PROBLEM KONTAKTNIH JEZIKA

Moe li neki jezik imati dva jezika pretka (a da pri tome niti jedan
od njih nije jezik predak drugome)?
To bi odgovaralo situaciji jezinoga mijeanja dva jezika se
pomijeaju i nastaje novi koji je potomak oba ta jezika.
Govornici razliitih jezika dolaze u situaciju u kojoj moraju
meusobno komunicirati. Do takvih kontakata dolazi na sljedee
naine:
1. Prilikom trgovine, npr. mediteranske luke govornici romanskih
jezika, grkoga, arapskoga, turskoga i drugih jez.
2. Jedna skupina ljudi - porobljena od druge, koja govori drugim
jezikom (crnci koji su dovedeni na plae Jamajike i dr. karipskih
otoka).
3. Skupine ljudi koji govore razliitim jez. bivaju dovedene u
prilike u kojima moraju komunicirati (strani radnici u poslijeratnoj
Njemakoj).
Tada ljudi ponu upotrebljavati pojednostavljen oblik nekog jezika,
kojim ne ovladaju u potpunosti, ali se njime slue u svakodnevnoj
komunikaciji PIDIN.
U jeziku PIDINU gube sve nepravilnosti izvornoga jezika, a on
esto poprima neka tipoloka obiljeja materinskih jezika ljudi koji
se njime slue.
Pidini obino nastaju kao rezultat kontakta dviju drutvenih
grupa nejednakog statusa ili prestia.

SUPERSTRAT jezik grupa vieg statusa u takvim

situacijama, a jezik koji koristi grupa nieg statusa
SUPSTRAT.
Da bismo neki jezik mogli nazvati pidinom moraju biti
zadovoljeni ovi uvjeti:
1. to je jezik koji ima ogranienu upotrebu u komunikaciji grupa
kojima je materinski jezik neki drugi; pidin nikomu nije materinski
jezik, i
2. nastao je da zadovolji ograniene komunikacijske potrebe tih
grupa.
LINGUA FRANCA pidin kojemu je glavna funkcija komunikacija
za potrebe trgovine ime dobio po pidinu nastalom na temelju
raznih romanskih elemenata.
KREOLSKI JEZIK je jezik koji je postao od pidina, ali je
funkcionalno proiren i ima govornike kojima je materinski jezik.
Tok pisin (govori se na Novoj Gvineji) je kreolski jezik.
KONTAKTNI JEZICI su ustvari jezici potomci onoga jezika na
temelju kojega su nastali, i svrstavaju se u jezinu porodicu toga
jezika. Oni se od ostalih jezika te porodice razlikuju samo po
nainu kako su nastali, ali ne po svojemu podrijetlu.
Kako bismo
prostorno-

nastanak

kontaktnih

jezika

mogli

prikazati

-vremenskom modelu genetske srodnosti?

- Trodimenzionalnim genetskim modelom, koji bi bio slian
Muljaievu relativistikom modelu (str. 49).

 arealna (kontaktna) klasifikacija jezika: relevantna su samo ona

obiljeja koja surezultat meusobnih utjecaja
(- kontaktna lingvistika prouavanje jezika u kontaktu, s prateim
pojavamaviejezinosti, pozajmljivanja, jezinih interferencija;
arealna (spacijalna
) iligeolingvistika

prostorni raspored dijalekata ili jezika