SIROMATVO I SOCJALNA POMO

prof.dr.sc. Zdenko Babi

asis. mag. Marija ili

Tematske jedinice

1. Koncepti, teorije i funkcije siromatva

2. Mjerenje siromatva: linije i ekvivalentne ljestvice

3. Siromatvo i ekonomske nejednakosti

4. Beskunitvo

Ispitna literatura
Obvezna

uur, Z. (2001.) Siromatvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Zagreb: Pravni fakultet, str. 31130.

uur, Z. (2005.) Socijalna pomo, u: V. Puljiz, G. Beovan, Z. uur, S. Zrinak Socijalna

politika. Zagreb: Pravni fakultet, str. 271-315.

Stropnik, N. (2001.) Minimalni dohodak i novana socijalna pomo u dravama Europske unije,
Revija za socijalnu politiku 1: 35-52. (www.rsp.hr)

Bejakovi, P. (2000.) Borba protiv siromatva u SAD, Revija za socijalnu politiku 2: 147-162.

Babi Z. (2008) Uloga socijalne pomoi u politici prema siromatvu u Hrvatskoj. Privredna
kretanja i ekonomska politika 116, 52-81 (www.hrcak.hr)

Drui Ljubotina, O. (2012.) Beskunitvo: pogled iz razliitih perspektiva. Zagreb: Gradski

ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom

Preporuena:

Gough, I., Bradshaw, J., Ditch, J., Eardley, T., Whiteford, P. (1997.) Social Assistance in OECD
Countries, Journal of European Social Policy 1: 17-43.

uur, Z. (2008.) Socijalna pomo i socijalna skrb. U: V. Puljiz, G. Beovan, T. Matkovi, Z.

uur, S. Zrinak Socijalna politika Hrvatske. Zagreb: Pravni fakultet, str. 219-277.

1. KONCEPTI TEORIJE I FUNKCIJE

SIROMATVA

Kljuna pitanja vezan za siromatvo

to je siromatvo?

Kako ga je mogue mjeriti?

Tko su siromani i koliko ih ima?

to su uzroci i koje su posljedice siromatva?

Kakav je odnos izmeu siromatva i ekonomske nejednakosti?

Kako ublaiti ili eliminirati siromatvo

Siromatvo u svijetu
Oko 900 milijuna ljudi u svijetu ivi s manje od 1$ dnevno
Polovina svjetskog stanovnitva ivi s manje od 2$ dnevno
Barem 80% ovjeanstva ivi s manje od 10$ dnevno
- 0,13% svjetskog stanovnitva kontrolira 25% ukupnog svjetskog
bogatstva, a 20% najbogatijih troi 76,6% svih dobara
- 40% najsiromanijih u svijetu dobiva svega 5% svjetskog dohotka, a
20% najbogatijih dobiva svjetskog dohotka
25.000 djece umire dnevno zbog siromatva
- 27-28% sve djece u zemljama u razvoju je pothranjeno
- U Ciljevima milenijskog razvoja predvia se prepolovljavanje
ekstremnog siromatva u svijetu. do 2015

Siromatvo u svijetu

Velike razlike izmeu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju

Velike regionalne razlike u distribuciji siromatva na svjetskoj i

nacionalnoj razini

Razvijene zemlje: moderne forme siromatva

siromatvo sluaja,

otoci siromatva,

novo siromatvo

STARO I NOVO SIROMATVO

50- ih, drutvo obilja ili postindustrijsko drutvo

60-ih, ponovno otkrie siromatva

Siromatvo sluaja
Otoci siromatva (insularno siromatvo)

70-ih, negativan stav prema siromanima; naftna kriza

80-ih i 90-ih, siromatvo zahvaa puno vei broj ljudi, zahvaa potpuno
nove kategorije
- Pozitivniji stav prema siromanima

