Professional Documents
Culture Documents
Zakon o Obligacionim Odnosima
Zakon o Obligacionim Odnosima
OPTI DIO
Glava I
OSNOVNA NAELA
Sadraj zakona
lan 1
Ovim zakonom ureuju se obligacioni odnosi koji nastaju iz ugovora,
prouzrokovanja tete, sticanja bez osnova, poslovodstva bez naloga, jednostrane
izjave volje i drugih zakonom utvrenih injenica.
Savjesnost i potenje
lan 4
(1) U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa
strane su dune da se pridravaju naela savjesnosti i potenja.
(2) Naelo sasvjesnosti i potenja strane ne mogu iskljuiti ili ograniiti.
Dunost saradnje
lan 5
Strane u obligacionim odnosima dune su da sarauju radi potpunog i urednog
izvrenja obaveza i ostvarivanja prava u tim odnosima.
Duna panja
lan 11
Glava II
NASTANAK OBAVEZA
ODJELjAK 1.
UGOVOR
Odsjek 1
ZAKLjUIVANjE UGOVORA
I. SAGLASNOST VOLjA
Kad je ugovor zakljuen
lan 19
Ugovor je zakljuen kad su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima
ugovora.
(1) Ako je neko po zakonu obavezan da zakljui ugovor, zainteresovano lice moe
zahtijevati da se takav ugovor bez odlaganja zakljui.
(2) Odredbe propisa kojima se, djelimino ili u cjelini, odreuje sadrina ugovora
sastavni su djelovi tih ugovora, upotpunjavaju ih ili stupaju na mjesto ugovornih
odredaba koje nijesu u saglasnosti sa njima.
Izjava volje
lan 21
(1) Volja za zakljuenje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim znacima ili
drugim ponaanjem iz koga se sa sigurnou moe zakljuiti o njenom postojanju.
(2) Izjava volje mora da bude uinjena slobodno i ozbiljno.
Dozvola i odobrenje
lan 22
(1) Kad je za zakljuenje ugovora potrebna saglasnost treeg lica, ova saglasnost
moe biti data prije zakljuenja ugovora, kao dozvola, ili poslije njegovog
zakljuenja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano to drugo.
(2) Dozvola, odnosno odobrenje moraju biti dati u obliku propisanom za ugovore
za ije se zakljuenje daju.
Pregovori
lan 23
(1) Pregovori koji prethode zakljuenju ugovora ne obavezuju i svaka ih strana
moe prekinuti kad god hoe.
(2) Strana koja je vodila pregovore bez namjere da zakljui ugovor odgovara za
tetu nastalu voenjem pregovora.
(3) Strana koja je vodila pregovore u namjeri da zakljui ugovor, pa odustane od te
namjere bez osnovanog razloga i time drugoj strani prouzrokuje tetu, odgovara za
tetu.
(4) Ako se drukije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje trokove oko priprema
za zakljuenje ugovora, a zajednike trokove snose na jednake djelove.
(5) Ako je jedna strana u pregovorima dala drugoj strani povjerljiva obavjetenja ili
joj omoguila da doe do njih, druga ih strana, ako nije drukije ugovoreno, ne smije
uiniti dostupnim treim licima niti ih koristiti za svoje interese, bez obzira da li je
naknadno ugovor zakljuen ili nije.
(6) Odgovornost za povredu obaveze iz stava 5 ovog lana moe se sastojati u
naknadi prouzrokovane tete i predaje oteenom koristi koju je tetnik tom povredom
ostvario.
lan 24
(1) Ugovor je zakljuen onog asa kad ponudilac primi izjavu ponuenog da
prihvata ponudu.
(2) Smatra se da je ugovor zakljuen u mjestu u kome je ponudilac imao svoje
sjedite, odnosno prebivalite u trenutku kad je uinio ponudu.
Ponuda
lan 25
(1) Ponuda je predlog za zakljuenje ugovora uinjen odreenom licu, koji sadri
sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvatanjem mogao zakljuiti
ugovor.
(2) Ako su ugovorne strane poslije postignute saglasnosti o bitnim sastojcima
ugovora ostavile neke sporedne take za docnije, ugovor se smatra zakljuenim, a
sporedne take, ako sami ugovornici ne postignu saglasnost o njima, uredie sud
vodei rauna o prethodnim pregovorima, utvrenoj praksi izmeu ugovornih strana i
obiajima.
Opta ponuda
lan 26
Predlog za zakljuenje ugovora uinjen neodreenom broju lica, koji sadri bitne
sastojke ugovora ijem je zakljuenju namijenjen, vai kao ponuda, ukoliko drukije
ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja.
Izlaganje robe
lan 27
Izlaganje robe sa oznaenjem cijene smatra se kao ponuda, ukoliko drukije ne
proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja.
Dejstvo ponude
lan 29
(1) Ponudilac je vezan ponudom izuzev ako je svoju obavezu da odri ponudu
iskljuio, ili ako to iskljuenje proizlazi iz okolnosti posla.
(2) Ponuda se moe opozvati samo ako je ponueni primio opoziv prije prijema
ponude ili istovremeno sa njom.
Forma ponude
lan 31
(1) Ponuda ugovora za ije zakljuenje zakon zahtijeva posebnu formu obavezuje
ponudioca samo ako je uinjena u toj formi.
(2) Propisi o formi vae i za prihvatanje ponude.
(1) Ponudilac mora ponudu datu telefonom ili telegramom potvrditi ponuenom
preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana.
(2) Izostanak pisane potvrde ne utie na valjanost ugovora zakljuenog telefonom
ili slanjem telegrama, ali strana koja nije dala potvrdu odgovara drugoj strani za
prozrokovanu tetu.
(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana vae i za prihvatanje ponude.
Prihvatanje ponude
lan 34
(1) Ponuda je prihvaena kad ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvata
ponudu.
(2) Ponuda je prihvaena i kad ponueni poalje stvar ili plati cijenu, kao i kad
uini neku drugu radnju koja se, na osnovu ponude, prakse utvrene izmeu
zainteresovanih strana ili obiaja, moe smatrati kao izjava o prihvatanju.
(3) Prihvatanje se moe opozvati ako ponudilac primi izjavu o opozivanju prije
izjave o prihvatanju ili istovremeno sa njom.
utanje ponuenog
lan 37
(1) utanje ponuenog ne znai prihvatanje ponude.
