Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Elster - Matice I Vijci Za Drustvene Znanosti

    Uploaded by

    Ivana Špiranec
    58 views19 pages
    Ekonomija za društvene znanosti

    Original Title

    Elster - Matice i Vijci Za Drustvene Znanosti

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Ekonomija za društvene znanosti

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    58 views19 pages

    Elster - Matice I Vijci Za Drustvene Znanosti

    Uploaded by

    Ivana Špiranec
    Ekonomija za društvene znanosti

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 19
    Ud w drutvene nanoet «Mie « sabi ne bi prefvjeli.Jakima su takoder pozeljnli red i zakon od prirodnog stanja, ali im je svakako podelnijired i zakon koji ide rjima u prilog, nego red i zakon koji ide u pilog slabima. Ipak, bog toga to su jak, oni bi moglipretivjei uprirodnom stanju, Jaki rskiraju mane, Sto drugim rijeima znati da ima vise pre- govaratke moi, koja se moze iskoristii za nametanje njima najpozelnijeg ekvilbrja, O tome éu vise rediu XIV. poglavlj, ‘Katastrofalno je nasljede biolotkog pristupa drustvu (VIN poulavlje) pretpostavka da su deustva stabil, S tog staal, stake ‘odstupane od ekvilibrie pokreée sinice koje ju ponovno uspostay- jaa, sliéno kao So svako odstupanje od normalne Gjelesne tem- perature pokrede procese (znojenje ill dehavicu) koji je veacajy ‘atrag na normaly, Razmioirimo ciklus paukove mite iz ove per~ spektive, Neke neravnoteée se odsranjuu jednostavnom konver- encijom ka ravnotei. Ako proces ne Konverpia (kao na sl. X 2), stabilizirat ce se putem prilagodavanja ofekivanja, Ako ni oni ne daju ezutate, ravnote2a ce se postiipolitskom akcijom. Drus ‘va, medutim, nisu kao onganizmni, Nema raziogs vjerovati kako ‘ona fako sarieno osmiijena da u njma automsatski dotazi do poniitenja svakog odstupanja od ravnotee IL polalje DRUSTVENE NORME, Racionalno djeloanje - bilo ekonomski ili polititki motivirano - ‘bavi se ishodima. Racionalnost kade, "Ako Zeli8 posticiY, wii 1X." Djelovanje koje je w skladu s drustvenim normmama nije okre nto ishodima, Naljednostavnije drugtvene norme su tipa “U&ini A ii “Ne fini X",Slozenije norme imaju uvjetn oblik: "Ako ‘unis Y, onda udiniX," ili “Ako drug ne Y, onda twin X." Jos slozenija norma kaze, “Ako bi bilo dobro da svi ine X, onda wtini 2°. Da bi takve norme bile drufene, morajy im se priklanat i Osta ud te se moraju djelomice odr2avatiajihovim odolbrava- njem i neodobravanjem. Tipitno, aorme se takoder odZaaja i ‘osjefajima koji se pokreéu time Sto se norma prekrSi: nelagodom, krivnjom i sramom u prekrsitelja;Iutnjom i negodovanjem w pro matraéa, Norma -ugini X gesto je popragena normom vikeg reda - kazni one Koji krfe normu prvog reda, a kxzna moe ii od popri- jekih pogleda do drustvenog ostracizma ‘Ove farakterizacia drufvenih normi je kontroverzna, moda i ontrverznija od esta argumenata u ovo knjiz. Prigovore éu razmattati kasnije, ali najprije sam tebaju neki primjeri za ono $o imam na umu kad govorim o drustvenim normama, Ustedototit, Gu se na pitanje lute li druttvene norme nekoj vsoj svesi, adnos- no, jesu li one, w inyjesnom smislu Korisne za pojedinca ili 2a Ariz, i jgom vert Koj je manje oso, megan iit norte ‘era pal). 