Mandat, osnovne funkcije i upravljanje u MMF-u

1. Mandat
Na konferenciji posveenoj definiranju novog meunarodnog monetarnog sustava, koja je
odrana u Bretton Woodsu (u SAD, 1944. godine), dogovoreno je sljedee:
- da se uspostavi novi meunarodni monetarni sustav s reimom fiksnih deviznih teajeva
po kojem su sredinje banke obvezne da interveniraju (kupuju/prodaju domau valutu) na
deviznom tritu da bi odrale fiksni devizni teaj,
- da se osnuje meunarodna financijska institucija s jasnim ciljevima i zadacima u tom
sustavu,
- da se osiguraju meunarodne monetarne rezerve za funkcioniranje sustava prilagoavanja
(ili podeavanja) platne bilance.
Novi meunarodni monetarni sustav koji se tada uspostavio poznat je pod nazivom Bretton
Woodski sustav. Prepoznatljivo je da je tada zamiljena meunarodna financijska institucija s
jasnim ciljevima i zadacima, u stvari, Meunarodni monetarni fond MMF, koji operativno
djeluje sedmu deceniju, poevi od 1945. godine. Novo meunarodno priznato sredstvo priuva
je kreirano 1969. godine pod pokroviteljstvom i strogim pravilima MMF-a, a s prilino sloenim
nazivom specijalna prava vuenja (meunarodna oznaka SDR ili XDR). Specijalna prava
vuenja imaju neizmijenjenu osnovnu ulogu i danas da slue kao svjetski priznato sredstvo
priuva, koriste se u svim transakcijama MMF-a sa lanicama i slue kao izvjetajna i
obraunska jedinica MMF-a.
Svrha postojanja MMF-a nalazi se u opisu mandata MMF-a:
- da unaprijedi meunarodnu monetarnu suradnju putem trajno uspostavljene institucije
koja osigurava mehanizam konzultacija i suradnje u vezi s meunarodnim monetarnim
problemima;
- da osigura uravnoteen rast meunarodne trgovine i time doprinese poveanju
zaposlenosti i realnog dohotka, kao i razvoju proizvodnih resursa, kao primarnih ciljeva
ekonomske politike svih lanica;
- da osigura stabilnost deviznih teajeva odravajui ureen sustav izmeu lanica uz
izbjegavanje konkurentskih deprecijacija deviznih teajeva;
- da pomogne na uspostavljanju multilateralnog sustava plaanja u vezi s tekuim
transakcijama izmeu lanica i na uklanjanju deviznih ogranienja koja predstavljaju
prepreku rastu svjetske trgovine;
- da kod lanica stvori uvjerenje (povjerenje, sigurnost) da e im financijska sredstva iz
opih izvora sredstava MMF-a biti trenutno raspoloiva pod adekvatnim osiguranjem,
kako bi lanice izvrile korekcije platne bilance, ali bez preduzimanja mjera tetnih za
nacionalni ili meunarodni prosperitet;
- da skrati trajanje i umanji stupanj neravnotea u meunarodnim platnim bilancama
lanica.
Izvor za mandat MMF-a: IMFs Articles of Agreement,
http://www.imf.org/external/pubs/ft/aa/index.htm

Pored brojnosti lanstva (to znai da su skoro sve zemlje svijeta lanice MMF-a) postoje dva
bitna razloga zbog kojih je MMF posebna meunarodna financijska institucija u svijetu:
1. spremnost da svim lanicama u najkraem roku prui financijsku pomo za otklanjanje
makroekonomskih (fundamentalnih) neravnotea,
1

2. obveza MMF-a da vri redovan i sveobuhvatan nadzor makroekonomskih sustava svih

lanica.

2. Osnovne funkcije MMF-a

2.1.