(2) Nema dejstva odredba u ponudi da e se utanje ponuenog ili neko drugo
njegovo proputanje smatrati kao prihvatanje (ako ne odbije ponudu u odreenom
roku, ili ako poslatu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u odreenom roku i sl.).
(3) Kad je ponueni u stalnoj poslovnoj vezi s ponudiocem u pogledu odreene
robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, ako je nije
odmah ili u ostavljenom roku odbio.
(4) Lice koje se ponudilo drugom da izvrava njegove naloge za obavljanje
odreenih poslova, kao i lice u iju poslovnu djelatnost spada vrenje takvih naloga,
duno je da izvri dobijeni nalog ako ga nije odmah odbilo.
(5) Ako u sluaju iz stava 4 ovog lana ponuda, odnosno nalog nije odbijen, smatra
se da je ugovor zakljuen u trenutku kad je ponuda, odnosno nalog stigao ponuenom.
Predugovor
lan 40
(1) Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obaveza da se docnije zakljui
drugi, glavni ugovor.
(2) Propisi o formi glavnog ugovora vae i za predugovor, ako je propisana forma
uslov punovanosti ugovora.
(3) Predugovor obavezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora.
(4) Na zahtjev zainteresovane strane sud e naloiti drugoj strani koja odbija da
pristupi zakljuenju glavnog ugovora da to uradi u roku koji e joj odrediti.
(5) Zakljuenje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od est mjeseci od
isteka roka predvienog za njegovo zakljuenje, a ako taj rok nije predvien, onda od
dana kad je prema prirodi posla i okolnostima ugovor trebalo da bude zakljuen.
(6) Predugovor ne obavezuje ako su se okolnosti od njegovog zakljuenja toliko
izmijenile da ne bi bio ni zakljuen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme.
II. PREDMET
Sadraj predmeta ugovorne obaveze
lan 41
(1) Ugovorna obaveza moe se sastojati u davanju, injenju, neinjenju ili trpljenju.
(2) Ugovorna obaveza mora biti mogua, doputena i odreena, odnosno odrediva.
Naknadna mogunost
lan 43
Ugovor zakljuen pod odlonim uslovom ili rokom punovaan je ako je predmet
obaveze koji je u poetku bio nemogu postao mogu prije ostvarenja uslova ili isteka
roka.
III. OSNOV
Doputen osnov
lan 46
(1) Svaka ugovorna obaveza mora imati doputen osnov.
(2) Osnov je nedoputen ako je suprotan prinudnim propisima ili moralu drutva.
(3) Pretpostavlja se da obaveza ima osnov iako nije izraen.
IV. SPOSOBNOST
Ugovor poslovno nesposobnog lica
lan 49
(1) Za zakljuenje punovanog ugovora potrebno je da ugovorna strana ima
poslovnu sposobnost koja se trai za zakljuenje tog ugovora.
(2) Ogranieno poslovno sposobno lice moe, bez odobrenja svog zakonskog
zastupnika, zakljuivati samo one ugovore ije mu je zakljuivanje zakonom
dozvoljeno.
(3) Ostali ugovori tih lica ako su zakljueni bez odobrenja zakonskog zastupnika
ruljivi su, ali mogu biti osnaeni njegovim naknadnim odobrenjem.
(1) Saugovara poslovno nesposobnog lica koji nije znao za njegovu poslovnu
nesposobnost moe odustati od ugovora koji je zakljuio sa njim bez odobrenja
njegovog zakonskog zastupnika.
(2) Pravo iz stava 1 ovog lana ima i saugovara poslovno nesposobnog lica koji je
znao za njegovu poslovnu nesposobnost, ali je bio prevaren od njega da ima
odobrenje svog zakonskog zastupnika.
(3) Pravo iz st. 1 i 2 ovog lana gasi se po isteku 30 dana od saznanja za poslovnu
nesposobnost druge strane, odnosno za odsustvo odobrenja zakonskog zastupnika, ali
i ranije ako zakonski zastupnik bude odobrio ugovor prije nego to taj rok istekne.
V. MANE VOLjE
Prijetnja i prinuda
lan 53
(1) Ako je ugovorna strana ili neko trei nedoputenom prijetnjom izazvao
opravdani strah kod druge strane koja je zbog toga zakljuila ugovor, druga strana
moe traiti da se ugovor poniti.
(2) Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnou
ugroen ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili treeg lica.
(3) Nitav je ugovor zakljuen upotrebom sile prema drugoj ugovornoj strani.
Bitna zabluda
lan 54
(1) Zabluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, na lice sa kojim se
zakljuuje ugovor ako se zakljuuje s obzirom na to lice, kao i na okolnosti koje se po
Nesporazum
lan 56
Kad strane vjeruju da su saglasne, a u stvari meu njima postoji nesporazum o
prirodi ugovora ili o osnovu ili o predmetu obaveze, ugovor ne nastaje.
Posredna izjava
lan 57
Zabluda lica preko koga je strana izjavila svoju volju smatra se isto kao i zabluda u
vlastitom izjavljivanju volje.
Prevara
lan 58
(1) Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi u
namjeri da je time navede na zakljuenje ugovora, druga strana moe zahtijevati
ponitaj ugovora i onda kada zabluda nije bitna.
(2) Strana koja je zakljuila ugovor pod prevarom ima pravo da zahtijeva naknadu
pretrpljene tete.
(3) Ako je prevaru uinilo tree lice, prevara utie na sam ugovor ako je druga
ugovorna strana u vrijeme zakljuenja ugovora znala ili morala znati za prevaru.
(4) Ugovor bez naknade moe se ponititi i kad je prevaru uinilo tree lice, bez
obzira na to da li je druga ugovorna strana u vrijeme zakljuenja ugovora znala ili
morala znati za prevaru.
Prividan ugovor
lan 59
(1) Prividan ugovor nema dejstva meu ugovornim stranama.
(2) Ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vai ako su ispunjeni
uslovi za njegovu pravnu valjanost.
(3) Prividnost ugovora ne moe se isticati prema treem savjesnom licu.
Ugovorena forma
lan 63
(1) Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da posebna forma bude uslov
punovanosti njihovog ugovora.
(2) Ugovor za ije je zakljuenje ugovorena posebna forma moe biti raskinut,
dopunjen ili na drugi nain izmijenjen i neformalnim sporazumom.
(3) Ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu samo da osiguraju dokaz
svoga ugovora, ili da postignu to drugo, ugovor je zakljuen kad je postignuta
saglasnost o njegovoj sadrini, a za ugovornike je u isto vrijeme nastala obaveza da
ugovoru daju predvienu formu.
