Od P Do E-Knjige v1.0

Verzija 1.
0
25. oujak 2014.
Sadraj
Uvod i ograda
Preduvjeti
I. Poglavlje Scan
II. Poglavlje OCR
III. Poglavlje Word
IV. Poglavlje Calibre, Sigil, XHTML, HTML, CSS, epub i 100 udesa
I. nain izrade epuba (docx-Calibre epub-Sigil)
II. nain izrade epuba (docx-isti HTML-Sigil)
Za kraj zahvale i uvjeti redistribucije
Dodaci:
Dodatak1: scene-break
Dodatak2: Calibre instalacija
Dodatak3: Iz Abbyy u HTML
Dodatak4: Kindle Paperwhite itai i napomene
Izmjene i dopune
Uvod
Pokuat u objediniti kompletan proces proizvodnje od p-knjige do e-knjige to je mogue jezgrovitije, a da bude
korisno oekujem i pomo sa strane tako da ovo nije posao od nekoliko dana.
Trajanje je nepoznato.
Radne verzije e se postavljati u isti post uz jasne oznake kako bi svi mogli proitati.
Komentirajte na PM, a ne uzimajte nita za zlo dok se ne pojavi finalna verzija.
(Samo budala ne mijenja miljenje evo samo tijekom izrade ovoga promijenio se kompletan nain dolaska do epub)
Za sada sve ovdje izneseno je iskljuivo moj(na) stav, moe vam se svidjeti, a i ne mora.
Svi ste pozvani pljuvati po autorima, paliti im svijee ispred slika, davati prijedloge i savjete
(to uope ne mora, a moe biti usvojeno)
(usput: p-knjiga = papirna knjiga)
Dokument nastaje iz jednog osobnog PM to e se izgubiti tijekom dorade, a do, makar, beta verzije ostavit u ga u .doc
obliku (kasnije e, moda, zavriti u PDF kome je to i jedna od pravih namjena, napuci za TV, penice, raunala)
Ovo sada ve postaje koautorsko djelu kako se dobro razumijem s Krbom ugnjavio sam ga neka i sam neto pie i
ispravlja kad ve ima toliko vremena da objanjava po forumima
Najbolje je i da njega gnjavite na PM (na crowarez.org) ja imam jako malo vremena za to (dugo ete ekati odgovor),
a i planiram se ostaviti ovog posla s knjigama
U meuvremenu Chita(m) je napustio e-knjigozajednicu tako da sada samo jedan radi i potpisuje sve ovo (krbo).
Va Chita(m) & krbo
Ograda (ne drvena nego zakonska):
Da se razumijemo, cilj svega ovoga je nauiti vas kako da vau kupljenu knjigu prebacite na (takoer va) ita i imate
ju uvijek sa sobom, neoteenu i spremnu za itanje/citiranje/recitiranje te u cijelom postupku steknete neka nova
znanja i sposobnosti.
Ne samo knjigu nego i vae radove, predavanja, prezentacije, podsjetnike e-itai imaju velike mogunosti.
Ni u kom sluaju ovo nije vodi za bespravno umnaanje knjiga koje ne posjedujete jer je to kazneno djelo!
Sve to je ranije napisano napisano je i neu mijenjati jer ne stojim iza toga.
Upozoreni ste!
Svi primjeri su sasvim sluajno odabrani iz materijala svima dostupnim na Internetu.
krbo
Mali vodi za izradu sreenih e-knjiga
Prije svega razjasnimo pojam sreen

Sreena e-knjiga je:
1. svojim izgledom gotovo istovjetna p-knjizi (no cijeni se jednostavnost, nismo kaligrafi)
2. prola spell-check
3. proitana i korigirana prije objave
4. ePub formata (he, sad sam vas!)
Malo o formatima dokumenata:

doc,docx ,rtf i html su samo priprema za izradu e-knjige
txt je blagi uas (uniten prijelom (termin za kompletan unutarnji izgled knjige od veliine i razmaka pasusa, oblika
stranica, naslova, poglavlja, glava) i kosa/masna slova, grafiki elementi nemogui)
PDF je izvrsna stvar za znanost ak i multimediju no nikada za beletristiku obvezno izbjegavati . PDF je zamiljen i
dizajniran kao krajnji format u kojem je naj bitniji vrlo precizan raspored elemenata (slika i teksta) te je zbog toga
izuzetno neprijatan prema izmjenama i popravcima. Sam Adobe ima odline alate za izradu PDF no ivi jad za njihovu
doradu. Potujte sve veu penetraciju specijaliziranih e-book itaa kao i tableta manjih ekrana njima je PDF potpuna
groza. PDF je toliko krajnji da se zna koristiti i kao ulaz u tiskaru. No opet jednu knjigu recepata je sasvim O. K. itati u
PDF jer je to prirunik dobre slike i precizno razmjeten tekst oko njih diu uporabnu vrijednost.
I konano najgroznija grozota su slike stranica prave knjige u PDF obliku (monstruozne veliine ili oajne rezolucije oba
ekstrema su nazona), strip se, jasno, sastoji od slika no zato netko ima potrebu staviti sliku teksta i to proglasiti
elektronskom knjigom mi je zagonetka.
Ne vjerujete?
Hajde, probajte otii na Amazon ili Barnes&Noble online knjiare (veih u svijetu nema) i kupiti, recimo, Gospodara
Prstena u PDF ili doc formatu...
(usput, prodaja e-knjiga je nadmaila p-knjige tako da to postaje vrlo znaajno)
Ako knjige itate na bilo kojem obliku raunala (PC, tablet...) uvijek postoji neki zgodan program za itanje ePub-a koji e
vam omoguiti glavnu znaajku e-knjige: presloivost (reflow).
Jednom pravilno sloena e-knjiga e uvijek zadrati svoj osnovni izgled (pasusi, poglavlja, uvlaenja) ma kako vi po svojim
eljama mijenjali font (tip, veliinu, razmak redova, margine).
(jo jedan primjer: dobar ePub se u desetak sekundi pretvori u dobar mobi/azw3 za Kindle itae, a Amazon ima Kindle
program za sve ivo: PC, android, Apple, Mac i jo se sve meusobno i sinkronizira pa u tramvaju itate na telefonu, na
pauzi nastavite na PC, za rukom buljite u Kindle, a prije spavanja dovrite na tabletu uvijek od one stranice gdje ste
zadnji puta stali.
S druge strane osobno koristim ekrane od 3 do 42 ina dijagonale, a tu se sluiti Wordom ili PDF-om je blagi uas. Obina
promjerna margina najee razbija potpuno Word prijelom (zbog ENTERIRANJA kako ga ja nazivam, vidi kasnije)
ePub format je besplatan i slobodan, malo spakiranih HTML (to vam je format gotovo svega onoga to gledate po
internetu) stranica u arhivi (ZIP format lako se otpakira) s nastavkom .epub, izuzetno lako se pretvara u druge formate
(mobi/azw3 prije svega za Amazonove Kindle itae) i mizerne je veliine (ako nema slika knjiga je 300-500 kilobajta,
gotovo nita, mem. kartice to niti ne primijete)
Naravno, nema svatko ni volje/elje/mogunosti kompletne obrade knjige od scana do ePub-a no ako pogledate malo
paljivije, primijetit e te kako postoje ljudi koji ele neto dati.
Jedni imaju scanner i pristup knjigama pa odrade to drugi to rado prihvate pa naprave OCR trei to uoblie u dobar
.doc i na kraju ima onih koji lijepo sve dotjeraju na kraju u krasan ePub.
Svakako neke od ovih toaka mogu biti i modificirane, recimo ako ba ne moete napraviti dobar spell-check (nemate
domai Word koji je tu jedini sposoban) onda se sve moe popraviti i tijekom prvog itanja no tada je opseg posla jako
velik, a svata e vam promai.
Sadraj
PREDUVJETI:
1. solidan scanner (ili ve uraen scan) ili zamjenska naprava
2. Abbyy Finereader 11 (12) (OCR) najbolje to danas postoji
3. Microsoft Word 2010 (2013) + jezini paket (spell-check)
3a. Libre Office (ako nemamo Word)
4. Sigil (izrada i dorada ePub)
4a. AlReader2, isti HTML na finalni cilj.
5. Calibre (konverzija ePub-ePub-mobi-azw3-PDF)
6. pomone aplikacije: WinRAR, Notepad++, neto za slike
Solidan scanner
to bi to bilo? Neto tipa najvea brzina i najbolja slika za najmanje novca, a kako toga u ivotu gotovo nikada nema
prisiljeni smo na kompromise.
Prije svega se morate odluiti na koji nain ete nahraniti Abbyy. On nije zahtjevan (ak je i vrlo tolerantan i dosta
pametan) trai se rezolucija minimalno 300dpi u sivim nijansama (grayscale).
Svakako, ako knjiga ima sitan font (10 ili manji) poeljno je podii rezoluciju no to dovodi do usporenja skeniranja pa je
najbolje napraviti par proba raznih rezolucija i vidjeti kako se mijenja koliina pogreno prepoznatih znakova.
Znai Abbyy zanima samo slika, a ne nain na koji ste doli do nje.
Apsolutno najbolji nain je izgradnja jedne udovite naprave koja koristi dva fotoaparata, neto drveta, stakla i dobro
svjetlo. Niim nama dostupnim se ne moe konkurirati toj brzini skeniranja.
(nai ete po internetu i jednostavnijih naprava od donje)
ak i danas potpuno zastarjeli fotoaparati od 3Mpixela daju Abbyyju jako dobar materijal (isprobano) tako da i
kartonske naprave daju odlian rezultat i veliku brzinu.
Ako nikako ne ide s fotoaparatima onda idemo u svijet stolnih scannera.

Naravno, postoje specijalizirani scanneri za knjige koji ih ak sami i listaju (to kota stotine tisua $)
Smrtnicima najdostupnije naprave radi firme Avision i Plustek sa svojim Bookedge/OpticBook serijama scannera (na slici
dolje je Plustek)
Glavni trik je vrlo uzak rub scannera (2mm i manji) pa se knjiga ne razvlai, rastee i pritie nego jednostavno visi
jednim krajem dok optika bez problema ita ba svaki tip uveza.
A cijena? Pa, nije ba lijepa ovaj na slikama, model 3800 (skoro pa najnii) u HR kota oko 300 s druge strane to vam
je samo dvadesetak novih knjiga u tvrdom izdanju.
Tako ulazimo u svijet klasinih, vienamjenskih A4 skenera (na A3 moete zaboraviti ogromne su im i dimenzije i cijene,
recimo odlini book-scanner Avision 6820 je oko 1.200) Tu ima svega i svaega no ako se nabavlja neto novo ija je
osnovna namjena skeniranje knjiga tada je glavni podatak brzina skeniranja u nijansama sivog.
Ono to va skener obvezno, obvezno mora imati je barem jedno programibilno dugme na sebi
(obino ih ima vie, no ne tako davno je bilo ili samo jedno ili niti jedno) jer kad krenete s knjigom, elite to manje
ometanja skener se postavi ispred sebe, obino bono i sve to treba raditi je listati knjigu, pravilno je postaviti na
staklo i pritisnuti dugme podeeno za funkciju skeniraj i spremi.
Dok se optika vraa na poetak vi samo okrenete list, opet knjiga na staklo i pritisak dugmeta.
Ako dugmeta nema pa se mora klikati po raunalu miem to e dosta usporiti i zakomplicirati.
Nedavno sam i sam kupovao novi skener, kako sam imao jako dobra iskustva sa Canonom, a loija sa HP odluio sam se
za Canon i krenuo u pregled tehnikih podatka znai trai se najbolji omjer cijena/brzina.
Evo to je bilo na tritu:
Lide 110 72
Lide 210 94
Lide 700F 127
5600F 158
9000F 250
C/B: 3.7 ms/linija (300 dpi)

C/B: 2.2 ms/linija (300 dpi)
C/B 2.3 ms./linija (300 dpi)
C/B 1,8 ms/linija (300 dpi)
C/B 1.2 ms/linija (300 dpi)
Preraunato na A4 (cca 3507 linija) stranicu:

Lide 110
Lide 210
Lide 700F
5600F
9000F
12,98s
7,72s
8,066s
6,3s
4,2s
Jasno je kako je najskuplji model i najbri no pogledajmo omjere dva najjeftinija: za 20 vie dobije se skoro duplo bri
skener koji je samo 1.4 do 3.5 sekundi sporiji od najskupljih modela.
Za mene je pobjednik bio jasan i Lide 210 je uskoro stigao.
Obzirom da jo imam i stari N650U kojemu treba 20 sekundi za A4 razlika u brzini je bila oooogromna.
No jo jedna stvar nije danas jednostavno dati 100 za skener, ali ovog mog starog ima po oglasima po cijenama od 9
do 13 za jako dobro ouvan! To je i vie nego jadno da bi se branili izgovorima joj, kad ja nemam skener evo,
moete ga imati za mizeriju. Istina, ne briljira brzinom no nekoliko je puta robusniji od 210 modela (na samo staklo se
moe staviti debeli uteg na knjigu i ne smeta mu)
Od pojave Windowsa7 postoji velika koliina polovnih skenera u prodaji jer vie nisu podrani (neete ni N650 uspjeti
instalirati ako niste iskusni PC korisnik) no evo vam male tajne. Hrpetina tih skenera (tvrde 1850, a broj raste) je
podrana na Win7 jednim krasnim softverom zvanim VueScan.
Evo liste podranih: http://www.hamrick.com/vuescan/vuescan.htm#supported
Isprobano N650 je bez problema proradio u 64-bitnom Win7, stvarno odlian software.
Sadraj
I Poglavlje Scan
Scanner smo nabavili hajdemo onda neto i skenirati.
Prvo i osnovno ne skenirajte iz bilo kakvih aplikacija namijenjenih kasnijoj obradi (Abbyy, Photoshop) skeniranje se
radi onim alatima koje ste dobili uz scanner . Tim nainom imate najbolju kontrolu, najvie mogunosti i najveu brzinu.
Kako smo nabavili scanner s tipkama, jednu od njih (ako ve nije) treba programirati (metodom koja ovisi o scanneru) i
odrediti da se pritiskom na nju obavi scan i slika jpeg formata pohrani pod nazivom XXX.jpg u eljeni folder.
Recimo skeniramo prvi dio Dina

slike e se zvati Dina1_xxx.jpg i idu u mapu ...\knjige\Frank Herbert\Dina1\ xxx e
dodati sam scan program kao broja (trebao bi).
Jedna mala, bitna, digresija ovdje jako pazite kakve nazive dajete skeniranim slikama.
Windowsi u nazivu ne znaju da je broj stvarno broj za njih je to znak kao i svako drugo slovo pa ako odaberete ovakav
naziv: Dina1 (x).jpg upast e te u problem jer e vam Windowsi ovako sortirati po imenu:
Dina1 (1).jpg
Dina1 (10).jpg
Dina1 (11).jpg
Dina1 (12).jpg
.
.
Dina1 (2).jpg
Uviate problem? Stranica 2 ima ispred sebe gomilu stranica potpuna zbrka za vas i Abbyy! Znak (jo jednom to nije
broj samo znak) 1 je abecedno ispred znaka 2 , a izmeu upadnu sve podvarijante (10, 100, 101, 11, 12)
Zbog toga neka ime bude ba kako je i ranije napisano Dina1_xxxx.jpg pa dobijemo:
Dina1_001.jpg
Dina1_002.jpg
Dina1_003.jpg
.
.
Dina1_010.jpg
Dina1_011.jpg
i Windowsi i Abby presretni (a i vi) jer su sve stranice ispravno posloene.
Podesimo prve osnovne parametre trai se scan u nijansama sivog rezolucije 300 tokica po inu (300dpi greyscale)
to je ono to Abbyy najvie voli. Naravno to je podlono promjenama na viu rezoluciju 400 ili 600dpi ako naletimo na
knjigu s malenim fontom pa OCR postane problematian.
Naslovnu stranicu, svakako, skeniramo u boji (300dpi color).
Obvezno, obvezno skenirajte i naslovnu stranicu (ukoliko nije previe oteena). Vidio sam i previe knjiga kojima se za
naslovnu stranicu stavljaju neke jadne sliice niske rezolucije s Interneta ili jo gore slike sasvim drugog izdanja i jezika.
U ovom poslu imate dva tipa knjiga prema uvezu: prijateljske i izrazito neprijateljske knjige.
Nai najbolji prijatelji su knjige tvrdog uveza koje rasklopljene ba lijepo stanu na staklo A4 scannera.
Zato tvrdi uvez? Zato jer se najljepe otvara i lako ga je minimalnom silom priljubiti uz staklo.
Na najgori neprijatelj su meko uvezane, debele knjige malog formata e, to je ivi uas pravilno postaviti, ponekad i
nemogue bez rezanja listova. (osim vlasnicima book-scannera i foto-stalaka)
Na svakom scanneru oznaena je poetna toka iz koje kree skeniranje i od nje postavljamo svoju knjigu. Evo jasno
vidljivo:
Jedna, na prvi pogled, prilino debela i zastraujua knjiga:
No izgled vara skenirajmo korice:
Color scan obino radim u nekom programu za obradu slika, recimo Paint Shop Pro 9 koji je dovoljno malen, a dovoljno
sposoban (razna izrezivanja, podeavanje svjetline, boja, kontrasta, izotravanje)
Druga stvar koju trebamo rei aplikaciji za skeniranje je veliina scan podruja ne treba nam cijela staklena ploa
(gubimo bitno vrijeme, a i abby e imati probleme zbog vika dobit e te krivo prepoznate dijelove smee) pa se
moemo posluiti i metrom , a i probnim scanom te oitavanjem veliine slike u programu nakon izrezivanja onoga to
nam treba.
Za prvu stranicu knjige tvrdog uveza dovoljan je i pritisak jednog prsta:
No kako se primiemo polovici, knjiga prua sve vei otpor priljubljivanju koje je strahovito vano samo se malo
zaboravite i bit e vagoni greaka kod OCR-a. Zato se pomaemo svime to imamo
Ukoliko je rasklopljena knjiga vea od stakla scannera imamo duplo dulji no ne i neostvariv posao.
Skeniramo stranicu po stranicu i dalje pazei na to ravnomjernije priljubljivanje stranica.
Recimo ovako nakoen dio koji se ne skenira kako bi unutarnji uvez to bolje legao na staklo:
I tako redom do kraja nema neke velike nauke, samo rad.

