RAZVOJ, IVOTNI CIKLUS I POLITIKA PROIZVODA

Put od zamisli do ostvarenja novoga proizvoda dug je i sloen za svakoga proizvoaa.

Mnoge su se zamisli o novome proizvodu propale ve u fazi tehnikoga razvoja proizvoda, a
mnoge su se ostvarile bez uspjeha na tritu.
Marketing danas propisuje postupke kojima moramo podvrgnuti usvajanje novih proizvoda, a
oni se sastoje od 7 radnji:

Stvaranje novih zamisli,

Preispitivanje zamisli,
Analiziranje prihvaenih zamisli s tehnikoga i gospodarskoga stajalita,
Istraivanje trita,
Modificiranje zamisli i njihova kreacija,
Marketinko uvoenje proizvoda na trite,
Promatranje marketinkih zbivanja na tritu.

Pronalasci i pronalazai sve su priznatiji upravo zahvaljujui marketingu, jer su novi

proizvodi glavna, udarna snaga poduzetnika na tritu.
Stvaranje novih zamisli-poetak je usvajanja novoga proizvoda, ideje esto nastaju u samome
pogonu , ondje gdje se proizvodi. Svaka ideja ne mora biti dobra, ostvariva i primjenjiva, zato
ih je najprije potrebno kritiki ocijeniti.
Provjera ideja-mora biti svestrana tehnika i gospodarska.
Analiza zamisli- naziva se jo i studije mogunosti tom prilikom neke se ideje odbacuju, a
manjina se prihvaa.
Modificiranje zamisli- na temelju istraivanja dotjeruju se svojstva proizvoda, te se nakon
toga proizvod uvodi u tvornicu i zapoinje njegova proizvodnja.
Lansiranje novog proizvoda-uvoenje je proizvoda na trite. Ulaskom na trite proizvod
stjee dominantnu poziciju usporedbi s konkurencijom, jer nitko od konkurenata nema takav
proizvod.
Marketinka kontrola- obino se naziva promatranjem, monitoringom, jer se zbivanja na
tritu obino stavljaju pod pasku. Biljee se svi dogaaji kako bismo maksimalno iskoristili
sve prednosti koji nam novi proizvod prua, te time unaprijedili proizvodnju.

Svaki proizvod ima svoj ivotni put glede irenja, duljine opstanka na tritu i trenutka
njegove zamjene s novim proizvodom. ivotni vijek svakog proizvoda je jednak i odvija se u
5 faza:

Razvojna faza
Faza uvoenja proizvoda
Faza rasta
Faza konkurencije i konsolidacije
Faza pada ili ponovnoga oivljavanja

POJAM I ZADAA PRODAJE

Prodaja je vezana za kupnju. Ako netko neto proda, tada to netko istodobno kupuje. Prodaja i
kupnja in su razmjene neke robe na tritu.
Prodaja ima zadau da proizvedenu robu donese na trite i ostvari ponudu, proda robu
kupcima i time , razmjenom za novac, po trinoj cijeni, pokrije trokove i ostvari dobit.
Prodaja kao funkcija nastala je prije marketinga, a njezina zadaa se temeljila iskljuivo na
tome da proda kupcima proizvedenu robu. Nastankom marketinga kao suvremen poslovne
zamisli prodaja je zadrala svoje zadae, ali se zbivaju u drugim okolnostima onima koji
prodaji pogoduju.
Danas uz marketingu, prodaja djeluje kao jedan od elemenata 4P, spleta marketinga. To znai
da ona prethodno mora biti usklaena s proizvodima, cijenom i promocijom.
Prodaje se temelji na planu. Plan prodaje mora misliti i na trokove prodaje koji snano utjeu
na ukupne trokove marketinga(trokovi fizike distribucije, prodajne operative, prodajnih
kanala i sl.).
Najvaniji postupci od kojih se sastoji prodaja su: nuenje, pregovaranje, sklapanje ugovora,
isporuka i preuzimanje robe, fakturiranje i naplata, reklamacija i dogovornosti.

DISTRIBUCIJSKI KANALI

Da bi gotovi proizvodi doli iz tvornikih skladita u ruke potroaa, ima vie naina , sli ih se
moe svesti na 2 glavna: da poduzetnik proizvod izravno preda u ruke potroaa i drugi da u
tome sudjeluje trgovina kao posrednik. Politika marketinga e odluiti o tome.

Izravna prodaja- uobiajeni je put za robu industrijske uporabe, kao to su

strojevi,alati, sirovine. Proizvoa te robe najee se ne koriste posrednicima, ve
naruenu robu izravno dopremaju do industrijskih korisnika. Posrednici se pak mogu

pojaviti , ali najee kada se roba prodaje na stranome tritu, ali ponekad i na
domaem.
Neizravna ili posrednika prodaja-proizvodi namijenjeni za neposrednu uporabu, bilo
da su trajna potrona dobra, dobra dulje uporabe ili pak ona jednokratne uporabe
dolaze na trite i nude se preko posrednika-trgovine.