STARO SIROMATVO na poetku stoljea siromani su

generacijama ivjeli siromano, ivei tako u potpuno razliitoj
kulturi od one srednje klase, dok su 50-ih i 60-ih te razlike znatno
manje zbog masovnih medija i masovnog obrazovanja.
- Razliitost vrijednosti i razliitost supkultura

Procesi povezani sa pojavom novog siromatva

- sve vie ljudi ovisi o socijalnoj pomoi
- nezaposlenost i nesigurno zaposlenje
- financijska nesigurnost i zaduenost
- ranjivi tipovi obitelji i beskunitvo

NOVO SIROMATVO- oznaava situacije u kojima obitelji nisu u

stanju odrati dosadanju razinu ivotnog standarda, odnosno kada
prelaze iz relativno sigurnog ivota u neizvjesnost, s kojom se
dosada nisu susretale.

POJAM SIROMATVA

Siromatvo je teko definirati

5 skupina faktora siromatva usko vezanih za njega (P. Spicker):

1. ozbiljan nedostatak fizike udobnosti
2. izraeni zdravstveni problemi
3. nedostatak sigurnosti
4. nedostatak socijalnih vrijednosti
5. nedostatak vrijednosti prihvaanja

KONCEPT SIROMATVA

APSOLUTNO SIROMATVO (siromatvo na

rubu opstanka)

- nemogunost zadovoljenja osnovnih potreba nunih za odravanje

fiziolokog zdravlja (imati manje od objektivno definiranog minimuma)
minimalne ljudske potrebe temeljne kulturne potrebe
- primarno siromatvo nemaju dovoljno da zadovolje minimalne potrebe
sekundarno siromatvo imaju dovoljno, ali im njihovi obrasci ponaanja
ne dozvoljavaju.
siromatvo = izgladnjivanje

to

RELATIVNO SIROMATVO (siromatvo uslijed nejednakosti)

- nemogunost zadovoljenja potreba ili sudjelovanja u aktivnostima

koje
ine dio prihvatljivog (pristojnog) ivotnog standarda u dotinom
drutvu
(imati manje od drugih u drutvu)
- siromatvo je relativno u vremenu i prostoru.
- polazi se od ope razine blagostanja u nekoj zajednici.
- ovisi o socijalnim i ekonomskim uvjetima.

Apsolutno siromatvo desna struja rezidualni model

Relativno siromatvo lijeva struja institucionalni model

Prema relativnom konceptu puno vie siromanih i broj se moe smanjiti

samo smanjenjem dohodovnih nejednakosti

Apsolutno siromatvo polako nestaje poveanjem ekonomskog rasta

TEORIJE SIROMATVA

Dvije grupe teorija siromatva:

Individualistiki pristup (zasluni i nezasluni siromasi)
Strukturalni pristup

1. teorija kulture (subkulture)

2. teorija zaaranog kruga (deprivacijskog kruga) O. Lewis

3. teorija situacijske prisile E. Liebow

Obiljeja kulture siromatva

Individualna razina

Obiteljska razina

Socijalna razina

marginaliziranost
bespomonost
fatalizam
orijentacija prema
sadanjosti
manjak kontrole
impulsa
slaba egostruktura
uvjerenost u
muku superiornost
tolerantnost prema
psihopatologijama
svih vrsta

slobodne veze i
divlji brakovi
rani ulazak u
seksualne odnose
nema djetinjstva
kao specifinog
zatienog razdoblja
nedostatak
privatnosti
matrifokalna obitelj
visoke stope
razvoda
naputanje obitelji
od strane mukarca

nepripadanje i
nesudjelovanje u
drutvenim institucijama
(privredne organizacije,
sindikati, politike partije i
sl.)
slabo koritenje
drutvenih usluga
(zdravstvenih, kulturnih,
obrazovnih, bankovnih
itd.)
socijalna dezorganizacija
i kronina nestabilnost

FUNKCIJE SIROMATVA

jami obavljanje prljavih poslova uz nisku naknadu

stvara posao za odreena zanimanja
uvruju legitimnost matinih normi

priskrbljuju prihode nekompetentnim profesionalcima

Siromani potpomau uzlaznu mobilnost nesiromanih

Kupuju dobra koja nitko drugi nee

SOCIJALNA ISKLJUENOST
iri pojam od pojma siromatva.