Sastavljanje isprave
lan 66
(1) Kad je za zakljuenje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je zakljuen
kad ispravu potpiu sva lica koja se njim obavezuju.
(2) Ugovorna strana koja ne zna pisati stavie na ispravu rukoznak ovjeren od dva
svjedoka, notara ili od suda, odnosno drugog nadlenog organa.
(3) Za zakljuenje dvostrano obaveznog ugovora dovoljno je da obje strane potpiu
jednu ispravu ili da svaka od strana potpie primjerak isprave namijenjen drugoj
strani.
(4) Zahtjev pisane forme je ispunjen ako strane izmijenjaju pisma ili se sporazumiju
pomou drugog sredstva koje omoguava da se sa izvjesnou utvrde sadrina i
davalac izjave.
Ako je ugovor zakljuen pod odlonim uslovom, povjerilac ije je pravo uslovljeno
moe zahtijevati odgovarajue obezbjeenje tog prava ako je njegovo ostvarenje
ugroeno.
Nalog (teret)
lan 72
(1) Ako je bezteretni ugovor zakljuen uz nalog, pa primalac koristi ne ispuni
nalog, druga strana moe zahtijevati ispunjenje naloga ili raskid ugovora.
(2) Neispunjenje naloga kod pravnog posla za sluaj smrti ima dejstvo ispunjenja
raskidnog uslova.
VIII. ROK
Raunanje vremena
lan 73
(1) Rok odreen u danima poinje tei prvog dana poslije dogaaja od koga se rok
rauna, a zavrava se istekom poslednjeg dana roka.
(2) Rok odreen u nedjeljama, mjesecima ili godinama zavrava se onog dana koji
se po imenu i broju poklapa sa danom nastanka dogaaja od koga rok poinje da tee,
a ako takvog dana nema u poslednjem mjesecu, kraj roka pada na poslednji dan tog
mjeseca.
(3) Ako poslednji dan roka pada u dan kada je zakonom odreeno da se ne radi, kao
poslednji dan roka rauna se sljedei radni dan.
(4) Poetak mjeseca oznaava prvi dan u mjesecu, sredina - 15-ti , a kraj posljednji dan u mjesecu, ako to drugo ne proizilazi iz namjere stranaka ili iz prirode
ugovornog odnosa.
(1) Ako je u trenutku zakljuenja ugovora jedna strana dala drugoj izvjestan iznos
novca ili izvjesnu koliinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor zakljuen
(kapara), ugovor se smatra zakljuenim kad je kapara data, ako nije to drugo
ugovoreno.
(2) U sluaju ispunjenja ugovora, kapara se mora vratiti ili uraunati u ispunjenje
obaveze.
(3) Ako to drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne moe odustati od
ugovora ostavljajui kaparu drugoj strani, niti to moe uiniti druga strana vraanjem
udvojene kapare.
Neizvrenje ugovora
lan 76
(1) Ako je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga
strana moe po svom izboru traiti izvrenje ugovora, ako je to jo mogue ili traiti
naknadu tete, a kaparu uraunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom
kaparom.
(2) Ako je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga
strana moe, po svom izboru, traiti izvrenje ugovora, ako je to jo mogue, ili traiti
naknadu tete i vraanje kapare, ili traiti vraanje udvojene kapare.
(3) U svakom sluaju, kad druga strana trai izvrenje ugovora, ona ima pravo i na
naknadu tete koju trpi zbog zadocnjenja.
(4) Sud moe na zahtjev zainteresovane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu.
2. Odustanica
Uloga odustanice
lan 78
(1) Sporazumom ugovornih strana moe se ovlastiti jedna ili svaka strana da
odustane od ugovora davanjem odustanice.
(2) Kad strana u iju je korist ugovorena odustanica izjavi drugoj strani da e dati
odustanicu, ona vie ne moe zahtijevati izvrenje ugovora.
ZASTUPANjE
I. O ZASTUPANjU UOPTE
Mogunost zastupanja
lan 80
(1) Ugovor kao i drugi pravni posao moe se preduzeti i preko zastupnika.
(2) Ovlaenje za zastupanje zasniva se na zakonu, optem aktu pravnog lica, aktu
nadlenog organa ili na izjavi volje zastupanog (punomoje).
Dejstva zastupanja
lan 81
(1) Ugovor koji zakljui zastupnik u ime zastupanog lica i u granicama svojih
ovlaenja obavezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu.
(2) Pod istim uslovima i ostali pravni poslovi zastupnikovi proizvode pravno
dejstvo neposredno prema zastupanom licu.
(3) Zastupnik je duan da obavijesti drugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i
kad on to ne uradi ugovor proizvodi pravno dejstvo za zastupanog i drugu stranu, ako
je ova znala ili je iz okolnosti mogla zakljuiti da on istupa kao zastupnik.
Prenoenje ovlaenja
lan 82
II. PUNOMOJE
Davanje punomoja
lan 85
(1) Punomoje je ovlaenje za zastupanje koje vlastodavac pravnim poslom daje
punomoniku.
(2) Postojanje i obim punomoja su nezavisni od pravnog odnosa na ijoj je podlozi
punomoje dato.
Obim ovlaenja
lan 87
(1) Punomonik moe preduzimati samo one pravne poslove za ije je
preduzimanje ovlaen.
(2) Punomonik kome je dato opte punomoje moe preduzimati samo pravne
poslove koji spadaju u redovno poslovanje.
(3) Posao koji ne spada u redovno poslovanje moe punomonik preduzeti samo
ako je posebno ovlaen za preduzimanje tog posla, odnosno vrste poslova meu koje
on spada.
(4) Punomonik ne moe bez posebnog ovlaenja za svaki pojedini sluaj preuzeti
mjeninu obavezu, zakljuiti ugovor o jemstvu, o poravnanju, o izbranom sudu, kao
ni odrei se nekog prava bez naknade.
TUMAENjE UGOVORA
Primjena odredaba i tumaenje spornih odredaba
lan 95
(1) Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase.
(2) Pri tumaenju spornih odredaba ne treba se drati doslovnog znaenja
upotrijebljenih izraza, ve treba istraivati zajedniku namjeru ugovornih strana i
odredbu razumjeti u skladu sa naelima obligacionog prava utvrenim ovim
zakonom.
