1.

Blok predavanja
Sistemski pristup
Prvobitno shvatanje sistem Teorija sistema jedna je od osnovnih pristupa menadmentu. Sist.pristup
naglaava dinaminost i meuovisnost poslovanja o inputima, transformacijama i outputima unutar
mekih ili vrih granica sistema.
Bertalanffy i Norbert Wienner, Znaaj teorije sistema Ludwig von Bertalanffy, biolog, otac teorije
sistema. Sistem predstavlja organizirano ureenje meusobno ovisnih dijelova. Ljudsko tijelo je sistem
koji se sastoji od organa, kostiju, miia... Cvijee, drvee i dr.ivi organizmi u prirodi takoe
predstavljaju sistem. U teoriji sistema se takoe govori o adaptaciji. Istraivai pokuavaju razumjeti
kako organski sistem preivljava promjenu uslova kao npr. promjena svjetla ili temperature. Neki sistemi
su otvoreni za vanjske uticaje dok su drugi zatvoreni i imuni na te uticaje. Tako i neka organizacija moe
biti afektirana promjenam drutvenih vrijednosti, ekonomskim trendovima i politikim pitanjima. Teorija
sistema je dana opeprihvaen metod i smatra se bazom svih nauka te se bazira na sljedeim
karakteristikama
- Opa teorija sistema je dovoljno opa da moe obuhvatiti sve pojedinosti teorija.
- Opa teorija sist. ima nauni karakter u smislu da su pojmovi i principi jednoznano odreeni.
- Opa teorija sist.ima praktinu vrijednost u istraivanju realnog svijeta. Polazi od promatranja pojava u
prirodi i drutvu i njihovoj meuovisnosti. Konkretne pojave u prirodi se ne mogu odvojeno i izolirano
promatrati.
Pojam sistema Sistem se moe definirati: Svaki skup ideja, funkcija, ljudi ili njihovih grupa, povezanih
odreenom koncepcijom, predstavlja zaokruenu relativno neovisnu cjelinu koju nazivamo sistemom.
Podjela sistema Sistemi mogu biti jednostavni (el.prekida), sloeni (el.maina) i veoma sloeni
(organizam). Mogu biti i prirodni, biljni, ivotinjski i poslovni sistemi, te sistemi makro i mikrookruenja.
Postoje i podsistemi koji se mogu posmatrati odvojeno npr. proizvodni sistemi, sistemi rukovoenja,
sistemi informiranja, odluivanja.
Svaki sistem treba zadovoljiti nekoliko uvjeta: vanjske zahtjeve okruenja, unutranje zahtjeve
podsistema i zahtjeve sopstvenog opstanka i progresije.
Karakteristike sistema su
- relativna izoliranost (Nema potpuno izoliranog sistema, ali ni sistema koji nije povezan sa nekim drugim
sistemom. Svaki sistem funkcionira u odreenoj sredini i pod odreenim okolnostima)
- stabilnost (je obrnuto proporcionalna stepenu izoliranosti. Ukoliko je sistem izoliraniji od svog okruenja,
utoliko je manja stabilnost njegovog stanja i obrnuto.)
- ravnotea (sistem koji u povoljnim okolnostima zadrava postojano, stabilno stanje, suprostavljajui se
sluajnim silama koje nastoje da ga izmijene)
- samoudesivost (je automatska borba protiv poveanja entropije, odnosno raspadanja sistema to znai,
borba za opstanak. To je mjerilo njegove vitalnosti).
Specifinosti poslovnih sistema
Stabilnost sistema je obrnuto proporcionalna stepenu izoliranosti. Ukoliko je sistem izoliraniji od svog
okruenja, utoliko je manja stabilnost njegovog stanja i obrnuto. Na osnovu toga mogu se izvaditi i
sljedei zakljuci:

- funkcioniranjem sistema poveava se njegova nestabilnost i smanjuje entropija to je borba i opstanak

sistema.
- U svrhu smanjivanja entropije, funkcioniranje sistema treba da ima stabilnu dinamiku razvoja to
poveava efikasnost sistema.
- Najstabilnije funkcioniranje ima sistem kod kojeg je ono postiglo najvei mogui stepen razvoja koji
doputa najmanju moguu entropiju stanja a to je automatsko funkcioniranje.
Funkcionisanje sistema je funkcionalni zbir aktivnosti svih njegovih komponenti. Isto tako to je
transformacija njegovi ulaznih i izlaznih veliina pri emu kada su u pitanju materijalni sistemi, ulazne
veliine i elementi ine: utroena radna snaga, sredstva za rad i predmeti rada a izlazne koliina
proizvoda, vrijednost proizvodnje, dobit isl. Podsistemi funkcija organizacijskog sistema ima sljedee
komponente: sistem ulaznih, sistem izlaznih i sistem tehnolokih funkcija.
Broj kanala funkcionisanja za n komponenti U procesu funkcioniranja sistema dolazi do stalne
promjene strukture sistema, to je posljedica neprekidnih promjena njegovog stanja. Radi se dakle o
strujanjima iz jednog stanja u drugo a ta strujanja teku odreenim kanalima koji povezuju odreene
komponente razliitih potencijalnih stanja. Tako za n komponenti, broj kanala iznosi: n (n 1)
2
Entropija je tenja svih sistema pa time i organizacijskog da doe u stanje najvee vjerovatnoe.
Entropija vue sistem u suprotnom smjeru od njegovih ciljeva teei da ga uniti u organizacijskom
smislu vue ga u haos u potpunu dezorganiziranost. Pojava smanjivanja entropije je rezultat
neprekidnog nadzora i ureivanja organizacijskog sistema.
Otvoreni i zatvoreni sistemi Otvoreni sistemi razmjenjuju inpute i outpute preko propusnih membrana.
Zatvoreni sistemi imaju nepropusne membrane, to znai da ne mogu da razmjenjuju materiju, energiju
ili infromacije sa svojom okolinom. Drutveni sistemi su relativno otvoreni ili zatvoreni.
Homeostaza je razlika dinamikog stanja relativno otvorenih sistema i statikog stanja relativno
zatvorenih sistema.
Morfogeneza se spominje onda kada govorimo o promjenama u strukturi i procesima otvorenosistemskog modela. Dakle tu govorimo o povezanosti otvorenih ili zatvorenih sistema.
Generike elementi sistema sainjavaju:
- Naela/principi menadmenta su osnovne istine ili vjerovanja u istine u datom trenutku koje
objanjavaju odnose izmeu dva ili vie skupova zavisnih i nezavisnih varijabli. Naela reguliraju
postupanje subjekta upravljanja, ouvanje predmeta upravljanja, njihove interakcije sa okruenjem.
- Pravila menadmenta podrazumijevaju traeno djelovanje ili uzdravanje od djelovanja, pri emu nema
postupanja po uvjerenju. Ona izriito nalau jasne i odreene akcije ili uzdravanje od njih i ne
doputaju slobodu odluivanja.
- Zahtjevi i ogranienja su svi ciljevi opisani u obliku normi menadmenta i regulacije koje odreuju
budua eljena stanja stvari i njihovih parametara.
- Organizacija i rukovodna uloga, kao i obim i dubina vlasti i organizacionom ulogom obnaatelja
menadmenta (direktor, glavni ininjer, upravnik odjeljenja i sl.)
- Sredstva menadmenta shvaena u smislu faktora (instrumenti, strojevi, ureaji)
- Metode menadmenta su naini ili spec.sistemi koji se primjenjuju u procesu menadmenta u cjelini
(npr.menadment preko elija).

Pojam i znaaj savremenog menadmenta (str. 37-59)

Savremeni menadment je proces stvaranja dodatne vrijednosti uz pomo intelektualnog kapitala.