Svakih nekoliko stranica provjerite kakav vam scan izlazi, lake se vratiti nekoliko stranica nego kod OCR primijetiti kako
ih 50 ne valja.
I da, knjige imaju gadnu prhut i openito su slabe higijene vrlo esto morate sa stakla brisati ili otpuhivati kojekakve
estice koje takoer uzrokuju krivo oitane znakove, a nije loe tu i tamo oistiti staklo od naih otisaka.
Kako sve te knjige treba uvijati amo-tamo esto nam trebaju obje ruke kako bi ih odrali priljubljene i tu se vidi koliko
vrijede tipke na scanneru.
Jednostavno nema anse drati knjigu tako i kliknuti mia no zato se uvijek uspije osloboditi koji prst kojim moemo
pritisnuti tipku na scanneru.
(mada postoji i intervalno skeniranje te scanneri koji osjete papir na sebi pa kreu u akciju, sve ovisi to ste nabavili)
Za kraj primjer knjige-neprijatelja. Sve vam je jasno iz priloenog:
Sadraj
II Poglavlje OCR
I tako je naa knjigica lijepo skenirana te eka prevoenje u oblik razumljiv raunalima OCR ili optiko
prepoznavanje znakova.
Za nae jezike apsolutni ampion je Abbyy Fine Reader zadnja inaica je 11 (od veljae 2014 tu je i
verzija 12 no jo nema iskustava s njom).
Komercijalni program, ne pretjerano skup (no sigurno bi se bolje prodao da mu je cijena 50 ili manje ) nabavite
si ga kako znate jer ste bez njega izgubljeni.
Nakon instalacije potrebno je podesiti nekoliko osnovnih stavki.
Osnovni nain rada i spremanja OCR teksta e biti HTML i Formatted text pa tako i postavimo:
(nikakav Word, epub i slino ukoliko ne elite debelu glavobolju, samo HTML, ovo shvatite najozbiljnije a malo
detaljnije o tome imate ovdje)
Idemo podesiti ostalo u Tools izborniku
Tools-Options:
Document: jako je bitno imati to manje jezika za prepoznavanje, za poetak su Croatian i English dovoljni. Dobra je
praksa samu knjigu malo prelistati i vidjeti ima li kakvih rijei drugih stranih jezika sa preglasima, kukama i motikama
iznad i ispod (francuski, panjolski...)
Tada je jako dobro taj jezik ukljuiti kako bi specifina slova bila ispravno prepoznata (klik na Edit Languages
dugme) inae ostadoste bez , a to ne elimo, zar ne?
Color mode: Black and White sve radi bre, a ba i nema teksta u boji (obino)
Scan/Open: za poetnike preporuujem postavljanje opcije Do not read and analyze acquired pages... kako bi imali
vremena prouiti to se sve dogaa, napraviti neke probe i slino,
Read: Thorough reading ukljuen, Fonts: preporuujem prvo Clear all pa ukljuiti samo Times New Roman ili neki vama
drag ali samo jedan jedini!
Ovo je jako bitno Abbyy jako voli izmisliti gomile fontova u skeniranom materijalu kao i njihove razliite veliine.
Jo emo se protiv toga jednom boriti u dijelu o obradi u Wordu no dobro je i ovdje se pokuati rijeiti vikova lake se
prati OCR-an tekst.
Save: Svaki format spremanja koji Abbyy zna ovdje ima svoja zasebna podeavanja pa idemo u HTML podtab te
iskljuujemo Keep headers and footers to e-knjige ne koriste.
Otprilike bi to bilo sve od podeavanja.
Klik na Open tipku i pronaite gdje se nalazi scan vae knjige obzirom da smo Abbyyju rekli da ne radi nita
pametno dok mu se ne kae to ide brzo, samo e korigirati rezolucije, razdijeliti duple stranice, okrenuti naopake i nee
ii u OCR dok ne kliknete na Read tipku.
Otvorite sve stranice i apsolutna prva stvar koja se mora napraviti je provjera jesu li sve tu.
Vjerujte mi, gotovo uvijek neka nedostaje ili bude i duplikata treba dobro gledati u brojeve stranica i brzo
prelistati knjigu te skenirati ono to nedostaje.
Promijenite imena tim nedostajuim stranicama kako bi se sloile po abecedi tamo gdje trebaju i biti (recimo sken
se zove Dina1_0016, Dina1_0017, Dina1_0018 i izmeu 17 i 18 treba umetnuti. Svoju novu stranicu nazovite
Dina_0017a i bit e gdje treba)
Svakako, u Abbyyju se moe promijeniti i broj stranice i redoslijed no kada toga ima vie lako se zagubiti.
Veliki je problem kada vam netko ukae kako vaem ponosu nedostaju 3 stranice u 15. poglavlju, a knjige vie
nigdje na vidiku
Kad su sigurno sve stranice tu kliknite na Read Abbyy kree u OCR koji e vam udaviti raunalo na dulje ili
krae vrijeme ovisno o snazi (a OCR je zahtjevan proces) i im zavri napravite Save Finereader Document (traje dugo
prvi put no dobar je backup ako neto treba promijeniti i popraviti)
Dobra je praksa brzo pregledati rezultate OCR jo u Abbyyju, nekako se lake uklone brljotine (udni nizovi
nemutih znakova koji e se obvezno pojaviti, obino neka praina i slino)
Dalje ne bih o Abbyyju, upoznat ete se prilino lako, svi njegovi prozori su lako razumljivi te idemo spremiti OCRanu knjigu u HTML file i prei na obradu Wordom.
A kad spremimo HTML moramo jo spremiti i jedan PDF (da, da, veliki mrzitelj PDF-a ga sprema) koji je u
knjigozajednici dobio naziv kontrolni.
Ima viestruku namjenu.
Kad malo zavirite u scan folder moete zamijetiti kako stranica (ili dupla stranica) vae knjige zauzima od 600kb do
preko 2Mb po komadu (ovisno o rezoluciji i kompleksnosti). 500 stranica i evo nas na gigabajtu, 100 knjiga = 100Gb to
ba i nije malen prostor.
Kada je sve scanirano, OCR-ano i debelo provjereno vi nemate vie ba nikakvu potrebu sauvati same slike
stranica no svakako treba sauvati neki backup e, to je prva namjena kontrolnog.
Zna se dogoditi da ste nekome iz usluge scanirali neto iz svoje biblioteke pa mu to aljete na daljnju obradu.
Tada nije ba zgodno negdje ni postavljati, a ni skidati itav gigabajt slika te mu zato lako poaljete maleni
kontrolni jer mu samo to i treba to je druga namjena.
Kako ga prirediti, lako uvjet je obavljen i dovren OCR (nee biti vie naknadnih izmjena) te podeen Abbyy.
Jo jedan mali skok u Abbyy na Tools-Options-Save tab i podesimo ovako PDF/A dio:
to smo mu rekli? Slijedee:

Koristi PDF/A format koji je striktan i obvezan je ukljuiti sve u dokument to bi moglo nedostajati na nekom
drugom mjestu (fontove prije svega) kako bi osigurao 100% istovjetnost bilo gdje.
Text under the image osigurava da je uz samu sliku stranice nevidljivo ispod nje ubaen i OCR tekst kako bi
mogli pretraivati.
Tagged PDF jo dodatno ouva neke karakteristike stranice.
Ove postavke e napraviti najvei mogui PDF no on e biti manji od 10Mb to je neuporedivo manje od 1Gb i za
slanje i za skladitenje.
Kad je sve podeeno: File-Save Document As-PDF/A Document zavrava priu.
Imate svoj backup, toan izgled stranica i jo OCR u pozadini, a HTML je ve ranije spremljen te uvijek moete vrlo
lako restaurirati pravi izgled p-knjige.
Sadraj
III Poglavlje Word

Zato Microsoft Word i to zadnji 2010 (2013 je isproban i ako ikako moete koristite njega)?
Tri razloga:
- najbolja jezina baza spell checkera (tu nema konkurenciju)
- veina popravaka i dotjerivanja se najlake radi u njemu (za ovo moe posluiti i Libre Write)
- docx format koji sada Calibre nevjerojatno kvalitetno pretvara u epub
Osnovni gradbeni element teksta (i ovoga i vae knjige) je pasus (paragraf). Definira ga sve ono to se nalazi izmeu dva
ENTER znaka (nazovimo ih tako po tipkovnici) i kompletno ureenje teksta se radi iskljuivo putem podeavanja osobina
pasusa (pogledajte sliice nie). Stoga, nakon tisua vienih uasnih tekstova dajem vam najstrou zabranu:
Pritiskanja tipki ENTER i RAZMAK vie od jednom !!!!!
('ajde, tolerirat u jo jedan dodatni ENTER kada je scene-break u tekstu vidi Dodatak1)
Najvie zlorabljena tipka je ENTER ne, na novu stranicu se ne prelazi uzastopnim lupanjem po njoj nego se jednostavno
dri tipka CTRL pa kucne ENTER ili se klikne u meniju na Insert Page Break.
Nakon toga to god radili s tekstom nova stranica je nepromijenjena.
Ukoliko ENTERIRATE (kako ja to volim zvati) dovoljna je najsitnija promjena fonta, margine, veliine stranice,pisaa da
se sva vaa poglavlja i naslovi raspadnu i nau se na vrlo udnim pozicijama.
Isto se tako tekst ne uvlai razmacima ili tipkom TAB, niti se tako radi neki popis sa stupcima (s proporcionalnim
fontovima)
Prva stvar koju moramo napraviti otvaranjem skeniranog HTML u Wordu je unifikacija dokumenta podesiti
glavne elemente teksta istima jednaki font, veliinu, jezik i parametre pasusa za cijeli tekst.
Zato su to vane stvari?
Jezik dokumenta mora biti jedan jedini inae emo u epubu zavriti sa gomilom nepotrebnih jezinih tagova
(neto ovako : neki tekst) koji sami po sebi nita ne znae itaima (dobro hajde, time se
moe upravljati ugraenim rjenicima), a optereuju HTML kod. Pazite, tu ima esto zamki Review -> Language -> Set
proofing Language i dobijete ovakav prozor esto je kuica Do not check ovako zatamnjena to uklonite klikanjem
mora biti prazna kao i ona ispod nje:
Jedan font knjige obino imaju jako malo razliitih fontova jer to ometa itanje, obino maksimalno dva od kojih
se jedan koristi za naslove, poglavlja i slino. itai imaju neku koliinu internih fontova i mi u naem epubu dajemo
preporuke tipa za ovo uzmi Times New Roman, ako ga nema onda neki tvoj serifni font. No nemaju desetke fontova i
esto svi ne podravaju potreban kodni raspored. (kasnije ete vidjeti kako nije dobro navoditi Times New Roman u
epubu)
Zato se ograniimo samo na nekolicinu ili ako ba jako elimo da knjiga izgleda striktno po naim idejama onda
moramo isporuiti i fontove u njenoj strukturi (to znatno poveava veliinu knjige)
Veliinu podeavamo na max 12pt za sve, a naknadno sreujemo poglavlja time smo se rijeili Abbyyjevih
muica (voli ubacivati neobine veliine potpuno sluajno)
Dakle, selektiramo sav tekst (CTRL+A) i podeavamo gornje tri stvari.
Dok je kompletan tekst selektiran desni klik negdje na tekst Paragraph i podeavamo za poetak ovako:
Time smo dobili jednake poetne pasuse za cijeli tekst koji imaju uvuen prvi red za 1cm, a razmaknuti su jedan od
drugoga 3pt (uvijek koristite razmak meu pasusima, olakava itanje)
Dok je sve selektirano preporuujem dva puta za redom kliknuti na Bold i Underline tipke.
Time smo uklonili opet neke Abbyy muice voli ubaciti ponegdje (gdje ih inae nema) masni i podvueni tekst
postoji jako mala mogunost da smo time ponitili i neto to je bilo u knjizi masni i podvueni tekst se jako, jako
rijetko koriste no svejedno bi trebalo pregledati knjigu i pokuati vidjeti ima li toga. (ako se ne zaboravi )
Pazite da to ne napravite s kosim slovima ona se koriste vrlo esto i imamo gomile skeniranih knjiga (raniji
radovi uglavnom) u kojima su potpuno unitena.
Sljedei potez je popravak neega to ja zovem obveznim provjerama OCR esto neke rijei ne rastavi ili
pogreno protumai, ubaci udne znakove evo jednog popisa to treba provjeriti s Find ili Find&Replace (ovo su HR
rijei pa e neke otpasti ili biti drukije u srpskom, uglavnom popis je dinamian ako mi se neka greka pojavi dosta
puta ja ju dodam):
lije li je
sije si je
gaje ga je
gaja ga ja
daje da je
miga mi ga
mije mi je
muje mu je
lija li ja
alija Ali ja
seja se ja
stoje to je
djevi cijevi
-- u (dvije crtice u jednu)
,, u (dva zareza u navodnik)
'' u (dva apostrofa u navodnik)
dupli razmak u jednostruki (potjerati vie puta jer bude i trostrukih razmaka)
italic navodnici u obine
italic apostrofi u obine
italic usklinici u obine
(ako se malo bolje zagledate u knjigu gotovo svuda gornja interpunkcija nikada nije kosa u kosim rijeima i
reenicama)
vv u w
\ /$
>
<
Ij (ovo je veliko I i malo j esta OCR greka)