Siromatvo - odnosi se na oskudicu materijalnih ili novanih sredstava. Smatra se da ljudi

ive u siromatvu ukoliko njihovi prihodi i resursi nisu dostatni za ivotni standard koji se
u drutvu u kojem ive smatra prihvatljivim.

Siromatvo moe biti:

Apsolutno siromatvo ( uglavnom se odnosi na osnovne potrebe)
Relativno siromatvo ( sagledava i socijalne potrebe)
Subjektivno siromatvo (osobni stav, da li se smatramo siromanima )

Socijalna iskljuenost

Socijalna iskljuenost: viedimenzionalni pojam,

povezuje materijalne i nematerijalne aspekte
ivotnog standarda.
Europska komisija: Iskljuenost je proces koji gura
odreene pojedince na margine drutva i sprjeava
da u potpunosti sudjeluju u drutvu zbog osobnog
siromatva, nedostatka osnovnih kompetencija, ansi
za cjeloivotno uenje ili zbog diskriminacije.

Socijalna iskljuenost (II)

Socijalna iskljuenost se najee poima
kao zaarani krug koji ima tri sastavnice:
siromatvo,
nezaposlenost,
i socijalnu izolaciju.

Socijalne iskljuenost se terminoloki pojavila u

hrvatskim publikacijama sredinom devedesetih godina
prolog stoljea i od tada polako ulazi u znanstveni i
politiki govor, pod utjecajem dokumenata i projekata
Vijea Europe i Europske Unije.

Zaarani krug socijalne iskljuenosti

Socijalna
izolacija

Siromatvo

Nezaposlenost
Napomena: Strelice s punim linijama ukazuju na vru prirodu veze, dok strelice s
isprekidanim linijama oznaavaju slabije i varijabilne veze.

2) SIROMATVO I
EKONOMSKE
NEJEDNAKOSTI

SIROMATVO I NEJEDNAKOSTI

to su ekonomske nejednakosti i kako ih mjeriti?

Kakav je odnos izmeu nejednakosti i siromatva?

Koje su strategije smanjivanja siromatva?

EKONOMSKA NEJEDNAKOST - podrazumijevamo nejednaku raspodjelu

bogatstva ili dohotka izmeu pojedinaca ili skupina u nekom drutvu

BOGATSTVO - materijalna dobra, financijska imovina i prava to ih

posjeduju pojedinci ili obitelji (kue i zemljita, uteevine, bankovni
depoziti, dionice, obveznice, vrijednosni papiri, poslovna poduzea i sl.)

DOHODAK - svi prihodi od rada ili imovine (plae, kamate, najamnine,

dividende) te socijalni transferi (mirovine, djeji doplatci, porodne
naknade itd.) ostvareni u tijeku odreenog razdoblja (obino jedne
godine)

Udio nacionalnog bogatstva kojeg posjeduje 1%

najbogatijih

Udio svjetskog dohotka kojeg posjeduje 5%

najbogatijih i 20% najsiromanijih

Omjer dohotka 20% najbogatijih i 20%

najsiromanijih

GINIJEV KOEFICIJENT najee koritena mjera nejednakosti. Moe poprimiti vrijednosti od 0 do

1.

0 = apsolutna (savrena) jednakost u drutvu

1 = jedna osoba ili obitelj posjeduje ukupni dohodak nekog drutva, a svi
ostali nemaju nikakav dohodak

Vrijednosti Ginijeva koeficijenta

Ginijevi koeficijenti

 Odravanju dohodovne nejednakosti doprinosi niz ekonomskih i

neekonomskih faktora.
Porezi
Sindikalna organiziranost,
Sektorska struktura ekonomije
Veliina javnog sektora
Demografska struktura
Nezaposlenost
Participacija ena u radnoj snazi

Nejednakosti i apsolutno siromatva u svijetu

Nejednakosti i stope relativnog siromatva (1990-e)

Odnos izmeu siromatva i

nejednakosti

Apsolutno siromatvo neproizlazi iz siromatva.