(3) Ako je utvreno da je jedna strana imala namjeru da ugovor dobije odreeno
znaenje, a u vrijeme zakljuenja ugovora druga strana je morala znati za tu namjeru
ugovor treba tumaiti na nain koji je u skladu sa namjerom prve strane.
Dopunsko pravilo
lan 99
Nejasne odredbe u ugovoru bez naknade treba tumaiti u smislu koji je manje teak
za dunika, a u teretnom ugovoru u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos
uzajamnih davanja.
NEVANOST UGOVORA
I. NITAVI UGOVORI
Nitavost
lan 101
(1) Ugovor koji je suprotan prinudnim propisima ili moralu drutva je nitav ako
cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u
odreenom sluaju ne propisuje to drugo.
(2) Ako je zakljuenje odreenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor e
ostati na snazi ako u zakonu nije to drugo predvieno za odreeni sluaj, a strana
koja je povrijedila zakonsku zabranu snosie odgovarajue posljedice.
Posljedice nitavosti
lan 102
(1) U sluaju nitavosti ugovora svaka ugovorna strana duna je da vrati drugoj sve
ono to je primila po osnovu takvog ugovora, a ako to nije mogue, ili ako se priroda
onog to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu,
prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, ukoliko zakon to drugo ne
odreuje.
(2) Ako je ugovor nitav zbog toga to je po svojoj sadrini ili cilju suprotan
prinudnim propisima ili moralu drutva, sud moe odbiti, u cjelini ili djelimino,
zahtjev nesavjesne strane za vraanje onog to je drugoj strani dala, a moe i odluiti
da druga strana ono to je primila po osnovu zabranjenog ugovora preda
odgovarajuoj humanitarnoj organizaciji ili ustanovi na ijoj teritoriji ta strana ima
sjedite, odnosno prebivalite, ili boravite.
(3) Prilikom odluivanja sud e voditi rauna o savjesnosti jedne, odnosno obje
strane, o znaaju ugroenog dobra ili interesa, kao i o moralnim shvatanjima.
Djelimina nitavost
lan 103
(1) Nitavost neke odredbe ugovora ne povlai nitavost i samog ugovora, ako on
moe opstati bez nitave odredbe, i ako ona nije bila ni uslov ugovora ni odluujua
pobuda zbog koje je ugovor zakljuen.
(2) Ugovor e ostati na snazi i ako je nitava odredba bila uslov ili odluujua
pobuda ugovora u sluaju kad je nitavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio
osloboen te odredbe i vaio bez nje.
Konverzija
lan 104
Kad nitav ugovor ispunjava uslove za punovanost nekog drugog ugovora onda e
meu ugovornim stranama vaiti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u saglasnosti sa
ciljem koje su ugovorne strane imale u vidu kad su ugovor zakljuile i ako se moe
uzeti da bi one zakljuile taj ugovor da su znale za nitavost svog ugovora.
Isticanje nitavosti
lan 107
(1) Na nitavost sud pazi po slubenoj dunosti i na nju se moe pozivati svako
zainteresovano lice.
(2) Pravo da zahtijeva utvrenje nitavosti ima i dravni tuilac.
Ponitenje ugovora
lan 110
Posljedica ponitenja
lan 111
(1) Ako je na osnovu ruljivog ugovora koji je poniten neto bilo ispunjeno, ima se
izvriti vraanje, a ako to nije mogue, ili ako se priroda onog to je ispunjeno protivi
vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu.
(2) Naknada u novcu daje se prema cijenama u vrijeme vraanja, odnosno
donoenja sudske odluke.
Prestanak prava
lan 115
(1) Pravo da zahtijeva ponitenje ruljivog ugovora prestaje istekom roka od jedne
godine od saznanja za razlog ruljivosti, odnosno od prestanka prinude.
(2) To pravo u svakom sluaju prestaje istekom roka od tri godine od dana
zakljuenja ugovora.
Odsjek 5.
moe odloiti njeno ispunjenje dok druga strana ne ispuni svoju obavezu ili dok ne
prui dovoljno obezbjeenje da e je ispuniti.
(2) Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i kad su materijalne prilike druge
strane bile u istoj mjeri teke jo prije zakljuenja ugovora ako njen saugovara to nije
znao niti je morao znati.
(3) Strana koja se u smislu st. 1 i 2 ovog lana obavezala da prva ispuni svoju
obavezu moe zahtijevati da joj se obezbjeenje prui u primjerenom roku, a poslije
proteka tog roka bez rezultata, moe raskinuti ugovor.
Dunost obavjetenja
lan 125
Povjerilac koji zbog neispunjenja dunikove obaveze raskida ugovor, duan je to
saoptiti duniku bez odlaganja.
Dejstvo raskida
lan 127
(1) Raskidom ugovora obje strane su osloboene svojih obaveza, izuzev obaveze na
naknadu eventualne tete.
(2) Ako je jedna strana izvrila ugovor potpuno ili djelimino, ima pravo da joj se
vrati ono to je dala.
(3) Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraanje datog, uzajamna vraanja vre
se po pravilima za izvrenje dvostranih ugovora.
(4) Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u meuvremenu imala od
onoga to je duna vratiti, odnosno naknaditi.
(5) Strana koja vraa novac duna je platiti zateznu kamatu od dana kad je isplatu
primila.
Dunost obavjetavanja
lan 129
Strana koja je ovlaena da zbog promijenjenih okolnosti zahtijeva izmjenu ili
raskid ugovora duna je da o svojoj namjeri da trai raskid ugovora obavijesti drugu
stranu im je saznala da su takve okolnosti nastupile, a ako to nije uinila, odgovara
za tetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga to joj zahtjev nije bio na vrijeme
saopten.
Pri odluivanju o izmjeni ili raskidu ugovora sud se rukovodi naelima savjesnosti i
potenja vodei rauna naroito o cilju ugovora, o normalnom riziku kod ugovora
odnosne vrste, o djelovanju i trajanju izvanrednih okolnosti, kao i o uravnoteenim
interesima obiju strana.
V. NEMOGUNOST ISPUNjENjA
Nemogunost ispunjenja za koju ne odgovara ni jedna strana
lan 132
(1) Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo
nemogue zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i
obaveza druge strane, a ako je ova neto ispunila od svoje obaveze, moe zahtijevati
vraanje po pravilima o vraanju steenog bez osnova.
(2) U sluaju djelimine nemogunosti ispunjenja zbog dogaaja za koji nije
odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana moe raskinuti ugovor ako
djelimino ispunjenje ne odgovara njenim potrebama, inae ugovor ostaje na snazi, a
druga strana ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje svoje obaveze.