Savremeni menadment pokree privatnu inicijativu, u fokusu su procesi, brzina reagovanja, procesi.
SM potie poduzea i korporacije na brzinu reagiranja, agilnosti, sposobnosti za uenje i podizanje
kompetencija uposlenih.
Elementi definicije savremenog menadmenta (proces, dodatna vrijednost, intelektualni kapital,
znanje, poduzetnitvo)
Razlika izmeu pojmova klasinog i savremenog menadmenta Klasini m. (Rutinske operacije,
poznato, linearno, birokratsko, hijerahijsko, zadana organizacija, pojedinani poslovi, kontrola,
nepovjerenje, problemi, priopenje, dodavanje vrijednosti). Savremeni m. (nerutinske operacije,
nepoznato, nelinearno, nehijerahijsko, samoroganizirianje, kolektivno djelovanje, saradnja, povjerenje,
mogunosti, dijalog, generiranje vrijednosti).
Faktori koji su doveli do savremenog menadmenta - ulogu znanja zamjenjuje ovjek; stabilno
okruenje zamjenjuje turbulentno, spore organizacijske promjene zamjenjuju brze, mehanizaciju
zamjenjuje automatizacija, manuelni rad zamjenjuje robotika, centralizaciju zamjenjuje decentralizacija
itd.
U funkcije savremenog menadmenta ubrajaju se - ulijevanje energije, Prenoenje ovlatenja,
Podrka i Komunikacija.
Ulijevanje energije najvanija menaderska funkcija je izazvati u ljudima uzbuenje i nadahnue.
Veliki menaderi mnogo vie stvaraju energije nego to je troe. Oni djeluju kao katalizatori u
organizaciji.
Prenoenje ovlatenja nije predavanje ovlatenja uposlenima u potpunosti. Radi se o promjeni stila
menadera koji uposlenima daje mogunost uea i doprinosa svoje kreativnosti i strunosti u
donoenju odreenih odluka.
Podrka zadatak dobrog menadera je da napravi radno okruenje u kojem e svojom podrkom
omoguiti svakom uposlenom da se osjeti vrijednim i da tako bude to produktivniji.
Komunikacija ila kucavica svake organizacije. Informacija je mo a uz sve bri nain poslovanja i
informacije moraju to bre stizati do zaposlenih.
Naela savremenog menadmenta su standardizacija (odravanje ekonomije, razmjera pouzdane
uinkovitosti i kvalitete), specijalizacija (smanjivanje sloenosti i ubrzavanje uenja), hijerarhija
(osiguravanje individualnih poduhvata u skladu sa ciljevima), planiranje i kontrola (utvrivanje
predvivivosti u operacijama i djelovanje u skladu sa planovima), sporedne nagrade (motiviranje ulaganja
napora i osiguravanje usklaenosti s politikama i standardima)
Pravila savremenog menadmenta su ivot- raznolikost, trite-fleksibilnost, demokracija- aktivizam i
vjera- znaenje.
Koncepti savremenog menadmenta se sastoje iz sljedeeg: vjetine, sistemi, pristupi i tehnike.
Vjetina je sposobnost da se prikae sistem i sekvenca ponaanja to je funkcionalno povezano sa
dostizanjem cilja. Postoje klasini i savremeni pristup vjetinama upravljanja koje su zajedno klju
menaderskog uspjeha. Pod vjetinom upravljanja podrazumjeva se sposobnost izvrenja procesa
postizanja organizacijskih ciljeva s ljudima i ostalim organizacijskim resursima.

Menaderske vjetine se stiu uenjem, samodisciplinom u ponaanju, vjebom i iskustvom