Relativno siromatvo je mogue pojmiti kao odreeni aspekt siromatva

koji proizlazi iz nejednakosti.

to su vee nejednakosti u drutvu, vee je relativno siromatvo.

Nejednakost je apstraktni statistiki koncept, dok siromatvo ima

konkretni sadraj.

Strategije redukcije nejednakosti i

siromatva
Ekonomski rast
Redistribucija (porezi, transferi)

Nejednakosti i ekonomska uinkovitost

Utjecaj socijalnih transfera i direktnih poreza na razinu

siromatva u 1990-tim godinama
Zemlja
SAD
Njemaka
Izrael
Australija
Kanada
Velika Britanija
Italija
Francuska
Nizozemska
Norveka
Belgija
vedska

Postotak smanjenja siromatva zbog socijalnih

transfera i direktnih poreza
26.2
46.5
48.0
49.2
53.6
53.8
58.4
60.1
70.8
80.1
84.0
84.6

3) MJERNJE SIROMATVA:
LINIJE SIROMATVA I
EKVIVALENTNE LJESTVICE

Mjerenje siromatva
1. Objektivna i subjektivna mjerila
Objektivna mjerila dostupnost odreenih proizvoda, usluga i openito
materijalnih sredstava
- Nastoji identificirati materijalnu deprivaciju
Subjektivna mjerila sami pojedinci najbolje mogu ocijeniti svoj poloaj.
Bazira se na stajalitima onih osoba ije blagostanje elimo ustanoviti.

2. Direktno i indirektno mjerenje siromatva

Indirektno mjerenje bitno je da ljudi imaju nune ekonomske

resurse.
- Pretpostavlja da e odreena razina prihoda, koja odgovara
vaeoj liniji siromatva pruiti ljudima mogunost potronje
minimuma hrane, stanovanja, odjee itd.
Temelji se na apsolutnom i jednodimenzionalnom
konceptu siromatva.
Direktno mjerenje polazite trenutani ivotni standard.
Prevoenje ekonomskih resursa u elemente ivotnog
standarda.
temelji se na relativnom i viedimenzionalnom
konceptu siromatva.

LINIJE SIROMATVA

Linija siromatva razina dohotka ispod koje ljude smatramo siromanima,

odnosno iznad koje ih nesmatramo siromarnima.

Nedostak je grubo svrstavanje u siromane i nesiromane i definiiranje na

razliitim rezinama dohotka.

financijski nesigurni

blago siromani

vrlo siromani

iskljuene

Funkcija linija siromatva:

1. identifikacija siromanih

2. praenje dinamike siromatva

3. utvrivanje profila siromatva

Linije siromatva dobivene budetskom metodom temelje se na

koarici dobara i trokovima prehrane.

Statistiki relativne linije siromatva povezane su sa prosjenim

ivotnim standardom i definiraju se u odnosu na neke makroekonomske ili
statistike indikatore,prosjek ili medijan dohotka kuanstva.

Subjektivne linije siromatva

Pravno politike linija siromatva ( slubene linije ili dravni

standardi siromatva) kao linija siromatva uzima se minimalni
dohodak(socijalni minimum) kojeg propisuje odreeno vladino tijelo.

Linije siromatva utemeljene na standardima ili indeksima

deprivacije nastoje mjeriti siromatvo preko neposjedovanja jednog broja
dobara, nesudjelovanja u odreenim aktivnostima drutva te preko
nekoritenja odreenog broja usluga.

