje e se odvijati sama sveanost.
U dekoraciju obavezno ulaze zastava i grb Republike Hrvatske, zastava i grb vatrogasne
organizacije, a mogu se koristiti zastave upanije, grada ili opine te njihovi grbovi.
Kao uobiajeni dodaci obveznoj dekoraciji dodaju se primjerci povijesne i moderne
vatrogasne tehnike i osobne zatitne opreme (npr. povijesne i suvremene kacige, itd.), odnosno
cvjetni ukrasi.
Potrebno je osigurati dovoljno veliki stol prekriven sveanim stolnjakom na koji e se
postaviti odlija i cvjetni ukras.
Ukoliko e se u okviru programa manifestacije dodjeljivati odlija, ista se postavljaju prema
slijedu kojim e se uruivati. Kutijice s odlijima potrebno je drati otvorenima na stolu te ih takve i
uruiti zaslunim lanovima.
1. PROTOKOLI TIJEKA SJEDNICA

A) IZVJETAJNA SJEDNICA SKUPTINE ZAJEDNICE/DRUTVA
Toka 1. Otvaranje rada Skuptine s uvodnim pozdravom
Predsjednik zajednice/drutva:
- otvara sjednicu Skuptine s nekoliko prigodnih reenica, nakon ega se intoniraju (sviraju
ili pjevaju) dravna i vatrogasna himna,
- poziva prisutne na odavanje poasti preminulim lanovima zajednice/drutva i poginulim
braniteljima u Domovinskom ratu (minutom utnje) naglasivi nakon kratke tiine: Neka im
je vjena hvala i slava! ili slinu prigodnu frazu (svi nazoni uzvraaju rijeima Slava im! ),
- pozdravlja prisutne (vanosnim slijedom navedenim meu prilozima ove publikacije),
- predlae da se prijee na daljnji tijek sjednice Skuptine,
- ita dnevni red sjednice te predlae usvajanje istog uz glasovanje.
Toka 2. Izbor radnih tijela Skuptine: Radnog voditeljstva, zapisniara, 2 ovjerovitelja
zapisnika, Verifikacijskog povjerenstva
- predsjednik Zajednice/Drutva predlae sastav radnih tijela Skuptine (radnog voditeljstva,
zapisniara, dva ovjerovitelja zapisnika te Verifikacijskog povjerenstva) u sastavu odnosno
na nain kako je utvreno na posljednjoj sjednici Upravnog odbora DVD-a/Predsjednitva
zajednice (Napomena: sukladno Statutu, sjednicu mogu nastaviti voditi predsjednik,
zapovjednik i tajnik, osim u sluaju izbora pojedinih navedenih dunosnika);
- predsjednik zajednice/drutva daje na glasovanje prijedlog sastava radnih tijela;
- nakon usvajanja prijedloga lanovi radnih tijela zauzimaju mjesta za glavnim stolom;
- predsjedatelj radnog voditeljstva ponovno pozdravlja i zahvaljuje na povjerenju prisutnima
osobno te u ime radnog voditeljstva.
Toka 3. Podnoenje izvjea za proteklu godinu: o radu, o financijsko-materijalnom
poslovanju, izvjee Nadzornog odbora, izvjee Verifikacijskog povjerenstva
Predsjedatelj radnog voditeljstva daje rije lanovima koji e prezentirati pojedina izvjea:
- predsjednik, zapovjednik i tajnik zajednice/drutva itaju izvjee Upravnog
odbora/Predsjednitva odnosno Zapovjednitva o radu u proteklom razdoblju (godini),
- blagajnik/voditelj raunovodstveno-administrativnih poslova podnosi izvjee o financijskomaterijalnom poslovanju zajednice/drutva,
- predsjednik Nadzornog odbora ocjenjuje rad zajednice/drutva u svojem izvjeu, a
posebice ispravnost djelovanja i poslovanja glede zakonskih te statutarnih odredbi,
- predsjednik Verifikacijskog povjerenstva podnosi izvjee o sastavu Skuptine (usporeuje
ukupno brojno stanje lanova Skuptine s brojnim stanjem nazonih lanova, ocjenjuje
postojanje natpolovine veine, konstatirati/ne konstatira kvorum te donosi zakljuak o
mogunosti/nemogunosti donoenja svih pravovaljanih odluka u daljnjem radu Skuptine).
Toka 4. Prijedlog Plana rada i Financijskog plana za sljedeu godinu
Predsjedatelj radnog voditeljstva/tajnik ita prijedlog Plana rada i Financijskog plana
zajednice/drutva za slijedeu godinu (temeljem prethodne rasprave Upravnog odbora kod
DVD-a, odnosno Predsjednitva kod vatrogasne zajednice).
Toka 5. Rasprava te usvajanje izvjea te Programa rada i Financijskog plana za proteklu
godinu
- predsjedatelj radnog voditeljstva sjednice daje rije prisutnima u smislu eventualne
rasprave vezane uz podnijeta izvjea te planove za sljedeu godinu;
- nakon rasprave predsjedatelj radnog predsjednitva predlae verifikaciju odnosno
prihvaanje podnijetih izvjea te planova;
- glasanjem se prihvaaju podnijeta izvjea te Plan rada odnosno Financijski plan za
slijedeu godinu.
Toka 6. Rije gostiju
Uzvanici imaju svoje pozdravne govore prema redu prijave.
Toka 7. Razliitosti
- dodjeljuju se priznanja i odlikovanja (mogue i izdvojiti u zasebnu toku dnevnog reda);
- primaju se novi lanovi (na sjednicama dobrovoljnih vatrogasnih drutava - ukoliko je tako
predvieno Statutom mogue takoer izdvojiti u zasebnu toku dnevnog reda);
- realiziraju se ostali prigodni segmenti sjednice.
B) IZBORNA SJEDNICA SKUPTINE ZAJEDNICE/DRUTVA

Toka 1. Otvaranje rada Skuptine s uvodnim pozdravom
Predsjednik zajednice/drutva:
- otvara sjednicu Skuptine s nekoliko prigodnih reenica, nakon ega se intoniraju (sviraju
ili pjevaju) dravna i vatrogasna himna,
- poziva prisutne na odavanje poasti preminulim lanovima zajednice/drutva i poginulim
braniteljima u Domovinskom ratu (minutom utnje) naglasivi nakon kratke tiine: Neka im
je vjena hvala i slava! ili slinu prigodnu frazu (svi nazoni uzvraaju rijeima Slava im! ),
- pozdravlja prisutne (vanosnim slijedom navedenim meu prilozima ove publikacije),
- predlae da se prijee na daljnji tijek sjednice Skuptine,
- ita dnevni red sjednice te predlae usvajanje istog uz glasovanje.
Toka 2. Donoenje Poslovnika o radu Skuptine
Predsjednik zajednice/drutva ili drugi dunosnik zajednice/drutva (kojem predsjednik
dade rije) ita sadraj Poslovnika o radu Skuptine (pripremljenog od strane Upravnog
odbora DVD-a/Predsjednitva zajednice).
Toka 3. Izbor radnih tijela Skuptine: Radnog voditeljstva, zapisniara, 2 ovjerovitelja
zapisnika, Kandidacijsko-izbornog povjerenstva, Verifikacijskog povjerenstva
- predsjednik Zajednice/Drutva predlae sastav radnih tijela Skuptine (radnog voditeljstva,
zapisniara, dva ovjerovitelja zapisnika, Kandidacijsko-izbornog povjerenstva te
Verifikacijskog povjerenstva) u sastavu odnosno na nain kako je utvreno na posljednjoj
sjednici Upravnog odbora DVD-a/Predsjednitva zajednice;
- predsjednik zajednice/drutva daje na glasovanje prijedlog sastava radnih tijela;
- nakon usvajanja prijedloga lanovi radnih tijela zauzimaju mjesta za glavnim stolom;
- predsjedatelj radnog voditeljstva ponovno pozdravlja i zahvaljuje na povjerenju prisutnima
osobno te u ime radnog voditeljstva.
Toka 4. Podnoenje izvjea za proteklu godinu: o radu, o financijsko-materijalnom
poslovanju, izvjee Nadzornog odbora, izvjee Verifikacijskog povjerenstva
Predsjedatelj radnog voditeljstva daje rije lanovima koji e prezentirati pojedina izvjea:
- predsjednik/tajnik zajednice/drutva ita izvjee o radu u proteklom razdoblju (godini),
- zapovjednik zajednice/drutva podnosi izvjee o radu vatrogasne postrojbe (svih
vatrogasnih postrojbi u sluaju izvjea vatrogasne zajednice),
- blagajnik/voditelj raunovodstveno-administrativnih poslova podnosi izvjee o financijskomaterijalnom poslovanju zajednice/drutva,
- predsjednik Nadzornog odbora ocjenjuje rad zajednice/drutva u svojem izvjeu, a
posebice ispravnost djelovanja i poslovanja glede zakonskih te statutarnih odredbi,
- predsjednik Verifikacijskog povjerenstva podnosi izvjee o sastavu Skuptine (usporeuje
ukupno brojno stanje lanova Skuptine s brojnim stanjem nazonih lanova, ocjenjuje
postojanje natpolovine veine, konstatirati/ne konstatira kvorum te donosi zakljuak o
mogunosti/nemogunosti donoenja svih pravovaljanih odluka u daljnjem radu Skuptine).
Toka 5. Prijedlog Plana rada i Financijskog plana za sljedeu godinu
Predsjedatelj radnog voditeljstva/tajnik ita prijedlog Plana rada i Financijskog plana
zajednice/drutva za slijedeu godinu (temeljem prethodne rasprave Upravnog odbora kod
DVD-a, odnosno Predsjednitva kod vatrogasne zajednice).
Toka 6. Rasprava te usvajanje izvjea te Programa rada i Financijskog plana za proteklu
godinu
- predsjedatelj radnog voditeljstva sjednice daje rije prisutnima u smislu eventualne
rasprave vezane uz podnijeta izvjea te planove za sljedeu godinu;
- nakon rasprave predsjedatelj radnog predsjednitva predlae verifikaciju odnosno
prihvaanje podnijetih izvjea te planova;
- glasanjem se prihvaaju podnijeta izvjea te Plan rada odnosno Financijski plan za
slijedeu godinu.
Toka 7. Razrjenica dosadanjim tijelima odnosno dunosnicima zajednice/drutva

