3.

ORGANIZACIJA GRADILITA SA MJERAMA ZATITE NA RADU

Tehnika priprema ili organizacija gradilita obuhvata osposobljavanje, ureenje iorganizovanje
gradilita kako bi se graenje odvijalona nain koji najbolje odgovara vrsti objekta, usvojenom
sistemu konstrukcije,raspoloivim proizvodnim sredstvima i kapacitetima, ugovorenoj cijeni i
ugovorenimrokovima zavretka graevine.
3.1. OBEZBJEENJE GRANICA GRADILITA
Gradilite je obezbijeeno od neovlaenog pristupa i prolaza svih lica osim zaposlenih
angaovanih na izvoenju radova gradilinom ogradom visine h=2,50m. Gradilinu ogradu ine
drveni stubovi poprenog presjeka 10xl0cm na kojima su montirane table od trapezastog lima
dimenzija 2.5x1.5 m na okvirma od kutijastih profila 40x40 mm.
Skladitenje neophodnih materija i sredstava rada je izvreno bez ugroavanja saobraajnica i
bez opasnosti po zaposlene odnosno lica koja prolaze u neposrednoj blizini gradilita.
Ulaz u krug gradilita je postavljen tako da zaposleni mogu bezbjedno prii ulazu, a izlaz iz
kruga tako da zaposleni ne izlaze neposredno na kolovoz koji je u javnom saobraaju.
Ukoliko je na gradilitu neophodno prisustvo ili prolaz nezaposlenih, ono se izvrava uz
saglasnost glavnog odnosno odgovornog inenjera gradilita, upotrebom odgovarajue
signalizacije, a u sluaju dueg zadravanja prolaznika oznaavaju se alternativni pravci.
Neposredno izvan ograde gradilita na vidnom i pristupanom mjestuje postavljenatabla sa
informacijama o izdatoj graevinskoj dozvoli.
Tabla sadri sljedee podatke:
1.
3D kolor prikaz objekta (na 1/3 povrine table u gornjem lijevom uglu)
2.
naziv, namjena i veliina objekta
3.
broj urbanistike parcele
4.
naziv investitora sa podacima (adresa,telefon i sajt)
5.
naziv vodeeg projektanta sa podacima (adresa,telefon i sajt)
6.
naziv privrednog drutva koje je izradilo tehniku dokumentaciju sa podacima
7.
naziv izvoaa radova sa podacima (adresa,telefon i sajt)
8.
naziv privrednog drutva koje vri struni nadzor sa podacima (adresa,telefon i sajt)
9.
broj i datum rjeenja kojim je izdata graevinska dozvola i naziv organa koji je izdao
10.
datum poetka radova i utvreni rok za zavretak radova.
Neposredno uz ulaz u gradilite su postavljene table sa sljedeim tekstom:
GRADILITE,
ZABRANJEN PRISTUP NEZAPOSLENIM LICIMA
OBAVEZNA UPOTREBA ZATITNE OPREME
OPASNOST OD PADA U DUBINU
OPASNOST OD PADA PREDMETA

3.2. SMJETAJ, ISHRANA I PREVOZ ZAPOSLENIH

Zaposleni angaovani na izvoenju radova na izgradnji ovog objekta su uglavnom sa lokaliteta
optine Podgorica.Prevoz je veim dijelom organizovan a dijelom je u sopstvenoj reiji. Ishrana
je organizovana dopremanjem hrane na gradilite.
3.3. UREENJE I ODRAVANJE PRISTUPNIH SAOBRAAJNICA
Ulaz na gradilite je sa june strane iz ulice Mila Radunovia. Da bi se radovi normalno odvijali
do svih radnih mjesta su obezbjeeni pristupi kako za sva mehanizovana sredstva tako i za
zaposlene. U toku izvoenja radova se vri redovna kontrola unutranje saobraajnice.
Pjeaka staza je tvrda i ravne povrine i minimalne irine lm za zaposlene koji ne prenose teret,
a najmanje 2m ukoliko se istima vri prenoenje graevinskog materijala kolicima ili runo.
Za prilaz, istovar i utovar graevinskog materijala postoji siguran transportni put kao i utovarno istovarne povrine.
Izbor i ureenje prilazne i unutranje saobraajnice su izvreni prema potrebi organizacije i
tehnolokog procesa gradilita.Svi putevisu potrebne nosivosti (nasipanjem nekoheretnog
materijala se obezbjeuje dovoljna nosivost za predvieno saobraajno optereenje) nezakreni i
dovoljne povrine.
Brzina saobraaja na gradilitu je ograniena na 10 km/h, a i manje ako to zahtijeva sigurnost
kretanja zaposlenih na gradilitu, na to upozorava saobraajni znak za ogranienje brzine na
ulazu u gradilite.
Saobraajnice na gradilitu su propisno oznaene sa putokazima na istima a svako nepotrebno
zadravanje je najstroije zabranjeno, kao i nepotrebno odlaganje materijala iopreme.
3.4. SANITARNI VOROVI NA GRADILITU
Sanitarni vorovi na ovom gradilitu obuhvataju montau:
Dva montana PVC gradilina WC-a za zaposlene.
Jedan WC u sklopu kontejnera kancelarija izvoaa radova.
Dvije esme sa po etiri toea mjesta.
Sanitarni vorovi na gradilitu su locirani u uglu tj. na najpovoljnijem mjestu blizu gradiline
ograde, a ujedno dovoljno udaljeni od drugih objekata.
3.5. ORGANIZOVANJE PRVE POMOI NA GRADILITU
3.5.1. Osposobljavanje lica za pruanje prve pomoi
U skladu sa optim aktom radne organizacije 2% od ukupnog broja zaposlenih na gradilitu
moraju biti osposobljeni za pruanje prve pomoi. U skladu sa tim odredbama upravnog opteg
akta osposobljena su dva zaposlena koji uestvuju na izgradnji objekat.
Zaposleni koji su osposobljeni za pruanje prve pomoi su snabdjeveni pismenim upustvom o
pruanju prve pomoi.