Struktura potreba potroake

koarice
UKLJUENE POTREBE
PREHRANA
HIGIJENA
ODIJEVANJE
STANOVANJE
PRIJEVOZ
KULTURA
POTREBE KOJE NISU UKLJUENE
OBRAZOVANJE
ZDRAVSTVENE POTREBE
REKREACIJA I DOKOLICA

PREHRANA
PROIZVODI OD ITARICA
Kruh polubijeli
Penino brano
Tjestenina
Ria
POVRE I PRERAEVINE
Krumpir
Zelena salata
Grah
Luk
Mrkva
pinat
Rajica
Paprika
Kiseli kupus
Konzervirani graak
VOE I PRERAEVINE
Jabuke
Kruke
Narana
Pekmez

MESO, RIBA I PRERAEVINE

Svinjetina s kostima
Piletina
Junetina bez kosti
Junetina s kostima
Suha svinjska slanina
Hrenovke
Riba
MASNOE
Svinjska mast
Ulje
Margarin
MLIJEKO, MLIJENI PROIZVODI I JAJA
Mlijeko, kratkotrajno
Domai sir
Maslac
Jogurt
Jaja
OSTALI PREHRAMBENI PROIZVODI
Kava
eer
Vino
Pivo
Vinjak

HIGIJENA

ODIJEVANJE

Praak za pranje rublja

Pasta za zube
etkica za zube
Sapun
ampon
Univerzalna krema
Higijenski uloci
Sredstvo za ienje
Sredstvo za pranje posua
Paket toaletnog papira
Krema za cipele

Pamune muke gae

Pamune enske gae
enski grudnjak (br. 3)
Muke arape
enski hulahop
Sportske arape
Muke sezonske cipele
enske sezonske cipele
enska sezonska majica
Muka sezonska majica
Suknja
Muke hlae
Zimski kaput

STANOVANJE
KUANSKI APARATI
Friider
Perilica rublja
Penica

PRIJEVOZ

NAMJETAJ
Kuhinja
Spavaa soba
Dnevna soba

Dvije radnike karte

Dvije ake karte

OSTALO
Posteljina
Runici
Posue
Reijski trokovi
Odranje aparata i namjetaja

KULTURA
Jednom obiteljski odlazak u kino
Svaki dan jedne dnevne novine

PREHRAMBENA KOARA ETVROLANE OBITELJI ('02)

PROIZVOD/USLUGA
BIJELI KRUH T-500
POLUBIJELI KRUH
PENINO BRANO
TJESTENINA
RIA
KRUMPIR
GRAH
CRVENI LUK
MRKVA
KUPUS
PINAT
RAJICA
PAPRIKA
SALATA
GRAAK
JABUKE
BANANE
NARANE
LIMUN
ARAN
SRDELE

mjesena koliina
5,00
25,00
5,00
2,00
1,50
20,00
1,50
1,00
1,00
3,00
1,00
2,00
1,00
2,00
1,00
3,00
4,00
4,00
1,00
1,00
1,00

CIJENA (12.02.) IZNOS (kn)

8,27
5,75
4,38
13,62
11,01
2,10
15,71
4,45
7,54
3,18
13,75
15,07
18,11
10,17
6,90
6,09
7,17
7,48
9,21
28,56
15,27

41,35
143,75
21,90
27,24
16,52
42,00
23,57
4,45
7,54
9,54
13,75
30,14
18,11
20,34
6,90
18,27
28,68
29,92
9,21
28,56
15,27

PREHRAMBENA KOARA ETVROLANE OBITELJI ('02)

PROIZVOD/USLUGA
PILETINA
PILEA JETRA
MARMELADA
JUNETINA SVINJETINA
UNKERICA
HRENOVKE
ULJE
MARGARIN
MLIJEKO SVJEE
TRAPIST
DOMAI SIR
MASLAC
JAJA
EER
MED
KAVA
AJ
KEKSI
SOL
VONI SIRUP

mjesena koliina
6,00
1,00
1,00
4,00
4,00
1,00
0,50
4,00
0,50
35,00
0,50
2,00
0,25
40,00
4,00
0,50
1,00
1,00
0,50
0,50
2,00