Predsjedatelj radnog voditeljstva sjednice obrazlae razloge potrebe davanja razrjenice svim ili
pojedinim tijelima i dunosnicima zajednice/drutva (zbog isteka etverogodinjeg mandatnog
razdoblja, osobnih razloga ili sl.). Daje na glasovanje razrjenicu:
- Predsjednitvu zajednice/Upravnom odboru drutva,
- Nadzornom odboru,
- Predsjedniku i zamjeniku predsjednika zajednice/drutva;
Toka 8. Izbor tijela odnosno dunosnika zajednice/drutva
Predsjedatelj radnog voditeljstva sjednice daje rije predsjedniku kandidacijsko-izbornog
povjerenstva.
Predsjednik istog povjerenstva ita prijedloge usvojene na posljednjoj sjednici Predsjednitva
zajednice/Upravnog odbora DVD-a, navodei predloen sastav tijela te osobe za obnaanje
dunosti u narednom mandatnom razdoblju:
- Predsjednitva zajednice/Upravnog odbora drutva,
- Nadzornog odbora,
- Predsjednika i zamjenika predsjednika zajednice/drutva,
- predstavnika u Skuptini vatrogasne zajednice vie razine.
- osoba za zastupanje zajednice/drutva.
Predsjedatelj radnog voditeljstva sjednice postavlja upit nazonima glede moguih novih
prijedloga te daje na glasovanje prijedloge na nain da se glasuje za svako tijelo/dunosnika
pojedinano.
U sluaju da je Skuptina zajednice/drutva nadlena i za izbor drugih tijela/dunosnika (npr.
Sud asti, zapovjednik, tajnik i sl.), isto se mora realizirati na odgovarajuem dijelu dnevnog
reda odnosno ove toke vidi napomenu A!
Toka 9. Rije gostiju
Uzvanici imaju svoje pozdravne govore prema redu prijave.
Toka 10. Razliitosti
- dodjeljuju se priznanja i odlikovanja (mogue i izdvojiti u zasebnu toku dnevnog reda);
- primaju se novi lanovi (na sjednicama dobrovoljnih vatrogasnih drutava - ukoliko je tako
predvieno Statutom mogue takoer izdvojiti u zasebnu toku dnevnog reda);
- realiziraju se ostali prigodni segmenti sjednice.
Napomene:
A) U toci 8. ovog protokola izborne sjednice skuptine navedeno je kako su jedine pojedinane
dunosti za koje se provodi izbor od strane lanova skuptine samo predsjednik i zamjenik
predsjednika (zajednice/drutva). Temelj za isto postoji u odredbama vaeeg statuta velikog dijela
vatrogasnih organizacija, no ispravno je i biranje zapovjednika, tajnika i drugih dunosnika
zajednice/drutva od strane skuptine, ukoliko se isto podudara s odredbama vaeeg statuta
pojedine vatrogasne organizacije.
B) U sluaju da se izborna procedura odnosno glasovanje o podrci pojedinim tijelima odnosno
dunosnicima ne provodi javno, ve tajno, uz ostala tijela sjednice Skuptine potrebno je izabrati i
Izborno povjerenstvo (u sklopu 3. toke). Isto je povjerenstvo zadueno za izradu glasakih listia,
organizaciju samog postupka glasovanja, utvrivanje rezultata glasovanja i prezentaciju istih
rezultata prema samoj Skuptini.
C) SVEANA SJEDNICA SKUPTINE

1.1. OTVARANJE SVEANE SJEDNICE
Sveanu sjednicu koja se odrava u povodu obiljeavanja obljetnice drutva otvara voditelj
(konferans) i pozdravlja sve nazone.
1.2. SVIRANJE DRAVNE I VATROGASNE HIMNE
Nakon to voditelj otvori sveanu sjednicu intoniraju (sviraju ili pjevaju) se dravna i
vatrogasna himna.
1.3. POAST PREMINULIM I POGINULIM LANOVIMA
Nakon pozdrava gostiju i uzvanika predsjednik (ili voditelj) poziva sve prisutne odati poast
minutom utnje svim preminulim i poginulim lanovima i vatrogascima.
1.4. POZDRAV POKROVITELJU I GOSTIMA
Nakon intoniranja himni voditelj poziva predsjednika drutva (ili vatrogasne zajednice) koji
treba odrati kratki pozdravni govor te pozdraviti nazone slijedeim redoslijedom:
predstavnike dravne vlasti,
predstavnika Hrvatske vatrogasne zajednice,
predstavnika DUZS-a,
predstavnike upanijske vlasti,
predstavnika vatrogasne zajednice upanije/Grada Zagreba,
predstavnike gradske/opinske vlasti,
predstavnika vatrogasne zajednice podruja/grada/opine,
predstavnike dobrovoljnih vatrogasnih drutava,
pokrovitelja ili predstavnika pokrovitelja ili kuma zastave,
ostale goste i uzvanike.
(Detaljniji opis redoslijeda opisan je u posebnom prilogu u posljednjem poglavlju ove publikacije.)
1.5. PRIGODNO IZVJEE O RADU
Voditelj poziva tajnika (ili nekog drugog) podnijeti prigodno izvjee o radu drutva.
1.6. POSVETA I PRIMOPREDAJA ZASTAVE (ako se prima nova zastava)
Opisano u toki 9.6.
1.7. RIJE POKROVITELJA
Voditelj poziva pokrovitelja sveanosti da se obrati nazonima.
1.8. POZDRAVNA RIJE GOSTIJU I UZVANIKA
Voditelj poziva goste da se obrate prigodnim govorima. Redoslijed je potrebno utvrditi
odnosno dogovoriti prije poetka sjednice: od najvieg (najznaajnijeg) gosta prema manje
istaknutim ili obratno. U broju govornika (dovoljno 3-4 gosta) i u duljini govora treba imati mjeru.
U sluaju nazonosti velikog broja predstavnika razliitih dobrovoljnih vatrogasnih drutava,
poeljno je da se nazonima u ime svih gostujuih predstavnika obrati predstavnik samo jednog
(pobratimljenog, najstarijeg, najudaljenijeg i sl.) dobrovoljnog vatrogasnog drutva ili da u ime
dobrovoljnih vatrogasnih drutava iz jedne vatrogasne zajednice govori predstavnik te zajednice.
1.9 URUIVANJE ODLIJA I PRIZNANJA
Voditelj poziva vatrogasce a odlikovanja uruuju vatrogasni dunosnici.
Uruivanje odlija i priznanja zaslunim vatrogascima pojanjeno je u poglavlju s
protokolima, u toci 9.5.
Vatrogasci koji e primiti odlija ili priznanja, ista primaju u vatrogasnoj odori (sveanoj ili
radnoj) te u tom trenutku moraju biti osloboeni obavljanja ostalih dunosti (npr. stajanja u ealonu,
pripreme i posluivanja hrane te pia i sl.).
Imena ostalih lanova kojima su dodijeljena odlija i priznanja, a nisu nazoni ovoj
manifestaciji, samo se proitaju na kraju ovog dijela protokola.
1.10. GOVOR PREDSTAVNIKA ODLIKOVANIH
Ovaj govor nije obavezan.
1.11. DODJELA PRIZNANJA
Dobrovoljno vatrogasno drutvo (ili vatrogasna zajednica) koje obiljeava obljetnicu moe
dodijeliti priznanja pravnim i fizikim osobama.
Voditelj sveanosti poziva, a predsjednik drutva (ili netko drugi) uruuje priznanja.
1.12. ZAVRETAK SVEANOSTI