3.5.2. Materijal i oprema za pruanje prve pomoi

Na gradilitu se nalaziti ormari snabdjeven sanitetskim materijalom i sredstvima za pruanje
prve pomoi:
- 2 flaster zavoja;
- 5 manjih i 5 veih sterilnih (prvih) zavoja za prvu pomo;
- 4 komada koliko zavoja duine 5m i irine 8cm;
- 2 trougle marame i 4 sigurnosne igle;
- 3 paketia bijele vate, od 10gr. i 1 paket obine vate od 100gr.
- 6 komada naprstka od kope u tri veliine;
- 1 makaze za rezanje zavoja, sa zavrnutom glavom;
- 1 manja anatomska pinceta;
- Esmarh guma 80 do 100 cm duine, a 2,5 cm irine;
- 4 udlage za prelom kostiju vatirane, i
- po 2 komada kramerovih po 100cm i 2 komada po 50 cm duine, a 10cm irine;
U ormariu se ne smije stavljati materijal koji se ne smatra sanitetskim materijalom. Ormari se
mora odravati u urednom stanju.Ormari je smjeten u upravi gradilita i zakljuan.Klju se
mora nalaziti kod lica koje je osposobljeno i odreeno za pruanje prve pomoi na gradilitu i ne
smije se iznositi van kruga uprave gradilita.
Ormari za pruanje prve pomoi je obojen bijelom bojom i oznaen crvenim krstom. Na
ormariu je oznaeno sljedee:adresa i telefonski broj najblieg ljekara, adresa i telefonski broj
najblie zdravstvene ustanove, imena zaposlenih osposobljenih za pruanje prve pomoi.
3.5.3. Organizacija pruanja prve pomoi
Osobe osposobljene za pruanje prve pomoi dune su hitno intervenisati u sluaju povrede ili
naglog oboljenja zaposlenih na gradilitu. Ukoliko je povreda takve prirode da se hitna
intervencija na gradilitu ne moe smatrati konanom, ve je potrebna struna pomo
medicinskog osoblja, glavni inenjer gradilita e organizovati pozivanje kola hitne pomoi,
odnosno organizovati odgovarajui prevoz povrijeenog u zdravstvenu ustanovu. Odgovarajuim
prevoznim sredstvom smatra se samo ono u kojem se povrijeeni zaposleni moe prevoziti u
leeem poloaju.
Osoba koja organizuje prevoz povrijeenog zaposlenog prevoznim sredstvom sa gradilita,
duna je, prije nego to izda takav nalog da potpuno sigurno utvrditi da se stanje povrijeenog
usled prevoza ili prenosa nee pogorati. Ukoliko ova osoba nije u to sigurna, treba saekati
dolazak hitne pomoi.
3.6. UREENJE ELEKTRINIH INSTALACIJA NA GRADILITU
Prikljuak na elektro mreu je ostvaren preko postojee trafostanice koja se nalazi na
urbanistikoj parceli objekta, u okviru gradilita. Prikljune elektrine instalacije za kranove,
cirkular, mainu za sijeenje i savijanje armature i druge ureaje sprovedene su podzemno i
prikljuene na najblii razvodni ormari. Svaka maina ima sklopku za ukljuenje, odnosno
iskljuenje, a elektrini kablovi su zatieni od mehanikih oteenja. Svi elektrini ureaji su

zatieni od previsokog napona dodira jednom od mjera zatite (zatitno uzemljenje, nulovanje,
zatitne sklopke i sl.) a prije putanja ureaja u pogon izvrena je kontrola zatite od opasnog
napona dodira. Kod graevinske dizalice (krana) je izvrena zatita od udara atmosferskog
pranjenja premotavanjem oba kraka pocinanom trakom i sa dva odvoda do uzemljivaa.
Elektro instalacije na gradilitu se izvode na osnovu projekta o elektro instalacijama, a rad na
odravanju kao i izvoenje istih obavlja lice koje je kvalifikovano i ovlaeno za takav rad.
Elektro ureaji smjeteni na otvorenom prostoru su zatieni od nepovoljnih atmosferskih
uticaja. Svi elementi razvoda su ugraeni u odgovarajui razvodni ormar koji je postavljen van
komunikacija na vrstu podlogu i osiguran od prevrtanja, stalno pod kljuem. Kablovi i slobodni
vodovi su tako postavljeni da se preko istih ne kree i da isti ne ometaju prolaz ili prilaz, a u
sluaju gdje to nije bilo mogue izbjei, postavljena je vrsta mehaniku zatita ili su podignuti
na odreenu visinu. Za korienje runog i prenosnog alata potrebno je koristiti snieni napon tj.
napon od 42 odnosno 24 volta.
Zatiti od elektrine energije kao glavne pogonske snage skoro svih maina, ureaja i postrojenja
koja se koriste na gradilitu potrebno je posvetiti naroitu panju. Izvoa radova mora
obezbijediti da el. instalacije i ureaji odgovaraju vaeim tehnikim propisima, bilo da se radi o
privremenim ili postojeim instalacijama.
3.7. ZATITA OD POARA NA GRADILITU
Analizom izvora opasnosti od izbijanja poara utvrene su zone opasnosti na ovom gradilitu, a
to su deponija oplate i tesarski sto. U cilju zatite od poara na gradilitu potrebno je bilo
preduzeti odgovarajue mjere zatite u tom cilju, opasna zona je obiljeena znacima zabrane
"ZABRANJENO PUENJE" i "ZABRANJENA UPOTREBA OTVORENE VATRE".
Obezbijeen je odgovarajui broj sredstava za zatitu od poara pored svih opasnih zona. Pored
kancelarija su obezbijeeni po dva aparata za gaenje poara prahom S9, bure sa vodom, bure sa
pijeskom, garnitura lopata, kofe i dr.
Aparati za gaenje poara, kao i opreme za gaenje poara, moraju se redovno pregledati i istiti
od praine i drugih tetnih uticaja. Aparati se moraju zatititi od tetnog uticaja sunevih zraka i
drugih atmosferskih uticaja. Oprema koja slui za gaenje poara ne smije se upotrebljavati u
druge svrhe. Vatrogasna oprema mora biti obojena crvenom bojom.
3.8. NAIN TRANSPORTAGRAEVINSKOGMATERIJALA
Kako u toku transporta i istovara materijala dolazi do najveeg broja povreda, precizno su
planirani i utvreni ispravni radni postupci i metode rada, prije nego se pristupilo radovima
transporta.
Radovi u transportu dijele se zavisno od transportnih sredstava koja e se koristiti na gradilitu.
To su: runa kolica, teretna motorna vozila i kran.
3.8.1. Runa kolica