CIJENA (12.02.) IZNOS (kn)

21,05
21,78
18,56
57,00
45,50
51,61
51,92
11,74
14,79
5,25
57,18
26,74
38,99
1,11
6,96
29,18
74,83
8,66
32,50
2,58
15,83

UKUPNO PREHRANA

126,30
21,78
18,56
228,00
182,00
51,61
25,96
46,96
7,40
183,75
28,59
53,48
9,75
44,40
27,84
14,59
74,83
8,66
16,25
1,29
31,66

1.760,65

Struktura potronje po kuanstvu

RH

BiH

2006.

2009.

2004.

2007.

Izdaci za potronju ukupno

100,00

100,00

100,00

100,00

Hrana i bezalkoholna pia

32,63

32,06

32,8

33,2

Alkoholna pia i duhan

3,67

3,59

2,1

2,0

Odjea i obua

8,00

7,29

5,1

5,3

Stanovanje i potronja energenata

13,68

14,39

23,5

22,1

Pokustvo, oprema za kuu i redovito odravanje

5,12

5,22

6,9

5,4

Zdravstvo

2,50

2,77

3,7

4,0

Prijevoz

11,41

10,98

9,9

11,2

Komunikacije

5,11

5,14

2,5

3,3

Rekreacija i kultura

6,21

5,99

3,8

3,6

Obrazovanje

0,67

1,00

1,0

0,5

Hoteli i restorani

3,28

3,11

2,6

2,8

Ostala dobra i usluge

7,73

8,45

6,2

6,4

Tri naina gledanja na siromane:

1. Siromani koji neraspolau odgovarajuim osnovnim potreptinama
(linija siromatva dobivena budetskom metodom)
2. Siromani koji imaju manje od drugih u istoj zajednici (relativnostatistike linije, linije zasnovane na deprivacijskim standardima)
3. Siromani kao oni koji smatraju da su njihovi prihodi nedovoljni da bi
mogli sastaviti kraj sa krajem ( subjektivne linije siromatva).

EKVIVALENTNE LJESTVICE

EKVIVALENTNA LJESTVICA je skup indeksa koji variraju ovisno o

demografskim karakteristikama kuanstva.

Per capita ljestvica kada se ukupni dohodak ili izdaci kuanstva

podijele sa brojem lanova.

Ona je nain da se broj lanova kuanstva prevede u broj standardnih

osoba ili odraslih ekvivalenata, koji nije uvijek manji od odrasloga broja
lanova.

Jednoparametrijska ljestvica izvedena je iz samo jednog kriterija

Funkcija ekvivalentnih ljestvica je omoguiti usporedbu blagostanja

kuanstava sa razliitim demografskim obiljejima.

4) BESKUNITVO

 Procjene o broju beskunitva uvelike ovise o

definiciji beskunitva i nainu prikupljanja podataka
Prema procjenama krajem 2005. godine u svijetu je vie od
milijarde ljudi ivjelo u iznimno loim stambenim uvjetima, a
oko 100 milijuna ivjelo je na ulici
Procjene beskunika u razvijenim zemljama
EU: oko 3 milijuna (2004.)
V. Britanija: 10 500 beskunika + 98 750 kuanstava u privremenom smjetaju
Kanada: 150 000
Australija: 100 000
Njemaka: 850 000
SAD (2007.): popis tijekom jedne noi (672 000); 124 000 kroninih
beskunika; tijekom godine dana 1 600 000 koristilo sklonita ili privremeni
smjetaj

Definicije
Osobe koje nemaju sklonita u tehnikom smislu rijei
(oni koji ive na ulici ili sklonitima za beskunike)

Kontinuum

beskunitva

Osobe koje nemaju pristupa stanovanju koje zadovoljava osnovne

kriterije koji se smatraju nunima za zdravlje, osobni i drutveni razvoj

Definicija beskunika u Hrvatskoj

sve do 2011. g. u zakonu nije bilo nikakve defincije
beskunitva
prvi puta pojam beskunika ulazi u ZSS iz 2011. g.

osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstava kojima bi

mogla namiriti potrebu stanovanja te je privremeno smjetena u
prihvatilitu, ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu
namijenjena za stanovanje

Tipovi stambene deprivacije (beskunitva):

FEANTSA - Fdration Europenne d'Associations Travaillant Avec les Sans-Abri
(Europska federacija udruga koje rade s beskunicima)

s obzirom na fizike, pravne i socijalne aspekte stanovanja

1.
2.
3.
4.

osobe bez krova nad glavom

osobe bez doma
osobe nesigurnog stanovanja
osobe s neadekvatnim stanovanjem

s obzirom na razdoblje beskunitva

1. Kronino beskunitvo
2. Cikliko (epizodno) beskunitvo
3. Privremeno beskunitvo

Profil beskunitva u SAD (1990-te)

Tip ivotnog aranamana: M samci (73%), samci (9%), obitelji s
djecom (11%), osobe bez srodnika (7%)
- 30% su ivjeli kao samci prije beskunitva; 60% se nikada nije
enilo/udavalo
Rasa: bijelci (47%), crnci (40%), hispanici (9%), ostali (4%)
Ovisnosti i mentalne bolesti: izmeu 25 i 50% je s mentalnim smetnjama,
50% M i 17% su alkoholiari, a 13% M i su ovisnici o alkoholu i
drogi
Obrazovni i zaposleniki status: polovica nije zavrila srednju kolu, 6%
je imalo redoviti posao, veina je nekoliko godina bila bez posla

Istraivanje beskunitva u RH
(Institut Ivo Pilar, 2009.)
Uzorak i metodologija: intervjui sa 85 korisnika sklonita u 7
gradova: Zagreb; Varadin; Karlovac; Osijek; Rijeka; Split;
Zadar
Veina beskunika vodila je normalan, uobiajen ivot
prije beskunitva
Gotovo svi ispitanici su bili zaposleni prije no to su postali
beskunici (94% M i 95% ). tovie, veliki broj ima
znaajan broj godina rada u formalnoj ekonomiji: 39% su
bili zaposleni 10-20 godina, a 22% od 20-30 godina

Dob

Zaposlen prije beskunitva

Broj godina staa u formalnoj ekonomiji

Obrazovanje

Brani status

Izvori prihoda

Duina beskunitva

Sociopatoloke pojave (ZG, %)

Zato su beskunici tako ranjiva

socijalna skupina u RH?
Pravo na stanovanje nije jasno odreeno u
Ustavu
Nema zakona u RH koji jame socijalno
ukljuivanje beskunika (postoje veliki
problemi za osobe bez adrese jer su prava iz
nezaposlenosti ili sustava socijalne skrbi
utemeljena na mjestu stanovanja)
Nemaju nikakvih politikih predstavnika
nitko nije odgovoran za njihovu situaciju
Nema nacionalnih programa (strategije)
stanovanja - posebice za beskunike
Nema nacionalnih programa prevencije
beskunitva (npr. za osobe koje odrastaju u
institucijama)

Uzroci beskunitva:
Manjak priutivih stanova
Siromatvo

Strukturalni

Nezaposlenost
Nerazvijeni socijalni programi i mala
izdvajanja socijalne drave

Ovisnosti
Mentalne bolesti
Obiteljsko nasilje

Individualni i
obiteljski
uzronici

uzronici

Politika prema beskunitvu:

sklonita za beskunike
usluge beskunicima (zdravstvene, savjetovanje, potpora)
Prevencija ulaska u beskunitvo
Odgovarajua stambena politika
Programi prevencije i odvikavanja od ovisnosti
Intervencija prema ranjivim obiteljima
Redukcija obiteljskog nasilja
dostupnost rada/zaposlenosti
prihod koji osigurava dostojan ivot (minimalni dohodak)