Voditelj programa zakljuuje sveanost i poziva na prigodni domjenak.
NAPOMENE:
- Sveanu sjednicu nije potrebno formalno voditi kao redovite sjednice (ne biramo voditeljstvo sjednice, ve
voditelj vodi cijeli protokol i poziva predsjednika, tajnika, pokrovitelja i sl.
- Ako je organiziran kulturno umjetniki program, isti se moe izvoditi vrlo kratko s nekoliko
intermezza tijekom sjednice ili na kraju sveanosti.
- Sveanu sjednicu treba organizirati i voditi tako da traje oko jedan sat.
- Pribor za jelo i alkoholna pia posluuju se nakon sjednice. Tijekom sjednice mogu se konzumirati i
obina i mineralna voda!
2. PROTOKOL PROSLAVE NA OTVORENOM PROSTORU NAKON MIMOHODA

2.1.
PRIJAVAK ZAPOVJEDNIKA POKROVITELJU

Zapovjednik prilazi pokrovitelju obinim korakom. Na razmaku od 56 koraka od pokrovitelja
zauzima vre dranje gledajui ga ravno u oi i prelazi u vjebovni korak.
Prilazi mu na dva do tri koraka, zaustavlja se, zauzima stav pozor, pozdravlja rukom i
predaje prijavak na primjer ovim rijeima:
Gospodine pokrovitelju, vatrogasne postrojbe (navesti koje/ije) po

obavljenom mimohodu spremne za poetak proslave. Ukupno nazono (prisutno)
lanova vatrogasnih postrojbi. Molim dopustite poetak proslave. Prijavak podnosi . . .
!(navesti zvanje i ime i prezime).
Pokrovitelj: Gospodo vatrogasci, pozdrav domovini!
Odgovor vatrogasaca: POZDRAV !
Pokrovitelj: Sveanost moe poeti!
2.2.
SVIRANJE DRAVNE I VATROGASNE HIMNE

Nakon to pokrovitelj odobri poetak proslave intoniraju (sviraju ili pjevaju) se dravna i
vatrogasna himna.
2.3.
POSPREMANJE ZASTAVA
Zapovjednik moe izdati zapovijed za pospremanje zastava (toka 10.11. u poglavlju s Vjebovnim
postupcima i radnji) kako bi se zastavnici oslobodili i u daljnjem tijeku proslave ili ih postaviti u stav
za dranje zastave kako je navedeno u prvom stavku toke 10.4. poglavlja.
Daljnji tijek sveanosti identian je kao u toci 1. protokola tijeka sveane sjednice (od toke
1.3. nadalje).
76
3. SUDJELOVANJE VATROGASACA U VJERSKIM OBREDIMA

lanovi vatrogasnih organizacija svojom voljom odluuju za sudjelovanje kod vjerskih obreda
koji su namijenjeni vatrogascima. Vatrogasci u crkvi nisu u formaciji i sudjeluju kod obreda kao ostali
prisutni vjernici.
Prilikom ulaska u crkvu, vatrogasac pojedinac ili kao lan postrojbe, prolazei kroz vrata
crkve, skida kapu. Za cijelo vrijeme odvijanja vjerskih obreda (sveta Misa, blagoslov i dr.) vatrogasci
imaju skinute kape, primjenjujui postupak opisan pod tokom 9.5. poglavlja Vjebovni postupci i
radnje.
3.1.
POSTUPAK VATROGASCA KOD BLAGOSLOVA VATROGASNOG OBJEKTA ILI OPREME
Kod preuzimanja vatrogasnog doma, vatrogasne opreme, sl. moe se upriliiti vjerski obred
blagoslov. O postupcima tijekom blagoslova dogovaraju se organizator i crkveni predstavnik.
3.2.
POSTUPAK VATROGASCA PRIGODOM NAZONOSTI SVETOJ MISI
Prigodom nazonosti svetoj Misi unutar crkve, vatrogasci stoje bez kape, a na otvorenom
prostoru s kapom na glavi.
Za cijelo vrijeme trajanja svete Mise vatrogasci ne stoje u odreenom stavu, ve na dostojan
nain sudjeluju u svim obredima, osim kod nekih dijelova svete Mise. U stavu pozor vatrogasci
stoje za vrijeme podizanja tj. od trenutka kad se dade zvonom znak da poinje pretvorba pa do
posljednjeg udarca zvona kod podizanja Presvete Krvi.
Zastavnik uvijek stoji pokrivene glave, nikada ne klei i pozdravlja zastavom (kut od 45) na
pozdrav kod podizanja svetoga Tijela i svete Krvi.
Ako se iza Mise dijeli blagoslov s Presvetim Sakramentom, vatrogasci u crkvi klee, a izvan
crkve stoje u stavu pozor i skidaju kapu. Zastavnik pozdravlja zastavom.
Ukoliko se na koncu svete Mise pjeva bilo koja himna, vatrogasci stoje u stavu pozor, a
zastavnik pozdravlja zastavom.
3.3.
POSTUPAK VATROGASCA PRIGODOM DRANJA POASNE STRAE

Dranje poasne strae prigodom organizacije pogreba preminulog lana opisano je detaljno
u poglavlju 7. ovih protokola.
Poasna straa kod Bojeg Groba u dane prije Uskrsa organizira se na nain da uz Boji
Grob stoje po dva vatrogasca u sveanoj vatrogasnoj odori, sa sveanom kacigom na glavi.
Vatrogasci stoje u stavu pozor, okrenuti licem prema izlazu. Izmjena poasne strae u pravilu se
provodi u odgovarajuim vremenskim razmacima, bez zapovijedi.
3.4.
POSTUPAK VATROGASACA PRIGODOM SUDJELOVANJA U PROCESIJI

lanovi vatrogasnih organizacija nazoni su svetoj Misi i sudjeluju u procesiji na blagdan
Florijanova, Tijelova, Svih svetih i u drugim slinim prigodama.
Vatrogasci u procesiji sudjeluju hodajui obinim korakom u dvije kolone s kapom na glavi. U
sastavu procesije postavljaju se iza odraslih mukaraca, a ispred djece odnosno djevojica u bijelim
haljinama.
Tijekom tijelovske procesije, kod podjele blagoslova pri svakoj pojedinoj postaji, vatrogasci
skidaju kapu, a zastavnik ne skida kapu, ve pozdravlja zastavom.
77
4. SVEANO OTVARANJE NOVOIZGRAENIH VATROGASNIH OBJEKATA