sistemskog obavljanja neke aktivnosti.
U menaderske vjetine spadaju jasna podjela uloga, operativne aktivnosti, kratkorono planiranje,
savjetovanje, davanje podrke, uvaavanje, razvoj, ovlatavanje, predstavljanje promjene, rizik za
promjene, inovativno promiljanje, vanjsko praenje.
Dananji menaderi obavljaju zadatke kroz tri grupe aktivnosti:1. Aktivnosti povezane sa zadacima koje
ukljuuju napore na izvrenju kljunih upravljakih dunosti u organizaciji 2. Aktivnosti povezane sa
ljudima pruanje pomoi, ohrabrenje, razvijanje njihovih vjetina, povjerenje, savjetovanje i sl.
3. Aktivnosti povezane sa promjenama koje obuhvataju napore menadera na mijenjanju svih kljunih
elemenata i dijelova organizacije.
Postoji slijedeih pet grupa vjetina: vjetina upravljanja samim sobom, vjetina rada sa drugima,
vjetina komuniciranja, vjetina upravljanja sukobima, i vjetina upravljanja promjenama. Prema istom
autoru, u vjetine upravljanja samim sobom spadaju ope vjetine, upravljanje vremenom i upravljanje
stresom.
Tehnike savremenog menadmenta su: Usporedba sa praksom najboljih (benchmarking),
Vanjsko sabdijevanje (outsourcing), Uravnoteana lista pokazatelja (banaced scorecard),
Benchmarking (polazna taka, mjerilo) ukljuuje: usporedbu organizacijskih dijelova s najboljima ne
ograniavajui se na istu djelatnost ili zemlju gdje se djelatnost obavlja; usporedbu proizvodnih i drugih
aktivnosti, usoredbu proizvoda i usluga sa konkurentima koji imaju vodee rezultate, usporedbu
tehnikih rjeenja i procesa u cilju odabira najboljeg, planiranje buduih pravaca razvoja i aktivno
prilagoavanje novim trendovima, ispunjavanje i nadmaivanje potroakih oekivanja.
Outsourcing podrazumijeva iskljuivanje iz organizacije svih onih procesa koje netko na traitu
provodi ili obavlja bolje, bre ili jeftinije. Jednostavno reeno, to je proces prebacivanja odgovornosti za
odreenu poslovnu funkciju s grupe uposlenika na grupu neuposlenika.
Balansed scorecard je uravnoteena lista finansijskih i nefinansijskih pokazatelja organizacijske
uspjenosti. To je skupina pokazatelja koji top menaderima omoguuje da u kratkom vremenu dobiju
svoobuhvatnu sliku poslovanja.
U pristupe u savremenom menadmentu ubrajaju se Menadment pomou ciljeva, Menadment
pomou izuzetka i pomou krize, Menadment lutanja naokolo, Menadment otvorene knjige,
Ovlaivanje i Politika otvorenih vrata.
Menadment pomou ciljeva (ciljevi su u centru panje) je sveobuhvatan sistem upravljanja koji
integrie mnoge kljune aktivnosti u upravljanju na sistemski nain i koji je svjesno usmjeren na
uinkovito i efikasno ostvarivanje organizacijskih i individualnih ciljeva. Men.pomou ciljeva se sastoji od
sljedeih faza: postavljanje preliminarnih ciljeva na vrhu, pojanjenje organizacijskih uloga, postavljanje
ciljeva podreenih, recikliranje ciljeva.
Menadment pomou izuzetka i pomou krize (davanje velike slobode podreenim) je
decentralizirani oblik upravljanja pri kojemu nadreeni daju veliku slobodu podreenima te se ukljuuju
u rjeavanje problema samo u izuzetnim sluajevima koji odstupaju od uobiajenog naina rjeavanja
problema. Ovakav nain, menaderima omoguuje da se bave nerutinskim, nestandardnim
organizacijskim pitanjima.

Menadment lutanja naokolo (obilazak od strane menadera i informisanje o stanju) je stil