1 (abbyy jako voli umjesto malog slova L staviti brojku jedan)
0 (a nulu umjesto malog slova O)
^
sto to (oprez nikako replace all jer postoji i broj sto! isto tako paziti da vam gusto ne ispadne guto)
Sto to
)
(
Zao ao
Cak ak
{
}
 i 
*
(ukoliko se ne koristi umjesto navodnika)
~
.... ili .. u ... (moe postojati samo 3 i 1 toke 2,4 ili 5 i vie ne)
(gornje greice jako ovise o fontu knjige, njegovoj veliini, boji papira i koliini tinte pri tiskanju tako e te
naletjeti na iznimke, primjer: u nekim knjigama mi je uporno OCR umjesto tl vraao slovo d pa sam umjesto tlo,
tlu dobivao do, du. h se znao pojaviti umjesto li (dobivah dobivali) i svakakvih drugih zabavnih stvari koje
nisu bile tako este da bi zavrile na popisu obveznih provjera)
RegExi:
1. ^13([a-])
obvezni replace
\1 (pazi, postoji razmak!)
Ono i znai provjeriti postoje li pogreni superscript ili subscript znakovi u tekstu (dosta esto, imao
sam jednom napad y umjesto zareza (sad zumirajte da vidite tu kvricu radi se o slovu y). Trai ih tako da u Replace
prozoru klikne na prazno Find what polje da bi ono bilo aktivno otvori More pa Format->Font i odabere u prvom
prolazu superscript , a u drugom subscript. (Takve posebne provjere se ponitavaju klikom na No Formatting dugme)
Sad emo odmah popraviti neto zbog ega bi spell-check odmah stao, a ne vidi se na prvu ruku pritisnite
dugme sa znakom paragrafa
i opla evo skrivenih znakova obvezno ovo napravite na samom poetku
dotjerivanja teksta u Wordu isto da uoite to se tu svega moe nai. Jedan od vrlo estih znakova je neto to lii na
na malu kvaku. Kako se toga rijeiti? Prije svega nai smetnji ime (google je na prijatelj) ovo se konkretno zove
optional hypen pa otvorite opet Find&Replace More Special i selektirate na popisu optional hypen (pri dnu je) i
Word ubaci u Find what oznaku ^-.
Replace with ostavite prazno (briemo znak) i klik na Replace All gotovo nema nekoliko stotina (bude ih i tisua)
nepotrebnih znakova.
RegEx je prava magija (kratica od Regular Expression) omoguuju vam pronai i ispraviti hrpe stvari precizno
definiranim, izrazima tako izraz [a-z] znai bilo koje jedno malo slovo od a do z, a kad se izraz stavi u okruglu zagradu
( ovako: ([a-z]) )pretraga e spremiti ono to pronae u varijablu kojom se kasnije koristimo u Replace polju kako bi se
restaurirao toan tekst. Varijable se spremaju redom kako dodajemo okrugle zagrade, moe ih biti do 9 pa emo sadraj
prvih zagrada pozvati u Replace polju sa \1 , sadraj iduih sa \2 i tako dalje.
RegEx se koristi u Wordu tako da se u Find&Replace-More ukljui Use wildcards (malo blesavo no tako je)
naravno, navodnici se ne koriste, tu su da istaknu prije svega razmake unutar izraza.
Varijable moete pozvati kojim redom elite, ne mora biti \1\2\3\4 nego i \4\2\1\3 to nam omoguuje velike
mogunosti automatskog ureenja teksta.
Regex 1. slui za lov na lane pasuse to su oni koji poinju malim slovom jer niti jedan pasus nikada ne poinje
malim slovom unutra je znak ^13 koji znai fiziki novi red udarena ENTER tipka. I to on lijepo nae i zamijeni
samo jednim razmakom tako da se lani pasus prikljui onom iznad sebe. Obzirom da postoje i lani pasusi koji poinju
velikim slovom oni se mogu pronai samo itanjem.
Bitna napomena: ja ovaj sistem Wordovih dokera (wildcards) nazivam RegEx-om no to nije ba potpuno
precizno, RegEx je dobro standardiziran i neke stvari su drukije. Recimo, tvrdi se da u klasinom RegEx izrazu [a-z] nisu
ukljuena naa slova te ih je potrebno posebno dodati u stilu [a-z] no to nije sluaj kod HR Worda 2010 kakav ja
koristim, jednostavno [a-z] znai sva mala slova ukljuujui umnike osim slova (ha, aavo) no nitko nas ne smeta da
napiemo opseg [a-] Word to prihvaa i koristi.
Evo ovdje krenite u potragu za lanim pasusima u Find What upiite ^13[a-z] pa probajte (Find Next) donjih 5 s
malim slovom i zamijetite kako je preskoio ao mi je, a onda ponovite sa [a-] opsegom.
Isto probajte i s velikim slovima [A-Z] i [A-]
ao mi je
ale
akovo
akalica
to je to
ao mi je
ale
akovo
akalica
to je to
Znai HR Word 2010 potiva kompletnu HR abecedu, (kako ide SR, s azbukom ili SLO ostaje nekome drugome za
test) i ukoliko radite s njim koristite oblike [a-]
U jednu jako bitnu pretragu greaka spada i potraga za te popravci crtica , ranije su preporuivane razne
varijante pretrage no kasnije se iskristaliziralo kako morate pregledati ba svaku crticu nakon OCR i onda odluiti to
raditi u svakom sluaju koji vam se pojavi.
To ovaj ispravak ini drugim najdosadnijim u cijelom postupku post-OCR ispravki (najgori je ipak spell-check)
Odmah napomena: postoje 3 tipa crtica:
1. dash (crtica)
2. endash (n crtica)
3, emdash (m crtica)
pa u pretrazi morate voditi o tome rauna.

Osobno mi se emdash ne svia jer je preduga, koristim samo malu u rijeima tipa crno-bijelo (znai samo tamo
gdje nema razmaka izmeu crtice i okolnih znakova) i endash kao razmake u pasusima, govoru ili poetke pasusa. Sve
se to dotjera i zamijeni RegEx-om.
Postoje i obrate situacije krivo spojeni pasusi na to sam naletio tijekom rada na Dina serijalu. Odjednom sam
primijetio ovakvu konstrukciju: rekla sam doi ovamo. Odrade je otila pojavila su se dva navodnika s razmakom
izmeu provjera je pokazala kako tu treba biti novi pasus, a ne spoj odvojen razmakom.
Regex spaava, sam vrag zna koliko ima takvih situacija brza provjera pokazuje da sve pojave trebaju biti
pasusi. Idemo
Find What : (navodnik razmak navodnik)
Replace with: ^p
tu se krije jedan mali trik ^p znai poetak novog pasusa koji je zadan po defaultu, a kako smo ranije ve sve podesili
(poravnanje, uvlaenje, uvlaenje prvog reda, razmak pasusa) to e se sve uporabom ^p preslikati na novostvoreni
pasus. Da smo iskoristili ^13 ne bio stvoren pasus po zadanim uvjetima nego bi samo sve poslije drugog navodnika
skoilo u novi red i nabilo se na lijevu marginu.
Osobno nisam neki majstor RegEx-a no snaem se ovako pomalo olakati si ivot koji mi pogreni OCR
zagorava. Ne morate ni vi, dovoljan ih je manji broj da se tekstovi mogu ugodnije dotjerivati.
Microsoft ima na posebnim lokacijama bolje upute od onih uz sam Word, probat u to prikaiti kao dodatak
jednom no to je korisno samo znalcima engleskog jezika.
I nakon svih tih popravaka prva obvezna stvar koja se radi je spell-check , meni najvei dave jer, mada je Word
2010 tu najbolji (nita drugo nema takve rjenike), ima svoje gadne muice.
Prije bilo kakve ozbiljne obrade u Wordu prvo osigurajte zadnje inaice service packova za Office i Language pack
ako ga koristite. Nedavno je iziao drugi znai tzv. SP2.
Nakon toga ima jo jedna bitna stvar podesiti Save AutoRecover information na to manju minutau koja
vam nee ometati rad, a za koju su PC i njegov disk sposobni (kod mene na 2x3GHz PC je na 2 minute) te ukljuiti i
Keep the last autosaved version. (opcija odmah ispod AutoRecover).
Ove dvije stvari e vam esto spasiti jako puno posla Word zna tako lijepo zaglaviti da ga se samo moe ubiti u
Task Mangeru, a onda znate to se dogodi s onim to nije spremljeno radi iznova!
Odmah sitni trik Word 2010 se uvijek udi rijeima koje zavravaju sa tri toke (i onda je on otiao... ) i stane na
njima, a tih trotoaka zna biti vagon. Zato ja prije spell checka sve ... zamijenim u (razmak razmak) i kad naleti
na to samo jedan klik na ignore all i k'o curica. Naravno kasnije morate vratiti ... nazad.
Ako elite stvarno sreenu knjigu spell-check je prva osnova druga je itanje (i nakon paljivog spell checka
ostane izmeu 30 do 200-300 greaka koje se mogu locirati samo itanjem)
Kako je u meuvremenu stigao Word 2013 moram priznati da su gornje primjedbe sreene spell check je daleko
bri, ne usporava tijekom rada, trotoke prepozna i nije nijednom zaglavio no ima novitet: nikako ne radite istovremeno
i spell-check i neki Find/Replace sruit e se nakon drugog, treeg pokuaja.
Nakon to je spell obavljen ide se u prijelom knjige pokuati ostvariti izgled slian p-knjizi s tim da je nepotrebno
gubiti vrijeme (ne samo to, treba ih sve i ukloniti) na brojeve stranica, headere i footere.
To i je prvo to se radi razlomi se knjiga po cjelinama poglavljima pa se ureuju naslovi (boldanje, centriranje,
veliko slovo, dupli razmaci ponegdje) . Ovo vai za one koji nee ii dalje od Wordovog docx formata.
Nakon svih gornjih dotjerivanja imamo svoju knjigu s naslovima poglavlja unutar teksta i to bi trebalo utjerati da i
lii na knjigu svako poglavlje na novu stranicu, malo deblji naslovi, podeeni slino p-knjizi:
kako imamo vie zahtjeva za svaki naslov (masna slova, vea slova, centriranje bez uvlaenja, razmak od vrha,
razmak od slijedee reenice i dodavanje oznake poglavlja) to bi bila hrpetina klikova ili kuckanja za moda i 80 naslova
posluit emo se monim orujem Wordovim stilovima (Styles)tako da ih prilagodimo svojim eljama.
Sam rad sa stilovima bi sigurno mogao napuniti neku omanju knjiicu no nama trebaju neke osnove, a za dalje
koga zanima moe se obrazovati po internetu.
Otvorite padajui menu stilova prema slici (gdje strelica pokazuje), naite Heading 1 stil i desnim klikom idemo na
Modify (zato Heading stil? Zato to e on ubaciti vrlo bitnu oznaku Calibreu kako se tu nalazi poglavlje, Heading 2,
Heading 3 i vie koristimo ako imamo vie nivoa glava, poglavlja, potpoglavlja u knjizi)
U slijedea tri ekrana moete vidjeti kako sam ja sebi podesio Heading 1:
otprilike: Times New Roman font veliine 14 bold, crne boje, centriran tekst
Zatim se klikom na "Format" otvara "Paragraph" dio gdje u dva taba podeavamo
gornju marginu 24pt, donju 20pt, bez uvlaenja (indenta) i bonih margina,
a na njegovom drugom tabu lei ukljueno vrlo bitno svojstvo "Page break before" koje e svaki naslov
"otjerati" na novu stranicu.
Isklikamo na svu OK dugmad kako bi zavrili modifikaciju stila.

OK, stil je spreman i idemo u etnju po tekstu.
Doemo kursorom prije teksta "POGLAVLJE 1" i kliknemo na Heading 1 stil opla eno ga debelog i masnog na
drugoj stranici
Nastavljamo po poglavljima i zavrimo s "KRAJ"
U plutajuem Styles prozoru imate jednu jako zgodnu stvar na

dnu: New Style dugme koje e nam pomoi da to lake napravimo
jo koji potreban stil za nau knjigu. Recimo jako esto poetak teksta
novog poglavlja ima pasus koji nije uvuen. Kako smo ranije sve
pasuse postavili na uvueno to treba ispraviti.
Oznaite prvi red takvog pasusa i u svojstvima pasusa uklonite
uvlaenje te kad ga zatvorite (i vidite kako se presloio) kliknite na
New Style i dobit ete prozor kojim ete podesiti novi stil prema
onome to ste ba uradili, dajte mu neki smislen naziv (ne_uvuceno)
i imate ga nadalje u popisu stilova za laki daljni rad po knjizi.
Postupak ponovite koliko god puta elite s nekim novim stilom
novih svojstava.
Ovime smo uz minimum napora dobili lijepo grafiki dotjeranu (prelomljenu) knjigu, a uinjeno e osobito dobro
doi tijekom konverzije u epub.
Jo jedna sitnica napomene (fusnote) treba napraviti tako da su ive klikabilne klik na oznaku napomene
nas odvede na pojanjenje.
(recimo neka ja zbog vida itam s velikim slovima i kad naletim na obojanu fusnotu moram skrolati do dna
stranice da ju proitam pa opet scroll nazad, iva fusnota to olakava klikanjem)
Evo stavimo jednu fusnotu1 mada to nije ono to e-knjige koriste u uporabi su samo endnotes koje su grupirane
negdje na kraju knjige i prije nego krenemo u epub sve footnotes treba pretvoriti u endnotes (vrlo jednostavno, nekoliko
klikova miem).
Klik na References tab Worda otvoriti Footnotes (idite redom s vrha po slici)
Klik na Convert Convert all footnotes to endnotes i gotovo sve stranine
napomene (footnotes) su odletjele na kraj knjige.
Calibre e to jako cijeniti tijekom konverzije u ePub i napravit e odlian
Notes dio.
Sa klikom na Insert footnote i samo se dopie tekst kad doete miem na nju pokae se tekst
I tu smo zavrili s pripremom kojom kreemo u izradu epuba.

Zapamtite onako dobro kako ste uradili dotjerivanje docx-a, tako ete dobar epub i dobiti.
Konverzija je striktna i najmanja razlika u tekstu mora (i hoe) generirati novu CSS klasu, to je docx slabije
unificiran i dotjeran bit e vie klasa u epubu (no i Calibre ima nekih sklonosti ubacivanju vikova nitko nije savren)
Sadraj
IV. Poglavlje Calibre, Sigil, HTML i CSS u slubi epuba