Sveanost otvaranja moe se upriliiti na dan poetka radova i/ili na dan otvaranja
novoizgraenih objekata.
Vlasnik objekta, odnosno vatrogasna organizacija, u dogovoru s elnicima lokalne
(podrune) samouprave, utvruje koga e se pozvati da sveano otvori radove, odnosno
novoizgraeni objekt, kao i popis ostalih uzvanika.
Ispred objekta u pravilu se organizira odgovarajua bina, a ukoliko tehniki uvjeti
dozvoljavaju, ista se ukraava zastavom Republike Hrvatske, zastavom lokalne (podrune)
samouprave i zastavom vatrogasne organizacije.
Ukoliko bine nema, navedene se zastave istiu na za to prikladnom mjesto na lokaciji
odravanja protokola otvaranja.
Sveanost zapoinje sviranjem himne Republike Hrvatske i vatrogasne himne te se
okupljenima redom obraaju:
- predstavnik lokalne (podrune) samouprave, koji ujedno i otvara sveanost,
- predstavnik vatrogasne organizacije kao korisnika objekta,
- predstavnik vjerske zajednice (vrei istovremeno obred posvete objekta) ukoliko je
organizator isto predvidio.
U sveanom presijecanju vrpce, nakon govora i posvete, zajedniki sudjeluju najvii
predstavnik inicijatora izgradnje (lokalne odnosno podrune samouprave) i glavni dunosnik
korisnika (vatrogasne organizacije).
Nakon sveanog presijecanja vrpce, nazonima se moe obratiti i poasni gost, a nakon
ega se obilazi objekt.
Za voenje programa moe se angairati i slubeni voditelj.
5. URUIVANJE PRIZNANJA I ODLIKOVANJA

Voditelj ita odluku kojom su vatrogasci odlikovani i poziva najvieg dunosnika da pristupi
uruivanju odlija.
Odlija u pravilu uruuje predstavnik zajednice koja dodjeljuje odlije.
Odlikovana osoba po prozivanju istupa iz vrste (ili ustaje sa stolice), prilazi osobi koja uruuje
odlija, zaustavi se na dva koraka ispred nje, pozdravlja rukom (bez obzira to nema kapu), lijevom
rukom prima odlije, a desnom prihvaa pruenu ruku u znak estitke, pozdravlja rukom i vraa se
na svoje mjesto.
Odlikovane osobe odlije ili priznanje u pravilu primaju u kompletnoj vatrogasnoj odori
(sveanoj ili radnoj), odajui i time potovanje prema vatrogasnoj organizaciji odnosno dignitetu
svakog lana iste.
Odlikovane osobe pristupaju preuzimanju odlija odnosno priznanja tek nakon prozivanja, a
ne stojei unaprijed u koloni osoba koje e primiti odlije.
Prilikom uruivanja odlikovanja sa zlatnim obiljejima te medalje za posebne zasluge
potrebno je proitati nekoliko reenica o radu vatrogasca koji prima ta odlija.
6. PRIMOPREDAJA VATROGASNE ZASTAVE

Prigodom sveanog obiljeavanja obljetnice, vatrogasci koriste prigodu za primanje nove
zastave.
Temeljeno na stoljetnoj tradiciji dobrovoljnog vatrogastva u Republici Hrvatskoj, vatrogasna
zastava je simbol humanosti, hrabrosti, pomoi blinjem u nevolji, potenja, iskrenosti i
portvovnosti.
Zastavu u ime svih lanova vatrogasne organizacije (DVD, VZ, JVP) prima njezin
predsjednik, a predaje mu je kum zastave izgovarajuu npr. slijedee rijei:
78
Gospodine predsjednie DVD-a ova zastava predstavlja simbol humanosti i

hrabrosti, potenja, iskrenosti i portvovnosti. Neka se pod ovom zastavom okupljaju Vai lanovi
njegujui ove vrednote i gajei u sebi plemenitu misao pomoi blinjem u nevolji.
Predajem Vam ovu zastavu s likom svetog Florijana, zatitnika vatrogasaca, kao znak
zahvalnosti za sve to su uinili vatrogasci ovog drutva za dobrobit mjetana i cijele okolice.
Predsjednik prima zastavu hvatajui lijevom rukom za koplje. Desnom rukom prinosi ustima
donji slobodni kraj zastave i poljubi je. Rukujui se, zahvaljuje se kumu uz obeanje da e uvati
ovaj simbol i ponositi se njime. Nakon zahvale pozivaju se zastavnik i pratitelji kojima predsjednik
predaje zastavu npr. slijedeim rijeima:
Gospodo vatrogasci predajem vam ovu zastavu na uvanje s namjerom da e te je s
ponosom nositi.
Zastavnik nakon primanja zastave zastavu dri na pozdrav, a predsjednik zauzima stav
pozor i rukom pozdravi zastavu.
Ako nije bio realiziran ranije, nakon ovog slijedi in posveenja zastave. Prije samog ina
posveenja zapovjednik izdaje zapovijed: POZOR!, a nakon posveenja zapovijeda: Na mjestu
ODMOR!
Ako je in posveenja zastave bio realiziran ranije (npr. u crkvi tijekom svete Mise), zastavnik
i pratitelji odlaze nakon prijema zastave. Zapovjednik zapovijeda Poasni po-ZDRAV!, orkestar
svira koranicu, a zastavnik i pratitelji zahode krilom te odlaze na za to predvieno mjesto,
pozdravljajui cijelo vrijeme zastavom. Kada zastavnik i pratitelji stignu na predvieno mjesto
zapovjednik izdaje zapovijed: POZOR! i zapovijed: Na mjestu ODMOR!
7.
POGREB
Kad umre lan vatrogasnog drutva, na vatrogasnom objektu istie se crna zastava. alost
traje 24 sata po zavretku pogreba. Na pogrebu sudjeluju vatrogasci njegovog vatrogasnog drutva.
Kad umre rukovoditelj vatrogasnog drutva, postrojbe ili zajednice, pogrebu e prisustvovati
vatrogasne postrojbe ili delegacije s podruja njegova djelovanja.
Tom prilikom obitelji umrloga izjavljuje se suut. Suut se moe izjaviti i pismenim putem.
Kad umre lan upravnog organa ili strunog tijela zajednice, vatrogasna zajednica odreuje
delegaciju koja e obitelji umrlog izjaviti suut i odrati oprotajni govor na pogrebu.
1. POASNA STRAA, POASNA PRATNJA I POASNA POSTROJBA
Umrlom vatrogascu vatrogasnog drutva na pogrebu pripada:
- poasna vatrogasna straa,
- poasna pratnja i
- poasna postrojba.
Poasnu vatrogasnu strau, pratnju i poasnu postrojbu odreuje zapovjednik vatrogasnog
drutva.
lanovi poasne strae stoje pred odrom preminulog u vrijeme i na mjestu kako to odredi
odbor za pogreb.
lanovi poasne pratnje kreu se pored kovega, odnosno pogrebnog vozila.
lanovi poasne postrojbe kreu se u pogrebnoj povorci ispred kovega.
Vatrogasna zastava s crnim florom vatrogasnog drutva, iji se lan sahranjuje, nosi se
ispred poasne postrojbe.
Na koveg umrlog lana stavlja se vatrogasna kaciga i opasa sa sjekiricom, koji se skidaju
prije sputanja kovega u grob.
Vatrogasci vatrogasnog drutva mogu se odrediti za noenje odlikovanja, znakova priznanja
i vijenaca. Odlikovanja i znakovi priznanja nose se na crvenom jastuku od plia ispred kovega ili
pogrebnog vozila.
U pogrebnom ceremonijalu moe sudjelovati vatrogasna glazba i pjevaki zbor vatrogasnog
drutva.
Glazba svira posmrtnu koranicu u trenucima iznoenja kovega, u toku povorke i prilikom
sputanja kovega u grob.
lanovi vatrogasnog drutva u poasnoj postrojbi, obueni su u sveane vatrogasne odore.
lanovi vatrogasnog drutva u poasnoj strai i pratnji obueni su u sveane vatrogasne odore sa
sveanom vatrogasnom kacigom, sveanim opasaom i bijelim rukavicama.
79
2. SMJENA POASNE STRAE