Runa kolica utovaraju se ubacivanjem materijala lopatama ili runim ubacivanjem materijala.
Pri transportu treba naroito paziti da ne doe do prevrtanja kolica i prignjeenja stopala.
Prilikom bilo kakvog istovara materijala zaposleni koji vre utovar i istovar moraju koristiti
odgovarajua lina zatitna sredstva, kojima e tititi prste nogu i ruku.
3.8.2. Teretna - motorna vozila
Od terenih motornih vozila na gradilitu se koriste kamioni. Rad sa ovim vozilima na gradilitu
se odvija sa sljedeim zahtjevima:
- Svako vozilo pri utovaru ili istovaru tereta mora se zakoiti ili na drugi nain osigurati od
kretanja. Ako je teren na kojim se nalazi vozilo za utovar ili istovar na nagibu, ispod tokova se
moraju postaviti odgovarajui podmetai. Prije nego to se pristupi otvaranju stranica vozila
mora se utvrditi poloaj tereta. Stranicu vozila moraju istovremeno otvarati dva zaposlena i
voza je duan da utvrdi da li je teret pravilno utovaren u vozilo odnosno da utvrdi da li je
uklonjen iz tovarnog sanduka, a takoe i da li je sanduk vozila osiguran od otvaranja.
- Vozai su duni da se pridravaju svih saobraajnih znakova na gradilitu.
- Istovar tereta u rastresitom stanju, kao to su: lomljeni kamen, zemlja, ljunak, tucanik, agregat,
pijesak, beton i dr. obavlja se vozilima koji imaju ugraen ureaj za samoistovar- kiper. Prilikom
istovara zaposleni se moraju odmaknuti od vozila. Voza se posebno mora uvjeriti u stanje
klinova na vozilu i prisustvu zaposlenih u blizini istovara materijala. Tek kad utvrdi da blizu
vozila nema radnika i da su klinovi izvaeni po propisima, moe poeti istovar. Ukoliko u
sanduku vozila ostane materijal, treba ga istresati laganim trzajem vozila (lagano kretanje i
koenje), ili ga, ako ne uspije treba povlaiti alatom na dugoj motki. Zabranjeno je da se
zaposleni penje na sanduk koji je pod nagibom. Ukoliko se, iz bilo kojih razloga, rastresati
materijal mora istovarati runo, na vozilu se mora popeti onoliki broj zaposlenih, da svaki od
njih ima dovoljno prostora za rad bez opasnosti da povrijedi druge zaposlene. Rastresiti materijal
se smije tovariti samo do visine stranice vozila, pod uslovom da to doputa nosivost vozila.
- Pri istovaru materijala na ivici puta voza mora voditi rauna da vozilom bude dovoljno udaljen
od ivice, a da podloga na kojoj vozilo stoji bude vrsta i stabilna.
- U cilju bezbjednog rada, vree se slau u pravilnim oblicima i to samo do visine stranice
sanduka vozila. Iznad visine stranice sanduka vozila cement se smije tovariti samo pod uslovom
daje osiguran od pokretanja tovara i da je pokriven ceradom. Radnici koji rade na istovaru
cementa smiju prenositi vree teke do 50 kg na udaljenosti najvie 60m pod uslovom da teren
nije u nagibu.
- Tereti valjkastog oblika, kao to su betonske drenane i armirano betonske cijevi, bitumen u
buradima i slino, mora se takoe slagati u pravilne oblike, u tovarni sanduk vozila. Ovi tereti
moraju biti obezbijeeni od kotrljanja i pokretanja. Za utovar i istovar valjkastih tereta vee
teine moraju se koristiti odgovarajua priruna sredstva kao to su daske postavljene na pod
tovarnog sanduka vozila, uad i si. Teret se mora naroito paljivo istovarati. Teret valjkastog
oblika teine preko 30kg nakon istovara iz vozila mora se kotrljati po tlu. Runo prenoenje nije
doputeno.
3.8.3. Kran

Na gradilitu se koriste dva krana - graevinske stubne dizalice sa okretnim horizontalnim

krakom i okretnim stubom. Upravljanje je iz kabine i prenosnim komandama. Sredstva za
dizanje i prenoenje slobodno viseeg tereta odgovaraju odredbama vaeih propisa o zatiti na
radu sa dizalicama. Radni prostor krana, ugroeno podruje, je ograeno i oznaeno
upozorenjem sa zabranom prolaska, odnosno pristupa. Osnovne karakteristike, nain primjene i
doputeno optereenje dati su u strunom nalazu sredstva za rad - graevinska stubna dizalica.
3.9. SKLADITENJE GRAEVINSKOG MATERIJALA NA GRADILITU
Pravilnim uskladitenjem na gradilitu, graevinski materijal se titi od propadanja, a rad u
blizini uskladitenog materijala, kao i rukovanje istim je bezbjedniji.
Na ovom gradilitu se u skladu sa planiranom dinamikom dopremaju i skladite odreene
koliine materijala. Predvieno je deponovanje: obraene armature, armatumih sipki, armatumih
mrea, ljunka i greze, cementa, grae, oplate i podupiraa, opekarskih proizvoda i sl.
3.9.1. Armatura
Armatura na gradilitu (koja se ne radi u armirakom pogonu) doprema se po programu dopreme
graevinskog materijala. Armatura se poloe na drvene podmetae i razvrstava po statikim
pozicijama. Izmeu pojedinih snopova se postavljaju vertikalni stubii. Na mjestu gdje se
skladiti armatura ne smije se rukovati uljem, naftom i drugim materijalima koji mogu zaprljati
ipke armature i tetno djelovati na beton pri ugradnji.
3.9.2. Cement
Cement se skladiti u posebne prostorije unutar kruga uprave gradilita. Ova prostorije su
zatvorene i zatiene od prodiranja vode i vlage. Pod prostorije je podignut od tla i poloen na
drvene grede. Vree se slauu pravilne oblike, i to unakrst da bi se sprijeilo obruavanje. Visina
naslage ne prelazi visinu koja se postie normalnim zamahom ruke sa teretom. Vree se moraju
povremeno okretati (ako due stoje u magacinu).
3.9.3. ljunak i greza
ljunak i greza se zatiuju stranicama, pregradama koje su dovoljno vrste da bi se spreilo
obruavanje.
3.9.4. Opekarski proizvodi
Kako se radi o paletizovanim pakovanjima, to nije potrebno postavljati neke posebne zahtjeve u
pogledu skladitenja.
3.9.5. Graa (rezana, daske, fosne, grede)