Obaveznost
lan 137
(1) Opti uslovi ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrene meu ugovornim
stranama u istom ugovoru, i po pravilu obavezuju kao i ove.
(2) Opti uslovi moraju se objaviti na uobiajeni nain.
(3) Opti uslovi obavezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti
poznati u asu zakljuenja ugovora.
(4) U sluaju neslaganja optih uslova i posebnih pogodbi vae posebne pogodbe.
Odgovornost ustupioca
lan 140
(1) Ustupilac odgovara prijemniku za punovanost ustupljenog ugovora.
(2) Ustupilac ne jemi da e druga strana ispuniti svoje obaveze iz ustupljenog
ugovora, osim ako se na to naroito obavezao.
(3) Ustupilac ne jemi drugoj strani da e prijemnik ispuniti obaveze iz ugovora,
osim ako se na to naroito obavezao.
Prigovori
lan 141
Druga strana moe istai prijemniku sve prigovore iz ustupljenog ugovora, kao i
one koje ima iz drugih odnosa sa njim, ali ne i prigovore koje ima prema ustupiocu.
Odsjek 6.
lan 145
Dunik moe istai treem sve prigovore koje ima prema ugovornoj strani po
osnovu ugovora kojim je ugovorena korist za treeg.
Odbijanje treeg
lan 146
Ako trei odbije korist koja je ugovorena za njega, ili je ugovorna strana opozove,
korist pripada ugovornoj strani, ako to drugo nije ugovoreno ili ne proizlazi iz
prirode posla.
PROUZROKOVANjE TETE
Odsjek 1.
OPTA NAELA
Osnovi odgovornosti
lan 148
(1) Ko drugome prouzrokuje tetu duan je da je naknadi, ukoliko ne dokae da je
teta nastala bez njegove krivice.
(2) Za tetu od stvari ili djelatnosti od kojih potie poveana opasnost tete za
okolinu, odgovara se bez obzira na krivicu.
(3) Za tetu bez obzira na krivicu odgovara se i u drugim sluajevima predvienim
zakonom.
+ Sudska praksa
teta
lan 149
teta je umanjenje neije imovine (obina teta) i sprjeavanje njenog poveanja
(izmakla korist), nanoenje drugome fizikog ili psihikog bola ili straha, kao i
povreda prava linosti i ugleda pravnog lica (nematerijalna teta).
+ Sudska praksa
Neodgovorna lica
lan 153
(1) Lice koje usljed duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih
razloga nije sposobno za rasuivanje, ne odgovara za tetu koju drugome prouzrokuje.
(2) Ko drugom prouzrokuje tetu u stanju prolazne nesposobnosti za rasuivanje,
odgovoran je za nju, izuzev ako dokae da nije svojom krivicom dospio u to stanje.
(3) Ako je u to stanje dospio tuom krivicom, za tetu e odgovarati onaj ko ga je u
to stanje doveo.
Odgovornost maloljetnika
lan 154
(1) Maloljetnik do navrene sedme godine ivota ne odgovara za tetu koju
prouzrokuje.
(2) Maloljetnik od navrene sedme do navrene etrnaeste godine ivota ne
odgovara za tetu, osim ako se dokae da je pri prouzrokovanju tete bio sposoban za
rasuivanje.
(3) Maloljetnik sa navrenih etrnaest godina ivota odgovara prema optim
pravilima o odgovornosti za tetu.
Dozvoljena samopomo
lan 156
(1) Ko u sluaju dozvoljene samopomoi prouzrokuje tetu licu koje je izazvalo
potrebu samopomoi, nije duan naknaditi je.
(2) Pod dozvoljenom samopomoi podrazumijeva se pravo svakog lica da otkloni
povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna i ako nain
otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost.
Pristanak oteenika
lan 157
(1) Ko na svoju tetu dozvoli drugome preduzimanje neke radnje, ne moe od njega
zahtijevati naknadu tete prouzrokovane tom radnjom.
(2) Nitava je izjava oteenika kojom je pristao da mu se uini teta radnjom koja
je zakonom zabranjena.
Odsjek 3.
ODGOVORNOST ZA DRUGOG
Duevno bolesni i zaostali u umnom razvoju
lan 158
(1) Za tetu koju prouzrokuje lice koje usljed duevne bolesti ili zaostalog umnog
razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobno za rasuivanje, odgovara onaj koji je na
osnovu zakona, ili odluke nadlenog organa, ili ugovora, duan da vodi nadzor nad
njim.
(2) Lice iz stava 1 ovog lana moe se osloboditi odgovornosti ako dokae da je
vrilo nadzor na koji je obavezan ili da bi teta nastala i pri briljivom vrenju
nadzora.
Odgovornost roditelja
lan 159
(1) Roditelji odgovaraju za tetu koju prouzrokuje drugom njihovo dijete do
navrene sedme godine ivota, bez obzira na svoju krivicu.
(2) Roditelji se oslobaaju odgovornosti ako postoje razlozi za iskljuenje
odgovornosti prema pravilima o odgovornosti bez obzira na krivicu.
(3) Roditelji ne odgovaraju ako je teta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom
licu i ako je to lice odgovorno za tetu.
(4) Roditelji odgovaraju za tetu koju prouzrokuje drugom njihovo maloljetno
dijete koje je navrilo sedam godina ivota, osim ako dokau da je teta nastala bez
njihove krivice.
Solidarna odgovornost
lan 160
Ako pored roditelja odgovara za tetu i dijete, njihova je odgovornost solidarna.
(1) Za tetu koju drugom prouzrokuje maloljetnik dok je pod nadzorom staratelja,
kole ili druge ustanove, odgovara staratelj, kola, odnosno druga ustanova, osim ako
dokau da su nadzor vrili na nain na koji su obavezni, ili da bi teta nastala i pri
briljivom vrenju nadzora.
(2) Ako za tetu odgovara i maloljetnik, odgovornost je solidarna.
+ Sudska praksa
(3) Odredbom stava 1 ovog lana ne dira se u pravila o odgovornosti za tetu koja
potie od opasne stvari ili opasne djelatnosti.
(4) Poslodavac koji je oteenom naknadio tetu ima pravo da zahtijeva od
zaposlenog naknadu koju je dao ako je ovaj tetu prouzrokovao namjerno ili iz krajnje
nepanje.
