Tehniko veleuilite u Zagrebu

STRUNI STUDIJ GRADITELJSTVA

POTRONJA VODE

Stjepan Kordek, dipl.in.gra.

Uvod
Voda za pie je tekuina bez boje, okusa, mirisa i mutnoe, umjerene
temperature ljeti i zimi (10 14o C) te aerirana.
Analiza potronje vode odnosi se na definiranje potrebnih koliina vode
pojedinih kategorija potroaa:
- za kuanske potrebe
- za industrijske (tehnoloke) potrebe
- za gaenje poara
- za vlastite potrebe vodovoda
Kao osnovni podaci kod odreivanja potronje vode za kuanske potrebe
koriste se:
(1) norma potronje vode izraena specifinom potronjom vode,
(2) broj stanovnika.
Specifina potronja vode ili jedinina opskrbna norma, qsp [l stanovnik1 d-1], definirana je kao utroak vode po jednom stanovniku u jednom danu
(24 [h]).
Ta se koliina vode sastoji od utroka za najrazliitije potrebe i ovisi o
stupnju sanitarno tehnike opremljenosti stanova, kvaliteti i cijeni vode,
ureenju naselja, postojanju kanalizacije, klimatskim prilikama i sl.

Za pie i kuhanje potroi se 3-6 litara, pranje posua 4-7 litara, ienje u stanu
5 -10 litara, pranje rublja 20-40 litara, kupanje i tuiranje 30-50 litara. tjelesna
higijena bez kupanja 10-15 litara. ispiranje WC-a 20-40 litara.
Vidimo da se vrlo mala koliina vode potroi za pie i pripremanje obroka, samo
3-6 litara.

Specifina potronja vode je osnovna veliina za funkcionalno

dimenzioniranje vodoopskrbnog sustava.
O pravilnosti njenog odreivanja ovisi i to da li e projektirani vodovod
tokom svog projektnog razdoblje zadovoljiti traene potrebe.
Potronja vode se ostvaruje u skladu s aktivnostima potroaa od:
-kuanstava
-javnih ustanova i zanatstva
- turizma
- industrije
- gubitaka vode.
Na specifinu potronju utjeu sljedei imbenici:
- klimatski uvjeti, - ivotne navike (standard), - kakvoa vode, gospodarska struktura stanovnitva, - cijena vode, - kontrola
potronje i gubici.

U veini europskih drava specifina potronja iskazana je s dva podatka, od

kojih se prvi odnosi na srednju dnevnu potronju ukljuujui malu trgovinu i
zanatstvo, a drugi podataka (brojka u zagradi) ukljuuje i potronju u industriji
izraeno kao optereenje po stanovniku.

Dnevna potronja pitke vode po stanovnika kree se od 70 do gotovo 300 litara.

Za nae podneblje se moe uzeti vrijednost od 80-150 litara po osobi.
SAD je na elu zemalja s najveom potronjom pitke vode: stanovnik SAD-a
potroi oko 295 litara vode na dan, a stanovnik Njemake oko 128 litara.

Broj stanovnika vodoopskrbnog podruja ovisi o lokalnim i opim socijalno

ekonomskim faktorima, te vremenski nije stalan.
Kao to je istaknuto, projektiranje vodoopskrbnog sustava se provodi za neko
projektno razdoblje koje obino iznosi 25 do 30 (50) godina i gdje se najee
pretpostavlja prirast stanovnitva.
Problem se svodi na definiranje broja stanovnika vodoopskrbnog podruja za
usvojeno projektno razdoblje, odnosno za konanu fazu razvoja.
Do ovoga se podatka prvenstveno dolazi iz prostornog plana, a u sluaju da on ne
postoji, ili se u pogledu prognoze broja stanovnika ocijeni nerealnim, primjenjuje se
neki od postupaka prognoziranja broja stanovnika.
Tako npr. pretpostavljajui geometrijski prirast, broj stanovnika, Nk, na kraju
projektnog razdoblja definiran je izrazom:

gdje su:
No - sadanji broj stanovnika, [stanovnik],
p godinji postotak prirasta, [%]. Ovaj parametar ovisi o veliina naselja,
razvijenosti privrede
(prvenstveno industrije i turizma), migracijskim kretanjima i sl.,
Rp projektno razdoblje, [godina].

Za koliinu vode i opskrbni tlak potrebno je prije svega pravilno

dimenzionirati cjevovod u sklopu sustava raspodjele vode.
Dimenzioniranje glavnih cjevovoda raspodjele poglavito ovisi o gustoi
naseljenosti du opskrbnog podruja.

Prema iskustvu cjevovodi promjera 100 mm zadovoljavaju opskrbu vodom

podruja gustoe 350 potroaa/ha, a cjevovodi promjera 150 mm podruja
gustoe 400 potroaa/ha.

PROJEKTNO RAZDOBLJE

PROMJENJIVOST POTRONJE U VREMENU

Na osnovi podataka o specifinoj potronji vode, qsp, i broju stanovnika, Nk,

mogue je odrediti srednju dnevnu potronju vode, Qsr [l d-1], primjenom
izraza:

i srednju satnu potronju vode, qsr [l h-1], pomou izraza:

Za hidrauliko dimenzioniranje pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava (kapacitet

vodozahvata i crpki, volumen rezervoara, kapacitet ureaja za kondicioniranje vode,
dimenzije glavnih i razdjelnih cjevovoda) treba poznavati i reim potronje vode.
Ova veliina ovisi o nizu inilaca povezanih s reimom ivota i djelatnou ljudi.
Radi toga varira potronja vode, tj. oscilira (na vie ili manje) od ranije iznijete
srednje vrijednosti.

PROJEKTNE KOLIINE VODE

Prilikom hidraulikog dimenzioniranja vodoopskrbnih objekata razmatraju se
slijedee koliine vode:
(1) najvea dnevna potronja, Qmax dn, za hidrauliko dimenzioniranje:
(a) vodozahvata,
(b) crpnih stanica (za sve vodoopskrbne sustave osim potisnih),
(c) ureaja za kondicioniranje vode,
(d) vodosprema,
(e) glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove objekte.
(2) najvea satna potronja, qmax, za hidrauliko dimenzioniranje:
(a) crpnih stanica (kod potisnih sustava),
(b) glavnih opskrbnih cjevovoda,
(c) glavnih dovodno opskrbnih cjevovoda,
(d) razdjelnih mrea.

Potronja vode za potrebe industrije

Potronja vode za gaenje poara

Naelo odreivanja potrebne koliine vode za gaenje poara bitno se
razlikuje od naela normiranja prethodno analiziranih potronji vode.
Kod suvremenih sustava za gaenje poara predvia se njegovo gaenje
(a) vanjskom hidrantskom mreom i (b) unutarnjom hidrantskom mreom.
Zahtjevi za hidrantske mree za gaenje poara i sluajevi u kojima se za
zatitu poara obvezatno primjenjuje hidrantska mrea za gaenje poara
propisano je Pravilnikom o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06).
Ovime se Pravilnikom, izmeu ostaloga, propisuju tri temeljna parametra
za gaenje poara hidrantskom mreom:
(1) potrebna koliina vode (protok) za gaenje poara hidrantskom
mreom, koja je u funkciji specifinog poarnog optereenja,
(2) najmanji tlak kod potrebne poarne koliine vode,
(3) najmanje trajanje za koje je potrebno osigurati propisani protok i tlak.

Potronja vode za vlastite potrebe vodovoda