1 aktivnost koja bi svima Koristila kad bi se svi w nju uklusi svima mode biti gore nego da senitko nije ukjutio. U odredenim ‘okolnostima, kao dobar primjer moze poslufti i jednostrano azorutanje, Poenje Iudima govori da éine X, ako vesina ost judi ini X, ako ja budem imo korist od toga Sto oi gine X i ako ‘i ja mao Korii kad ne bi dinio X. To je norma proiv*Svereana” ‘Ali ona nije okrenuta ishodima, jer palate Covjeku da suraduje ‘ak iu slutajevima Kad bi svima bilo bolje da se on “Sverca” Nema suninje da ave norme slude vito ssi Cak jako neko} ‘odredenoj pili id prosivopteg interes, takvislutjev nisu dest UUzetou clini, norme proiv ~Svercanja” su neizmjerno korisn. CCivilizacia kakvu je mi pornajemo bez aj ne bi postojala. Ali ‘ime aismo reli da ju, zato 80 poStujute norme,djeljuseiljem a odede civilizaiju. Ponavijam, neinstrumentaine norme mogu ‘mati instrumentalno korisne posjedie. Neinstrumentalna norma ‘svete ima korisne posljedice po pojedinca koji se nje pridr?ava, ali samo ako tone tint nitko drugi. Norme suradnje imaju korisne posljeice 2a druge ude, barem u vein prilika.Pojedinost owe arguments ianesene su u sljedeéem poglavij, ‘Katkad se Ijudi pozivaju na nek drusiven: norm kako bi racionaliicali vias interes. Uzmimo da moja 2ena i ja pipre- :mamo veteru 2a osmer lj i da smo Eetvero vee pozval. Ras- pravjamo o tome bismo li pozval jedan par 2 posjedna da mjesta ‘rustanovimo da se ne slazemo, alli priliéuo neshvahvihexzloga ‘Meni se svida Zena ia para, a mojoj se 2eni ne svida to to mi se tna svda. Alte azloge ne Zelimo navesi, Umjesto toga, pozivamo se ne druitvene norme. Ja se pozivam na normy reciprositeta rijeSima, "Bud da smo mi vee bili poevani kod njih na veeera, sada je na red da pozavemo njih.” Moja se Zena poziva na drugs normiu: "Buduéi da smo veé pozvali va musiaree koji nemajy para, moramo pozvatiidvie ene, kako bismo ostvarilrayotedu.” U pregovorima oko placa gola pregovaratka moé (XIV. poglay- Ye) vrfedi mnogo. Medutim, pozivanje na prityacene drustvene rorme mote takoder biti, u odtedeno} mjeri, djeloworno. Kako bismo opravdali zahjev 2a povecanjem placa, radnici se mop porvati na dohodownu sposobnosttvetke, raziny plaéa u drugim od u deste enanest- aie i. rt tvrtkama ili zanimanjima, postorak rasta placa drugim:trtkama ii zanimanjima, te na apsotuni rast plaga u drugimstvrtkama il zanimanjima. Kad se te promjene usporeduju, radii mogu i2q- bratitakvu referentnn godin koja Ge najige i u prilog njhovimn zahijevima, Poslodavei korise signe argumente kako bi se odype radoikim zahijevima za poveéanjem plaéa. Argument i jedne i druge strane mogu se potkrjepit i normom pravednih pags, Posto norma o poitenojraspodjeliviskovajzmedu kapitalairada, Poslo- davei Ge se na ovw norm pozivai kad frmi de Tose, a radnici kad jj de dobro. Postoji norma jednake place za jednaki rad. Radnici é se na ovu normu pozivati kad zaraduju manje od radnika w slitnim twrtkama, ali ne kad zaradyju vie. Norme po kojima se mora paziti na ofuvanje satsa ili na ralike uw plaéama, takoder se mogu koristit u pregovaratke svrbe Neki€e rei da je to sve Sto norme jesu: sredstva manipulaije koja slude za stavlanje osobnih interesaw prikvadiva ambalafu Ai to.ne moze biti istina, Neke norme, kao Sto je norma osvete ‘ofito pretetu nad osobnim intresima. Opéentji argument protiv ininog shvaéanja notmi jest to da kad nth ne bi vjrovao w note, ne bi se imalo time manipulira, Sjajan primjer 2a 10 je opis ‘manipulacije normama medu Tkima, Colina Turnbulla, aveden w VI. poglaviju, Ako neki judi uspjeSno iskoristavaj norme za promicanj vast interesa, to je samo stoga Sto su drug spremni svojim vasttim interesima pretpostavitinorme Sto vi8e, Zak joni ‘ej se pozivaju na neku normo, obiémo u nju vjeruju, image to nijhovo pozivanje ne bi imalo coliku moé. Mos novi prizlz\ i nihove osje¢aine note kojom oni zaokupljju nasusvijest. Osidaje {Je moguée i odglumid, ali je ono prvo ipak uyjertivie ‘Tj koji bi normama manipalitaotakoder je ogranigen potrebomn a bude dosljedan, Cak i kad