(5) Pravo iz stava 4 ovog lana zastarijeva u roku od est mjeseci od dana kada je
teta naknaena.
Pretpostavka uzronosti
lan 168
teta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnou smatra se da
potie od te stvari, odnosno djelatnosti, izuzev ako se dokae da one nijesu bile uzrok
tete.
+ Sudska praksa
Osloboenje od odgovornosti
lan 172
(1) Imalac se oslobaa odgovornosti ako dokae da teta potie od nekog uzroka
koji se nalazio van stvari, a ije se dejstvo nije moglo predvidjeti, ni izbjei ili
otkloniti.
(2) Imalac stvari oslobaa se odgovornosti i ako dokae da je teta nastala
iskljuivo radnjom oteenika ili treeg lica, koju on nije mogao predvidjeti i ije
posljedice nije mogao izbjei ili otkloniti.
(3) Imalac se oslobaa odgovornosti djelimino, ako je oteenik djelimino
doprinio nastanku tete.
(4) Ako je nastanku tete djelimino doprinijelo tree lice, ono odgovara oteeniku
solidarno sa imaocem stvari, a duno je snositi naknadu srazmjerno teini svoje
krivice.
(5) Lice kojim se imalac posluio pri upotrebi stvari ne smatra se treim licem.
Stvar sa nedostatkom
lan 175
(1) Ko stavi u promet neku stvar koju je proizveo, a koja zbog nekog nedostatka za
koji on nije znao predstavlja opasnost tete za lica ili stvari, odgovara za tetu koja bi
nastala zbog tog nedostatka, bez obzira na krivicu.
(2) Proizvoa odgovara i za opasna svojstva stvari ako nije preduzeo sve to je
potrebno da tetu, koju je mogao predvidjeti, sprijei putem upozorenja, bezbjedne
ambalae ili drugom odgovarajuom mjerom.
(3) Oteeno lice je duno da dokae neispravnost proizvoda, tetu i uzronu vezu
izmeu neispravnosti proizvoda i tete.
Proizvod
lan 176
(1) Proizvod je bilo koja pokretna stvar, kao i samostalni dio ugraen u neku
pokretnu ili nepokretnu stvar.
(2) Proizvod su i elektrina i drugi oblici energije.
Neispravan proizvod
lan 177
(1) Proizvod nije ispravan ako, uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito
nain na koji je proizvod predstavljen, svrhe u koje, prema razumnom oekivanju,
proizvod moe biti upotrijebljen i vrijeme kad je proizvod stavljen u promet, ne prua
sigurnost koja se od takvog proizvoda opravdano oekuje.
(2) Proizvod nije neispravan samo zbog toga to je naknadno bolji proizvod
stavljen u promet.
Proizvoa
lan 178
(1) Proizvoa je lice koje je izradilo gotov proizvod, lice koje je proizvelo
sirovinu, samostalni ili nesamostalni dio ugraen u gotov proizvod, kao i lice koje se,
obiljeavanjem proizvoda svojim imenom, igom ili kakvim drugim znakom
raspoznavanja, predstavlja kao proizvoa.
(2) Ako je proizvod uvezen, uzima se da je proizvoa lice koje je uvezlo proizvod
radi prodaje, davanja u zakup ili bilo kojeg drugog oblika stavljanja proizvoda u
promet i odgovara solidarno s licima navedenim u stavu 1 ovog lana.
(3) Ako nije mogue utvrditi ko je proizvoa, proizvoaem se smatra svako lice
koje proizvod stavlja u promet, osim ako to lice u razumnom roku ne obavijesti
oteenog o licu od koga je nabavilo proizvod.
Solidarna odgovornost
lan 179
Ako vie lica odgovara za tetu prouzrokovanu neispravnou proizvoda, njihova je
odgovornost solidarna.
Osloboenje od odgovornosti
lan 180
(1) Proizvoa se oslobaa odgovornosti, ako dokae:
- da nije stavio proizvod u promet;
- da iz okolnosti sluaja proizilazi da neispravnost, a ni njen uzrok, nijesu postojali
u vrijeme kad je stavio proizvod u promet;
- da proizvod nije proizveden za prodaju, davanje u zakup ili bilo koju drugu
poslovnu svrhu, niti da je proizveden ili stavljen u promet u okviru njegovog
poslovanja;
- da je neispravnost posljedica pridravanja prinudnih propisa koji su bili na snazi u
trenutku kad je stavio proizvod u promet;
- da stanje nauke ili tehnikog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije
omoguavalo otkrivanje neispravnosti;
- da je teta prouzrokovana iskljuivo radnjom oteenog ili lica za koju on
odgovara, odnosno radnjom treeg lica koju proizvoa nije mogao predvidjeti i ije
posljedice nije mogao izbjei ili otkloniti.
(2) Proizvoa dijela proizvoda oslobaa se odgovornosti i ako dokae da je
neispravnost prouzrokovana konstrukcijom glavnog proizvoda ili uputstvima
dobijenim od proizvoaa glavnog proizvoda.
(3) Proizvoa se djelimino oslobaa odgovornosti ako je nastanku tete
djelimino doprinio oteeni ili lice za koje on odgovara.
(4) Ako je nastanku tete djelimino doprinijelo tree lice, ono odgovara solidarno
s proizvoaem.
(1) Imalac zgrade i svake druge graevine odgovoran je za tetu koju ona
prouzrokuje svojim ruenjem, ili padom nekog njenog dijela, ili na koji drugi nain.
(2) Imalac se oslobaa odgovornosti ako dokae da se teta dogodila usljed vie sile
ili krivicom oteenika.
(3) Imalac ima pravo da trai naknadu od lica koja su kriva to se teta dogodila.
(4) Odredbe ovog lana vae i za svojinskog draoca.
Odsjek 8.
lan 190
Lice koje je po zakonu obavezno da zakljui neki ugovor, duno je da naknadi tetu
ako na zahtjev zainteresovanog lica bez odlaganja ne zakljui taj ugovor.
NAKNADA
I. NAKNADA MATERIJALNE TETE
Uspostavljanje ranijeg stanja i naknada u novcu
lan 192
(1) Odgovorno lice duno je da uspostavi stanje koje je bilo prije nego to je teta
nastala.
(2) Ukoliko uspostavljanje ranijeg stanja ne uklanja tetu potpuno, odgovorno lice
duno je za ostatak tete dati naknadu u novcu.