Spremnost MMF-a da svim lanicama u najkraem roku prui financijsku

pomo Financijska funkcija MMF-a

Kada se odreena zemlja lanica MMF-a suoi s fundamentalnom makroekonomskom

neravnoteom, tada se u rjeenje problema, na njen poziv, ukljuuje MMF. MMF kroz pregovore
sa lanicom donosi okvirni program koji sadri makroekonomske mjere i politike koje lanica
treba da usvoji i sprovede, kao i uvjete koje treba da ispuni kako bi MMF odobrio odgovarajuu
financijsku pomo. Zbog navedene spremnosti da u najkraem roku lanicama prui financijsku
(i savjetodavnu) podrku, za MMF se na engleskom jeziku kae da je Stand-by Lender. Rije
stand-by, se na naim jezicima moe opisno objasniti: stajati uz nekoga kao podrka na koju
moe trenutno raunati; rije se u izvornom obliku uobiajeno koristi u naim jezicima, iako se
koristi i kao naziv jedne vrste kredita/financijske pomoi koju MMF odobrava, a to je stand-by
aranman.
Poznato je da je od iznosa financijske pomoi MMF-a mnogo vanija poruka koja se upuuje
svim ostalim bilateralnim i multilateralnim investitorima da se zemlja obvezala da e izvriti
potrebne reforme gospodarskoga sustava, tj. da e izvriti potrebne strukturne reforme i
unapreenje cjelokupnog institucijskog okvira. Financijska pomo od MMF-a obino nije
dovoljna za rjeenje svih problema, ali predstavlja svojevrstan katalizator, jer pokree
financiranje od drugih institucija ili zemalja. Iz perspektive zemalja u razvoju, u rjeenje
problema se obino ukljuuje druga Bretton Woodska institucija, Svjetska banka, ija je pomo
komplementarna pomoi od MMF-a. to se tie europskih zemalja kojima je potrebna pomo
MMF-a a koje tee pristupanju u lanstvo Europske unije EU, tu je i makrofinancijska pomo
EU (financijska sredstva se osiguravaju preko Europske komisije). Makrofinancijska pomo EU
se odobrava iskljuivo po ispunjenju uvjeta i po ocjeni ostvarenog napretka u okviru financijskog
aranmana s MMF-om.
Pregled vrsta financijskih pomoi/kredita MMF-a dat je na internet stranici:
http://www.imf.org/external/np/exr/facts/eng/list.aspx
2.2.

Obveza MMF-a da vri redovan i sveobuhvatan nadzor makroekonomskih

sustava svih lanica Funkcija nadzora MMF-a

Osnova po kojoj je MMF ovlaten da vri funkciju nadzora (engl. surveillance) jednako za sve
zemlje lanice, sadrana je u lancima IV, VIII i XIV Statuta MMF-a (Articles of Agreement,
www.imf.org), kao i u Odluci o vrenju nadzora nad politikama deviznih teajeva koju je
usvojio Izvrni odbor (Board of Executive Directors) MMF-a 1977. godine. Time je MMF
zakonski ovlaten da vri nadzor da li lanice potuju prihvaenu obvezu da e voditi ekonomsku
politiku koja je u skladu s osnovnim ciljevima/mandatom MMF-a.
Kada se govori o funkciji nadzora MMF-a, tada se pod tim podrazumijevaju obvezne,
bilateralne i redovne konzultacije po lanku IV Statuta. Standarno se izvode godinje (iako u
praksi cijeli ciklus moe da traje 15 mjeseci).

ta je definirano lankom IV Statuta?