notma ne dopire do njegove svijet, ‘n mora postupati kao da je to take. Ako sam se jedanpot pozvao ‘a normu reciprociteta, ne mogu je jednostavno odbaciti kad se u <érugoj pili na nju pozove moja Bena. Poslodavae mode uspjesno speliratinaradaike da pode teretslabe poslovne godine. Cijena ju 67a to morat platitije to So ée w dobroj godin modda bit vitene name prisijn pili dobt. Svojim rani apetom, on se abvera0 na potivanje norme praviéne raspodjele viskova ‘Vijeme je da se suogimo s ofitim prigovorom na moje tura- enje nomi, a csobito s mojom tvednjom da ponasanje koje se akovod nocmama nije okrenutoishodima. Kad Iu postju norme, eto iaju na um odteden ishod: oni Zee ibjeti neodobravanje trugih [i Ponaianje koje se rukovod normama podrdan0 je prijetnjom drultvenih sankeija koje ine postivanje norm racio- Falaim., Uzmnimo da moram brat amedu toga da osvetim uyredu haneset svojojseste ii da nit ne poduzmem, Cijena osvete je to Mo bih {sim mogao postati metom protosvete. Cijena toga da the poduzmem nifta je w tome Sto bi me abel i priateljisigurno ‘papusili,ostvljajuéi me samome sebi, bez. zaitite pred nepria- telima, Analizom tratkovaikorsti mogu dod do toga da je osveta racionalan ibor, Protosveta je neizvjesna jer mate biti upravjena {prema nekom drugom élanu moje obiteli, Kana ii plemena ‘Nasuprot tome posljedice pasivnost sasvim su izyjesne ‘Kao odgovor na ovaj argument, prvo éemo primijett da, 73 utinkovitost aoemi, nsw presudne vanjske sankeije. Kad su norme Interaliirane one se poStuju Eak i kad bi nfihovo kréenje proslo ‘neprimijeeno i kad ne bi dovelo do sankeija. Sram il oekivanje ‘tama dovoljne su nutarnje sankcije, Nesu kopati nos ako pored ‘mene protazi vlak iz Kojeg.me Hud mogu vidjetiéak i ako sam figuran da s mi svi oni savréeni neznanci koji me nee pono Vidjet i koji mi nede nikako mo¢i nametnuti sankeije, Ne baeam SuneGe u parku, éak i kad w blzini nema nikoga tke bi me mogao primijeiti. Kad kazna ne bi bila nilta do eijena za zodin,nitko se pe bi samo kad ga uhvate, U postup internalizaije norm, cud 5 stavovi presudni, al kad se jednom taj postpak zai, norme fii; takoredi, stale na svoje noge, Nije dovolina ni td dt je poitivanje normi, éak i kad mas nitko ne vidi, racionalan nagin tStede na trskovima odlutivanja, Katkad Govjek 2na da krfenjem rorme mofe dob maoge, ane izgubitinita- to jest nStaosim Samopostoranja, To ne anal da sankeije, kad se norme jednom internliztaj, postaju swine. Budui da je Iudska pritoda tkva kKakva je, vanjske su sankeije Korisna protueza slabosti vole Wd u dusivene thant - aie / i 7 Moramo se takoder zaptati zat ual kadnjvaju druge 2bog ‘fenja norm. Sto oni imaju od tog? Jedan od odgovora moze it 1, to, ako ne pokadu svoje neodobravane prekraja, i sani pos.ati metom neodobravaniatesih osobs*Gdje posto noma da Se tin X, esto, kao Mo sam rekao, posto norma viteg range 72 kxinjavanje judi koj so propustii uBiniti X. A mote dak postojat i norma za kxénjvanje Iu koji propustekxznit one ude So nsw Ubi X. Sve dok je elena izrazavanja neodobravanja manja od iene irlagana neodobravanj zbog njegovanezsazavanja unafem J racionalnom interesu izrazii ga. Izatavanje neodobravanja _zapravo wijek ima svoju eijenu, kakvo god bilo ponatanje na koje ‘ono cilia. Ono u najmanju roku zahtijeva eneraiu i pazaju koa bi se mogla iskoristti u druge svrive. Covjek cijanu osobu mote ‘alt od sebe ili ju proweiati, preuzimajuti na sebe odredent tron ii rizk. $ droge strane, kad se uspinjemo lantanim nizos jelovana, koji je zapoteo ivornim peekriajem, eijens irlaganja eodobravanjunaglo pada na nal Ljudi se nese mrt na nekoge {hoe propustiokiznit onoga, koji