Prostor planiranog skladitenje grae je poravnat a po potrebi i nasut. U zoni od 5m, oko prostora
predvienog za grau, ne smije se paliti vatra. Na tlu ispod prvog reda su poloeni podmetai od
drvenih greda. Drvena graa koja je ve koriena, se isti od betona, ostatka okova, eksera i
ponovo slae. Visina sloene grae je takva, da se materijal moe dohvatiti sa tla bez posebnog
naprezanja.
3.10. SMJETAJ SREDSTAVA ZA RAD NA GRADILITU
Sva sredstva za rad su postavljena na bezbjedno, odgovarajue mjesto sa obzirom na vrstu posla
koji se obavlja na gradilitu. Magacinski i kancelarijski prostori su organizovani prema
priloenoj emi gradilita.
Za sva koritena sredstva rada postoji odgovarajua dokumentacija o primjeni mjera i propisa iz
zatite na radu od ovlaene institucije. Rukovanje i odravanje navedenih sredstava rada moe
se povjeriti samo licu koje je struno osposobljeno za takav rad i ispunjava odreane uslove u
smislu strune, zdravstvene i druge podobnosti o emu se mora voditi evidencija.
Sve graevinske maine i prevozna sredstva su opremljena protiv-poarnim aparatima tipa S-3 ili
S-6. Za koriena sredstva rada bez kabina kao to su cirkulari, mjealice za beton i sl. izvedene
su nadstrenice sa laganim krovom i obezbijeene vatrogasnim aparatom. Runi alat i oprema
kao to su builice, aparat za zavarivanje, pumpe za izbacivanje vode i sl. su posebno
uskladiteni sa tim da je lice zadueno za njihovo izdavanje duno isto izdati u ispravnom stanju.
Samohodne graevinske maine kao to su auto dizalice, kamioni i sl. se parkiraju na sigurno
mjesto uz obezbjeenje uvarske slube.
3.11. POSLOVI SA POSEBNIM USLOVIMA RADA
Kao poslovi sa posebnim uslovima rada na gradilitu smatraju se poslovi odnosno radni zadaci
kod kojih se u toku rada javljaju poveane opasnosti od povreivanja, profesionalnih i drugih
oboljenja i za ije je vrenje potrebna posebna zdravstvena, fizika i psihika podobnost, struna
sprema i doba ivota zaposlenog.
Poslove sa posebnim uslovima rada na gradilitu imaju zaposleni koji rade na visini (tesari,
zidari, fasaderi i drugi). Zaposleni koji se rasporeuju na ovim poslovima moraju posjedovati
ljekarsko uvjerenje da su zdravi i sposobni za obavljanje tih poslova, moraju imati odgovarajuu
strunu osposobljenost i biti stariji od 18 godina. Ako zaposleni mijenjaju mjesta rada u istoj
struci pa dolaze na poslove sa posebnim uslovima rada, moraju se predhodno uputiti na
specijalistiki ljekarski pregled.
Kako radne zadatke ovim zaposlenim odreuje neposredni rukovodilac, duan je da o tome
obavijesti glavnog inenjera na gradilitu isti e organizovati navedeni pregled. Ukoliko
zaposleni iz grupe poslova sa posebnim uslovima rada ne ispunjavaju navedene zahtjeve, moraju
se odmah premjestiti na druge poslove.
3.12. LINA ZATITNA SREDSTVA I OPREMA ZAPOSLENIH

Budui da je primjenom tehnikih mjera zatite nemogue anulirati mogue opasnosti na

otvorenom prostoru za zatitu zaposlenih koji obavljaju poslove sa posebnim uslovima rada
pored ostalih mjera zatite (organizacionih, tehnolokih, tehnikih, i dr.) zaposlenima su
obezbijeena i data na korienje lina zatitna sredstva i opremu i to:
- zatitni lem
- zatitne naoare sa providnim staklom
- titnik za oi i lice
- uni epovi protiv buke
- respirator
- kone zatitne rukavice
- gumene rukavice za elektriare,
- zatitne cipele sa elinom kapicom,
- kona zatitna pregaa za varioce i armirae,
- zatitno odijelo,
- fluorescentni prsluk,
- zatitni opasa,
- sredstva i oprema za zatitu od atmosferskih nepogoda (kabanice, izme i dr.)
- i sredstva i oprema za zatitu od hladnoe (grudnjaci, jakne i si.).
3.13. OBELJEAVANE OPASNIH MJESTA I UGROENIH PROSTORA NA
GRADILITU
Opasnim mjestima rada smatraju se ona mjesta, kod kojih se na uem podruju ili uz samo
mjesto rada pojavljuju izvori opasnosti od mahanikih povreda, povreda od elektrine struje, od
opekotina i dr.
Na ovom gradilitu su obeljeena sljedea mjesta rada i podruja:
na ulazu u gradilite je postavljena tabla sa upozorenjem: ZABRANJEN PRISTUP
NEZAPOSLENIMA.
na prilazu gradilitu sa glavnih saobraajnice je postavljena odgovarajua saobraajnu
signalizacija i to: usmjeravajue table, ogranienje brzine, oznake suenja puta i radova na putu,
opta opasnost, barijere i dr.;
ormari za pruanje prve pomoi - detaljna upustva data su u taki 3.5.
ormarii sa sklopkama i osiguraima su obeljeeni simbolom elektrine struje i upozorenjem na
opasnost, kao i simbolom upotreba ispravnog pribora, kablova i utikaa;
otvore, jame i druga mjesta na gradilitu koja se ne mogu potpuno zatititi su obeljeena tablom
sa upozorenjem na opasnost;
prostor gdje se skladiti graa - sa svih strana skladita su postavljene table sa upozorenjem:
ZABRANJENO PUENJE i ZABRANJENA UPOTREBA OTVORENE VATRE;
skladitenje alata je obeljeeno simbolima o upotrebi ispravnog i neispravnog alata, ispravan i
neispravan nain podizanja tereta i sl.
glavni inenjer na gradilitu duan je da izda nalog za pribavljanje svih upozorenja za siguran
rad.