Metode izrade epuba:
elio bih vas upoznati sa dva naina izrade epuba.
Prvi smatram primjerenijim poetnicima jer e glavni dio posla pretvorba docx dokumenta u epub obaviti
Calibre, a mi emo poslije samo malo dotjerivati i glancati. Time smo izbjegli sustav s neba pa u rebra te HTML i CSS
sintakse moemo polako upoznavati. Ako nikada niste vidjeli HTML, a kamoli CSS onda napravite koju knjigu ovim
nainom.
Drugi nain, zovem ga i pravi, je izrada epuba iz potpuno oienog HTML koda kojeg isto dobijamo iz Wordovog
docxa putem jednog programia Alreader2 ija je namjena itanje knjiga no odlino radi ono to nam treba
sprema odlino oien HTML kod kojim idemu i Sigil i direktno sami dodajemo i piemo sve to treba za epub.
Ovdje nema Calibrea osim za konanu pretvrbu iz formata u format i neke sitne pomoi tipa 'ajde napravi
tablicu za mene.
Ako ste ikada neto malo mrljali po HTML, uli za CSS ili jednostavno od poetka elite pravu stvar onda krenite
tim putem.
I. nain
Doao je red da malo zaemo u program koji apsolutno mora imati svaki korisnik e-itaa, a i ire jer nam
omoguuje pretvaranja (konverzije) iz mnogih u mnoge druge formate e-knjiga veliki Calibre
Idemo ga prvo dobaviti i instalirati da ne bude pretrpano to je u Dodatku 2
Nakon instalacije i poetnog podeavanja moemo odmah na konverziju trebamo epub iz naeg docx.
Klikom na Odaberi/Dodaj knjige (Add books) (razne jezine opcije daju i razne nazive u menijima) bira se knjiga
koja se eli konvertirati. Za primjer sam neto otvorio i otvorio Edit metadata da ispravim krivo upisan naslov i pisca, a
obvezno podesite i ispravan jezik knjige izborom Languages. Vrlo je bitno imati tono oznaen jezik jer svi itai imaju
interne rjenike i po tom podatku odluuju koji je rjenik aktivan. Dobro je i upisati kratki saetak knjige za kasnije
snalaenje.
Zavrimo klikom na OK.
i evo knjige u Calibreu spremna za konverziju:
Kliknemo na Convert books i odmah e, kao ranije zadano, biti ponuen epub u gornjem desnom kutu prozora
koji se otvorio klik na OK i gledajte kako se dolje desno vrti krug koji minut (ili minuta ovisno o snazi PC).
Kada zavri moete kliknuti na plavi epub desno kako bi otvarili Calibreov ita e-knjiga (inae jako mona stvar,
moe proitati vagon formata) , brza provjera je li sve OK i zatvorimo ga.
Na docx je pretvoren u epub format te je spreman za daljnju obradu (niste valjda mislili kako je gotovo?)
Gdje se nalazi? Eno ga u onom na poetku odabranom folderu (library) u kojem ete nai podfoldere sa
imenima pisaca, a u njima s naslovima knjiga. Ako kliknete na Click to open otvorit e vam se folder s knjigom.
Calibre provjerava kod svakog pokretanja postoji li novija verzija, a barem jednom tjedno ima, pa slobodno
skidajte i osvjeavajte. Dobro je u priuvi ostaviti jedno 2 starije verzije, zna se ponekad pojaviti kakva greka pa se lako
vratite na stariju verziju.
Ovo je bila brza, poetna, konverzija vie nam to u Calibreu ne treba pa epub preselimo na mjesto (folder) gdje
se nastavlja daljnji rad za to nam treba program imena Sigil ,a u Calibreu briemo kompletnu knjigu (desni klik
Remove Books) .
Idemo se dokopati Sigila: Sigil na Googleu
Gornji link bi vam trebao ponuditi sve verzije Sigila od najnovije prema starijima.
Moj savjet je skinuti najsvjeiju i barem jo i verziju 0.7.2 jer mi se ona pokazala izrazito stabilno to se za
najsvjeije ne moe rei i zato obvezno instalirajte barem dvije verzije na PC u zasebne foldere.
Trenutno je zadnja verzija 0.7.4 i instaliramo prvo 0.7.2 te Sigilu kaemo neka to ide u folder Sigil72 (kada bude
pitao tijekom instalacije) , a nakon nje instaliramo i 0.7.4 u folder Sigil74.
Izvucite si preice (shortcuts) na desktop za obje verzije.
Rad se odvija uvijek u zadnjoj verziji do pojave nekog problema (obino ruenje Sigila) kada moramo malo
upaliti i stariju verziju.
Obratite panju kako na gornjem popisu moguih verzija imate i stvar zvanu: Sigil_User_Guide_0_7_2.epub
To si svakako skinite jer je to uputstvo za uporabu gdje ete nai ba sve lijepo opisano sa slikicama, naravno na
engleskom jeziku.
Moj cilj je nauiti vas osnovama izrade e-knjige, a nikako osnovama Worda, Sigila i svih drugih pomonih alata koje
u spominjati to je iskljuivo va zadatak, a sitnije nejasnoe moemo lako rijeiti samo molim javno na forumima
kako bi odgovor ostao i za ostale.
I iz samog Sigila se moe pristupiti online korisnikom priruniku pritiskom tipke F1 (ili Help->User Guide)
Sad je vrijeme za stanku s ovim naputkom dok se ne upoznate s sueljem i opisom Sigila, a kada time budete
zadovoljni vratite se ovdje da nastavimo dotjerivati na epub.
Sigil je besplatni editor epub dokumenata. Kao takav izloen je ne tako stabilnom radu no to nikako ne znai kako
ga ne bi trebali korisiti naprotiv, uglavnom je bio najkvalitetnija opcija do nedavno kada je autor Calibrea poeo
razvijati i e-book editor unutar njega koji je ve dostigao zavidan kvalitet te oekujem da e za koji mjesec prestii Sigil (u
ijem razvoju gotovo vie nitko i ne sudjeluje)
Imate tu i komercijalnih monstruma vie kompliciranih (Adobe InDesign) ili manje (Antemion Jutoh) no niti jedan
se ne moe mjeriti s jednostavnou i preciznou Sigila.
Kako bi mogli iskoristiti Sigil i dotjerati na epub do maksimuma moramo poznavati dvije stvari:
1. HTML
1.a XHTML
2. CSS
Osnova epuba je XHTML koji je jedan oblik HTML u smjeru precizne odreenosti.
HTML moe lutati, neke stvari mogu biti, a i ne moraju biti no XHTML je napravljen da tome stane na kraj sve je
precizno i fiksno i nikada nema moe ovo, ali moe i ono. Ako vas vue elja za detaljnijim objanjenjem skoite na:
XHTML objanjenje ,a spominjem samo da kad god vidite HTML u vezi epuba pomislite na XHTML.
Kako bi uspjeno plivali u HTML vodama (upamtite, kad napiem HTML onda mislim na XHTML) morate se
upoznati s nekim osnovama. Osobno sam programirao svata (najvie baze podataka) i uvijek sam imao neku odbojnost
prema HTML no knjige su me natjerale na promjenu i mogu vam rei uope nije teko (za neke nae minimume,
neemo sada raditi Web stranice).
Oko sebe imate gomile knjiga, gomile informacija, besplatnih stvari po Internetu ja u vam preporuiti
W3Schools Internet site izuzetno kvalitetne stranice gdje brzo moete nauiti i trenirati HTML i CSS osnove (kao i hrpu
toga drugog).
W3schools
Za poetak proite poglavlja od:
Prvo do Slike
proite ih 2, 3, x puta dok ne shvatite osnove, a onda malo studirajte CSS.
Site je odlian jer imate i vjebice i sami moete svata probati te direktno vidjeti to se dogodilo.
Uz to o HTML + CSS postoje vagoni literature pa se i na taj nain moete snai.
Nema tu nita teko, jako je jednostavno. U Wordu imate odlomak:

Ovo je jedan potpuno bezvezni pasus!
,a u HTML je to:
Ovo je jedan potpuno bezvezni pasus!
jedina razlika su i kako ih HTML zove tagovi (oznake) i ako konsultirate W3schools rei e vam kako je
p oznaka za poetak pasusa, a /p za njegov kraj.
Postoji manja hrpica tagova koji nama trebaju i uope ih nije teko upamtiti i prepoznati, recimo:
 italics kosa slova
 bold masna slova
<h1> heading1 prvi, najvii naslov
jako, jako jednostavno
Osnova uenja je gledati ve gotov materijal i onda ga pokuati razumjeti pa kad se pojavi neto tipa 
skoimo na W3schools i razjasnimo si o emu se radi.
Kao dodatak tu sada dolazi i CSS ili Cascading Style Sheets.
to je CSS? Nita dugo nego jednostavan nain kako s jednog mjesta nadzirati i upravljati svojstvima velikih
dijelova teksta predstavljenog HTML kodom.
Moram vam priznati da sam cijeli ivot mrzio HTML i to je jedino podruje u koje nisam htio ni nosa gurnuti, a
sada veselo po njemu kopam koliko sam se dosjetio razlog je vjerojatno bio nepostojanje CSS-a.
Evo kako se nekada radio HTML:
Ovo je pasus
Ovo je drugi pasus
Ovo je trei pasus
i dobijemo zadatak napisati ta tri pasusa nekim fontom veliine 14 u plavoj boji s kosim slovima.
To se, ne tako davno, moralo raditi ovako (pojednostavljeno):
Ovo je pasus
Ovo je drugi pasus
Ovo je trei pasus
Primjeujete problem? to god je trebalo primijeniti na pasus moralo se svaki puta sve kompletno napisati.
Izluujue. Tada se netko dosjetio to pojednostaviti i izmiljen je CSS kao nain da se s jednog mjesta upravlja
svojstvima velikog dijela teksta. Uvedene su tzv. klase koje su skupljene u posebnom fileu zvanom stylesheet, a svaki
HTML pasus dobije samo oznaku klase koja ga oblikuje. Tako bi na komadi teksta postao:
Ovo je pasus

Ovo je drugi pasus
Ovo je trei pasus
,a u stylesheetu naa klasa plava izgleda ovako:
.plava {
font-size: 14pt;
font-color: blue;
margin-top: 0.3em;
margin-bottom: 0
}
Ne samo da je guva u HTML sreena nego i jako lako promijenimo boju iz blue u yellow i nai pasusi uas
poute.
No CSS za vas znai jo jedan mali napor nauiti njegovu sintaksu, a to ba i nije neto pretjerano.
Dalje piem kao da ste se upoznali sa osnovama idemo malo eprkati po epubu u Sigilu.
Prije svega morate znati da Sigil po defaultu pregledava va epub kod otvaranja i tada radi ienja ukoliko mu
neto zasmeta (Edit-Preferences-Clean Source) to ak moe dovesti do kraha epuba (ne bi smjelo obzirom da cijelo
vrijeme do sada nita ne piemo runo nego preuzimamo iz drugih programa.)
Sigil ima jo dvije bitne kontrole velika zelena kvaica

(Validate EPUB with) i desni klik na stylesheet
Validate with W3C (ovaj trai Internet pristup). Prije nego pustite svoj epub u svijet obvezno morate napraviti obje
provjere kvaica vam ne smije pokazati nita drugo osim No Problems Found (ako ima problema tono e napisati
gdje i u kojem retku), a i W3C e se pobuniti ako neto ne tima (mada lo stylesheet izaziva udesa po knjizi koja ste ve
trebali uoiti).
Jedna od najbitnijih stvari u Sigilu, posebno ako ste jo zeleni, je to ee klikati na Save. Sigil je potpuno
besplatan, radila ga je hrpica ljudi i voli se tu i tamo sruiti to ponitava sve ono to ste uradili.
Isto tako spremajte do tada uraeno prije nego pokuate ita sumnjivo i potencijalno opasno poput ozbiljnih
Find&Replace operacija. Za takve stvari Undo ne postoji kad jednom grekom pretvorite 896 toaka u apostrof jedino
to vas spaava je izlazak van bez spremanja i otvaranje zadnje spremljene verzije.
A ako je ona stara 3 dana eh?
(Save As isto tako toplo preporuujem, jako je dobro imati vie od jedne kopije epuba)
Kako je rad na primjerima ono pravo to ovjeka naui idemo probati napraviti neku mini knjigu, evo je nie kompletna,
a prijelom bi trebao izgledati ovako:
DIO PRVI
1. POGLAVLJE
Pogodi tko je?"
Havenini topli, znojni dlanovi vrsto mi pritiu obraze, a potamnjeli rub njezina prstena s lubanjom ostavlja
mi mrlju na koi.
Premda su mi oi pokrivene i zatvorene, znam da joj je crno obojena kosa poeljana na razdjeljak u sredini, da
crni korzet od vinila nosi preko dolevitke (u skladu s pravilima odijevanja u naoj koli), da joj nova duga crna
satenska suknja ve ima rupu blizu obruba, tamo gdje ju je zakvaila vrhom Doc Martensica, i da joj se oi doimaju
zlatnima, ali samo zato to ima ute lee.
2. POGLAVLJE
Znam i da joj tata nije na "slubenom putu" kao to je rekao, da je mamin osobni trener vie "osobni" nego
"trener", i da joj je mlai brat slomio Evanescenceov CD, ali joj se to boji priznati.
Ali ne znam to zato to je uhodim ili zato to virim ili zato to mi je to rekla.
Znam jer sam vidovita.
DIO DRUGI
1. POGLAVLJE
Nekoliko trenutaka prije ulaska profesora Robinsa, spustim kapuljau, ugasim iPod i pretvaram se da itam knjigu, ne
trudei se niti podii pogled kad on kae:
"Razrede, ovo je Damen Auguste. Upravo se doselio ovamo iz New Mexica. Dobro, Damene, sjedni na ono
prazno mjesto straga, pokraj Ever.
Sluit e se njezinom knjigom dok ne dobije svoju."
2. POGLAVLJE
Damen je prezgodan. Ne moram podii pogled da bih to znala. Dok hoda prema meni, usredotoujem se na svoju
knjigu, jer ionako ve previe zna o svojim kolegama iz razreda.
to se mene tie, svaki dodatni trenutak neznanja zaista je blaenstvo. Ali prema najintimnijim mislima Stacije
Miller, koja sjedi dva reda ispred mene, Damen Auguste je komad i pol. Njezina najbolja prijateljica Honor potpuno se
slae s njom.
Ovo je neki copy&paste iz prvog doc kojeg sam zapazio na disku s time da sam ubacio poglavlja, masna i kosa
slova radi vjebe. Moete si to iskopirati u prazni docx i spremiti kako bi mogli raditi na primjeru. Za prijelom uradite to
god elite (stilovi, heading1, heading2) nije vano no zadao sam vam na slici kako mora izgledati na kraju gotovi epub.
A moete i otvoriti priloeni primjer (Mala knjiga Pero Peric.docx) no manje ete nauiti ako koristite gotove
stvari.
Uitajte docx u Calibre (jeste li ga podesili kako je opisano u Dodatak2 ??) i prvo idemo podesiti metadata:
dajte knjizi naziv, autora, jezik, izdavaa i uitajte neku sliku kao naslovnicu isto da imamo kompletan epub.
Pokrenite konverziju u epub, prebacite si tu prvu verziju negdje u radni folder i otvorite Sigilom.
(Mala knjiga Pero Peric_prvi.epub)
I ne izgleda tako loe, Calibre je potivao prijelom i sve napravio kako je i bilo u Wordu.
Kako ja nisam u Wordu oznaio nikakve headinge tako ih nije ni Calibre ubacio pa idemo to runo srediti kako bi
imali sadraj u knjizi to svaka e-knjiga i mora imati.
Postavite u book view nainu kursor ispred PRVI DIO pa kliknite na h1 dugme, isto tako i sa DRUGI DIO.
Ponavljamo jo 4 puta sa POGLAVLJE no ovaj puta klikamo na h2 jer je to ve drugi nivo zaglavlja (headinga).
Klik na Generate Table of Contents i evo naeg sadraja.
(Mala knjiga Pero Peric_drugi.epub)
Nemojte se uplaiti ako neki naslovi promijene veliinu, sve je to normalno.
Epub koji Calibre izradi ma kako dobro izgledao trai pregled i dotjerivanje kako bi
HTML bio to ii, a stylesheet imao to manje klasa.
Zato emo u nastavku analizirati i HTML i CSS nae male knjige te epub uiniti jo boljim. Sve to je jako dobra
vjeba (barem to mislim) prema onom pravom nainu izrade epuba direktno iz istog HTML koda bez Calibreovih meu
uradaka.
Kako sam lukavo zakljuio da nema smisla na suho raspravljati o HTML i CSS Idemo malo kopati po Sigilu i naoj
maloj knjici usput uei i jedno i drugo. Vaa je sveta dunost drati otvoren
W3schools ili ekvivalent i kad god ja spomenem neto iz HTML/CSS svijeta vi skaete i
itate objanjenje o emu se precizno radi.
U lijevom stupcu Sigila imate Book Browser pregled strukture vae knjige, a
vrlo slino izgleda i sam epub kada bi ga otpakirali.
Vidite nekoliko foldera (Text, Styles, Images) oito svaki bitan dio epuba
ima svoju lokaciju.
Stvari zvane content.opf i toc.ncx ne dirajte to je samo za velike znalce
ukoliko neto poe gadno ukrivo.
U titlepage.xhtml se krije iskljuivo naslovna stranica nae knjige i na to se
vraamo kasnije, a sada idemo u prvi dio nae knjige split_000 pa ga dvokliknite i
preite u Code View da vidimo malo kako izgleda taj opaki HTML oko samo dvije rijei
u naslovu DIO PRVI.
evo ovako nekako:

<?xml version="1.0" encoding="utf-8" standalone="no"?>
<!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.1//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml11/DTD/xhtml11.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<head>
<title>Unknown</title>
<link href="../Styles/stylesheet.css" rel="stylesheet" type="text/css" />
<link href="../Styles/page_styles.css" rel="stylesheet" type="text/css" />
</head>
<body class="Calibre">
<h1 class="block">DIO PRVI</h1>
 