je propustiokazit onoga dso, ki je propustio kazniti onoga trees koi je propustio Kazi potetno kréenje norme. Dakle,neke se sankcije moraju vst 2 rnekih drgih motiva, ane samo iz straha od kazne, U prethodnom sam odomku dokazivao dase ponekad, na samom post lanéanog niza detovanja nade nepokrenut pokretat. Ovdje sam dokazivao da ga svaki anae mora iat. aki ako posted nise dio neposredne motivacije normama ‘ostenog ponaanja, one ipak mogu uéi w objaénenje noni. Norme bi mogle postojali bog toga Ho su Korisne 2a pojedince il grupu koja ih poswje. Neke od norm koje sam spomenuo, dois su neupitn Korsne,prinjerce, notme suradnje. Korisnox dugi je ipa upina [Ne ini se kako pravila tikete, norme oblagenja i sliéno, imaju bilo kakve Korisne posljedice. Sasvim suprotn, kruti tjecaj th ‘jones ropa Nk te am tsa eyed seam peeing lon soe pane oes noncm pran asin saksana, week orm na natu svjst nk se da stara mnogo besmislenog jada, Ponsiad ye vrdi da one oblajyAorsnu fuskeijy porrdivana eles ionic pripadnst neko} érustvenc} grap Ova taj je pomalo nak na argument 0 kifnom plesu spomenat u X pogtaij. Teo g je cient soga Sw je pojam drutenog Fenitela dost skiak, Slabost ovog argumenta jeu tome dane jetnjavazatto sta pravla esto ako zamena. Kako bi se cz potvdia neti pripsdnost grup, jedan znak bi tebao bit dovolan tao Ko fe noteneablemsa i kate. Unjesto tog, esto allazimo a obije suviinog. Natin govorsjedne osobe Koloeane u Oxo alkuje se od andardnoga goornogenges ko mnogo vie no so bi blo potebno za prepoznaranje te oxobe a oxordsog ipl eda je od olgoroadasloPen0st praia ia doin fnkeiju ne dat “aeujudenima” usu, nl skoroje- vitima napied, Lako je opnata edan obik ponatana, ali je {eSko nau Hsuéa alee pravila medu kina su az ako Supine. Medatim, argument pada a injec aj vot radi ‘ase isto tako voden norma kaos 200t visi Rasa. Mein, dose mnoge sabe i sednje klseZle pred ko pripadich vile Kise, samo se ritki od ath pokataaju preésivid kao radaie.* ‘Sa saaita kore i aorme oxwte su dvojbene. Mote se edit da Gu drusvia vodenimsKodeksima Eas, biti manje wads jer fe sralko nati tako one mogu imal katastrofalne posed. Ali nije sigumo da Bo bila dobre star. Kad bi se 2a svi zloin dogudvalasmrna Kazaa, verjato bi Kaznena gla goto 1 Porpunost nest, al ejona strana tkvoga erorsighog retima bits bi nedopustivs Aw dasvima koja potivaju na kro} ost i nak je previe sltajeva asl sat Norme koje repli uogu nova ednako 0 ko dojbene [Nemislim da norma prov kaporana mjesta ured 2 Knot ima korsne pose, prema bh, naravno, moga nat. Stai * Sigua nga era pts, Nome ce oe ane {Hatt egy Mn meres ae as ee ‘eal Cano el apt soft Ka op RO! Bo oi a ‘ic adc ne sae ap pene oe od udutvene rnanot «Mati i cekonomist koji neito veijedi mogao bi, 24 pet minuta,ispritat priguo lokim stvarima koje bi se mogle dogodti kad ova norma ne ‘bi postojla, Ai iprigati priv nije isto 8 i pratt argumente, U tom smislu ini se da Vise obeGava norma Koja nas sprjetaa w davanja, odnosno pribvacanju ponude da 2 novac kosimo tude travnjake. Ako mi jako treba novac, mogu doci u iskusenje da ‘ovakvu ponudu privat ili daa nju zamolim, ispravno rabungjui, ako tj jedan posaonifta nese promijnit. Ali neintengirana pos. Jjedica veg broja novtanih posloa izmedu susjeda moglabi nat ubitak spontanog ponatanjau vidu medusobnog pomaganja, 80 je jedna od glavnihkorisHvota w zajednici. Sprietavajuézakjut. ‘vanjetakvih poslova, ov norma radi na oGuvanju zajednice Ita ta norma, medutim, moe takoderimatli jedan ozloglaseniji aspekt [sina je da se, ponudin li swom susjedu novac da mi pokosi ‘aavnjak,razmeGem svojim bogatstvom na natin koji unos razdor w zajednicu. Ali