Od svake lanice se zahtijeva da, u suradnji s MMF-om i drugim lanicama, vodi ekonomsku
politiku i preduzima mjere za osiguranje ureenog sustava meusobne razmjene i stabilnog
sustava deviznih teajeva. Eksplicitno je navedeno da se od svake lanice zahtijeva da kao
osnovne ciljeve ekonomske politike postavi: 1) uravnoteen ekonomski rast uz prihvatljivu
stabilnost cijena, 2) stabilan monetarni sustav, 3) izbjegavanje ili uzdravanje od: manipulacija
deviznim teajevima, spreavanja efikasnog prilagoavanja platne bilance i ostvarenja
konkurentskih prednosti u odnosu na druge lanice, 4) provoenje politika deviznih teajeva koje
su u skladu s odredbama lanka IV Statuta.
Daljim odredbama ovog lanka je: 1) lanicama dozvoljeno da po sopstvenom izboru definiraju
reim deviznih teajeva, osim u sluaju vezanosti vrijednosti domae valute za zlato gdje je
potrebna suglasnost od MMF-a, 2) dano ovlatenje MMF-u da nadzire meunarodni monetarni
sustav u smislu efikasnog funkcioniranja i usuglaenosti svake lanice s prethodno navedenim
ciljevima, 3) definirano da MMF razvije vrst nadzor nad politikama deviznih teajeva lanica,
te usvoji principe po kojima e se lanice rukovoditi u provoenju navedenih politika, 4)
definirano da e sve lanice osigurati sve neophodne informacije MMF-u u vrenju funkcije
nadzora, kao i da e se redovno konzultirati s MMF-om na zahtjev te institucije.
ta je definirano lankom VIII Statuta?
Uspostavljena je pravna osnova za obvezu zemalja da: 1) odravaju konvertibilnost svojih valuta
kupujui je od lanica (na njihov zahtjev) koje dre njihovu valutu, 2) omogue trgovinsku
razmjenu bez primjene restriktivnih ili diskriminatornih mjera (osim u sluaju kada MMF to
odobri kao privremene mjere za potrebe platne bilance) i 3) da MMF-u osigura adekvatne
informacije u tom smislu.
ta je definirano lankom XIV Statuta?
Definira se tzv. prelazni aranman za zemlje koje jo uvijek nisu prihvatile obveze po lanku
VIII. Prilikom pristupanja lanstvu MMF-a, zemlja obavjetava MMF da li e prihvatiti
definicije iz lanka XIV o privremenom prelaznom aranmanu ili je spremna da prihvati obveze
navedene lankom VIII. Pod prelaznim aranmanom se podrazumijeva da zemlja privremeno
odrava odreene restrikcije u meunarodnim plaanjima po tekuem raunu platne bilance, ali
da e raditi na izmjeni uvjeta i da e ukloniti restrikcije to prije to dozvole okolnosti.
Tijek aktivnosti obveznih, bilateralnih i redovnih konzultacija po lanku IV
1) Misija MMF-a, koju ini odreena grupa osoblja institucije i jedan lan osoblja ureda
Izvrnog direktora izborne grupe1 kojoj zemlja pripada, dolazi u posjetu zemlji koja je predmet
bilateralnih konzultacija. Konzultacije traju 2-3 tjedna, a vre se sa zvaninim predstavnicima
zemlje, kao i s predstavnicima privatnog sektora, udruge radnika (sindikata), nevladinim i
regijskim organizacijama i lanovima akademske zajednice.
2) Na kraju posjete, lanovi misije MMF-a obavljaju zavrnu diskusiju i predoavaju zvaninim
predstavnicima lanice preliminarni nalaz o stanju ekonomije, rizicima za eventualno izbijanje
krize, budue izglede/oekivanja/prognoze, te na kraju predlau preporuke.
3) Po povratku u sjedite MMF-a, osoblje sainjava izvjee (u roku od najvie tri mjeseca) koje
se zajedno s izvjeem nadlenog izvrnog direktora upuuje na sjednicu Izvrnog odbora.
4) Na sjednici Izvrnog odbora, nakon diskusije, zakljuuju se izvrene konzultacije po lanku
IV (ili VIII i XIV ako su u pitanju) tako to se usvajaju podnesena izvjea i predlae se termin
sljedeih konzultacija. Zvaninim predstavnicima lanice se dostavlja rezime diskusije. Ukoliko
1

Da bi se olakalo operativno upravljanje u MMF-u, zemlje se svrstavaju u izborne grupe ili konstituence, po svom
izboru. Izvrni odbor broji 24 direktora, od kojih pet postavljaju vodee zemlje svijeta (SAD, Japan, V. Britanija,
Francuska i Njemaka), ostalih 19 direktora se biraju iz izbornih grupa konstituenci.

su predstavnici lanice suglasni sa sadrajem izvjea (a to praktino znai da nisu eksplicitno, u