(3) Kad uspostavljanje ranijeg stanja nije mogue, ili kad sud smatra da nije nuno
da to uini odgovorno lice, sud e odrediti da ono isplati oteeniku odgovarajui
iznos novca na ime naknade tete.
(4) Sud e dosuditi oteeniku naknadu u novcu kad on to zahtijeva, izuzev ako
okolnosti datog sluaja opravdavaju uspostavljanje ranijeg stanja.
Potpuna naknada
lan 197
Sud e, uzimajui u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzrokovanja tete,
dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oteenikova materijalna situacija
dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo tetne radnje ili proputanja.
Snienje naknade
lan 198
(1) Sud moe, vodei rauna o materijalnom stanju oteenika, osuditi odgovorno
lice da isplati manju naknadu nego to iznosi teta, ako ona nije prouzrokovana ni
Podijeljena odgovornost
lan 199
(1) Oteenik koji je doprinio da teta nastane ili da bude vea nego to bi inae
bila, ima pravo samo na srazmjerno smanjenu naknadu.
(2) Kad je nemogue utvrditi koji dio tete potie od oteenikove radnje, sud e
dosuditi naknadu vodei rauna o okolnostima sluaja.
(1) Ko drugome nanese tjelesnu povredu ili mu narui zdravlje, duan je naknaditi
mu trokove oko lijeenja i druge potrebne trokove s tim u vezi, kao i zaradu
izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja.
(2) Ako povrijeeni zbog potpune ili djelimine nesposobnosti za rad gubi zaradu,
ili su mu potrebe trajno poveane, ili su mogunosti njegovog daljeg razvijanja i
napredovanja unitene ili smanjene, odgovorno lice duno je plaati povrijeenom
odreenu novanu rentu, kao naknadu za tu tetu.
Neprenosivost prava
lan 204
(1) Pravo na naknadu tete u vidu novane rente usljed smrti bliskog lica ili usljed
povrede tijela ili oteenja zdravlja ne moe se prenijeti drugom licu.
(2) Dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti drugom, ako je iznos naknade
odreen pismenim sporazumom strana ili pravosnanom sudskom odlukom.
Novana naknada
lan 207
(1) Za pretrpljene fizike bolove, za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja
ivotne aktivnosti, naruenosti, povrede ugleda, asti, slobode ili prava linosti, smrti
bliskog lica, kao i za strah sud e, ako nae da okolnosti sluaja, a naroito jaina
bolova i straha i njihovo trajanje to opravdava, dosuditi pravinu novanu naknadu,
nezavisno od naknade materijalne tete kao i u njenom odsustvu.
(2) Prilikom odluivanja o zahtjevu za naknadu nematerijalne tete, kao i o visini
njene naknade, sud e voditi rauna o znaaju povrijeenog dobra i cilju kome slui ta
naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nijesu spojive sa njenom
prirodom i drutvenom svrhom.
(3) Za povredu ugleda i prava linosti pravnog lica sud e, ako procijeni da to
teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi mu pravinu novanu
naknadu, nezavisno od naknade imovinske tete.
Lica koja imaju pravo na novanu naknadu u sluaju smrti ili tekog
invaliditeta
lan 208
(1) U sluaju smrti nekog lica, sud moe dosuditi lanovima njegove ue porodice
(brani drug, djeca i roditelji) pravinu novanu naknadu za njihove duevne bolove.
(2) Takva naknada moe se dosuditi i brai i sestrama ako je izmeu njih i umrlog
postojala trajnija zajednica ivota.
(3) U sluaju naroito tekog invaliditeta nekog lica, sud moe dosuditi njegovom
branom drugu, djeci i roditeljima pravinu novanu naknadu za njihove duevne
bolove.
(4) Naknada iz st. 1 i 3 ovog lana moe se dosuditi i vanbranom drugu, ako je
izmeu njega i umrlog, odnosno povrijeenog postojala trajnija zajednica ivota.
(5) Pravo na pravinu novanu naknadu imaju roditelji u sluaju gubitka zaetog, a
neroenog djeteta.
Regres isplatioca
lan 215
(1) Solidarni dunik koji isplati vie nego to iznosi njegov udio u teti, moe traiti
od svakog od ostalih dunika da mu naknadi ono to je platio za njega.
(2) Koliko iznosi udio svakog pojedinog dunika sud odreuje s obzirom na teinu
njegove krivice i teinu posljedica koje su proistekle iz njegovog djelovanja.
(3) U sluaju nemogunosti da se utvrde udjeli dunika, na svakog pada jednak dio,
osim ako pravinost zahtijeva da se u konkretnom sluaju drukije odlui.
Odsjek 11.
OPTE PRAVILO
lan 217
(1) Kad je neki dio imovine jednog lica preao na bilo koji nain u imovinu drugog
lica, a taj prelaz nema svoj osnov u nekom pravnom poslu ili u zakonu, sticalac je
duan da ga vrati, a kad to nije mogue - da naknadi vrijednost postignutih koristi.
(2) Ko se neosnovano koristi tuim, duan je da naknadi vrijednost postignutih
koristi.
(3) Obaveza vraanja, odnosno naknade vrijednosti nastaje i kad se neto primi s
obzirom na osnov koji se nije ostvario ili koji je kasnije prestao.
Odsjek 2.
PRAVILA VRAANjA
Isplata prije roka ili prije ispunjenja uslova
lan 218
(1) Isplata duga prije roka ne daje pravo zahtijevati povraaj, niti pravo na
odbijanje odgovarajuih kamata.
(2) Dunik ima pravo da zahtijeva povraaj ako je isplatio uslovni dug prije
ispunjenja uslova, izuzev ako se uslov ispunio u meuvremenu.
Izvrenje neke prirodne obaveze, ili neke moralne ili drutvene dunosti
lan 220
Ne moe se traiti ono to je dato ili uinjeno na ime izvrenja neke prirodne
obaveze ili neke moralne ili drutvene dunosti.
Obim vraanja
lan 221
Kad se vraa ono to je steeno bez osnova, moraju se vratiti plodovi i platiti
zatezna kamata, i to, ako je sticalac nesavjestan, od dana sticanja, a inae od dana
podnoenja zahtjeva.
Naknada trokova
lan 122
Sticalac ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova, ali ako je bio
nesavjestan, naknada za korisne trokove mu pripada samo do iznosa koji predstavlja
uveanje vrijednosti u trenutku vraanja.
Ako je neko svoju ili tuu stvar upotrijebio na korist treeg, a nema uslova za
primjenu pravila o poslovodstvu bez naloga, trei je duan vratiti stvar, odnosno, ako
to nije mogue, naknaditi njenu vrijednost.