norma protiv razmetanja bogatstvom moze bit samo poseban slugajjedne norm viteg reda: Ne uri pred rado! "Ne misl da si boj od nas, a iznad svega, ne ponataj se na nagin ji bi nas naveo da pomislimo da si boli od nas.” Ova norma, koja previadava u maogim malim zajednicama, moze imati velo loge posljedice. Ona moze obeshrabrittaleaticane da isplje voje talente ili moze davesti do toga da ih se proglasivjesticama ako se Jak ajima korse V avoj se perspeltivi mote sagledati i norma protv prebagaja radnog inka koja postoji kod vesine radnihsajesta. Uobitajeno objainjenje 2a ovu normu je da prebaéaj radnog utinka navodi poslodavce da podigau utvrdene olicine rad, ako da su na kraj svi radnicina gubitku. Problem ovog obrazozenja jew tome Sto ‘poslodavei ispadaju prilign iacionan jer bi bilo u njihovuinteresu da razbiu sah kod radnika i obvezu se na uevedenu koliginy rad Alternativo obraziozenje bi se moglo nai u okvirima druitvenih normi, Konformizma i zavisti. Ukupni ujecaj norme “ne eri pred rudo" vjerojno nije dobar, fako ponekad moze imatikorisne pos Ijedice. Dok sit zajednicu, guti napredak ‘Uzmsimo da smo ustanovili da zahvaljujué nekoj norm sv lie prolazimo nego bez nje, Jo8 uvijek treba napraviti veiki korak do ~zakljudka da ta norma postoji zbug toga Sto svi, zahvaljuju nj) prolazebolje, Ukoliko poblite ne odredimo mehanizam kojim ne- intendirane posliedice od ponafanja rukovodenog normama, ‘odravaja nek norma, ovo e salt porpuno nedokazana fda. Prirodni odabir motda objefnjava norme soradne, iako nam ne jpomate u razumijevanju zato se one takorazlikoju od drustva do ‘rustva i zat se java wtakoraziitim obicima: kao altuizam, ‘dubnost, postenje. Medutim, ne vidim nikakve izgledne kandidate ‘za mjesto mehanizma putem kojega bi norme na snazi dr2ale nijihove Korine posljedice, NaZalos,niti ne mogu predlozti neko drugo objanjenje normi. Norme, po mom miSljenju, proiziaze iz psiholoakih sklonosti © Kojima malo znamo, Iako bi mogac Ispriat edn do dvie prige o tome na koji su natin norme mogle rastt,”nemam nita reo nad na koji su one doista i nastale * Ka Ho je mapomeno © Vn posted, xs bl moga Wit omens kod ‘riod ae Nea gonna hj servo orm sh su pnea| Sree, To mola unos jeu pie. Dep eva pia kale {ijetonaeminan mga bi enka seatesjopstani as prea k Jelasue ona sen ratty, Moda et tak eeaed dio soe ‘ge Eola so oj 9 moa he IL poglaije KOLEKTIVNO DJELOVANJE Garrison Keillor w svojojknjzi Lake Wobegon Days opisuje Dan zastave usvom mitskom gradu. Herman, organizator parade, kupio {erp plavh, rvenih i bijetih kapai podjetio ih gradanima kako ‘bi ov} mogli marticati kroz ulice kao Ziva zatava, a on je staja0 na krovu Sreditnje zgrade kako bi to slikao. Neposredno nakon ‘a, fjudi su rado na to pristajal, ali su se kasnije poli neckati: Jedan od rasoganezadovoisnva bila je injeica dant (od ni) ie ‘mogao vied Zastav hoje bl do; ska w nowinama bila je emo ‘ila. Jen oj su mogl viet pravu Zastams Bi su Herman, larson, (nek egal kat su Bil prenist da bi doje bl poteb. {judi see dob pri pope se na krov isan bit sjedocima spelt. “Kako tet ii gore kad bist eb bit dole?” rtao je Herman *Odete gore gledai, necete ima sto Wdjt. Nye vam dovoino sto ate da dates) doprings?