3.14. OBEZBJEENJE OPASNIH MJESTA I UGROENIH PROSTORA NA

GRADILITU
Tokom izvoenja radova pojavljuju se razliiti izvori opasnosti kao normalni dio procesa
izgradnje objekata ili kao posledica neispravnog postupka rada. Da bi se sprijeile neeljene
posljedice odnosno nesree i povrijede na radu, svi radovi kod kojih se pojavljuju bilo kakve
opasnosti moraju se izvoditi na osnovu utvrenog kriterijuma, odnosno tehnikih uputstava i
reima rada.
Radovi kod kojih treba utvrditi nain zatite su sledei:
zemljani radovi
tesarski radovi
betonski radovi
armiraki radovi
radovi na krovu
montaerski radovi
graevinsko - zanatski radovi
3.14.1. Zemljani radovi
Zemljani radovi na ovom gradilitu obuhvataju iskop podzemne garae i kopanje temelja za
objekat. Pri kopanju postoji opasnost od ruenja zemljanih naslaga sa bonih strana i obruavanja
iskopanog materijala.
Iskop zemlje u dubini veoj od 100cm smije se vriti samo uz postupno osiguravanje bonih
strana iskopa.
Najmanja irina rovova i kanala dubine preko 100cm mora biti tolika da ista irina rovova i
kanala poslije razupiranja bude najmanje 60cm. Oplata za podupiranje bonih strana iskopa
rovova, kanala i jame mora izlaziti najmanje za 20cm iznad ivice iskopa, da bi se sprijeilo
padanje materijala sa terena u iskop. Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati od
ivice iskopa najmanje za 50cm.
iroke iskope treba raditi u kosini odnosno kopanjem u nagibu koji odgovara uglu unutranjeg
trenja tla. Stepenica kosine ne smije biti via od 200cm a prostor za odvoz materijala ne smije
biti ui od 150cm.
Za silaenje i izlaenje iz iskopa treba postaviti rampe ili ispravne ljestve.
Kopanje zemlje na dubini veoj od 100cm mora se izvoditi pod kontrolom odreenog lica. Pri
mainskom kopanju zemlje, rukovalac graevinske maine ili poslovoa moraju voditi rauna o
bezbjednosti zaposlenih koji rade ispod ili oko maine za iskop zemlje.
Putevi i rampe za odvoenje materijala moraju odgovarati vrstoi terena i prevoznim
sredstvima. Njihov nagib ne smije biti vei od 40%.
Podupiranje bonih strana irokih i dubokih iskopa, mora se vriti po planovima i prethodnim
proraunima, vodei rauna o mogunosti prodora vode i poveanih pritisaka u zidovima iskopa.

Kako se iskop vri u blizini graevinskih objekata, koji moe uticati na izvoenje radova, stoga
se ovi radovi moraju vriti uz obezbjeenje mjera zatite na radu i mjera zatite za obezbjeenje
susjednog objekta.
U toku izvodjenja zemljanih radova vre se stalna osmatranja ponaanja strana iskopa, nasipa ili
kosina, kao i ponaanja podgrade, odnosno konstrukcije za spreavanje obruavanja, radi
blagovremenog preduzimanja mjera za bezbjedan rad i kretanje zaposlenih.
Kad se zemljani radovi izvode u noici kosina, na kosinama, u usjecima i zasjecima vre se
osmatranja ponaanja usmaljenih komada stijene ili djelova zemljine mase, pa ako se utvrdi da
postoji mogunost njihovog pokretanja, uklanjaju se sa kosine ili se preduzimaju mjere za
spreavanje odrona, prije poetka rada zaposlenih .
Osmatranje podruja rada i kretanja zaposlenih obavezno se vri posle prekida radova, posle
vremenskih nepogoda i posle otopljavanja nakon mrazeva, a prije dolaska zaposlenih na mjesto
rada. Zaposleni ne zauzimaju mjesta rada, dok se neomogue bezbjedni uslovi za njihov rad i
kretanje.
3.14.2. Tesarski radovi
Nestruno rukovanje mainama i alatima kod tesarskih radova moe biti opasno i izazvati razne
povrede pa se rukovanje smije povjeriti samo kvalifikovanim ili obuenim
zaposlenim,upoznatim sa moguim opasnostima pri radu. Otra sjeiva tesarskog alata treba
pokrivati pri prenosu, kako bi se zaposleni zatitili od povreivanja.
Drvena graa se posle svake upotrebe mora pregledati, oistiti od eksera i sloiti. Tako ureena
se smije upotrebljavati za nove tesarske radove.
Kod izvoenja nosee skele - skele koja nosi oplatu armirano-betonskih i betonskih konstrukcija
ili elemenata konstrukcija, posebnu panju treba obratiti na elemente veza i oslonaca (podupirai,
ukruenja, klanfe).
Ako se za podupirae koristi obla graa, njihov prenik ne treba biti manji od 80 mm. Podupirai
oplate za betoniranje noseih ploa i betonskih nosaa mogu se sastaviti od najvie dva komada
drveta s tim da mjesto sastavka ne sme biti u srednjoj treini duine podupiraa.
Kvalitet materijala od kojih su izraeni podupirai mora odgovarati propisanim standardima.
Tesarski radovi na ovom gradilitu obuhvataju poslove rune pripreme i obradu drvene grae,
izradu i postavljanje oplata za betoniranje objekta, izradu i postavljanje radnih podova,
merdevina, privremenih objekata i drugi tesarski radovi. Kod svih radova pojavljuju se opasnosti
od uboda, posjekotina obruavanja zemlje i iskopanog materijala, pad predmeta na zaposlene,
pad s visine i dr.
Zaposleni koji rade na razupiranju rovova i kanala moraju koristiti odgovarajua lina zatitna
sredstva. Za vrijeme rada na razupiranju u njihovoj blizini se ne smije nastaviti s iskopom, a
iskopani materijal se mora osigurati od obruavanja i ruenja.
3.14.3. Betonski radovi