Prva etiri (est) lana dolaze u dvovrsnom stroju sami ili sa zapovjednikom poasne strae,
rasporede se s lijeve i desne strane pokojnika okreu se elom nazad i u stavu pozor gledaju prema
izlazu.
Kada poasnu strau vodi zapovjednik, on stane ispred odra, prieka da se lanovi strae
rasporede na svoja mjesta, pozdravi rukom drei ju neko vrijeme na pozdrav, okree se elom
nazad i odlazi.
Ako zapovjednik iz osobnih razloga eli obaviti krianje pokojnika svetom vodom i izraziti
suut obitelji to moe uiniti nakon pozdrava. Najprije skida kapu s glave, nakloni se u znak
pozdrava prema pokojniku, a zatim obavi krianje i izrazi suut obitelji.
Smjena odnosno druga grupa vatrogasaca prilazi s boka lanovima prve grupe, okree se
elom nazad i stane uz bok do prvih lanova stae. lanovi prve grupe okreu se k pokojniku,
naklone se, okreu se prema izlazu i odlaze, lanovi druge grupe stanu korak bono na njihova
mjesta i u stavu pozor gledaju prema izlazu.
Za vrijeme crkvenog obreda i/ili itanja oprotajnih govora (obred ispraaja) lanovi poasne
strae licem su okrenuti prema pokojniku.
3. ZAPOVIJEDI, POZDRAVLJANJE POASNI POZDRAV
Sve zapovijedi izdaju se u pola glasa.
Za vrijeme iznoenja kovega i sputanja u grob poasna postrojba odaje poast. Zapovjednik
izdaje zapovijedi " Pozor " i " Poasni po-ZDRAV "", na koju lanovi poasne postrojbe zauzimaju
stav pozor, a ostali lanovi, koji nisu u stroju i zapovjednik, pozdravljaju rukom.
4. FORMIRANJE POGREBNE POVORKE
Pogrebna se povorka postrojava ovim redom:
- vatrogasac koji nosi nadgrobno obiljeje (kri) ako to ne nosi pogrebna sluba,
- osobe koje nose vijence,
- glazba,
- vatrogasna zastava,
- poasna postrojba,
- vatrogasac koji nosi odlikovanja i znakove priznanja umrlog,
- pogrebno vozilo s kovegom i poasnom pratnjom,
- obitelj umrlog i
- ostali graani.
Ako na pogrebu sudjeluje pjevaki zbor, svrstava se ispred glazbe.
U pogrebnoj povorci lanovi poasne pratnje kreu se uz lijes, a na grobnom mjestu
rasporede se ponovo kao i kod obreda ispraaja licem prema pokojniku.
Kad pogrebna povorka stigne do groba, poasna postrojba i glazba postavljaju se prema
grobu ili na pogodnom mjestu licem prema pokojniku. Prije sputanja kovega u grob, ako je
predvieno, dri se oprotajni govor.
Kod sputanja kovega u grob, zapovjednik poasne postrojbe zapovijeda "Po-ZOR" i
"Poasni po-ZDRAV ".
Po obavljenom sputanju zapovjednik poasne postrojbe zapovijeda "Po-ZOR" i "Na mjestu
od-MOR". U tom stavu ostaju svi lanovi poasne postrojbe, dok ne zavri obred ukopa.
Po zavrenom obredu ukopa poasna pratnja straa povlai se s grobnog mjesta,
prikljuuje poasnoj postrojbi, a nakon to se udalje s mjesta ukopa, zapovjednik zaustavlja
postrojbu i otputa je.
Prema odredbama Pravila nee se davati pogrebna poast pokojniku:
-koji je oporukom ili za ivota izrazio elju da se drugaije pokopa,
-koji je izvrio samoubojstvo iz neasnih pobuda,
-koji je umro u zatvoru za krivino djelo.
80
8.
POLAGANJE VIJENCA
Osoba koja polae vijenac prati dva nositelja vijenca do sredinjeg dijela spomen obiljeja mjesto polaganja vijenca, uz zvuke pogrebne koranice.
Nakon to su nositelji vijenca odloili vijenac na predvieno mjesto u okviru spomen
obiljeja, urno se odmiu dva koraka bono i jedan korak unatrag te zauzmu stav pozor, ime
oslobaaju prolaz za pristup vijencu.
Osoba koja polae vijenac prilazi vijencu i poravnava spomen trake, a nakon nekoliko
trenutaka odmakne se od vijenca korak unatrag, zauzima stav pozor uz pozdrav rukom te u tom
stavu odaje poast minutom utnje.
Nakon isteka minute utnje osoba koja polae vijenac sputa ruku te se ceremonijal
polaganja vijenca time smatra zavrenim. Osoba koja polae vijenac i nositelji vijenca okreu se
zahoenjem i naputaju spomen obiljeje.
9.
VATROGASNA NATJECANJA
Vatrogasna natjecanja organiziraju se i provode radi svestranog osposobljavanja vatrogasaca

i vatrogasnih postrojbi u provedbi njihovih osnovnih zadataka: gaenju poara, spaavanju ljudi i
imovine ugroenih poarom i pruanja pomoi u sluajevima elementarnih nepogoda, kao i radi
meusobnog upoznavanja natjecatelja, uvrenja kolegijalnih odnosa, razmjene iskustava i
odravanja fizike kondicije.
U nastavku su navedeni detalji organizacije ceremonijala otvaranja natjecanja i ceremonijala
proglaenja pobjednika, s konkretnim primjerom na organizaciji dravnog natjecanja, a gotovo svi
elementi mogu se vrlo jednostavno primijeniti na organizaciji natjecanja nie razine (upanijska,
gradska, opinska, pozivna).
Ceremonijal otvaranja natjecanja nije obvezan, odnosno organizira se ovisno o programu
cjelokupne manifestacije.
Ceremonijal otvaranja natjecanja
Na vatrogasnim natjecanjima ceremonijal sveanog otvaranja moe se upriliiti sa sveanim
postrojavanjem svih natjecateljskih odjeljenja, odnosno poput ceremonijala proglaenja pobjednika,
no u pravilu se realizira u trenucima poetka izvoenja natjecateljskih vjebi ovim redoslijedom:
- natjecateljska odjeljenja koja nastupaju prva dolaze do svojih staza, pospremaju opremu
pripremivi istu za izvoenje vjebe te se postrojavaju za poetak vjebe, ekajui daljnje zapovjedi;
- voditelj natjecanja zapovijeda Pozor!, nakon ega slijedi intoniranje dravne i vatrogasne
himne te dizanje natjecateljske zastave na jarbol;
- voditelj natjecanja predaje prijavak odgovarajuem dunosniku odnosno ugledniku,
- slijedi zapovijed Na mjestu Odmor! te pozdravni govori uz isticanje mogunosti poetka
samog natjecanja,
- svim natjecateljima i tehnikom osoblju daje se zapovijed glede poetka odvijanja samog
natjecanja Za poetak natjecanja otpust!.
Ceremonijal proglaenja pobjednika
Sveano proglaenje pobjednika, u pravilu se provodi ovim redoslijedom:
- dolazak i postrojavanje natjecateljskih postrojbi i tehnikog osoblja (sudaca) ispred sveane
tribine, pri emu su:
- nositelji zastava i njihovi pratitelji u sveanim odorama s kacigom, sveanim
opasaom i bijelim rukavicama,
- natjecatelji u radnoj odori s kacigom bez opasaa,
- vatrogasni suci u radnoj odori s kravatom i kapom domobrankom,
- zapovijed Pozor! i Pozdrav! te sviranje dravne himne,
- zapovijed Pozor! i Na mjestu odmor!,
- pozdravni govori,
- proglaenje rezultata natjecanja i postrojavanje triju prvoplasiranih odjeljenja (ili samo
njihovih zapovjednika) po kategorijama natjecanja ispred sveane tribine,
- uruivanje priznanja i nagrada,
- zapovijed Pozor! i Pozdrav!, sviranje vatrogasne himne te sputanje natjecateljske
zastave s jarbola,
- zatvaranje natjecanja i
- odlazak postrojbi ispred tribine (naputanje poligona).
81
10.
SVEANA PRIMOPREDAJA VATROGASNOG VOZILA
Novi vlasnik vozila, odnosno vatrogasna organizacija, u dogovoru s elnicima lokalne