™ edo, na Dan zastave 1949, samo So fe Herman rekao,“Ostaite tao!" jedan je od Crenthlleso ig rede - prouroje tri kata tepencana do rove, nagnuo se pro rai priustio sda pote. ak sprazninom hojajeostaa a njega, posted je bio velicaniven Ziv casa spunjavaa fe licu isp nega, Sarena Zasaa! Crent ‘sek sail! Mie mogaoodvojit oct on. “Tl doje! Teta sia!” pov je Herman na nega. Kako zlee?”,dovkivo su ‘nv Gu odocdo, “Neverjatol Nemogu o ops", eka je ‘ako je onda svatko mora pogledat. Herman je rekao “Ne, al su Iu glare jeduoglasno oul. Jedan po jedan, suaionici ve astave peal su se na ravi vi jf se. Bla je ita Cesna. he su avira suze nao, navodia je ona na razmisianje 0 vei ‘ove zm met jecera Wobegon uve tome. Cojek bi najradije tajao tno gore too posed plan se pogledon, Ito, non {toe proto sa renena, a sin jeeetrdeset od pet stotna Lad bilo ha ve, drugl su postal se nes, “Poturite! Ne zarvjte set Vise viel Ste de date prt drugi!™ Herman je stao Sue gore x grapana po eet, pazatin dest, alinakon da sa, Zia Je castavapostalaSedeéom zstavo,azatinse poeta espa ers ‘dioica u je vidje poceli resis kako Bi trebalo rent uci na vecer, So je rzhjesnlo ome ka nis. “Jot dese mina silo je Herman, al deset minut fe postlo dvadese, pastries, | (asa sepomalo israda, a Zastava ja jeostla ona zatyen ble Je pope Zstaveierefetanetpovekom poison. Gone 1950, Keutovisuprece pretax Dana aseve. Hernan je do ates kepan. Otada, Knutvisuuspjelf est net debi asta, a je pak w vein’ godin dolcilo malo Yu. Porebno je naman ei stnine dase stort debra Zastvo. U kin gina ‘Knuts namennul prio “negledanja”, drug su gina orgniziral Ih, Jee godine elsperimentirals elk zrclom je su dja Artal preko aba hrova, ai kad bi ual gloves pogledal gore, Zastava bi, narano, nesta ‘Stanovnei jezera Wobegon svotavaju se s problemom zajed: nigkog djelovanja, mada je on donekle neabigan. Svatko dolazi w iskusenje da se popne na kroy, i u kasnijem eksperiments, da tleda w 2realo. Ali ako svi to Bine, Zastava se raspada i vise se Katte dolore ‘ema Sto vile," Kako bi rie problem, oni pribjegavajuklasié- rim tehnikamna koordinacije: nametauti pravilo “negledanja”, ii haizmjence, organizirattftciju. Prva tehnika nije posebno zado- woljvajuea jer nema mnogo smisla forminad Zastavu koju niko tne mode vidjeti,? Druge tenike osiguravaju da Zastau vidi samo fgranigen broj [vd koji ipak nije coliko velika da se ne bi imalo ‘So viet. Ove tehnike, medutim, zatijevaju centraliirana koor- nu hale" mai oles i arin aa, “Bea sve joa Se eat fy, 0 pst sie «Bnd enn porns + probleme klkivog doa. vod u drttvene zanost- Ate Fv ae ‘za sve tvrtke w neko) industri, ii za sve Slaniee OPEC-2, pri avai se proizvodne vote ili kartelne cine negoli se pons konkurentski, mada svaka pojedinatno ima potica) da se izdvoi, Za sve koji pauju ma posao bole je kad svi oni idu utobusom nego aad svi idv autor, ali a svakog pojedinaéno uvijek je bole ii vom, Bolje e 2a svakog kad nitko e baca otpatke u park, ali za pojedinca ne postoji potia) koji bi ga u come sprijetio. Boje je 2a sve evrtke da sve one ulazu u istrazivane i razv0}, ali ukoltko ne postoji patentni susty, za svaku trtku mode biti bole posudivat ‘od drugih. Glasovanje, tofno pijviivanjeprihods,lobiranje prov ‘zatvaranja mjesne tkole, porpora javnim radio:postajama i prists- pane revolucionarnom pokrety side isti model. 'Na slci XIIE.1 prikizan je najjednostavaiji slutaj Zatvoreni- ove dileme sa vile osoba. Ove se ud koji rade ono to je naj bolje 2a sve, ako svi to rade, nazivaju suradnicima, dok se otal nazivaju nesuradnicima, Dvijedebele exe pokuju Kako se nnove Kort orien hort Bro} suradnika sia 21 ‘éekivane korstimijenjaju s brojem suradnika.