Naime i jedan i drugi put imaju vie ili manje razvijeni mehanizam plasmana.
Koji od distribucijskih putova najbolje odgovaraju proizvoau, odredit e strategija
marketinga, vodei rauna o svim initeljima koji utjeu na tu odluku meu ostalima to su:
priroda proizvoda, veliina proizvodnje, broj korisnika, raspored potroaa, trokovi prodaje i
sl.
Postoje 3 vanije razine posrednika, a to su :

Trgovaki putnici,
Veletrgovake organizacije,
Maloprodajne organizacije.

PRODAJNA SILA
Ljudski kapital podrazumijeva ukupan ljudski potencijal koji radi u prodajnoj slubi
poduzetnika.
Ljudi moraju biti ne samo okrenuti prema tritu, oni jesu na tritu. Da bi ljudi u prodaji
zaista bili sila ,dunost je upravitelja prodaje birati i osposobiti svoje ljude na odgovarajui
nain.
Smatra se da su osobito osjetljivi oni poslovi koji su u izravnome dodiru s kupcem. Ako
zaposleni rade na pogrean nain , ako su nedovoljno komunikativni, ne znaju uspostaviti
dobar odnos s kupcem itd., tada uistinu ne mogu predstavljati silu na koju se prodaja moe
osloniti.

POSLOVNA LOGISTIKA
Poslovna logistika podrazumijeva ukupnost aktivnosti premjetanja i kretanja materijala i
sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda od proizvoaa do potroaa. Djelovanje
logistike na irem podruju jedne regije ili drave nazivamo makrologistikom,a njezino
djelovanje u uim granicama kompanije nazivamo mikrologistikom.
Logistiki sustav meusobno je povezan brojnim elementima kao to su : prijevoz,
skladitenje, distribucija,manipulacija otprema i informacijski sustav.

PRIJEVOZNITVO
Smatra se djelatnou prijevoza materijala, sirovina, proizvoda s jednog mjesta na drugo.
Razlikujemo:

Unutranji prijevoz- premjetanje robe u proizvodnim pogonima

Vanjski prijevoz- je prijevoz robe od proizvoaa do skladita kupca.

Prijevoz moe biti :

Suhozemni ili kontinentalni

Prijevoz na vodi
Zrani
Potanski.

SKLADITENJE
Postupak je rukovanja robom, uvanja i zatite robe od raznih utjecaja.
Sa ireg stajalita to je ne samo izgraeni zatvoreni ili poluzatvoreni prostor, ve i sve ono to
je u vrstoj svezi sa samim skladitem.
U uem smislu skladite je samo ograen prostor gdje se skladiti i uva roba.
Zalihe na skladitu mogu biti minimalne , optimalne i maksimalne.
DISTRIBUCIJA ROBE
Moe se rei da je skup radnji koje se odnose na odabir kanala dopreme robe od proizvoaa
do krajnjeg korisnika ili potroaa.
Svojstva proizvoda i kupovne navike utjeu na izbor distribucije kao:

Intezivna distribucija
Selektivna distribucija
Ekskluzivna distribucija

MANIPULACIJA ROBOM
Oznaava skupinu radnji koje omoguuju i pospjeuju protok robe prilikom uskladitenja,
prijevoza, rukovanja robom pri utovaru i istovaru na prodajnome mjestu u procesu potronje.
Sa stajalita poslovne logistike pakiranje ima zadae : zatite robe os oteenja , zatititi
okoli, smanjiti trokove manipulacije, olakati rukovanje i uskladitenje, olakati
distribuciju
Osim vanjskog pakiranja postoji i unutarnje pakiranje kao npr.: omoti zbog ublaavanja
udaraca u prijevozu i manipulaciji.

Paletizacija je vrsta manipulacije robe pri kojem se rabe palete zbog slaganja i oblikovanje
robe u prijevozu. Prednosti paletizacije su u: ubrzavanju istovara i utovara robe, postupak
skladitenja, uporabi lake i ambalae, ubrzavanje prijevoznog procesa.
Kontejnerizacija je postupak manipulacije robom uz primenu posebnih posuda, sanduka i
naprava u prijevozu robe, a te naprave zovu se kontejnerima
Danas ih ima bezbroj a mogu se podijeliti u 2 temeljne skupine :

Univerzalne k., prevladavaju i ine oko 70% svejtskoga kontejnerskoga parka.

Specijalni k., su namijenjeni prijevozu i manipulaciji odreene vrste robe npr.,
hladnjae za prijevoz mesa..

OTPREMA ROBE
Otpremnitvo samostalna je djelatnost kojom se osigurava uspjenost otpreme robe
zakljuivanjem ugovora o prijevozu u svoje ime ili za raun drugoga.
Razlikujemo unutranje i meunarodno otpremnitvo.
Unutranje o., obavlja poslove unutar granica neke drave.
Meunarodno o., obavlja poslove izvan granica, u meunarodnome prijevozu robe meu
razliitim dravama.

LOGISTIKI INFORMACIJSKI SUSTAV

Slui za pravodobno donoenje uinkovitih poslovnih odluka.
U logistikom i.s., redovito se pojavljuje velik broj informacija, a najvanije su:

Informacije o dobavljaima i kupcima

O zalihama
O logistikom sustavu kompanije
O marketinkim aktivnostima
O trokovima logistike.

Sve elemente logistikog lanca meusobno povezuje ovjek. On pokree ukupnu poslovnu
aktivnost, pa tako i logistiku marketinga.