(podrune) samouprave, odnosno predstavnika pravne ili fizike osobe koja dodjeljuje vozilo,
utvruju tko e se pozvati na sveanu primopredaju vozila, odnosno tko e predati vozilo, kao i
popis ostalih uzvanika.
Ispred vatrogasnog objekta pred kojim e se dodijeliti vozilo, u pravilu, organizira se
odgovarajua bina, a ukoliko tehniki uvjeti dozvoljavaju, ista se ukraava zastavom Republike
Hrvatske, zastavom lokalne (podrune) samouprave i zastavom vatrogasne organizacije.
Ukoliko bine nema, navedene se zastave istiu na za to prikladnom mjesto na lokaciji
odravanja protokola otvaranja.
Sveanost zapoinje intoniranjem himne Republike Hrvatske i vatrogasne himne te se
okupljenima redom obraaju:
- predstavnik lokalne (podrune) samouprave, odnosno predstavnik pravne ili fizike
osobe koja dodjeljuje vozilo, koji ujedno i otvara sveanost,
- predstavnik vatrogasne organizacije kao vlasnika novog vozila,
- predstavnik vjerske zajednice (vrei istovremeno obred posvete vozila) ukoliko je
organizator isto predvidio.
U sveanom uruivanju kljueva, nakon govora i posvete, zajedniki sudjeluju najvii
predstavnik inicijatora nabave (npr. predstavnik lokalne odnosno podrune samouprave) i glavni
dunosnik vlasnika novog vozila (zapovjednik profesionalne vatrogasne postrojbe, predsjednik
dobrovoljnog vatrogasnog drutva ili dr.). Osoba koja predaje kljueve prigodnim rijeima se obraa
predstavniku vatrogasne organizacije te mu predaje kljueve u ruke. Predstavnik vatrogasne
organizacije koji je primio kljueve iste potom predaje drugom dunosniku u vlastitoj organizaciji
(npr. predsjednik predaje kljueve zapovjedniku dobrovoljnog vatrogasnog drutva), a isti zatim
predaje kljueve vozau u vlastitoj vatrogasnoj postrojbi. Voza sjeda u vozilo, pokree motor te
ukljuuje zvunu odnosno svjetlosnu signalizaciju u trajanju do otprilike 5 sekundi te na kraju gasi
signalizaciju i motor.
Za samu sveanost potrebno je organizirati nazonost jedne mlae lanice/lana lokalnog
kulturno umjetnikog drutva u narodnoj nonji ili pripadnice/pripadnika vatrogasne mladei u radnoj
vatrogasnoj odori, a koji prigodom samog ina primopredaje dri kljueve na prigodno ureenom
jastuiu.
Nakon sveanog uruivanja kljueva, nazonima se moe obratiti i poasni gost, a nakon
ega se razgledava vozilo.
Za voenje programa moe se angairati i slubeni voditelj.
82
83
PRILOZI
84
Prilog 1
ETIKI KODEKS VATROGASTVA