Betonskim radovima se smatraju prevoz ili prenos , ugradnja svjee betonske mase, a zatim
njega ugradjene betonske mase za vrijeme odleavanja u oplati.
Prije poetka betoniranja obavljaju se pripreme za bezbjedan rad zaposlenih, i to:
na ivice preko kojih moe da doe do pada u prostor dubok preko 1,0 m postavlja se zatitna
ograda
iznad armature se postavljaju staze za runi prenos ili prevoz betonske mase i kretanje
zaposlenih, zatim radni podovi za prijem svjee betonske mase kad sudove prenosi dizalica,
radni podovi za ubacivanje mase u oplatu, staze za kretanje zaposlenih pri ugraivanju i ravnanju
povrine ugraenog betona
staze i radni podovi ne smiju se oslanjati na armaturu, nego moraju da imaju sopstvene oslonce
postavljene na oplatu
otri vrhovi ili ivice djelova armature uklanjaju se, podvijaju ili pokrivaju
ienje oplate i ugraene armature od prljavtine i otpadaka mlazom vode ili vazduhom pod
pritiskom, izvode se tako da ne doe do povreivanja zaposlenih ili lica koja se kreu u blizini,
usled udara odbaenih estica ili predmeta
kad se betonira nou ili kad dnevno svijetlo nije dovoljno, postavlja se elektrina rasvjeta
Pri betoniranju se sprovode slijedee mjere zatite na radu:
sudovi za transport svjee betonske mase koje donosi i odnosi dizalica ne smiju da se prenose
preko glava zaposlenih
prihvat sudova sa betonskom masom koji vise o kuki dizalice vri se pomou sigurnosnih
konopaca za usmjeravanje, a kad rukovalac dizalice sa svog radnog mjesta nije u mogunosti da
u potpunosti prati kretanje tereta, usmjeravanje obavlja zaposleni osposobljen za davanje
znakova (signalista)
sputanje na radni pod mora da bude izvedeno bez udara i njihanja, a odvezivanje od kuke
dizalice moe da uslijedi tek poto je sud stabilno oslonjen, kad se moe pristupiti izlivanju mase
sud se puni betonskom masom do definisane granice
pri ugraivanju betonske mase pervibratorom, zaposleni mora da bude vrsto oslonjen, da ne
izgubi ravnoteu pri uranjanju igle pervibratora u betonsku masu
kad se svjea betonska masa doprema na mjesto ugraivanja pumpom za beton, mora stalno da
se kontrolie ispravnost nastavaka, pogotovu fleksibilnog crijeva i cjevovoda, kao i prikljuka
fleksibilnog crijeva na cjevovod
fleksibilno crijevo ne smije se otro previjati, niti pri rukovanju sa njim pomjerati nosa
cjevovoda, koji moe u povratnom hodu da odbaci zaposlenog
pri betoniranju i pranju, fleksibilno crijevo ne smije da bude upereno u zaposlene
kod prijema betonske mase automjealicom, ne smije da se isipava masa iz bubnja, dok se
metalni zglavkasti ljeb ("ria") ne privrsti i obezbijedi od iznenadnog pomjeranja

 prije nego to se pristupi polivanju ugraene betonske mase, uklanja se elektrina instalacija,
koja je sluila pri betoniranju
nasilno skidanje oplate sa betonskih povrina pomou dizalice je zabranjeno
oplate se moraju skidati postupno, bez nasilnog upanja, ruenja ili bacanja. Pri klizanju i
skadanju oplate pomou posebnih ureaja za dizanje, zabranjeno je stajanje zaposlenog na
napravi za prihvatanje oplate.
3.14.4. Armiraki radovi
Zaposleni koji rade na armirakim poslovima moraju koristiti odgovarajua lina zatitna
sredstva. Ukoliko rade na visini moraju se zatititi od pada sa visine ili pada u dubinu.
Metalne ipke za izradu armature kao i gotova armatura moraju biti sloena preko drvenih
podmetaa, pregledno i prema dimenzijama, tako da ne prouzrokuje opasnost za zaposlene.
Ispravljanje, sjeenje, savijanje i ostali radovi na obradi ipki za armaturu, moraju se vriti na
samo za to odreenom mjestu na gradilitu i odgovarajuim ureajima, napravama i alatom uz
preuzimanje odgovarajuih zatitnih mjera predvienih vaeim propisima o zatiti na radu pri
preradi i obradi metala.
Runo savijanje na stolovima pomou sistema poluga moe dovesti do pada zaposlenog ako
ploa za savijanje nije vijcima dobro pritegnuta za sto ili ako se poluga povlai prema tijelu a ne
od tijela. Za seenje manjih profila mogu se koristiti makaze a za vee profile, runi sjekai ili
maine za sjeenje. Makaze se moraju privrstiti za podlogu da bi se sprijeilo njihovo
pomicanje ili ruenje. Ako makaze nijesu privrene, moraju imati podlonu plou na koju e
stati armira koji povlai ruicu za odsijecanje. Makaze takoe moraju imati graninik da bi se
sprijeilo prignjeivanje prstiju. U radu sa polunim makazama, jedan armira treba da umee
ipke a drugi ih povlaenjem ruice sijee. U makaze treba ulagati samo po jednu ipku kako bi
se izbjeglo prignjeenje prstiju ipkama koje se pridravaju.
3.14.5. Radovi na krovu
Radove na krovovima smiju vriti samo zaposleni za to struno osposobljeni i zdravstveno
sposobni za rad na visinama.
Na krovovima se moraju postaviti sigurnosni prelazi, prolazi i radne platforme za siguran rad.
Prilazi i radne platforme moraju biti iroki najmanje 80 cm, a po potrebi opskrbljeni vrstom
zatitnom ogradom.
3.14.6. Montaerski radovi
Montano graenje smije se izvoditi samo na osnovu posebno izraenog programa.
Program iz mora sadrati i mjere zatite na radu pri svim radovima koji ine montanu gradnju
(pri izradi i opremanju pojedinih montanih dijelova, utovaru i istovaru montanih elemenata,
dizanju, namjetanju i uvrivanju montanih elemenata, obradi i doradi ve ugraenih
montanih elemenata na objektu i drugo).