* Cinjeniea da je ‘pesuradna individual racionalna, u smislasebignkorist, vid {Sepo tome So je ert koja pokazuje nagradu za nesuradnike salno janad one druge. Da je bale 2a sve ako svi suradyju nego ako to ‘itko ne Eni, pokazano je time So je B iznad 0. Kao ie Zatvorei ovo) dilemi s dvije osobe, jednostrani nesuradnik ii “Svereet” ja nave koristC, dk je njgorishod rezerviran za jednostranog, sutadnika, Ako postojt najmane D suradnika, oni €e proci bole rego ako nitko ne suraduj, Tanks era pokazuje kako se prosjeéna Krist za sve élanove grupe i suradnike i nesuradnike, mijenia s brojem suradnika, Po definiciji, ona mora potetiu 01 zavesit w B. Udaljenost iameda dvju Krivulja predstavja tofak suradnje (po suradniku), Na sick se teoSak ne mijena sbrojem suradnika, al se ondje radio donekle netipiénom slutaju, Tota suradnje "moze porastis poveéaajem broja judi koji suraduju. Kako sve vise {judi sugjeluje u divanju tlefonske podrske osnivanju javnog raja, takotelefonske lini posta zagusenije i woSi se vibe vremena u ekanju veze, Trofak se tkoder move i smanjivati: S10 se vike Ijud ulgjutuje e revolucionarni poktt, viadine se snage moraju razvitako da njihoviredovi sabe. ‘Ova dva slugaja prikazana su na sl, XIIL2, na dijageamima (A) odaosno (B), U slucaju (A), totak suradnje poveéava se toliko brz9, da tose vise judi prideweuje troskovi preaze ne samo kori ‘zasiradaike vei ukupmu svotu Kors zz sve. To se vidi iz injenice 4a rivulaprosjeéne Kors dosti svoju najviu tofku kad surat ‘omprilike polovca pojedinaca. U slutaju (B), coSak suradnje je ‘lo visok kad postoji smo nekoliko suradnika. Prvi suradnici -zapeavo pogorsavaj situaciy Slike XIL1& XHI.2 atipine su po tome Sto su koristi suradnje prikazane kao konstanine, Staki dodatni suradnk dodaje ist iznos * fj di aia oda suai ise draping poaat "alo iin epldive roe bi ers da eons pst sped Kid se vite ite ue abuso ma poss uso us ve Wain fvtomotn, gua sno op tose iene. Kad se ewe | vile ih rie tap sone mater prea St, ane da Co ‘pj etn re ove Ota aj su povena ako mis o karina kao ogektann Knstia. “ © ‘ita x02 ‘ukupaom blagostanju sib, U svarnosi, tipiéna je stualja da prvi i zadajisuradnik doprinose malo, dok su oni u sreinidjlotvoralji* [Nekolicina revolucionarane ni mnogo dobrog, ali kad se pridruie ‘goov0 svi, onda nije asobito vazno hace li se pridruiti js i neko licina oni Koji to nisu uBinl ranije, Katad je vazna suglasnost svi, Jedna twtka koja prod ispod cijene karla, ako ima dovolino proizvodnih kapaciteta, mode poremetiti «2ise. Medutim, mali bro} “Svercera” obitno nese poniSti korist od Karel, Slika XIIL3 prikazuje taj sluta pod pretpostavkom da su trotkovi suradnje konstantni, Promatramo obje pojave oslikane jagramima (A) 1 (B) nas, X12. U odinosu na prosjecms korist, suradnicilijevo od m fine vide ete nego korist, kao i ont desno od zn. Medutim, ovakvo izraZavanje, ponesto zavarava, Kad kavemo “asap, sea" zadi* mouse ecostra eer ad prin ole sad! eo pi strane relonrang pre). Ako sak Seria eos i snultae nore srdee io kod gsr). U om otcjt sj, lial raj spore Ci situa Reda poui Dna rl al pola sti je Ie aj ait rena ‘inci ae vi gla too ata ao act anores od atin gla. abt eee sia x12 dda suradnii Ene vibe Sere nego korsti to je stoga Sto Seta koju ranose seb, snoseéi troskowe suradnje, prelazi korst koju ine svima dragima (i sebi samima). Oni zapravo ne nanose Stu drugim judi, Slka XII. lustia slugajeve u kojima postupeisuradnje Jesu objetivno Sten U slugaju (A), jednostraniakt suradaje Sete svima. Kao Sto je spomenutou VI. poglavj, jednosrano rxzonuzanjeistrira ovakva rmoguénos.Individualni aki pobune mogu vlastima pruditizgovor 2a masta) ne samo na pobunjnike, wet i na pasivne promatrate shaju (8), ni koji poénuzadaji suradivatdjelomigno poistvajy ‘ono Ho su ohavili ajihovi prethodnici, U VI. poglalje duo sam Drimjer pospremanja nakon zabave, Ii wemimo da vrijeme rata svi mastoje biti u vojst,uslijed dega nema tko obavlatiostaledje- latnosti neophodne za vodenje rata. U slutaju (C), za sve je gore ko svi sudjeluju nego