menadmenta koja ukljuuje odlaske menadera u pogone i organizacijske jedinice, stvaranje direktnih
pozitivnih kontakata sa drugim uposlenicima, upoznavanje sa njihovim radom, idejama, problemima te
direktno prenoenje vlastitih zamisli vrijednosti i sl.
Menadment otvorene knjige (ostvarivanje uvida i razmjena informacija sa zaposlenim) je tehnika koja
ukljuuje razmjenu finansijskih informacija sa uposlenicima te poticanje uposlenika da daju ideje za
unapreenje finans. rezultata organizacije. Tako svaki uposlenik uoava kako se njegov posao uklapa u
veliku sliku organizacije i utie na njenu budunost. Dolazi i do povezivanja nagrade uposlenika s
ukupnim organizacijskim uspjehom.
Ovlaivanje (ukljuivanje uposlenika, dobavljaa i kupaca u donoenje odluka) se odnosi na
ukljuivanje uposlenika dobavljaa, kupaca/klijenata i svih interesno-utjecajnih skupina u proces
donoenja odluka unutar organizacije. Ovlaivanje uposlenicima omoguuje i potie ih da samostalno
postavljaju ciljeve, donose odluke i rjeavaju probleme u okviru svoje odgovornosti i autoriteta.
Politika otvorenih vrata (dostupnost menadera svim zaposlenim i inima i ostalima koji imaju potrebe
za razgovor i informacije) je menaderska praksa ostavljanja otvorenih vrata ureda ime menader palje
poruku da je u svom uredu i dostupan svima koji mu se ele obratiti, s njim razgovarati ili od njega uiti.
Radi se o poticanju komunikacije izmeu menadera i uposlenika.

Savremeni trendovi organizovanja

Autonomni radni timovi su samorganizirajui timovi koji su odgovorni za jedan cjeloviti dio posla ili
itavog segmenta poslovnog procesa. Takvi timovi sami sebe nadziru, treniraju, mijenjaju uloge i
opunomoeni su da preuzmu odgovornost za vlastiti proces i rezultate.
Radni sistemi visokoh performansi je pojam koji opisuje pristup u organizacijskom oblikovanju u
kojem su integrirani socijalni i tehniki aspekt korporacije, pri emu se oslanja istovremeno na napredne
tehnoloke sisteme i socijalne sisteme organiziranja.
Strateki savezi i alijanse sve vie korporacija shvataju da ne mogu samostalno opstati u dinaminoj
okolini nego da je za njih bolje da fokusiraju svoje poslovanje na onaj dio koji im najbolje ide, dok ostale
stvari obavljaju druge korporacije kojima je to specijalnost. (tzv. joint venture saradnja).
Korporacijski sateliti kako korporacije trae sve vie inovacija u svom poslovanju tako shvaaju da
ljudska kreativnost moe stvoriti vie prilika nego to je vremena, panje i kapitala. Zato korporacije
stvaraju nove entitete satelite u koje postavljaju inovatore da se bave poduzetnitvom a oni su esto
povezani sa matinim korporacijama ili mogu izrasti u samostalne korporacije.
Mree korporacije razvijaju kombinacije vlastitih (integriranih) funkcija, alijansi, statekih saveza,
unajmljenih radnih grupa koje se prilagoavaju nesigurnosti iz okruenja.
Samoorganizirajue korporacije nesigurnosti potiu organizacije da same sebe preoblikuju kako bi
opstale i da razvijaju mehanizme koji im omoguavaju da ue iz svojih uspjeha i neuspjeha te da se
mijenjaju u skladu sa promjenama.