Montano graenje na gradilitu smije se izvoditi samo pod neposrednim nadzorom odreene
strune osobe na gradilitu.
Oblik i dimenzije montanih elemenata moraju biti podeeni za lako i sigurno prenoenje do
mjesta ugraivanja i za sigurno privrivanje na objektu. Prilikom prenosa nekvalitetno
izraenih kao i napuklih ili na drugi nain oteenih montanih elemenata, kao i prilikom
rukovanja takvim elementima, moraju se poduzeti posebne mjere zatite na radu.
Montano graenje smije se izvoditi samo uz upotrebu odgovarajuih i za tu svrhu podeenih
mehanizovanih transportnih sredstava, kao i ureaja za dizanje, prenoenje i sputanje montanih
elemenata. Sastavljanje i privrivanje montanih elemenata i druge montane radove na
objektu smiju vriti samo osobe zdravstveno sposobne za rad na visinama, koje su uz to i struno
osposobljene za vrenje montanih radova.
Svaki montani element mora biti na odgovarajui nain vidno i podesno obiljeen u skladu sa
programom montanog graenja. Osim te oznake, na elementu mora biti oznaen i datum izrade
i teina elemenata u kilogramima. Montani elementi na gradilitu moraju biti uredno i prema
programu montae sloeni na odreenom mjestu.
Svaki montani element mora, osim metalnih dijelova za ugraivanje i privrivanje elemenata
na objektu, imati pomone metalne dijelove koji omoguavaju sigurno prenoenje i ugraivanje
elemenata na mjestu montae (kuku i slino).
Transport elemenata od mjesta njihove izrade do gradilita odnosno mjesta ugraivanja mora biti
organizovan tako da se montani elementi mogu bez zastoja ugraivati u objekat bez zatrpavanja
gradilita.
Zakaivanje tereta za kuku i njihovo otkaivanje sa kuke dizalice pri utovaru montanih
elemenata u prevozna sredstva (motorna i druga vozila) i istovaru montanih elemenata iz
prevoznih sredstava, treba vriti bez penjanja zaposlenog na prevozno sredstvo odnosno na
elemente.
Za vrijeme sputanja i dizanja montanih elemenata na motorno vozilo pomou dizalice, voza
ne smije biti u kabini vozila.
Za vrijeme dizanja, prenoenja i sputanja montanog elementa na vozilo, signalista ne smije
stajati na vozilu.
Ugraivanje svakog pojedinog montanog elementa u graevinski objekat mora se vriti po
odreenom redu, prema programu montanog graenja.
Montaa elemenata vie etae na objektu ne smije poeti prije nego to se osigura prilaz na tu
etau (pomono stubite sa sigurnom ogradom i slino).
Ugraivanje tekih montanih elemenata (ploa, grede i drugo) smije se vriti samo po
prethodnoj pripremi pomonih sredstava za prenoenje, postavljanje i uvrivanje tih elemenata
na objektu (jarmovi, okviri za prenos i drugo).
Pomona sredstva se moraju prije upotrebe pregledati a po potrebi i ispitati na optereenje.
Pri prenoenju, postavljanju i privrivanju svakog pojedinog montanog elementa na objekat,
osoba koja daje znakove dizaliaru (signalista) i dizaliar moraju paljivo pratiti put montanog
elementa do mjesta ugraivanja kao i rad montera na postavljanju i uvrivanju tog elementa.