pisanoj formi, dostavili primjedbe MMF-u), slijedi javno objavljivanje usvojenih izvjea.
Najvei znaaj bilateralnog nadzora tj. redovnih konzultacija po lanku IV, ogleda se u
kontinuiranom i sveobuhvatnom praenju i analizi makroekonomskih pokazatelja, to je
sadrano u krajnjem rezultatu konzultacija izvjeu i preporukama, koji se javno objavljuju
za svaku zemlju. Korisnici objavljenih pokazatelja i informacija su analitiari sa svjetskih
financijskih trita, agencije za odreivanje rejtinga zemalja ije analize utjeu na oekivanja
investitora i visinu premije za kreditni rizik zemlje prilikom odreivanja cijene njenog duga.
Izvjea o redovnim konzultacijama po lanku IV za svaku zemlju lanicu dostupna su na
internet stranici MMF-a http://www.imf.org/external/country/index.htm.
3. Upravljanje u MMF-u
MMF je institucija koja je odgovorna (podnosi raun) vladama 188 zemalja lanica.
Institucijom upravlja:
- Upravni odbor ili Odbor guvernera (Board of Governors),
- Izvrni odbor ili Odbor izvrnih direktora (Board of Executive Directors),
- Generalni direktor s pomonicima/zamjenicima.
Upravni odbor ili Odbor guvernera je, u skladu sa Statutom MMF-a, najvie upravljako
tijelo, koje ima izravnu vezu sa zemljama lanicama. Svaka zemlja lanica MMF-a u Odbor
guvernera imenuje svog predstavnika koji se naziva guverner u MMF-u (a obvezno i zamjenika
guvernera u MMF-u); uobiajeno je da zemlje delegiraju ministra financija ili guvernera
sredinje banke ili funkcionara slinog ranga za navedenu funkciju. Imenovani guverneri
(zamjenici) nemaju svakodnevne radne obveze u MMF-u. Mandat delegiranih guvernera traje do
momenta dok lanica ne imenuje novog.
Odbor guvernera MMF-a se sastaje redovno, jednom godinje, obino u rujnu ili listopadu. Od
1953. godine, uspostavila se praksa da se dva uzastopna godinja zasjedanja odravaju u sjeditu
institucije (u Washingtonu, SAD), a svako tree zasjedanje odrava se u jednoj od zemalja
lanica. Osnovne nadlenosti Odbora guvernera MMF-a su:
- odobravanje prijema u ili iskljuenja iz lanstva,
- odluivanje o visini kvota,
- donoenje amandmana na Statut,
- usvajanje prorauna i financijskih izvjea.
Potreban kvorum za glasanje u Odboru guvernera iznosi najmanje dvije treine od ukupne
glasake moi u MMF-u. Guverneri imaju mogunost da glasaju bez odravanja sastanka, o
emu postoji posebna procedura. Iz svih navedenih razloga, Odbor guvernera MMF-a je prenio
na Izvrni odbor ili Odbor izvrnih direktora odluivanje u vezi s operativnim radom i politikom
institucije.
Izvrni odbor ili Odbor izvrnih direktora rukovodi dnevnim, operativnim aktivnostima
MMF-a. Da bi se olakalo operativno upravljanje, u MMF-u postoji sustav izbornih ili glasakih
grupa zemalja (konstituenci) iz kojih se imenuju izvrni direktori koji predstavljaju odreenu
grupu zemalja na sastancima Izvrnog odbora. Izborne ili glasake grupe zemalja (konstituence)
formiraju se po slobodnom izboru, na osnovi politikih ili drugih slinosti ili specifinosti
(posebnosti), kao i na osnovi regijske pripadnosti.

Izvrni odbor se sastoji od ukupno 24 izvrna direktora. Pet vodeih zemalja svijeta (SAD,
Japan, V. Britanija, Njemaka i Francuska, koje su ujedno najvei dioniari MMF-a imaju
najvee kvote a samim tim i najveu glasaku mo), imenuju po jednog izvrnog direktora. Od
ostalih 19, Saudijska Arabija, Rusija i Kina imaju mogunost da same izaberu izvrne direktore.
Preostalih 16 izvrnih direktora bira oko 180 zemalja koje su svrstane u izborne
grupe/konstituence, tako da navedeni izvrni direktori reprezentiraju sve zemlje odreene
izborne grupe/konstituence.
Generalni direktor MMF-a je glavni izvrni funkcionar i predsjedatelj Izvrnog odbora, ali bez
prava glasa osim u sluaju nerijeene situacije. Generalnom direktoru pomau u radu ukupno
etiri pomonika/zamjenika od kojih je jedan prvi zamjenik/pomonik generalnog direktora.
Izvrni odbor bira generalnog direktora, a od osnivanja Bretton Woodskih institucija je
uspostavljena praksa da je generalni direktor MMF-a iz Europe, a predsjednik Svjetske banke iz
SAD-a.
Upravljanje, kao i glasaka mo se u MMF-u (slino i u svim financijskim institucijama u
svijetu) zasniva na visini uplaenog i upisanog kapitala lanova institucije. U sluaju MMF-a, za
ukupan uplaeni i upisani kapital koristi se naziv Raun opih izvora sredstava (General
Resources Account - GRA), dok se pojedinani dio svake lanice naziva kvota. Kvote lanica
se izraavaju u SDR, a odreuju:
1) kreditni potencijal MMF-a,
2) glasaku mo lanice,
3) visinu kreditnog zaduenja lanice od MMF-a,
4) pripadajui dio ukupnog iznosa odobrene alokacije SDR.
Odreivanje agregatne kvote, kao i formule za odreivanje pojedinanih kvota lanicama, u
nadlenosti je Odbora guvernera MMF-a. Kvote se redovno preispituju svakih pet godina.
Detaljnije se moe pogledati na internet stranici MMF-a:
http://www.imf.org/external/about/govern.htm
http://www.imf.org/external/about/quotas.htm
Glasaka mo odraava udjel lanice njenu kvotu u agregatnoj kvoti MMF-a (ukupnom
kapitalu). Svaka lanica prilikom ulanjenja dobija 250 osnovnih glasova i po jedan glas na
svakih 100.000 SDR-a od iznosa vlastite kvote. Najvei dioniari su upravo one lanice koje
samostalno imenuju svoje izvrne direktore u Izvrni odbor MMF-a.