</body>
</html>
malo sam to obojao kako bi bilo jasnije ma koliko bila velika naa knjiga milijun stranica svako njeno
izdvojeno poglavlje !mora! biti strukturirano na ovaj nain.
Postoji neki slubeni uvod ono uto, prihvatimo ga kao dogmu koja mora biti takva.
Zatim izvjeujemo sve zainteresirane kako se unutar <html> </html> nalazi nekakv HTML kod.
Svaki poteni HTML kod mora imati svoje zaglavlje <head> </head>, a nama najzanimljiviji dio je unutar
zelenih <body> </body> tagova doslovno tijelo nae knjige i tu e biti gotovo sva zabava.
<body> nadzire klasa zvana Calibre i tako je uvijek kada Calibre radi epub, mogli bi je zvati glavnom klasom jer
<body> okruuje cijelo poglavlje i to god radili unutra prvo se gleda Calibre klasa pa tek ostalo.
Zato je i ona rije cascading kaskadno, slijedno, u punom nazivu CSS-a svaka klasa unutar klase prvo
naslijedi ono u emu se nala pa tek onda moe primijeniti samu sebe. To nam i olakava stvari jer jednom neto
definirano ne treba vie spominjati. Ako npr. u Calibre klasi navedemo da je veliina fonta 12pt onda to vie ni u jednoj
klasi cijelog poglavlja ne moramo spominjati.
Ve je reeno kako se svaki pasus teksta zatvara u tagove, a ovdje nas kao prvo doekuje:
<h1 class="block">DIO PRVI</h1>
ops, nema nego neki <h1> sve je OK i to je pasus naeg teksta samo oznaen kao naslov (heading) prvog i
najvieg nivoa u kompletnoj knjizi
Dalje vidimo kako izgledom cijelog tog pasusa upravlja CSS klasa nazvana block dovucimo je iz stylesheeta ovdje na
analizu:
.block {
color: black;
display: block;
font-size: 18pt;
font-weight: bold;
line-height: 1.2;
margin-bottom: 0;
margin-left: 0;
margin-right: 0;
margin-top: 5pt;
padding-bottom: 0;
padding-left: 0;
padding-right: 0;
padding-top: 0;
text-align: center
}
Calibre vam na ovaj, puno pregledniji, nain prikazuje CSS klase, inae se to pie ovako, u jednom retku:
.block {color: black;display: block;font-size: 18pt;font-weight: bold; line-height:
1.2;margin-bottom: 0;margin-left: 0;margin-right: 0;margin-top: 5pt;padding-bottom: 0;padding-left:
0;padding-right: 0;padding-top: 0;text-align: center}
Oito je s im je lake raditi no sada vam je i jasnije emu slue silni toka-zarezi poslije svakog svojstva
razdvajanje jednog od drugog i tu lei jedna od jaaako estih zamki za poetnike zaboravite samo jedan toka-zarez i
vaa cijela klasa je mrtva, kao da je nema, a ak i na mnogim epub itaima odbaen vam je kompletan stylesheet da,
samo zbog jednog jedinog toka-zareza va ponos i dika uope ne slii onome na papiru.
Vidite da definicija klase block poinje tokom i to je pravilo za svaku nau klasu izmiljenog imena.
Napomena: za osnovne HTML, ugraene, postojee stvari tzv. osnovne selektore to se ne radi i oni se mogu
redefinirati u stylesheetu no bez toke, recimo samo
p{
display: block:
font-size: 1em;
text-indent: 2em;
}
(zadnji toka-zarez nije obvezan no ako se naviknete pisati ih svuda manja je mogunost da nestanu na krivom
mjestu)
Ovo sam napomenuo kako bih vas zamolio da ne dirate osnovne selektore, to nije dobra praksa, upast e te u
nezgodne stvari kasnije recimo promijenite ba kao gore time ste promijenili svaki ivi pasus u vaoj knjizi.
A sjetite kako gotovo svaka knjiga izgleda ima uvuene i neuvuene pasuse, a gore je ba reeno da je svaki
pasus uvuen i to sada kada naie pasus (prvi u poglavlju po obiaju) koji nije uvuen??
Morali bi potegnuti metodu koja bi odmah pokazala kako ne vladamo ba dobro ekonominim i preglednim
HTML-om.
Zato ih ostavimo kakvi jesu, a kako e izgledati odredit emo pridruivanjem CSS klase, ove ili one kako nam
zatreba.
Idemo nazad u block color:black je jasno samo po sebi, sve to ova klasa radi bit e u crnoj boji
display svojstvo si pogledajte i probajte shvatiti (odreuje nain prikaza, redno, blokovi, tablice), sada nije ba
bitno
font-size je valjda veliina slova, zar ne? Je, to je veliina slova i ovdje je postavljena na 18pt
E, sad opet moramo kao i u 1001 noi otploviti u druge prie, no one su jako, jako bitne da bih volio da ih odmah
usvojite:
Mjerne jedinice u HTML
Postoje osnovne dvije grupe: apsolutne i relativne mjerne jedinice, kada kaete 10cm ili 12pt to su apsolutne
mjere veliine no uvijek iste, ali kada kaete 0.8em ili 10% to su relativne jedinice jer se odnose na dio neega drugog, ne
znate kolike su dok ne poznate to drugo.
pt points mjerna jedinica koja se koristi kod ispisa na papir i 1pt je 1/72 ina (0,353mm)
px pixel mjerna jedinica koja ovisi o rezoluciji ekrana (neki imaju puno malih, a drugi manje velikih tokica)
em relativna jedinica za nae potrebe savreno odgovara jednakost 1em=12pt
% relativna jedinica moe imati viestruko znaenje, recimo koliko % od neke druge veliine do koliko %
veliine ekrana
slobodno se moete drati odnosa 1em = 12pt = 16px = 100%
Teorem je da se pri izradi epuba treba drati iskljuivo relativnih jedinica! (postoje iznimke na koje emo brzo
naii)
Zato?
Zato to je glavna osoba u cijelom lancu itatelj i njegov ita te on odreuje sve poetne elemente prikaza
teksta po svom nahoenju i naa knjiga mora svojim proporcijama to slijediti.
Ukoliko uporabite neku apsolutnu jedinicu recimo 12pt font tada je lako mogue da ita nee moi uope
promijeniti veliinu fonta koju je itatelj zatraio jer u knjizi pie ba 12pt.
Da je veliina fonta oznaena kako 1em nema problema.
Ako ja odaberem ovu veliinu fonta:
ABC
na itau to postaje 1em veliina poetna vrijednost za cijelu
ABC sada ta veliina postaje 1em i svaki razmak, uvlaenje, manji/vei font oznaen u
knjigu, ako smanjim font na:

em se proporcionalno smanjio.
Lijep lanak o tome je ovdje O mjernim jedinicama (eng.)

Calibre postavlja sve u pt i mi to moramo ispraviti prije objave knjige te u naoj block klasi mijenjamo
font-size: 18pt; u font-size: 1.5em; (jer je to po formuli 1em=12pt upravo to)
Idemo dalje po klasi:

font-weight: bold; postavlja masna slova (naslovi se obino izvode masni)
line-height: 1.2; postavlja visinu retka u kojem se nalaze slova, ovo je osnovna i potpuno nepromjenjiva veliina
za Kindle itae pa ukoliko pokuavate s ovim svojstvom mijenjati prored teksta morate znati da vam to nee proi na
Kindleu zato se obino ovo nikada ne dira.
margin-left , right, top i bottom podeavaju razmak od okolnih elemenata i ovdje smo odmah uli u poseban
sluaj. Ovo su parametri naslova kojim poinje stranica, on je centriran zato su lijeva i desna margina nebitne no donju i
gornju moramo pojasniti. Maloprije reeno sve ide u em ovdje ne vrijedi zato to je iznad naslova samo gornji rub
ekrana itaa. Naslov bi tada trebao biti uvijek na istom mjestu no ako mu gornji razmak preraunamo u em jedinice to
nee biti tako kako bi netko mijenjao veliinu slova kod itanja tako bi naslov skakutao gore i ili dolje.
To ne elimo i zato gornju granicu prvog retka na novoj stranici (naslova) postavljamo fiksno, ovdje je samo 5pt i
promijenit emo to u 30pt neka malo istakne taj jedini redak na stranici naslov poglavlja:
margin-top: 30pt;
Ukoliko nam za neki element (slika, kompletan pasus) zatreba odmak od lijeve strane itaa opet emo uporabiti
pt jer nam ni tu ne treba sve vee bjeanje u desno kako netko poveava slova kojima ita.
padding-left , right, top i bottom zamislite ovo kao udaljenosti okvira od vaeg teksta, zavirite u W3schools i u
test editoru e vam sve biti jasno. Kako su sve vrijednosti nula moemo etiri definicije zamijeniti skraenom verzijom:
padding: 0;
text-align: center; e postaviti naslov u sredinu ekrana
Time smo analizirali prvi redak naeg prvog komada i upoznali neto CSS-a
Sljedei i zadnji redak naeg split_000.html dijela je:
 
te predstavlja jedan jako est viak koji se pojavi na kraju gotovo svakog HTML komada kod docx-epub
konverzija.
Gornji kod ne predstavlja ba nita, dobro je spomenuti samo kao poseban znak non-breaking space
neto kao nelomljivi/neunitivi razmak. Poseban tip razmaka koji se koristi kada otro zahtijevamo od prikaza da tu ba
mora biti razmak (osobina HTML prikaza je da ignorira vikove, ako stavite desetak obinih razmaka devet e ih lako biti
obrisano pa ako insistirate na 10 onda se stavi 10 i nema vie mrdanja.
Taj kompletan redak briemo i odmah provjerimo ima li ih jo na krajevima ostalih HTML dijelova (001, 002)
Jedan razmak u novom redu na kraju svega je nepotreban, a u ovom primjeru nai ete ga u svakom dijelu no
neki e biti malo drukiji:
 ili 
opet isto no nova klase block5 i block7, briemo i njih te idemo probati istilicu vika stylesheet klasa (to su one
koje postoje, a nisu nigdje uporabljene). Ba ovaj primjer s uporabom klase da bi se ispisala jedna praznina javlja sumnju
u njenu opradanost postojanja.
Sigilov izbornik Tools-Delete Unused Stylesheet Classes nam daje provjeru i tono klase block1, 5 i 7 su
brisanjem nepotrebnih praznih redova i same postale nepotrebne pa potvrdimo i njihovo brisanje.
Stylesheet nam je pao s poetnih 11 na 8 klasa.
to vam manje klasa stylesheet ima i to je ii HTML to ste bolji epub autor.
Nastavljamo s iduim HTML dijelom split_001.html kao prvim u kojem se pojavljuju pasusi.
Prvo na to naleemo je podnaslov dijela 1. POGLAVLJE i vidimo kako je uredno oznaen kao h2 drugi nivo
headinga te ga uobliuje CSS klasa block2.
Dotjerujemo block2 na isti nain kao i block moramo ubaciti fiksan razmak od gornjeg ruba pa margin-top:
5pt; samo malo poveamo na margin-top: 12pt;.
Vrijeme je da provjerimo i osiguramo da sve h2 headinge ureuje ista klasa brzi pregled pokazuje kako je to
tono (i najmanja promjena, potpuno neprimjetna oku, u izvornom docx e uzrokovati stvaranje nove klase, Calibre je
nemilosrdan ukoliko vam docx nije unificiran imat ete vagone klasa) no nije rijetkost da ovim nainom izrade naiete
na nekoliko klasa koje rade istu stvar to bi sve trebalo dotjerati na jednu, jedinu h2 klasu. Kako je kod nas sve O.K.
samo sitnom izmjenom sa 5 na 12pt dotjerali smo 4 podnaslova odjednom prednost CSS pristupa.
A sada se sjetite neega ranijeg kada sam traio da proete ove naslove i klikate na h2 dugme Sigila dolo je do
promjene veliine i masnoe tih naslova. Zato se to dogodilo? Zato to u block2 klasi uope nema definicije veliine
fonta te je Sigil iz nekih svojih (ne ba dokumentiranih) svojstava uredio h2 prikaz onako kako ga vidite.
To moramo popraviti, za h1 smo koristili 1.5em font (18pt) to uobiajeno znai da nii hijerarhijski naslov koristi
i manji font recimo 14pt to bi u em jedinicama bilo 1.1667em (14/12) ubacimo taj redak u block2 klasu (o font-size
svojstvu priamo, niste ga zaboravili??)
Imamo i novost poslije ovoga naslova slijede pasusi knjige i moramo podesiti koliko ispod oni kreu.
Koje emo tu mjerne jedinice uporabiti? Relativne, naravno, jer ako nam itatelj poveava font onda se i razmak
izmeu naslova i pasusa mora poveati kako bi optiki odnos ostao razmjeran.
Zbog toga margin-bottom mijenjamo sa 0 na 3em (znai jedno 3 prazna retka).
Odlino, time smo podesili sve podnaslove nae knjige.
A poslije podnaslova ide prvi pasus kako je naa p-knjiga imala sve pasuse poslije podnaslova neuvuene tako
to mora slijediti i naa e-knjiga pa nam
Pogodi tko je?"
dotjeruje klasa block3 koja ni po emu nije posebna osim to su tu neki pt u gornjoj magini koje pretvorimo
recimo u 0.35em to nije direktno po formuli, no ovo je va epub, vi ste majstor i recimo da ste odluili kako je 5/12
previe, a i ruan razlomak pa ste napisali 0.35em.
Ako je izdavako pravilo da je prvi pasus nevuen onda svi slijedei trebaju biti uvueni (to se opet malo
promijeni kada nastupe posebne okolnosti, scene-break, recimo).
I na slijedei pasus je uvuen:
Havenini topli, znojni dlanovi vrsto mi
pritiu obraze, a potamnjeli rub njezina prstena s lubanjom ostavlja mi mrlju na
koi.
jer o tome vodi brigu block4 klasa (da, nova klasa jer ovaj pasus ima nova izgled) koja to zahtijeva CSS svojstvom
text-indent: 35.5pt.
Ni ovdje ne moemo ostaviti pt kao jedinicu jer se radi o mjeri koja kae koliko je prva reenica uvuena od
ostatka pasusa to nikako ne moe biti fiksno pa pretvorimo to u 3em (to je 36pt pa smo tu negdje)
Kako sam namjerno napravio neke stvari u primjeru u ovom pasusu imamo jednu Calibre posebnost koja nam
nepotrebno poveava i zamagljuje HTML, pogledajte ovaj dio:
znojni dlanovi
to to znai imamo tag koji oznaava kosi (italic) tekst i klasu Calibre1 koju kad pogledamo vidimo da ima
samo jedno svojstvo: font-style: italic to je potpuno istog znaenja kao i .
Znai Calibre je tekstu znojni dlanovi dva puta naloio da se iskosi to je potpuno nepotrebno pametnom i
jednom dosta.
Prijavio sam ovo kao bug Calibre autor ga je odbio uz polovino obrazloenje znam to eli, no ovo meni ne
izgleda lijepo pa ga dotjeram tako da obriem sve pojave class="Calibre1" zajedno s tagom tako da
znojni dlanovi
postane
znojni dlanovi
to meni izgleda daleko preglednije. Vama ostavljam na izbor to ete koristiti, nikakve tete nee biti (osim to
e ita svaki puta dva puta postavljati ista kosa slova) no iz iskustva znam da sam imao i 545 pojava ovih viaka u jednoj
knjizi.
im sam to napravio cijela klasa Calibre1 je postala viak i uklonjena je iz stylesheeta (da, jo jedna klasa manje)
Kako svaka knjiga ima razmake izmeu pasusa to prenosimo i u e-izdanje. Te razmake rjeavamo tako da
podesimo samo gornju marginu svaki pasus ima jednog iznad sebe i samo gornjom marginom smo to i ostvarili. Uz to,
radi se i o slubenoj Amazonovoj preporuci u dizajnu knjiga koje oni prodaju pa to to ne bi potivali moda se kasnije
neto i zaradi na izradi e-knjiga
Znai u block4 upada margin-top: 0.35em;
Sljedei pasus ima samo jedan moj namjerni novitet: dolevitke
Kako je Calibre duplirao italic svojstvo to isto radi i sa bold pa ga na isti nain proistimo u
dolevitke
Opla, jo jedna klasa ode u smee (Calibre2)
Ostali smo samo na samo est klasa u stylesheetu odlina redukcija!
Do sada uraeno imate u Mala knjiga Pero Peric_treci.epub
Slijedei HTML dio index_split_002.html bi bio isti kao i onaj prije njega da se sreom Calibre nije odluio
pokazati jo jednu svoju zanimljivost to sam i htio. Pogledajte zadnji pasus, u stvari samo jedna reenica Znam jer sam
vidovita kompletno izvedena masnim slovima. Kako je to i kompletan pasus Calibre je odluio dodati kompletnu klasu
block6 koja radi potpuno istu stvar (uvueni pasus) kao i ranija klasa block4, jedino ima svojstvo font-weight: bold;.
Znai itava nova klasa da bi jedna reenica bila masna. Meni se ne dopada nita to mi pretrpava stylesheet pa
onda nakon dva dana odmora bijelo gledam u more klasa i traim to mi treba. Zato ja to modificiram iz:
Znam jer sam vidovita.
u
Znam jer sam vidovita.
provjera pokazuje da se block6 koristila samo ovaj put to znai da smo eliminirali jo jednu klasu.
(stavite block6 u Find polje Sigila i kliknite na Count dugme imate rezultat koliko je puta spomenuta ta klasa)
U svim preostalim HTML dijelovima nemamo ba niti jedan novitet pa emo polako krenuti ka zavrnoj doradi
nae Male knjige.
Neto stranica ranije spomenuo sam <body> i klasu Calibre koja ju nadzire, kako je stavljanjem u body ona
postala master-chef klasa pogledajmo ju:
.Calibre {
color: #000;
display: block;
font-family: "Times New Roman", serif;
font-size: 12pt;
margin-bottom: 0;
margin-left: 0;
margin-right: 0;
margin-top: 0;
padding-left: 0;
padding-right: 0
}
kako radimo knjige za e-itae idemo ju malo dotjerati: color:#000 nam kae kako e sav tekst biti u crnoj boji,
nepotrebno ionako e biti crn, a ako ba hoemo neto druge boje za to emo imati i klasu.
font-family CSS predlae itau uporabu Times New Roman vrste slova (jer je tako bilo i u naem docx), a ako ga
nema onda neka uzme neki svoj serifni font (o razlici serif non serif fontova se informirajte).
To je potpuno nepotrebno, ponekad i tetno svojstvo u ovako uraenoj knjizi.
Stvar na koju su najvie osjetljivi korisnici e-itaa je izbor fonta za itanje svatko ima neki svoj sveti ili
uobiajeni font (neki ak i hackiraju itae kako bi ubacili ba taj i samo taj font) tako da im nikada nita ne sugerirajte.
To svojstvo je nekada ak i znalo blokirati mogunost izmjene fonta na itau.
Zato uvijek obriite sva ovakva svojstva osim ako je u pitanju namjerna uporava monospace obitelji (ovo je
primjer monospace fonta) jer monospace imaju svi itai, a idealan je za sitne popise po stupcima, imitaciju
pisae maine, starih raunalnih ispisa i terminala.
Uz to svaki ita ima neke svoje nazive fontova, gotovo nikada neete nai isti naziv (postoje i autorska prava na
fontove)
Drugi izuzetak kada to neemo uklanjati je epub koji u sebi nosi svoje fontove (pogledajte Sigilov lijevi stupac
imate Fonts folder tu idu fontovi) no to je neto jako rijetko opet zbog toga to nitko ne voli tua nametanja (nije ovo
p-knjiga da smo sueni na tue, ponekad pogrene, odluke o prijelomu i designu).
font-size pretvaramo u em
Kako su poetne vrijednosti za margine i padding na nuli moemo se poslui i skraenim zapisom te klasa
postaje:
.Calibre {
display: block;
font-size: 1em;
margin: 0;
padding:
Predloit u vam humanizaciju stylesheeta, sadanji nazivi klasa block, block1, block2 su nekako strojni,
robotski pa u ih nazvati prema onome to i rade u tekstu. Meni je tako i zgodnije i ljepe mada znam barem jednog
epub dizajnera koji se najbolje snalazi ba sa brojano oznaenim klasama.
Znai klase postaju naslov, podnaslov, uvucen, neuvucen i tijelo.
Ako radite neto slino pazite da dobro napravite Find & Replace u knjizi jer ne ide automatski, a posebno pazite
na nazive, tako napiite uvijek:
Find: block
Replace: naslov
umjesto samo block navodnik osigurava preimenovanje samo klase block inae bi tu upale i block1 i block2
jer sadre tekst block
Moda ste primijetili kako kompletan Find & Replace u svom rade uope ne dira stylesheet to je dobro zbog
sigurnosti. Da, moete i po njemu raditi masovnije izmjene no morate ba otii u njega te Mode na dnu Find dijaloga
promijeniti iz All HTML Files u Current File
Kad smo ve u stylesheetu pogledajte da tu postoji jo jedan file page_styles.css koji jedino ima @page
svojstvo za koje nam opis kae kako se koristi jedino kod ispisa na papir stoga ga kompletnog briemo desnim klikom ili
tipkom Delete.
Time sam namjerno napravio jednu greku.
slui za
Kako smo u biti gotovi s HTML i CSS radom moramo testirati knjigu na mogue greke velika zelena kvaica
HTML test, a stylesheet ima svoj test na internetu desni klik na stylesheet file i odaberite Validate with W3C.
Pokrenut e se va Internet browser i obavit e on-line provjeru te e te dobiti ili zeleno ili crveno. Crveno nee
biti dobro no provjera e napisati vjerojatni uzrok da vam olaka ispravak. Provjera nije svemogua no esto moe
pomoi.
Meutim
nam nee proi, ispisuje greku o obrisanom page_styles.css: This resource is reachable but not
present in the OPF <manifest>. "Reachable" means that a reference of some kind that points to this resource exists in the
epub. to znai da neto proziva na obrisani file.
Nismo uklonili viak na dobar nain.
Epub treba imati minimalno jedan stylesheet no moe ih biti vie, recimo imate neke pripremljene koji samo
povremeno obavljaju neto i kada ga dodate u epub morate ga i povezati sa HTML dijelovima koji e ga koristiti linkati
ih. Zato sada imamo greku nismo uklonili taj link prije uklanjanja filea, a brisanje nije automatski maknulo i linkove.
Selektirajte sve html komade (osim titlepage) desni klik Link Stylesheet ponuen vam je jedan jedini
provjera je li kvaica na njegovom nazivu i klik na OK.
Ponovna uporaba Check EPUB kvaice
epub ne objavljuje.
i tu je poruka No problems found! ono to trebamo i bez ega se
Nai HTML dijelovi se takoe nekako strojno zovu index_split selektirajmo ih opet sve i ovaj put u desnom
kliku odaberimo Rename pa upiimo Mala_001 i promijenili smo sve nazive u neto humanije.
Za zadnju analizu nam je ostala naslovna stranica koju je Calibre nazvao titlepage.xhtml najvaniji dio je:
<svg xmlns="http://www.w3.org/2000/svg" height="100%" preserveAspectRatio="xMidYMid
meet" version="1.1" viewBox="0 0 658 658" width="100%"
xmlns:xlink="http://www.w3.org/1999/xlink">
<image height="658" width="658" xlink:href="../Images/cover.jpeg"/>
</svg>
radi se o nainu kako se deklarira vektorska grafika informirajte se sami ukoliko elite trenutno nas zanimaju
samo osnove u toj deklaraciji kako bi mogli sami promijeniti naslovnicu ukoliko elimo/trebamo.
Uitajte novu sliku u Images dio Sigila (desni klik Add Existing Files), pogledajte ju i na dnu upamtite irinu i
visinu u pixelima.
Otiite u titlepage te izmijenite brojeve u:
viewBox="0 0 658 658" i image height="658" width="658"
sa svojim podacima te u xlink:href="../Images/cover.jpeg" promijenite cover.jpeg u naziv svoje nove