Monter mora javiti posebnim znakom signalistu odnosno dizaliaru daje operacija prenoenja i
ugraivanja elementa u objekat zavrena.
Dijelove armature koji izlaze iz elemenata nakon izvrene montae i koji bi mogli prouzrokovati
zapinjanje odjee i ozleivanje zaposlenih moraju se na podesan nain otkloniti (odsijecanjem,
savijanjem i slino).
Pri izvoenju montanih radova na objektu gdje postoji mogunost pada zaposlenog, odgovorna
osoba na gradilitu duna je po potrebi obezbijediti vezivanje zaposlenog zatitnim opasaem i
uetom.
3.14.7. Graevinsko - zanatski radovi
Izvoai graevinsko-zanatskih i drugih montanih radova na gradilitu (opreme, instalacija i
slino) i organizacija koja gradi investicioni objekat odnosno investitor, sporazumno osiguravaju
provoenje zatitnih mjera na radu kao i odgovorno lice za njihovo sprovoenje na gradilitu.
Ako odgovorno lice primijeti da izvoa graevinsko-zanatskih ili drugih montanih radova ne
primjenjuje pojedine zatitne mjere pri svom radu, zabranjuje mu dalji rad dok ne sprovede te
mjere zatite.
3.15. ZATITA OD PADA SA VISINE
Na ovom gradilitu postoje mjesta rada koja predstavljaju opasnost od pada sa visine ili u
dubinu. Da bi rad bio bezbjedniji, obradiemo ovu materiju kroz nekoliko naina zatite :
Zatitna ograda
Poklopci
Ljestve
3.15.1. Zatitna ograda
Zatitne ograde moraju se postaviti na svim mjestima rada, gdje postoji opasnost od pada s visine
a nalaze se na visini vioj od 100cm od tla ili je otvor u blizini tog mjesta vee dubine od 100cm.
Sve zatitne ograde moraju biti visoke najmanje 100cm sa tri vodoravne preke. Razmak izmeu
preki kod ograde od drveta ne smije biti vei od 30cm. Donja preka, odnosno ivina zatita
mora biti visoka najmanje 20cm. Zatitna ograda uz iskop mora se pobiti u tlo ili na drugi nain
osigurati od pokretanja i ruenja. Svaka zatitna ograda mora biti tako vrsta da bez oteenja
podnese boni pritisak na rukohvat od 3kN/m.
3.15.2. Poklopci
Zatitni poklopci moraju se postaviti na sve otvore u tlu, podnim ploama objekta i si. ako
postoji mogunost propadanja tijela ili samo jedne noge. Poklopci moraju potpuno prekriti otvor
i moraju se tako izvesti da onemogue njihovo pomjeranje.
3.15.3. Ljestve

Strane drvenih ljestvi moraju biti iz jednog komada i to od zdravog drveta.

Dimenzije strana drvenih ljestvi moraju biti 7 x 3cm. Ako se na gradilitu prave ljestve due od
5m, dimenzije moraju biti 8 x 3,2cm. Preke drvenih ljestvi moraju biti od tvrdog drveta
okruglog ili kvadratnog presjeka urezane u strane ljestvi. irina ljestvi izmeu strana mora biti
najmanje 45cm, a razmak izmeu ivica preki ne smije biti vei od 32cm.
Ljestve due od 400cm moraju biti osigurane metalnim utegama. Ljestve moraju prelaziti ivicu
na koju su naslonjene najmanje za 75cm. Nagib ljestvica prema vertikali ne smije biti ni veliki ni
mali. Smatra se daje najpogodniji nagib kada je oslonac izmaknut za lA dubine ljestvica (na 4
metra - 1 metar.).
3.16. ODREIVANJE VRSTE I NAINA IZVOENJA GRAEVINSKE SKELE
Pored upustva o nainu izvoenja skela, za skele koje se koriste na ovom gradilitu uraeni su
planovi skela. Planovi skela sadre:
dimenzije skele i svih njenih sastavnih elemenata,
sredstava za meusobno spajanje sastavnih elemenata,
nain privrivanja za objekat, odnosno tlo,
najvee doputeno optereenje,
vrste materijala i njihov kvalitet,
statiki proraun noseih elemenata kao i upustvo za montau i demontau skele.
Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo struno obueni zaposleni,
zdravstveno sposobni za rad na visini, i to pod nadzoprom odreenog, strunog lica na gradilitu.
Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo tipska sredstva ili sredstva
predviena standardima (ekseri, zavrtnji, klamfe, spojnice i drugo). Elementi poda skele moraju
u potpunosti ispunjavati prostor izmeu noseih stubova skele. Prije upotrebe, elementi poda
skele moraju se paljivo pregledati.
Odstojanje poda skele od zida objekta ne smije biti vee od 20cm. ista irina poda skele ne
smije biti manja od 80cm. Na skeli moraju postojati zatitne ograde koje moraju biti izraene
prema upustvima iz ovog Elaborata. Razmak elementa popune kod ograde metalnih skela ne
smije biti vei od 35cm.
Kod skela na stubovima odstojanje izmeu noseih stubova moraju odgovarati dimenzijama
stubova i predvienom optereenju skele ali ne smije biti vee od 250cm. Prenik oblog drvenog
stuba skele ne smije na gornjem dijelu biti manji od 8cm. Podloga stubova mora biti uraena
tako da onemoguava njihovo horizontalno i vertikalno pomjeranje. Nastavljanje stubova moe
se vriti pomou preklopa duine najmanje 200cm uz sigurno povezivanje odgovarajuim
sredstvima (klamfama). Uzdune grede moraju biti poloene vodoravno uz stubove ili na grede
nosaa i moraju biti vrsto vezane za njih. Spoljna mjesta produenja u vezi uzdunih greda
smiju se izvoditi samo iznad stubova ili na nosaima poloenim preko stubova. Poprene grede
skela moraju imati isti presjek i moraju biti poloene na uzdune grede na istim odstojanjima.
Upotreba dasaka za poprene nosae, umjesto greda, zabranjena jeNosee skale za izvoenje betonskih, armirano betonskih i slinih radova moraju biti uraene u
svemu prema planovima i predhodnim proraunima. Ako se za podupirae koristi obla graa,
njihov prenik ne treba da bude manji od 8cm. Podupirai oplate za betoniranje noseih ploa ili

betonskih nosaa mogu se sastavljati od najvie dva komada drveta, s tim da mjesto sastavka ne
smije biti u srednjoj treini duine podupiraa. Broj nastavljenih podupiraa za podupiranje
oplata betonske ploe ne smije prelaziti polovinu, a kod nosee betonske grede 1/3 ukupnog.
3.17. TEHNIKA DOKUMENTACIJA NA GRADILITU
Na gradilitu je obavezno da glavni inenjer raspolae sledeom tehnikom dokumentacijom:
Elaborat o ureenju gradilita;
Graevinski dnevnik
Graevinska knjiga;
Matina i Kontrolna knjiga za dizalice
Spisak zaposlenih angaovanih na gradilitu i slino;
Karton zaduenje i razduenja LZS i O.
Knjiga nadzora iz oblasti ZNR -u i ZOP-a;
Dokumentacija o periodinom pregledu i ispitivanju sredstava rada kao i periodinom
ljekarskom pregledu zaposlenih.