ako ne sudjeluje nto. Lako mozemo 72- rust kako nakon neke zabave ostaje mnogo smeéa na tavajaku i svi Eure da ga pokupe pei demu iggazetravnak, Ik to nije atvo- renikova dilema s vile osoba, ipak se radio problems kolektivnog Ajelovanja kako je ove definiran, od u drutvene znanost Matic / wt © Sita 014 Problemi kolektivnog djelovana jaljju se zato Sto Je te&ko navest jude da suradyju za svoju zajednicku dobrobit."Rijesii” problem znati postiéi uzajamno korisnu suradnju. Kada op suradaja nije podelna,’takvim se rjebenjem mora odredittko 6 suradivat, a tho neée, RjeSenja mogu biti centralizirana ili decen- tralizirna, ovisno o tome zahljevaju It zvanjski nametnua sila 1 Poticje. Decentalzirana rjefenja su temeljnija od centalzia- ti, jr je i osigurati poStivane cenralneinstiucie opet problem kolektivnog djelovanja (XV. poglavlje). Kad je, medutim, opéa suradaja nepotelna, tetko je decentaliiranim rjedenjem odtedit ‘ko mora suradivai a tho ne. U taki slaajevima, decentalizieani ‘nehaniami su stanju donijeti ii previ ili premalo suradje. Cen- tralizirano retenje, kao iu Jezeru Wobegon, moze biti neophadno. Tonas upucuje na dvostupaaisk proces: decentalizirano Kolektivno elovanje w kojemu svi suradyju osniva centalizrana ustanovu °K a grams (A) XIUL2, ol XIULS. sa igen na XL 8 katktino deban ‘Koja ima moé nametanja selektivne partcipaije. Odnos izmedu ‘rajkova i sindikata dobar je primjer. Prije no So je postjalo ‘organizirano radnisvo, bilo je nemoguce naloiti samo nekima da ida w taj bilo je i vi il ito. Do decentraixiranih rjelenja mote doci 2bog najazltiijin ‘osobnih motvaeja:vastiog inerese,altruizma, druivene norme ili neke kombinaije navednog. Posoje dvje pogreske koje se moraja inbjei kad se pokussvaobjasnit Kooperativno ponaSane. Najerobija ‘ogres je vjerovatiu jednu povlastenu motivaij, kao Sto je npr. ‘osobni interes, koji objatnjava sve primjere suradnje, Nest je sup- tina pogreSka vjerovanje da svaki primjer suradaje ima svoja rmotivaciju kojom se mode protumatiiucielosti. U stvarnost, do sutadnje dolazikada i stoga Sto raalitite motivacije poskrepjuju edna drugu, Problem kolektivnog djelovanjadijelom je definran time sto 2a pojedines, koji slijedi samo svoj osobni interes, suradnja nije racionalna, Stoga se mote nit da osobni interes nije motivaija ‘Koja ima navigeizgleda da dovede do suradne. 110 je doistatako ujednokeatnom problemu kolektivnog djelovanja.Ipak, kad se ist Ij uviekispotetka suogaajus problemima koletivnog djelva- nj, suradnja mode bit wnjthovu vlasttom interes ii zato io se nada uzvra¢anju il ato Sto se nadaju osvt ili zbog obojéea. U rmedudjelovanjima koja se ponsvlaju, svaka osoba mora odabrat ‘mehanizam za odgovor koji 6 jo} res Sto weit bilo kojem da- nom medudjelovanju isn o tome St su ona iostall uni u svoj prethodnim medudjelovanjima, Posebno jednostavna funkeija za ‘odgovor je “milo za drago". Ona nalaze suradaju u prvom krugu, ‘zat, suradnju w svakor narednom krugu uvjetue suradnjom svi ostalibu prethodnom krugu. Ako svi prihvate ovo nate, svi Ge suradivai svakoj interakciji, Pod odredenim uyjetima, univer zalno pribvaéanje naéela “milo za drago” predstvija ekvilibij ‘Ako ga drugi pribvate, najbole So netko moe utinit je da gai ‘sam privat. Ako svi pribvatena8elo “nikad ne surady", akoder se postiteravnote2a, ali ona je nifeg reda Uyjti pod kojima ée Indi suradivat iz vlasitog interes prilgno su strogi. Pojedinei ne smu biti previe kratkovidni. Kako bi i vod u driven aanoet «Alte i. pokretalo net fo 6e im biti uzvraCeno tek u buduénosti ima do bbuduénost mora biti stalo. Ako im je stalo, osobni interes shvagen

    You might also like