Neizrazite granice granice koje odreuju poetak ili kraj neke korporacije postaju sve nejasnije. Neki
arhitektonski elementi kao npr.alijanse, sateliti, mree...jo vie naglaavaju neizrazitost granica.
Timski rad kada se razviju svi navedeni organizacijski oblici korporacije, doi e do promjene na vrhu
korporacije odnosno do pojave menaderskih timova na vrhu korporacije pri emu do izraaja dolazi
kolektivna inteligencija i saradnja.
Tradicionalni i savremeni koncepti organizacijskog oblikovanja mogue je uoiti 6 komponenti
koje imaju presudan uticaj na njeno oblikovanje. To su: Strategija korporacije, Formalna i neformalna
organizacijska struktura, Poslovni proces i lateralna organizacija, Faktori organizacijske arhitekture,
Opi trendovi i Informacijska tehnologija u korporacijama.
Savremeni koncepti organizacijskog oblikovanja
Reinenjering poslovnih procesa je fundamentalno razmatranje i radikalno redizajniranje poslovnih
procesa u cilju postizanja dramatinih poboljanja kritikih, savremenih mjerila djelotvornosti (trokovi,
kvalitet, usluge i poveanje proizvodnosti). Reinenjering u svojoj biti predstavlja ponovni poetak, tj.
pokuaj da se cijeli posao radi bolje, najee na drugaiji nain nego to je to bilo uobiajeno.
Potpuno upravljanjem kvalitetom uvijek moe bolje je osnovna filozofija a osnovna ideja koncepta
je da je mnogo skuplje vriti inspekcije i preglede kvaliteta outputa nego da je mnogo efektivnije i
efikasnije proizvoditi pravilno i prvi put. Kontinuirana odanost poboljavanju kvaliteta kroz cijelu
organizaciju i sa aktivnim ueem svih lanova na svim nivoima.
Vitki menadment je novi oblik menadmenta. Tenja da se preko integriranja ve postojeih
koncepata i inovacija ostvare Skakovita poboljanja. VM pokuava povezati prednosti masovne
proizvodnje s prednostima obrtnike proizvodnje. Prema Wormacku postoji 5 naela VM: Vrijednost,
protok vrijednosti, poboljanje protonosti, omoguivanje kupcima da vuku proizvode i Usavravanje.
Kaizen japanska ivotna filozofija, stalno poboljavanje proizvoda, usluga, radnog procesa,
ergonomije, sredstava za rad. Osmiljeno u Toyoti.
Six Sigma koncept razvijen od strane Motorole i General Electric. Statika metoda vrlo slina
upravljanju potpunom upravljanju kvalitetom. Nije pogodna za manje korporacije jer zahtjeva veliko
ulaganje u infrastrukturu i kolovanje. To je rigorozna, fokusirana i visoko efektivna implementacija
provjerenih naela i tehnika za upravljanje kvalitetom i tei ka odvijanju poslovnog procesa bez greki.
Faktori koje treba uzeti u razmatranje pri uvoenju ovog sistema u korporaciju su: liderstvo, sredstva,
vrijeme, promjena korporacijske kulture, voa ili menader kvalitete, majstor crnog pojasa, vlasnici
procesa, crni pojas, Zeleni pojas, Narandasti, uti i bijeli pojas.
Taguchi pristup je sastav inenjeringa kvalitete okrenut ka smanjivanju trokova koji daje naglasak
na uinkovitoj primjeni inenjerskih strategija radije nego na primjeni naprednih statikih metoda.
Primjenom ove metode se uinkovito i sistematino optimizira performansa, kvaliteta i cijena. Metoda se
sastoji od 3 faze: planiranje sistema, planiranje parametara i planiranje tolerancije.
Upravljanje znanjem u organizaciji uspjene korporacije konstantno kreiraju novo znanje, ire ga
kroz korporaciju i brzo ga uvode u nove tehnologije i proizvode, to im nudi veliku prednost. U
korporaciji se mogu koristiti 4 modela znanja: socijalizacija, eksternalizacija, kombiniran metod i
internalizacija. Upravljanje znanjem je proces unapreenja korporacijskih performansi kroz kreiranje i

primjenu procesa, sistema, strukture i kulture koji podravaju kreiranje, razmjenu i upotrebu znanja. 4
najvanija motrita upravljanja znanjem su: upravljanje znanjem kao tehnologija, upravljanje znanjem
kao poslovna i nauna disciplina, UZ kao filozofija i UZ kao drutveni i poduzetniki pokret.
Koncept haosa u organizaciji teorija haosa koristi matematike, objektivne i znanstvene strategija
kako bi opisala sistematino ponaanje koje se nije moglo opisati redukcionizmom prolosti. Paradigma
haosa nas moe dovesti do novih spoznaja na podruju organizacijske teorije menadmenta. Istraivai
i naunici su uoili odreene zakonitosti u sloenim fizikalnim sistemima koji se poklapaju sa
korporacijskim sistemima a to su: nelinearnost, nepredvidivost, meusobna povezanost, izranjajue
ponaanje, autipoiesis, granice, petlje povratnih veza, fraktali, neuronske mree, samoorganizacija,
efekt leptira, simulacija, udni atraktori.