Ope odredbe
lanak 1.
Etiki kodeks vatrogastva osnova je pozitivnih odnosa dobrih ljudi, povezanih na podruju
humanitarne vatrogasne djelatnosti.
Temelji etikog djelovanja su: ravnopravno sudjelovanje, briga o drugima te obavljanje svih
aktivnosti na kulturan nain, koristei znanje i potovanje.
Ovaj etiki kodeks odnosi se na cjelokupno vatrogastvo u Republici Hrvatskoj, sadravajui
naela kojima ureuje meusobne odnose, odnose meu profesionalnim i dobrovoljnim
vatrogascima te drugim subjektima s kojima se vatrogasci susreu prilikom obavljanja vatrogasne
djelatnosti kao javne slube.
Etiki kodeks se temelji na etici demokratskog drutva, naelu humanosti i pravnom ustroju
Republike Hrvatske.
lanak 2.
Etiki kodeks vatrogastva izraz je volje i spoznaje vatrogasaca o nunosti zakonitog,
strukovnog, potenog i prijaznog ponaanja pri izvoenju svih zadaa koje vre vatrogasci te time
povezuje sve vatrogasce.
Temeljna naela
lanak 3.
Etiki kodeks vatrogastva izraz je volje i spoznaje vatrogasaca o nunosti zakonitog,
strukovnog, potenog i prijaznog ponaanja pri izvoenju svih zadaa koje vre vatrogasci te time
povezuje sve vatrogasce.
lanak 4.
Vatrogasac u okviru svojih zadaa i nadlenosti obavlja vatrogasnu djelatnost kao javnu
slubu bilo kada je to potrebno, profesionalno ili dobrovoljno, i uvijek je u sluaju potrebe na usluzi
ljudima kojima je potrebna pomo.
lanak 5.
Vatrogasac pri obavljanju vatrogasne djelatnosti mora potivati vaee propise i odgovarajui
pozitivan odnos prema humanim, moralnim, etinim i drugih vrednotama i naelima koja utvruju
ulogu vatrogastva u dravi.
Humanost
lanak 6.
Pri obavljanju intervencija vatrogasac se susree sa sudionicima razliitih nesrea, a s kojima
mora postupati krajnje paljivo i humano. Posebnu pozornost mora posvetiti ozlijeenim osobama
koje trebaju dodatnu pomo.
Strunost
lanak 7.
Vatrogasac se radi obavljanja zadaa koluje, osposobljava i usavrava, iri opu naobrazbu i
razvija specifina znanja koja su potrebna za uinkovito i struno obavljanje zadaa. Sa strunim
pristupom na intervencijama poveava si ugled i pouzdanost.
85
Ugled
lanak 8.
Vatrogasac svojim ponaanjem njeguje vrednote bogate prolosti vatrogastva i utvruje
osobni ugled i ugled hrvatskog vatrogastva u cjelini tako, da brine o svojoj osobnoj ureenosti, kao
to to propisuju Pravila vatrogasne slube, prije svega dosljednim, strunim, humanim i prijaznim
pristupom vrenju svojih zadaa.
Vatrogasna odora
lanak 9.
Vatrogasna odora simbol je povjerenja izmeu javnosti i vatrogasaca te je stoga vatrogasac
duan potivati je u skladu s moralnim vrijednostima opisanim ovim etikim kodeksom.
Meusobni odnosi
lanak 10.
Odnosi meu vatrogascima temelje se na prijateljstvu, meusobnom potovanju, utvrenom
hijerarhijskom ustroju, uzajamnoj i solidarnoj pomoi, strpljivosti i iskrenosti te meusobnom
povjerenju i dostojanstvu.
lanak 11.
Odnosi meu dobrovoljnim i profesionalnim vatrogascima temelje se na meusobnom
potivanju te strunoj pomoi i suradnji.
Potivanje kodeksa
lanak 12.
Vatrogasci u Republici Hrvatskoj duni su potivati ovaj etiki kodeks, bez obzira na
pripadnost odreenoj ustrojbenoj cjelini vatrogastva.
Moralnu odgovornost za krenje kodeksa utvruje asni sud, sukladno odredbama statuta
Hrvatske vatrogasne zajednice.
Zavrne odredbe
lanak 13.
Naela ovog etikog kodeksa obvezni su dio naobrazbe vatrogasaca.
lanak 14.
Naela etikog kodeksa hrvatskog vatrogastva obvezujua su za lanove svih vatrogasnih
organizacija bez obzira na mjesto i vrijeme obavljanja zadaa iz podruja vatrogasne djelatnosti.
lanak 15.
Etiki kodeks hrvatskog vatrogastva na snazi je od sjednice Predsjednitva Hrvatske
vatrogasne zajednice odrane _. _ . 2008. godine.
86
Prilog 2
NAPUTAK
O NOENJU ODLIKOVANJA I PRIZNANJA
NA VATROGASNIM ODORAMA
Ope odredbe
lanak 1.
Pravilnikom o dodjeli vatrogasnih priznanja, odlikovanja, znamenja, pohvala i plaketa Hrvatske
vatrogasne zajednice (Vatrogasni vjesnik, 4/2008) utvrene su vrste, nositelji, uvjeti za dodjelu te
postupak dodjele vatrogasnih priznanja, odlikovanja i znamenja.
Temeljem praktinih iskustava uoena je potreba jasnog definiranja naina noenja odnosno
isticanja odlikovanja i priznanja u vatrogastvu. Neodgovarajui oblici noenja umnogome degradiraju
znaaj dodijeljenih odlikovanja i priznanja, naruavaju ugled nositelja i vatrogasne organizacije u
cjelini.
Slijedom istih argumenata te zakonske regulative (Zakon o odlikovanjima i priznanjima
Republike Hrvatske, NN br. 20/1995; Pravilnik o odlikovanjima i priznanjima, NN br. 108/2000;
Pravilnik o jedinstvenom obliku i kroju odore lanova vatrogasnih postrojbi te oznakama zvanja, NN
br. 65/1994) izraen je ovaj pravilnik.
Vanosni slijed odlikovanja
lanak 2.
Nain noenja odlikovanja odreen je vanosnim slijedom.
lanovi vatrogasnih organizacija mogu isticati slijedea osobna odlikovanja odnosno posebne
povelje i plakete (navedeni prema slijedeem vanosnom slijedu):
1. odlikovanja Republike Hrvatske,
2. posebne povelje i plakete Hrvatske vatrogasne zajednice,
3. hrvatska vatrogasna odlikovanja,
4. inozemna odlikovanja (dravna i vatrogasna).
lanak 3.
Odlikovanja Republike Hrvatske, po vanosnom slijedu, su:
1. Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom,
2. Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom,
3. Velered kralja Petra Kreimira IV. s lentom i Danicom,
4. Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom,
5. Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom,
6. Red kneza Branimira s ogrlicom,
7. Red kneza Domagoja s ogrlicom,
8. Red Nikole ubia Zrinskog,
9. Red bana Jelaia,
10. Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana,
11. Red Ante Starevia,
12. Red Stjepana Radia,
13. Red Danice hrvatske s likom:
13.1 Marka Marulia,
13.2 Blaa Lorkovia,
13.3 Ruera Bokovia,
13.4 Nikole Tesle,
13.5 Franje Buara,
13.6 Katarine Zrinske,
13.7 Antuna Radia,
14. Red hrvatskog kria,
15. Red hrvatskog trolista,
16. Red hrvatskog pletera,
17. Spomenica domovinskog rata,
lanak 4.
Posebne povelje i plakete Hrvatske vatrogasne zajednice ije se zamjenice mogu nositi na
sveanoj vatrogasnoj odori, po vanosnom slijedu su:
1. Povelja i plaketa s likom ure Deelia,
2. Povelja i plaketa s likom Mirka Kolaria.
lanak 5.
Hrvatska vatrogasna odlikovanja, po vanosnom slijedu su:
1. Vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge,
2. Zlatna vatrogasna medalja,
3. Zlatna vatrogasna plamenica,
4. Srebrna vatrogasna medalja,
5. Srebrna vatrogasna plamenica,
6. Bronana vatrogasna medalja,
7. Bronana vatrogasna plamenica.
Vatrogasna medalja i plamenica jednake su po vanosti, no navedeni slijed odreen je
iskljuivo radi utvrivanja naina noenja.
Hrvatske vatrogasne spomenice su:
1. Vatrogasna spomenica: za 10, 20, 30, 40, 50, 60 i 70 godina aktivnosti,
2. Vatrogasna spomenica: vatrogasni veteran.
Isticanje odlikovanja, medalji ili zamjenica
lanak 6.
Odlikovanja, medalje, zamjenice ili spomenice vatrogasci nose na bluzi sveane vatrogasne
odore.
Na radnoj odori i ljetnoj koulji odlikovanja, medalje, spomenice i zamjenice se ne nose.
lanak 7.
Dravne, vatrogasne i meunarodne medalje istiu se samo u najsveanijim prigodama
(obiljeavanje obljetnica vatrogasnih organizacija, sjednice Skuptina i sl.), dok se u ostalim
prigodama, kada se istiu odlikovanja, nose zamjenice.
U sluaju isticanja samih medalja, istie se najznaajnija medalja po vanosnom slijedu te
zamjenice ostalih odlikovanja.
U sluaju isticanja medalje iskljuuje se isticanje zamjenice iste medalje i obrnuto.
lanak 8.
Na odori se dravne, inozemne i vatrogasne medalje odnosno njihove zamjenice nose na
lijevoj strani grudi, iznad lijevog gornjeg depa sveane bluze.
Zamjenice svih odlikovanja nose se iznad lijevog gornjeg depa.
Zamjenice se nose poredane po vanosnom slijedu od lijeve na desnu stranu gledano prema
nositelju odlikovanja (najvie odlikovanje nosi se blie sredini grudnog koa).
U jedan red stavljaju se tri zamjenice. Ako ih je vie od tri, npr. pet, tada u gornji red idu dvije
zamjenice (znaajnije po vanosnom slijedu), a u donji red tri zamjenice. Sve zamjenice su
simetrino postavljene.
Najvei razmak izmeu redova zamjenica moe iznositi 2 mm, dok se zamjenice u redu
stavljaju jedna uz drugu.
Isticanje vatrogasnih spomenica za dugogodinji rad
lanak 9.
Vatrogasne spomenice za dugogodinji aktivan rad u vatrogasnoj organizaciji nose se na
sredinjem dijelu gornjeg lijevog depa sveane vatrogasne bluze (izmeu poklopca i donjeg ruba
depa).
lanak 10.
Vatrogasne spomenice istiu se po vanosti, odnosno nosi se iskljuivo najvia (posljednja)
primljena spomenica.
Isticanje vatrogasnih spomenica vatrogasni veteran
lanak 11.
Vatrogasni veterani koji istiu spomenicu vatrogasnog veterana nose istu ispod vatrogasne
spomenice za dugogodinji rad.
88
Isticanje drugih znamenja

lanak 12.
Pripadnicima vatrogasne mladei doputeno je isticanje znamenja vatrogasna mlade. Ovo
znamenje nosi se iznad lijevog gornjeg depa bluze vatrogasne odore.
lanak 13.
Vatrogascima je doputeno isticanje znamenja s meunarodnih natjecanja (olimpijada) uz
uvjet isticanja samo jedne (posljednje ili najznaajnije). Ovo znamenje nosi se iznad desnog gornjeg
depa sveane vatrogasne bluze.
Isticanje osobnog imena
lanak 14.
Natpis s prezimenom i inicijalom imena vatrogasca nosi se iznad gornjeg desnog depa radne
vatrogasne bluze. Izgled natpisa reguliran je posebnim aktom koji regulira oblik i kroj vatrogasnih
odora.
Doputeno isticanje
lanak 15.
Vatrogascima je doputeno isticanje:
- znamenja utvrenih Pravilnikom o jedinstvenom obliku i kroju odore lanova vatrogasnih
postrojbi te oznakama zvanja (NN br. 65/1994),
- oznaka pripadnosti odreenoj vatrogasnoj organizaciji (na lijevom rukavu sveane ili radne
vatrogasne bluze odnosno vatrogasne koulje - 7 cm od gornjeg ruba rukava),
- odlikovanja, priznanja i znamenja spomenutih u ovom naputku.
Zabrana isticanja
lanak 16.
Vatrogascima nije doputeno trajno isticanje nikakvih ostalih znamenja (znake s obljetnica,
natjecanja, akreditacije i sl.).
Znake s obljetnica ili natjecanja, akreditacije i slina obiljeja istiu se samo na dan
dogaanja (obiljeavanja obljetnice, odnosno natjecanja ili druge prigode), a nose se ovisno o
nainu privrenja na reveru bluze, poklopcu depa ili na vrpci oko vrata.
lanak 17.
Nije doputeno noenje odlikovanja, medalja, spomenica, zamjenica i vatrogasnih znamenja u
prigodama u kojima bi se vrijeali dostojanstvo i ugled Republike Hrvatske ili vatrogasne
organizacije na svim razinama.
Ostale odredbe
lanak 18.
Noenje vatrogasne odore trai i adekvatno primjereno ponaanje vatrogasca, a ako su na
odori istaknuta i odlikovanja, medalje, spomenica, zamjenice i druga vatrogasna znamenja, tada to
ima posebnu teinu koju treba uvaavati i dolino se tome ponaati.
Slika 1.
Primjer loeg i dobrog noenja odlija
89
Prilog 3
ORIJENTACIJSKI RED PRVENSTVA
POZDRAVLJANJA DUNOSNIKA PRIGODOM