slike. Recimo da je nova slika naslov.jpg dimenzija 1024x608 pixela:
<svg xmlns="http://www.w3.org/2000/svg" height="100%" preserveAspectRatio="xMidYMid meet"
version="1.1" viewBox="0 0 608 1024" width="100%"
xmlns:xlink="http://www.w3.org/1999/xlink">
<image height="1024" width="608" xlink:href="../Images/naslov.jpg"/>
</svg>
Pogledajte titlepage u Book View ako je prikaz OK obriite staru sliku, kliknite desnim na novu i odaberite Add
Sematics Cover Image i stavite kvaicu ako je nema. ita mora znati koja je stranica naslovna.
Sad jedan mali trik, Kindle itai po otvaranju nove knjige ne prikazuju njenu naslovnu stranicu nego prvu
stranicu teksta te je ak stajala tvrdnja kako to nije niti mogue uraditi u KindleFormat knjigama.
No ja sam otkrio jedan mali trik kojim emo dobiti gotovo istu stvar prikaz naslovnice po prvom otvaranju
knjige. Slika nee biti od ruba do ruba kao prava naslovnica, imat e margine kako i svaka druga slika u knjizi.
Da bi to dobili: desni klik na titlepage.xhtml Add Semantics prebacite kvaicu s Cover na Title Page i to je to.
(nemojte se uzbuditi ako vam Calibreov preglednik prikae dvije slike na Kindleu nee prikazati dvije za redom,
za onu pravu naslovnicu morate otii stranicu lijevo ili preko menija na itau)
Koristite ako vas veseli.
Za informaciju pogledajte titlepage u Code View i imate jedan novi dio u head zaglavlju:
<style type="text/css">
@page {padding: 0pt; margin:0pt}
body { text-align: center; padding:0pt; margin: 0pt; }
</style>
Ovo je nain kako se moe dodati CSS posebno u jedan HTML komad ako provjerite titlepage link vidite da ona
nema veze s stylesheet.css nego je ovim nainom oblikovana samostalno.
Tu je opet nepotrebno @page svojstvo, a jedina bitna stvar je da je slika centrirana bez margina i paddinga kroz
body definiciju neemo nita dirati.
Za kraj provjerimo metadata podatke knjige, postoje neki obvezni i neki koje je lijepo ubaciti.
Od obveznih podataka provjerite Title, Author, File-As i Language to mora uvijek biti ispravno.
Kod neobveznih podataka lijepo je dodati (dodaju se sa Add Basic) kratki opis knjige jer neki itai to mogu
prikazati direkno, a neki indirektno (Kindle putem Calibre konverzije to moe dodati kao prvu stranicu moe biti
korisno kada skupite koju stotinu knjiga i nema vie blagog pojma o emu se u ovoj koju ste namjerili itati. Bre je
vidjeti kratki sadraj nego traiti Internet.)
Moete dodati nadnevak izdanja, izdavaa i ISBN broj knjige, ako ga ima.
To bi bilo to zavrni Save i radite s knjigom to ste namjerili.
Uradite nekoliko knjiga ovim nainom, analizirajte i srodite se sa HTML i CSS kako bi mogli prei na ono za prave
majstore izrada epuba iz istog HTML koda
(Mala knjiga Pero Peric_cetvrti.epub)
Sadraj
II. nain
Ovim nainom se slue svi iskusniji dizajneri za knjige iz skeniranih materijala jer nam daje maksimalno ist HTML
kod te sklapanje CSS-a po naim eljama, uglavnom reciklaom ranije pripravljenih klasa i svojstava to nam znatno
olakava izradu epuba.
Calibre kao konverter u epub ovdje ispada jer idemo putem:
Abbyy HTML Word docx AlReader2 HTML Sigil epub.
Alreader2 je programi ija je namjena itanje dosta razliitih formata na PC to i ne radi ba najbolje (Android
inaica je drastino bolja, oito razvoj za PC nije autoru zanimljiv) no ono to nam treba radi odlino, a to je konverzija
docx/rtf knjige u odlino oieni HTML kod uz sauvana masna i kosa slova.
Ono to moe stradati su scene-breaks i slike, a svi linkovi za napomene e postati neaktivni no to je sitnica
prema onome to smo dobili uklanjanjem svog smea iz predloka za epub.
Slike ionako treba uvijek runo podesiti
Potrebna nam je najsvjeija AlReader inaica kako ne bi bilo nekih problema verzija mora biti v2.5
110502 (to se dobije u About software meniju AlReadera) pa prekopajte Internet za njom, trebao bi biti na stranici
http://alreader.kms.ru/ na dnu desno ima link za skidanje engleske verzije, evo ga i ovdje, no moda nee biti vaei dok
vam ovo doe u ruke: Eng. verzija
Kako emo zaititi nae scene-breaks od nestanka? slino kako smo radili i za Word-Calibre epub nain, u
Dodatak3 na kraju imate opisanu pretragu za . Sada samo stavite neki jasan znak umjesto praznog reda u
Replace polje, recimo ### i to u sekundi rijeimo RegEx-om u Sigilu.
Ako ve imate spreman Word onda se scene-breaks od jednog ekstra razmaka mogu zamijeniti sa:
Find: ^13^13
Replace:^p###^p
u widcards nainu.
U primjer2 folderu vam je opet Mala knjiga2 kao da je sad izala iz Abbyy i prola kroz Word uobliavanje.
Ovaj puta u Wordu ne vodimo nikakvog rauna o stilovima, headinzima, poglavljima, centriranjima, poecima
stranica sve to emo rijeiti bre u Sigilu.
Dotjerujemo ostalo obvezno isti font, ista veliina te provizorno dotjeramo pasuse, bitno je jedino da ih
imamo, a kako e biti ureeni opet e rijeiti Sigil.
Zatim odradimo obvezne provjere i spell-check.
Otvaramo docx u ALR (da ga krae zapiem) i biramo File Save as HTML to je izuzetno brza operacija te nam
se u istom folderu gdje otvoren docx pojavljuje i Mala knjiga2 Pero Peric.docx.html file koji otvorite Sigilom i odmah
sa Save As u epub istog imena.
Malo stanite i pogledajte kako izgleda HTML savreno ist!
Probajte
ajme greaka, no to je samo zato to jo nismo podesili sve osobine naeg epuba.
Idemo odmah u metadata editor i upisujemo iste podatke kao u ranijem nainu.
Generirajte i prazan TOC te sada probajte aha, smirili smo epub.
Prva stvar koja se sada radi dok je sve u jednom HTML komadu je sreivanje napomena ukoliko ih je bilo u naoj
knjizi. No kako je to malo dulja pria objasnit u je kasnije, sada nastavljamo s knjigom koja nema napomene, a i da ih
ima nekoliko lako ih dodamo runo na kraju (probat emo i to).
Kako smo sada ve iskusni epub borci imamo i neke uspjehe za sobom nastale ranijom metodom izrade pa to
ne bi sami sebi pomogli u ivotu.
Otvorite raniji primjer Mala knjiga Pero Peric_cetvrti.epub. Desni klik na stylesheet.css Save As i spremite u
folder gdje radite ovu novu knjigu, isto ponovite se titlepage.xhtml fileom. Zatvorite stari primjer.
Na isti nain ova dva filea uitavamo u novu knjigu, samo je sada desni klik i Add Existing Files u Styles i Text
foldere.
Uitani titlepage.xhtml odvucite miem na prvu poziciju u Text folderu
Linkamo stylesheet sa naim HTML desni klik na Mala Knjiga2 Link Stylesheets kvaica OK.
<body> odmah mijenjamo u <body class=tijelo> zato to sada idemo nasjeckati na jedan HTML u komade po
poglavljima, body e sam umnaati u svakom komadu (Sigil to pametno radi, kopira sve bitne dijelove u svaki dio)
Postavimo kursor na X mjesto
<body class="tijelo">
DIO PRVIX
1. POGLAVLJE
i pritisnemo CTRL+ENTER ili iz menija Edit Split at Cursor, odsjekli smo ono iznad kursora, a mi smo sada u
novom HTML dijeli gdje nastavljamo operaciju:
ali samo zato to ima ute lee.X
2. POGLAVLJE
jasno vam je to radimo sjeckamo file tako da dobijemo razdvojena poglavlja. Uradite to do kraja.
Idemo postaviti h1 tag kao i ranijem primjeru (podsjetite se), h1 obino nema puno pa se to lako runo uradi no
h2 ve moe biti i preko 100 pa emo se posluiti RegEx-om kako vidjeli primjer za to.
Prvo traimo jedinstveni obrazac svi naslovi nam se zovu XX. POGLAVLJE, xx je neki broj trenutno samo 1 i 2
no moe ih biti hrpa pa sklapamo RegEx:
Find: (\d+)\. POGLAVLJE
Replace: <h2>\1. POGLAVLJE</h2>
S RegEx-om uvijek vrlo oprezno prvo Save, pa jedan klik na Find i provjera je li naao pravu stvar pa klik na
Replace i provjera je li napravio to smo traili zamijenio sa h2 ostavivi ispravan broj poglavlja. U ovom trenutku
jo uvijek radi CTRL+Z Undo pa moemo ponititi moguu greku. Probajmo jo jednom runo slijedeu zamjenu pa
ako je i to prolo OK moemo kliknuti i na Replace All te zavriti zamjenu.
Eto, sve prolo OK. No ovo je bilo jednostavno, to da nam se poglavlja zovu ovako:
1. Doao Marko
2. Stigao i Pero
3. A i Marica
Tada bi RegEx morao biti malo univerzalniji jer mora pokupiti i vratiti ispravan i broj i bilo koji tekst poslije njega.
Nekako ovako:
Find: (\d+)\. (.*?)
Replace: <h2>\1. \2</h2>
Detaljnija objanjenja ovih RegEx-a su neto nie kod opisa restauracije napomena.
Odlino, znai moemo generirati TOC vidi vraga, isti kao i prvom primjeru
Kako imamo sve CSS klase koje su nam potrebne potrebno ih je samo razdijeliti po epubu. Sve ide ludo brzo sa
Find & Replace
Find: <h1>
Replace: <h1 class=naslov>
Find:<h2>
Replace:<h2 class=podnaslov>
Find:
Replace:
Kada vidite navodnike u gornjim i nekim drugim primjerima izbjegavajte copy/paste metodu prema Sigilu
ubacit ete neki od pogrenih navodnika i stvar nee raditi. Radije prekucajte potrebno.
Ostala nam je samo klasa neuvuceno, kako smo sve pasuse postavili na uvuceno (njih je daleko najvie u svakoj
knjizi) opet traimo obrazac za RegEx. Znamo da se neuvuen pasus javlja samo kao prvi poslije naslova / podnaslova /
scene-breaka pa u Code View Sigila miem selektiramo i kopiramo zeleni dio (zato da nam ispravno uhvati i sve prazne
redove:
<h2>1. POGLAVLJE</h2>
Pogodi
kopiramo to i u Find i u Replace polja pa Replace izmijenimo samo u klasu neuvucen:

Find: </h2> 
Replace: </h2> 
u Sigilu to izgleda kako da je u jednom redu no nije, ako je copy/paste OK protee se to na vie redova samo
prikaz mora biti u jednom redu.
Za primjer sam vam dao jednu novu sliku naslovna.jpg pa ju uitajte u Sigil (sada ve znate pravo mjesto za to)
Oitajte joj rezoluciju i izmijenite titlepage.xhtml.
Podsjetite se spomenutih preimenovanja te Add Semantics i to sredite pa se sjedite diviti vaoj novoj knjizi.
Gotovi primjer je Mala knjiga2 Pero Peric.docx_prvi.epub u primjer2 folderu
Ovo je bio trening sa strahovito jednostavnom knjigom no nauili ste dovoljno elemenata da bi mogli sami
napraviti i neto kompliciranije.
Slijedea stvar koja trai rano objanjenje je pretvorba knjige s dosta napomena ovim nainom i blizu smo samog
kraja ovog naputka. Za to imate trei primjer u primjer3 folderu Mala knjiga3 Pero Peric.docx sve isto sam sam
ubacio nekoliko napomena (footnotes) u tekst razdvojen na 2 stranice.
Da stvari nee ii s AlReaderom moete vidjeti odmah kada otvorite docx u njemu footnotes su nestale pa
sigurno nema potrebe ni za spremanjem u HTML nee se pojaviti iz niega.
Jedan od naina (vjerujem da ih ima jo no ja sam otkrio jedan i ostao na njemu) je konverzija naeg docx u RTF
format no ne spremanjem iz Worda nego Calibreom uitajte docx u Calibre i konvertirajte u RTF, dobiveno kopirajte u
svoj radni folder, a odmah moete i pogledati ovdje priloeni Mala knjiga3 Pero Peric.rtf odmah se vidi da su fusnote
pretvorene u endnote (sve su na kraju knjige) tono ono to nam i treba za epub.
Ima samo jedna sitnica nisu vie aktivne, klikabilne nita vie nije povezano.
Ovu koliinu napomena jo moete lako runo povezati Sigilom uporabom Insert ID (sidro) i Insert Link (lanac)
dugmia no to ako ih ima 30, 50, 200 (da, ima i knjiga sa 200 napomena).
Dakle, (ukljuujem jedan raniji tekst)
Ukoliko se koristimo AlReader programom zbog pripreme istog HTML koda, a knjiga nam ima napomene
(fusnote) moramo postupiti malo drukije nego uobiajeno (open docx save HTML) jer isti nije u stanju prenijeti i
napomene.
Put je neto malo drukiji:
1. Docx otvaramo u Calibreu
2. Radimo konverziju u RTF format
3. RTF knjigu otvaramo u AlReaderu
4. Spremamo HTML
Ovim putem e sve nae napomene ostati sauvane, tovie Calibre e ih uredno i lijepo pretvoriti u endnotes.
Tako da u primjeru poglavlja:
Premda su mi oi pokrivene i zatvorene, znam da joj je crno obojena kosa poeljana na
razdjeljak u sredini, da crni korzet1 od vinila nosi preko dolevitke2 (u
skladu s pravilima odijevanja u naoj koli), da joj nova duga crna satenska suknja ve ima rupu blizu
obruba, tamo gdje ju je zakvaila vrhom Doc Martensica, i da joj se oi doimaju zlatnima, ali samo zato
to ima ute lee.
vidimo kako je fusnota (nazovimo tako ono to je u tekstu knjige) oznaena u ovoj knjizi brojem od 1 na vie i
okruena je HTML tagom koji znai superscript/izdignuti znak/potencija tako da e na itau izgledati ovako: crni
1
korzet (malo crvene da se bolje vidi i malo povei broj).
Njena endnota (ono na kraju knjige, sam opis) izgleda ovako:
[1] enski odjevni predmet
Ovo je defaultni, zadani nain kako to napravi Calibre pa je za okvire ovoga teksta sasvim dovoljan, a vi moete to
dotjerati kako vam srcu drago imajui na umu kako:
sve fusnote i sve endnote moraju biti potpuno jednako napravljene unificirane
Kako emo se sluiti RegEx-om kada jednom sloimo upit i zamjenu svaka stavka koja odudara od obrasca e biti
preskoena, isto tako ovo moete uspjeno napraviti samo ako:
epub jo nije rasjeckan na poglavlja sve mora biti u jednom komadu
Sada malo zastanite i pogledajte jo jednom fusnotu i endnotu. Znamo kako se trebaju ponaati u programima i
itaima kada se klikne na broj treba doi do skoka na odgovarajuu napomenu i obratno nazad na broj.
Vidite li ita u HTML prikazu to bi uzroilo takvo ponaanje? Ne, nema niega to to imamo je obian, mrtvi
neaktivni tekst i ono to moramo napraviti je oiviti ga. Ugraditi dvije poveznice za svaki par fusnota/endnota skok
nazad, povratak naprijed. Da se malo naprednije izrazimo moramo ih linkati u oba smjera.
Kako izgleda povezani broj/napomena, evo ovako
broj/fusnota:
<a id="fus_1" href="#end_1">1</a>
endnota/napomena:
<a href="#fus_1">[1]</a> enski odjevni predmet 
Uveli smo HTML objekt zvan anchor (sidro) to je <a></a> struktura koji nam omoguuje postavljanje veza
prema raznim dijelovima teksta (i interneta, potpuno je jednako)
Svaki anchor mora imati dvije stvari:
jedinstveno ime to odreuje id svojstvo
referencu, odredite kuda da skoi ukoliko se aktivira (dodirom, klikom) to odreuje href
jedinstveno ime znai da se samo jedan anchor smije zvati fus_1 iz gornjeg primjera u cijelom dokumentu.
Idemo sastaviti RegEx izraze kojima emo odjednom sve 1 pretvoriti u <a id="fus_1"
href="#end_1">1</a>
strogo pazei da imamo jedinstvene id kao i odgovarajue href (u principu href ne mora biti jedinstven, moe
nekoliko fusnota pokazivati na istu endnotu no onda dolazi do problema a kako da se vratim otkuda sam doao?)
Drei se RegEx pravila sklapamo:
Find:(\d+)
Replace: <a id="fus_\1" href="#end_\1">\1</a>
U emu lei magija?
prvi posebni RegEx izraz znai, rastavljen na komponente:
\d pronai jednu znamenku koja se nalazi unutar tagova
+ znamenki moe biti neogranieno

() spremi rezultat na prvo posebno, privremeno mjesto (zovimo ga ladica1)
tako da bismo cijeli izraz (\d+) mogli prevesti kao nai sve brojeve koji stoje izmeu i 
te to upamti za kasnije.
U Replace polje jednostavno piemo sve to bismo eljeli da se pojavi umjesto onoga u Find i nema niega
spornog osim:
\1 opet posebna RegEx stvar koja nalae da se uzme ono iz ladice1 i stavi tu (kada budemo koristili vie ladica bit
e tu i \2, \3)
Znai kada pokrenemo Nai/Zamijeni proces RegEx nae: 1 i umjesto njega postavi <a
id="fus_1" href="#end_1">1</a>
Zatim naie na broj 2: 2 i postavi <a id="fus_2" href="#end_2">2</a>
i tako redom makar ih bilo i milijun.
Zapazite kako smo postigli uvijek jedinstveni id i jedinstveni href.
Kada radite s RegEx-om ili bilo kakvim drugim Find/Replace koji provodi masivne promjene vaeg teksta drite se
procedure:
prije pokretanja napravite kopiju epuba sa Save a Copy
postavite se na poetak teksta i nakon to sloite RegEx prvo provjerite Count All ako vam daje oekivanu
koliinu izmjena ve je dobro.
napravite runo prvi klik na Find dugme pa na Replace pregledajte u Book View je li sve dobro. U toj toci va
CTRL+Z (Undo) jo moe spasiti neke greke
ako je sve dobro kliknite na Replace All dugme
S tim da moramo paziti oko nekih stvari u Sigilu:
Pri radu RegEx-om Mode mora i pokazivati to (RegEx), a s opcijama DotAll i Minimal Match treba isprobavati
ukoliko vam se previe HTML-a selektira kod klika na Find dugme (DotAll je otprilike trai i dalje od samo prvog reda, a
MinimalMatch nai samo prvu pojavu)
Detaljnije o tome imate u Sigilovom User Guide iz Help menija negdje pri kraju u poglavlju Regular Expression
Reference pod General Modifiers.
Kako smo rijeili prvu polovicu posla red bi bio odraditi i ostatak.
Sve nae fusnote iz texta imaju uredna imena i pokazuju prema endnotama koje to jo nemaju.
Ve smo ranije spomenuli kako izgleda prva od njih:
[1] enski odjevni predmet
A moramo ju (i ostale) pretvoriti u oblik:
<a href="#fus_1">[1] </a> enski odjevni predmet 
Iz ega se moe vidjeti kako mijenjamo samo poetak napomene:
<a href="#fus_1">[1] </a>
a ostatak ostaje kakav je i bio.
Ovdje smo odmah dodali i class=napomena kako bi lake kasnije dodali klasu napomena u stylesheet i njome
uredilli izgled naih napomena naravno da umjesto napomena moe biti naziv klase po vaoj elji. Kako smo imena
fusnota postavili kao fus_1, fus_2 ovdje je slino postavljeno na end_1, end_2 (slobodno ih moete nazvati kako vam
drago)
Znai tragamo za:
[1]
i mijenjamo u:
<a href="#fus_1">[1] </a>
Ovaj puta e Find dio RegEx-a biti malo nepregledniji jer moramo tragati za uglatim zagradama, a one su (uz jo
neke znakove) sistemska RegEx stvar koja ima tono znaenje.
Kako bi RegEx znao da tragamo za obinom uglatom zagradom, a ne zadajemo mu neke posebne zapovijedi ispred
svakog takvog posebnog znaka moramo dodati jedan koji znai slijedi obian znak to je naopaka kosa crta (backslah).
Znajui to sklapamo Find:
Find:\[(\d+)\]
Dakle, potpuno jednako kao i u prvom prolazu, nikakva nova abrakadabra jedina razlika su \[ i \] kako bi smo
pronali obine uglate zagrade.
Replace je jednostavniji jer tu ne pazimo na sistemske stvari:

Replace: <a href="#fus_\1">[\1]</a>
gdje god je bio broj vadimo iz ladice1 sa \1 onaj koji smo pronali i spremili ukupno 3 puta.
(Nemojte sada brkati \[ ili \. sa \1 ili \d potpuno su razliitog znaenja )
Opet se drite ranije spomenute procedure kod izvoenja masivnih, opasnih zahvata u epubu i
nakon ReplaceAll slijedi uspjeh sve napomene su uredno povezane u oba smjera isprobajte.
Za kraj razmislite o jo jednoj stvari kako smo u prvom prolazu sa samo izdignuli brojke u oblik potencije,
a one su iste veliine kao i tekst mogla bi nastati rupa vei prored koji se pojavi na takvom mjestu pa bi moglo
runo izgledati.
Pravi nain bio bi dodati klasu koja bi sluila samo da nametne manji font pa umjesto da Replace bude:
<a id="fus_\1" href="#end_\1">\1</a>
mi ga proirimo na:
<a id="fus_\1" href="#end_\1">\1</a>
i dopiemo klasu CSS fusnota kojom fino dotjeramo to elimo.
Naravno, i ve uraeno je lako dotjerati u sekundi obinim Find/Replace bez RegEx komplikacija:
FInd: <a id="fus_
Replace: <a id="fus_
Drugi nain bi bio bez uporabe klasa, direktno u HTML uz neto manje kontrole kada 1 proirimo sa
1 (pogledajte u HTML opise to i njego vei brat <big> rade)
Za kraj: runo upiite ove primjere, budete li varali sa copy/paste Word ,Sigil i XHTML standard e vam prirediti
lijepe zamke sa navodnicima.
Dotjerane napomene imate u Mala knjiga3 Pero Peric.rtf.prvi.epub koji moete zavriti ranije opisanim nainom
s tim da trebate dopisati klasu napomene, isjei jo jedan HTML za napomene i ne zaboraviti da se one ne mogu zvati
Notes kako ih je Calibre nazvao nego Napomene, Biljeke kako vam drago, ali engleski ne. (zabavno je koliko se esto
ovo previdi)
O nekim specifinostima napomena i Kindle PW itaa imate u Dodatak4
Sada imate dovoljno znanja da se potuete sa svakom knjigom, imate more primjera na internetu kako to rijeiti.
Ima tu jo dosta toga nepokrivenog, recimo:
Lako je tebi moj dragi Pero (big caps)
ako je tebi
moj dragi Pero (drop-caps)
LAKO JE TEBI MOJ DRAGI PERO (small-caps)

Slike i plutajue slike (obloene tekstom)
Tablice
i jo raznih udesa no koga zanima lako e to rijeiti, a ja u vjerojatno ponekad i dopuniti ovo ponekim dodatkom
ili izmjenom.
Sadraj
Uz pozdrave,
&
Chita(m)
krbo
zahvale za komentare, sugestije i ideje: chargerx, ShamanNS, Dorothy555, chiarissima, Ziki, Tough, Kure
(pitanja su bitna jer svako dobro pitanje uzrokuje i neki spomen rjeenja ovdje)
Redistribucija: ovaj naputak slobodno moete prenositi gdje god elite dok god mu ne mijenjate sadraj i ovu
stranicu. Moete koristiti i dijelove uz napomenu otkuda su i link prema punoj verziji.
Sadraj
Dodatak 1
SCENE-BREAK
Poeli smo spominjati jedan engleski termin za jednu esto pojavu grafikog ureenja knjiga (prijeloma), a to je:
scene-break
nemam pojma kako bi se to pravilno nazvalo na HR ("prijelaz" moda, od "prijelaz radnje" ??) pa u ostati kod eng. dok
me neki jezikoslovac grafiar ne prosvijetli :) No svi znate to to je, vidjeli ste ih u p-knjigama gotovo uvijek.
O emu se radi?
Vrlo esto pisci unutar poglavlja (koja su tu da znatno naglase neto novo) naglo mijenjaju mjesto radnje ili komplet
likova. Kad se to ita kao reenica za reenicom obvezno nastupi "zbunjola".
Sad itam o nekoj dnevnoj sobi odjednom neki ia hoda po podnoju Himalaje!
Kako bi se olakao takav prijelaz itateljima na mjestu prekida ubacuje se scene-break da bi na neki nain jasno pokazao
kako slijedi neto novo.
Najei nain je ubacivanje praznine od jedan ili dva retka.
Tako lijepo zapazimo "bjelinu" i odmah smo nesvjesno spremni prebaciti matu na drukiji tijek radnje:
Sranje, promrsi. Morat e se vratiti do tabora. Mora se nadati da su

Tupoglavci otili dalje, nadati se da su ostavili neto za sobom. Neto to e mu
posluiti da preivi. Bilo je to prokleto mnogo nadanja, ali nije imao izbora.
Nikad nije imao nikakvog izbora.
Dok je Logen pronaao tabor, ve je poelo kiiti. Kaplje koje su sipile lijepile
su mu kosu za lubanju i zadrale mu odjeu u posve promoenom izdanju. Priljubio
se uz deblo prekriveno mahovinom i provirio prema taboru, dok mu je srce lupalo
Drugi najei nain su, valjda, poznate tri zvjezdice
***:
ekaj... No West je ve odlazio.