VATROGASNIH MANIFESTACIJA
I.
predstavnici dravne i lokalne vlasti (republike, upanijske i gradske):

-
II.
III.
-
predsjednik Republike Hrvatske

predsjednik Hrvatskog Sabora
predsjednik Vlade Republike Hrvatske
predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske
ministar
upan
predsjednik (lan) upanijskog poglavarstva odnosno skuptine
proelnik upanijskog upravnog odjela
gradonaelnik / naelnik opine
predsjednik (lan) gradskog (opinskog) poglavarstva odnosno vijea
predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice:

predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice,
naelnik Hrvatske vatrogasne zajednice,
zamjenik predsjednika odnosno potpredsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice,
zamjenik naelnika Hrvatske vatrogasne zajednice,
tajnik Hrvatske vatrogasne zajednice,
lan Predsjednitva odnosno Operativno-tehnikog stoera Hrvatske vatrogasne zajednice.
predstavnici Dravne uprave za zatitu i spaavanje:
ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje,
zamjenik ravnatelja Dravne uprave za zatitu i spaavanje,
pomonik ravnatelja Dravne uprave za zatitu i spaavanje (glavni vatrogasni zapovjednik,
ravnatelj Uilita vatrogastva i zatite i spaavanja).
IV. predstavnici vatrogasne zajednice upanije i Vatrogasne zajednice Grada

Zagreba,
- predsjednik vatrogasne zajednice upanije / Grada Zagreba
- zapovjednik vatrogasne zajednice upanije / Grada Zagreba (upanijski vatrogasni
zapovjednik),
- zamjenik predsjednika odnosno potpredsjednik vatrogasne zajednice upanije / Grada
Zagreba,
- zamjenik zapovjednika vatrogasne zajednice upanije / Grada Zagreba,
- tajnik (proelnik) vatrogasne zajednice upanije / Grada Zagreba,
- lan Predsjednitva odnosno Zapovjednitva vatrogasne zajednice upanije (Grada
Zagreba).
V. predstavnici Podrunog ureda za zatitu i spaavanje:
- proelnik Podrunog ureda za zatitu i spaavanje,
- naelnik odjela pri Podrunom uredu za zatitu i spaavanje,
VI. predstavnici vatrogasne zajednice opine ili grada,
-
analogno toci IV;
VII. predstavnici dobrovoljnih vatrogasnih drutava,

VIII. predstavnici pokrovitelja ili kuma zastave,
IX. ostali gosti i uzvanici.
90
Napomene:
a. Kod pozdravljanja je vano voditi brigu o razini upravljanja na kojoj dunost obnaa odreeni
dunosnik. U tom se pogledu mora potivati redoslijed pozdravljanja po vertikali i horizontali.
Prvo se pozdravljaju dunosnici s dravne razine, neovisno je li rije o predstavniku dravne
vlasti ili predstavniku Hrvatske vatrogasne zajednice (ili njegovom ovlatenom izaslaniku), zatim
dunosnici sa upanijske razine te potom dunosnici s razine gradova, opina i mjesta.
b. Ovisno o pojedinim prigodama, red prvenstva moe se mijenjati, to se za svaku prigodu
posebno odreuje sukladno specifinostima odreene situacije.
d. One osobe koje predstavljaju nekog dunosnika ne zauzimaju njegovo mjesto ve se
rasporeuju prema njihovom protokolarnom redu, osim u sluajevima kada je manifestaciji
nazoan izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Vlade, predsjednika Sabora ili
resornog Ministarstva.
e. Strane osobe imaju prednost pred domaim dunosnicima i uglednicima iste razine.
91

Pravila Vatrogasne Sluzbe 2011

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravila Vatrogasne Sluzbe 2011

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRAVILA

Zagreb, lipanj 2011.

Sveana odora ..................................................................................................

4. VATROGASNA TEHNIKA I OSOBNA ZATITNA OPREMA ..................... ..

6. PROVEDBA VATROGASNE DJELATNOSTI ...

7. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE ..

VJEBOVNI POSTUPCI I RADNJE

UVODNA RIJE NAKLADNIKA

1. LANSTVO U VATROGASNOJ ORGANIZACIJI

1.2.3. Priuvni lan

2. PRAVA I DUNOSTI VATROGASACA

2.1.1. Prijem osoba u vatrogasnu organizaciju

Pokretanje i zastarijevanje stegovnog postupka

2.2. Prava i dunosti zapovjednika

2.3. Uvjeti za imenovanje zapovjednika

3.1. Sveana odora

3.2. Radna odora

3.3. Zatitna odora

3.4. Pravila noenja odore

4. VATROGASNA TEHNIKA I OSOBNA ZATITNA OPREMA

4.5.1. Kuni red u vatrogasnim objektima

5. ORGANIZACIJA DJELOVANJA VATROGASNIH ORGANIZACIJA

6. PROVEDBA VATROGASNE DJELATNOSTI

6.3.1. Zvanja i dunosti

6.5. Izvoenje vatrogasnih intervencija

6.5. Komuniciranje u vatrogastvu

7. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

VJEBOVNI POSTUPCI I RADNJE

Vjebovne postupke izvode pojedinci i postrojbe.

Skica 2.1. Formacije

NAIN POSTROJAVANJA - POZICIJE LANOVA

2.2.1. VRSTA - JEDNOVRSNI STROJ

2.2.2. DVIJE VRSTE DVOVRSNI STROJ

2.2.2.1. DVIJE VRSTE DVOVRSNI STROJ SKRAENO ODJELJENJE

2.2.2.2. DVIJE VRSTE DVOVRSNI STROJ IZDAVANJE ZAPOVIJEDI

Postrojavanje vatrogasnog odjeljenja u kolonu po jedan

2.2.4. DVIJE KOLONE

2.2.5. ETIRI KOLONE

2.2.6. PRESTROJAVANJE DVIJE VRSTE U ETIRI KOLONE

Nakon prebrojavanja zapovjednik izdaje zapovijed : U etiri kolone prestroji- SE!

2.2.7. PRESTROJAVANJE ETIRI KOLONE U DVIJE VRSTE

ZAUZIMANJE STAVA VATROGASAC POJEDINAC / VATROGASAC

3.1. STAV POZOR

Osnovni stav vatrogasca na zapovijed Pozor!

STAV NA MJESTU ODMOR

STAV "NA DESNO (LIJEVO) RAVNAJ SEm

(obraeno u toci 6. POZDRAVLJANJE)

STAV ZAPOVJEDNIKA PRIJE I ZA VRIJEME IZDAVANJA ZAPOVIJEDI

3.6.1. Stav POZOR

3.6.3. Pozicija zapovjednika ispred stroja u kretanju

3.6.4. Pozicija zapovjednika sa strane stroja u kretanju odjeljenja

Zapovijedi za vjebovne postupke vatrogasnih postrojbi izdaju se pojaanim glasom, kako bi

ZAPOVIJEDI ZA POSTROJAVANJE, PORAVNANJE I OTPUTANJE

OSNOVE IZDAVANJA ZAPOVIJEDI PONOVI (detaljnije u toci 9.1.)

5.1.2. Okret na lijevo izvodi se isto u dva razdjela:

Za razliku od okreta na mjestu, okreti u kretanju i okreti u kretanju treim korakom, u

Vatrogasci odjeveni u odoru meusobno se pozdravljaju potujui zvanje ili dunost.

6.1.2. POZDRAVLJANJE U STROJU

Slika 6.2. Pozdrav odjeljenja okretom glave

6.2. POZDRAVLJANJE U KRETANJU

Slika 6.3. Pozdrav zapovjednika u kretanju

Slika 6.4. Pozdrav odjeljenja u kretanju

6.3. POSTUPCI KOD INTONIRANJA HIMNI