***
Samo da ne bude preruna, Jezal je razmiljao dok se polako pribliavao stanu
majora Westa i podizao nevoljku aku da pokuca. Samo da ne bude preruna.
za pedantne vrlo, vrlo esto nakon scene-breaka slijedi drukije formatiran pasus, najee bez indenta (uvlaenja)
to jo pojaava novu scenu. To je inae i standard u izdavatvu, zato je vrlo est.
za vrlo pedantne scene-break mora biti jednako udaljen od gornjeg i donjeg pasusa, znai nova CSS klasa samo za
njega za podeavanje top i bottom bordera.
Ostali esti naini ukljuuju neki sitni grafiki element poput medaljona, grba , crtice ili zgodno ukomponiranih slova
odabranog fonta (kod slova morate biti oprezni jer ne podravaju svi itai kompletan unicode pa umjesto, recimo,
tri tilde ~ ~ ~ moete na nekom itau zavriti sa neim vrlo neobinim.
No to se nee dogoditi s tildama nego sa "visokim" znakovima u tablici znakova, onima prema vrhu sa visokim kodom
(pogledajte u Windowsima Character Map nekog fonta fonta to vie pomiete kliza pojavljuju sve sve neobiniji
znakovi.)
Za primjer jedna grafikica iz "Inferna" samo 776 bajta velika sliica linije (poveano da se bolje vidi):
Ukoliko se odluite za grafiku pokuajte glavnu boju podloge napraviti prozirnom (transparentnom) zbog onih koji
e-book itaju na raunalima/tabletima pa, recimo, vole ukasti "papir". Tada vaa grafika s neprozirnom bijelom bojom
bode oi. E-itai uglavnom nemaju taj problem (barem veina, oni u boji su rijetka roba)
Zato sve ovo?
Dosta esto (ak bih rekao i redovito) se dogodi da se tijekom izrade epuba scene-breaks izgube i time stvarno
oteavamo itanje. ini mi se kako Abbyy kod spremanja u HTML voli maksimalno "pojesti" prazne redove (ako ih budu
tri, ostane samo jedan ili ni jedan).
Zato pokuajte obratiti panju na to jer jedan od poslia tijekom izrade trebao bi biti i pokuaj podraavanja izgleda pknjige, a scan se u Abbyyju moe jako brzo prelistati u potrazi za naslovima, pjesmicama, grafikama pa time i za scenebreaksima.
Sadraj
Dodatak 2
CALIBRE INSTALACIJA
Skok na http://Calibre-ebook.com/download_windows nam daje donju stranicu.
Klik na download i kree skidanje (50-ak Mb).
(Ako niste korisnik Windows sustava, Calibre ima i raznih drugih verzija pa samo kliknite na DOWNLOAD i odvest e
vas na ponudu svega.)
Nakon toga pokreemo skinuto:
klik u I accept kuicu pa na Install dugme, Calibre nas jo poneto pita:
Tu emo sekundu zastati, Calibre trai jedan prazan folder/mapu u kojoj e drati vau buduu e-biblioteku, istiem jo
jednom prazan tako da ga si sada negdje napravite na svom PC, a zatim pokaite Calibreu gdje je klikom na dugme iz
gornje slike Change (naravno, moete i promijeniti ponueni jezik na kojem e Calibre raditi, ovdje je ve promijenjen
u engleski)
Poslije neto vremena instalacija je gotova i klikom naFinish pokree se Calibre prvi puta. i kree arobnjak za osnovno
podeavanje
Slijedee pitanje je o tipu e-itaa , tko ga ima odabere svoj, a tko nema ostane na Generic opcijama kao na slici:
Nude nam se razne opcije nebitne za sada pa klikamo na Next koliko puta je potrebno dok nas ne pozdravi
dobrodolicom i instalacija je gotova te se pojavi silni Calibre, potpuno prazan:
Taj prozor maksimalno razvucite po irini ekrana bude puno dugmadi pa neka pobjegnu
Jo malo podeavanja, klik na dugme Preferences pa na Behaviour i podesite ili samo provjerite neka je Preferred
output format EPUB.
Podeavamo malo Preferences Output Options

za EPUB:
i za AZW3 izlazni format:
Zapazite to smo uradili sa ova dva zadnja rekli smo Calibreu da Table of Contents nazove Sadraj knjizi te da ne
razvlai maksimalno sliku naslovne stranice po irini nego je ostavi proporcionalnom.
Jo jednu emo bitnu stvar podesiti, a kasnije se tome vratiti kada krene izrada epuba:
Preferences Conversion dio Common Options -> Look & Feel kartica -> kvaica na Expand CSS (klik na Apply)
ili slika (= sto rijei):
(ovo e poetnicima znatno olakati tumaenje stylesheet svojstava, tek da znate )
Sadraj
Dodatak 3
IZ ABBYY U HTML
Zato insistiram u spremanju OCR-anog teksta u HTML/Formatted Text ?
Ma koliko vam to izgledalo primamljivo spremanje u bilo koji Word oblik donijet e vam kaos u tekstu. Abbyy e
od drop capsa napraviti text box sa velikim slovom, ubacit e jo hrpe text boxova, a gotovo svaku ovakvu formu:
- Ne nisam.
- Jesi, jesi!
- Dobro, idemo tamo.
e pretvoriti u bulleted list te e vam strano zagorati ivot ukoliko je se pokuate rijeiti. (vjerujem da ste
mnogi vidjeli probate oznaiti jednu crticu oznae se sve, obriete jednu obriu se sve zgodna zabava kad ih ima
puno, a koliko je to lijepo postoji ak i komercijalni Word dodatak koji pretvara liste u obian tekst)
Spremanje u HTML Formatted Text to sve onemoguuje ostaju vam spremljeni pasusi, kosa i masna slova. No
stvar nije idealna nestat e svi razmaci vika (ima li negdje scene-break ili samo vei razmak dva pasusa)i to morate
restaurirati prije zadnjeg spremanja.
Kako ja to radim jednostavno proem jo jednom cijeli tekst od prve stranice i gdje god ima taj razmak dodam
ga runo u OCR prozor (znai jedan ENTER). To ide jako brzo i za desetak minuta je gotovo.
Evo, ovdje sam probno dodao dva prazna reda:
Obzirom kako smo dodali prazan red to ba u HTML nee raditi radi uitajte ga u Word i neete ih vie nai te ih
treba prije toga pretvoriti u neto drugo.
Za takve poslove volim koristiti prave programerske editore (oni lijepo bojaju tekst pa se jasnije sve i vidi i radi)
koji poznaju i uvaju HTML favorit mi je besplatni Notepad++ dostupan na Notepad Web Site no to je stvar ukusa,
koristite to vam je srcu milo samo neka ne zbrlja HTML.
Nakon njegove instalacije desni klik miem e dobiti jo jednu stavku Edit with Notepad++ to iskoristite i
otvorite svoj svjee spremljeni HTML, a ja moj primjer:
Zamijetite tu strukturu: ako trenutno ne poznajete HTML to bi bio pasus u kojem ne pie nita te e
takvi redovi jednostavno nestati kod otvaranja u Wordu, zato emo mi u Notepad++ napraviti Find&Replace u neto
drugo to niti je HTML editor ne moe ignorirati:
Find: 
Replace with: 
Klik na Replace All dugme i Save gotov popravak nestalih razmaka!
A ovaj redak sa ubaenim ve znai napravi jedan prazan red u HTML svijetu.
Sadraj
Dodatak 4
KINDLE PAPERWHITE ITAI I NAPOMENE

Od nedavno Kindle PW modeli (oba) dijele vrlo slian firmware to znai kako je
na PW1 stigla jedna od zanimljivijih osobitosti PW2 skoni prozor za napomene
tako da od sada kada naiete i "kliknete" napomenu u tekstu umjesto skoka na
kraj knjige i povrata nazad, iskoit e vam prozor s tekstom koji samo zatvorite na
"X" kada je proitan.
Jako zgodno za knjige s puno napomena (recimo Bartimejevu trilogiju),
ovako to izgleda na slici lijevo.
No da bi to radilo napomena treba biti ustrojena po pravilu:
<a href ="#fut_1">[1] < /a >bla bla bla...
(gdje su ove oznake "end_1" i "fut_1" proizvoljne po vaem izboru)
Bitno je da su poetni "p" tag i "id" zajedno, a za njima slijedi anchor "a",
tekst napomene i zavrni "p" tag.
Ovdje postoji jedan mali bug (Kindleov) koji e vam malo unerediti izgled
ukoliko prepustite posao Calibreu.
Calibre e od gornjeg napraviti slijedee:
[<a href="#fut_1">1< /a>]bla bla bla...
kako bi samo ono unutar uglatih zagrada napravio aktivnim (klikabilnim) no Kindle vam nee prikazati niti jedan
znak koji stavite izmeu
 i <a href="#f.... tako da ete dobiti kljastu napomenu u ovom sluaju bez prvog znaka.
Ukoliko napomena nije oblikovanja po gornjem nita strano, sve radi kako i ranije, skoite na kraj i vratite se
nazad.
Druga bitna stvar je kako ste grupirali napomene.
Radei ih Calibreom sigurno ste primijetili da je ve neko vrijeme promijenjeno ponaanje na nain da svaka
napomena ima svoj HTML dio u epubu.
Kovid je to objanjavao (s razlogom) brigom o moguim spojlerima skoite na neku napomenu i vidite sve prije i
poslije nje potpuno je mogue da si upropastite daljnje itanje saznavi iz napomena tijek radnje.
Zato ih je on razdvojio svaku u svoj HTML komad pa kad ste itali uvijek ste vidjeli samo jednu od njih.
Taj princip i nije lo dok se ne javi knjiga sa 125 opsenih napomena (onaj Bartimej) te vam epub dobije ekstra 125
HTML komadia pa su mnogi (i ja) epub metri jednostavno spojili sve napomene u jedan HTML puno ih je lake
obraditi.
to e nam to sada donijeti na PW to, da ete osim napomene koju trebate vidjeti i jo nekoliko slijedeih koje
vam u tom trenutku (a moda i nikada) ne trebaju ovisno koliki se prozor otvorio.
Zato vam predlaem makar uporabu page-break-after:always CSS svojstva u klasi koja oblikuje napomene, neto
ovako:
<a href="../Text/003.html#fut_1">[1]< /a>......
CSS:
.napomena {
page-break-after: always;
display: block;
text-indent: 0;
text-align: left
}
Za kraj imamo mali bug2 Kindle sada potuje (ranije nije) hipenizaciju u prozoru napomena, no ne prikazuje
crticu "-" u rastavljenoj rijei pa moe biti malo nezgodnije za itanje. (pogledajte gore "neus pjeh" i "meditira li")
I mogui trei bug ranija verzija na PW2 mi je znala potpuno zaglaviti Kindle kad je bilo jako puno napomena
nita to dranje tipke za uklj. ne bi rijeilo (restart) no bilo je neugodno (2x na prvom Bartimeju).
Nakon firmware updatea jo mi nije zaglavio.
Bez obzira na sve ova novost je izvrsna.
I da, ovo nije nikakva prisila, ne postoji razlog zato bi netko pripremao i glancao kako bi samo Kindle vlasnici doli
na svoje, jedino je bitno da su sve napomene ukljuene u knjigu te ispravno povezane nita vie no nita vas i ne kota,
a bit e vam zahvalni.
Sadraj
Izmjene i dopune:
11.09.2013. v0.34 ispravljene mnoge slovne greke, dodane neke stavke, promjena strukture reenica, dodan
dodatak1
28.11.2013. v0.35 uporaba Word stilova, instalacija Calibrea(dodatak2),brza konverzija u epub, instalacija Sigila
28.11.2013. v0.36 dodatno podeavanje Calibrea u dodatku2 oko prikaza nekih CSS svojstava.
28.11.2013. v0.37 pretvaranje footnotes u endnotes.
29.11.2013. v0.38 dodan dodatak3 s pojanjenjem zato iz Abbyy u HTML te kako vratiti izgubljene scene-breaks,
uvoenje Notepad++ u posao
30.11.2013. v0.39 u Scan dijelu pojanjeni nazivi skeniranih slika kako ne bi upali u problem sortiranja
30.11.2013. v0.40 u Scan dijelu dopisano objanjenje i potreba za kontrolnim PDF
20.03.2014. v0.60 poetak izrade epuba docx-Calibre nainom, kontrole svih crtica u tekstu, pojava Worda 2013, docx
primjer, poetni epub primjeri
20.03.2014. v0.70 dotjerivanje opeg izgleda, sadraj i linkovi
21.03.2014. v0.71 usklaen dio o instalaciji Calibrea na eng. jezik i dodana dva bitna podeavanja za konverzije
21.03.2014 v.0.72 dopisani uvjeti distribucije ovog naputka i njegovih dijelova te zakonska ograda
23.03.2014. v.0.73 poetak HTML/CSS analize Male knjige kroz Sigil, obrada prva dva HTML poglavlja
24.03.2014. v.074 zavretak kompletne analize i obrade knjige izraene I. nainom
24.03.2014. v.080 poetak izrade epuba II- nainom, novi primjeri
25.03.2014. v1.00 isti HTML i obnova veza napomena. Dodatak4 za Kindle PW i napomene.
Sadraj

Od P Do E-Knjige v1.0

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Od P Do E-Knjige v1.0

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Verzija 1.

Za kraj zahvale i uvjeti redistribucije

Mali vodi za izradu sreenih e-knjiga

Prije svega razjasnimo pojam sreen

Malo o formatima dokumenata:

Ako nikako ne ide s fotoaparatima onda idemo u svijet stolnih scannera.

C/B: 3.7 ms/linija (300 dpi)

Preraunato na A4 (cca 3507 linija) stranicu:

Recimo skeniramo prvi dio Dina

Jedna, na prvi pogled, prilino debela i zastraujua knjiga:

No izgled vara skenirajmo korice:

Za prvu stranicu knjige tvrdog uveza dovoljan je i pritisak jednog prsta:

I tako redom do kraja nema neke velike nauke, samo rad.

Za kraj primjer knjige-neprijatelja. Sve vam je jasno iz priloenog:

to smo mu rekli? Slijedee:

III Poglavlje Word

Ij (ovo je veliko I i malo j esta OCR greka)

\1 (pazi, postoji razmak!)

pa u pretrazi morate voditi o tome rauna.

Isklikamo na svu OK dugmad kako bi zavrili modifikaciju stila.

Nastavljamo po poglavljima i zavrimo s "KRAJ"

U plutajuem Styles prozoru imate jednu jako zgodnu stvar na

I tu smo zavrili s pripremom kojom kreemo u izradu epuba.

IV. Poglavlje Calibre, Sigil, HTML i CSS u slubi epuba

Zavrimo klikom na OK.

i evo knjige u Calibreu spremna za konverziju:

Nema tu nita teko, jako je jednostavno. U Wordu imate odlomak:

<p class=plava>Ovo je pasus</p>

Sigil ima jo dvije bitne kontrole velika zelena kvaica

evo ovako nekako:

na itau to postaje 1em veliina poetna vrijednost za cijelu

knjigu, ako smanjim font na:

Lijep lanak o tome je ovdje O mjernim jedinicama (eng.)

Idemo dalje po klasi:

i tu je poruka No problems found! ono to trebamo i bez ega se

sa svojim podacima te u xlink:href="../Images/cover.jpeg" promijenite cover.jpeg u naziv svoje nove

kopiramo to i u Find i u Replace polja pa Replace izmijenimo samo u klasu neuvucen:

+ znamenki moe biti neogranieno

Replace je jednostavniji jer tu ne pazimo na sistemske stvari:

O nekim specifinostima napomena i Kindle PW itaa imate u Dodatak4

Lako je tebi moj dragi Pero (big caps)

LAKO JE TEBI MOJ DRAGI PERO (small-caps)

Sranje, promrsi. Morat e se vratiti do tabora. Mora se nadati da su

Drugi najei nain su, valjda, poznate tri zvjezdice

ekaj... No West je ve odlazio.

Nakon toga pokreemo skinuto:

klik u I accept kuicu pa na Install dugme, Calibre nas jo poneto pita:

Podeavamo malo Preferences Output Options

i za AZW3 izlazni format:

KINDLE PAPERWHITE ITAI I NAPOMENE

<p class="napomena" id="end_1"><a href="../Text/003.html#fut_1">[1]< /a>......

Bez obzira na sve ova novost je izvrsna.

You might also like