Izdatak za drugog
lan 225
Ko za drugog uini kakav izdatak ili neto drugo to je ovaj po zakonu bio duan da
uini, ima pravo da zahtijeva naknadu od njega.
OPTE PRAVILO
lan 227
(1) Poslovodstvo bez naloga je vrenje tuih poslova, pravnih ili materijalnih, bez
naloga ili ovlaenja, ali za raun onog iji su poslovi, a radi zatite njegovih interesa.
(2) Vrenju tueg posla moe se nezvano pristupiti samo ako posao ne trpi
odlaganje, te predstoji teta ili proputanje oigledne koristi.
Odsjek 2.
(2) Po svrenom poslu on je duan da poloi raun i ustupi onome iji je posao sve
to je pribavio vrei njegov posao.
(3) Ukoliko zakonom nije drukije odreeno, poslovoa bez naloga ima obaveze
nalogoprimca.
Odnoenje dodataka
lan 232
Svaki poslovoa bez naloga ima pravo da odnese stvari kojima je poveao tuu
imovinu a za koje mu se uinjeni izdaci ne naknauju, ako se one mogu odvojiti bez
oteenja stvari kojoj su dodate, ali lice u iji se posao bio umijeao moe, ako hoe,
NEPRAVO POSLOVODSTVO
lan 234
(1) Ko vri tui posao u namjeri da za sebe zadri postignute koristi iako zna da je
posao tu, duan je da na zahtjev onog iji je posao poloi raun kao poslovoa bez
naloga i preda mu sve postignute koristi.
(2) Onaj iji je posao moe zahtijevati i vraanje stvari u preanje stanje, kao i
naknadu tete.
Odsjek 5.
ODOBRENjE
lan 235
Ako lice iji se posao vri naknadno odobri ono to je izvreno, poslovoa bez
naloga smatra se nalogoprimcem koji je od poetka radio po nalogu tog lica.
ODJELjAK 5.
Kad obavezuje
lan 236
(1) Javnim oglasom uinjeno obeanje nagrade onome ko izvri odreenu radnju,
postigne neki uspjeh, nae se u odreenoj situaciji ili, ako je obeanje uinjeno pod
nekim drugim uslovom, obavezuje obeavaoca da ispuni obeanje.
(2) Obeavalac nagrade ili bilo kakvog nagradnog takmienja duan je da odredi
rok za takmienje, a ako ga ne odredi svako ko eli da uestvuje u takmienju ima
pravo da trai da sud odredi odgovarajui rok.
Opozivanje obeanja
lan 237
(1) Obeanje se moe opozvati na nain na koji je i uinjeno, kao i linim
saoptenjem, ali lice koje je izvrilo radnju, a nije znalo niti je moralo znati da je
obeanje nagrade opozvano, ima pravo da zahtijeva obeanu nagradu, a onaj ko je do
opozivanja uinio potrebne izdatke radi izvrenja radnje odreene u javnom oglasu
ima pravo na njihovu naknadu, izuzev ako obeavalac dokae da su oni uinjeni
uzalud.
(2) Obeanje nagrade ne moe se opozvati ako je oglasom odreen rok za izvrenje
radnje, odnosno za obavjetenje o postignutom rezultatu ili ostvarenju odreene
situacije.
Pravo na nagradu
lan 238
(1) Pravo na nagradu ima onaj ko prvi izvri radnju za koju je nagrada obeana.
(2) Ako je vie lica izvrilo radnju istovremeno, svakom pripada jednak dio
nagrade, ukoliko pravinost ne zahtijeva drukiju podjelu.
Konkurs
lan 239
(1) O dodjeljivanju nagrade u sluaju konkursa odluuje organizator konkursa ili
jedno ili vie lica koja on odredi.
(2) Ako su u uslovima konkursa ili nekim optim propisima koji vae za odreeni
konkurs postavljena pravila po kojima nagrada treba da bude dodijeljena, svaki
uesnik u konkursu ima pravo zahtijevati ponitenje odluke o dodjeljivanju nagrade
ako nagrada nije dodijeljena saglasno tim pravilima.
(3) Svojinu ili koje drugo pravo na djelu nagraenom na konkursu stie organizator
konkursa samo ako je to navedeno u oglasu konkursa.
Prestanak obaveze
lan 240
Obaveza obeavaoca nagrade prestaje ako mu niko ne saopti, u roku odreenom u
oglasu, da je izvrio radnju, ili postigao uspjeh, ili uopte ispunio uslove postavljene u
javnom oglasu, a ako rok nije odreen, istekom jedne godine od oglasa.
Odsjek 2.
HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
I. OPTE ODREDBE
Pojam
lan 241
(1) Hartija od vrijednosti je pisana isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da
ispuni obavezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imaocu.
(2) Hartija od vrijednosti moe imati oblik elektronskog zapisa odreenog
zakonom.
(3) Odredbe ovoga zakona koje se odnose na hartije od vrijednosti izdate u obliku
pisane isprave primjenjuju se na odgovarajui nain i na hartije od vrijednosti u
obliku elektronskog zapisa, ako posebnim propisom nije drukije odreeno.
Bitni sastojci
lan 242
(1) Hartija od vrijednosti mora sadrati sljedee bitne sastojke:
1) oznaenje vrste hartije od vrijednosti;
2) firmu, odnosno naziv i sjedite, odnosno ime i prebivalite izdavaoca hartije od
vrijednosti;
3) firmu, odnosno naziv ili ime lica na koje, odnosno po ijoj naredbi hartija od
vrijednosti glasi, ili oznaenje da hartija glasi na donosioca;
4) tano oznaenu obavezu izdavaoca koja proizilazi iz hartije od vrijednosti;
5) mjesto i datum izdavanja hartije od vrijednosti a kod onih koje se izdaju u seriji i
njen serijski broj;
6) potpis izdavaoca hartije od vrijednosti, odnosno faksimil potpisa izdavaoca
hartije od vrijednosti koje se izdaju u seriji.
(2) Posebnim zakonom za pojedine hartije od vrijednosti mogu biti odreeni i drugi
bitni sastojci.
(3) Isprava koja ne sadri bilo koji od bitnih sastojaka ne vai kao hartija od
vrijednosti.
(4) Hartije od vrijednosti izdate u seriji, koje ne sadre bilo koji od bitnih sastojaka,
nemaju pravno dejstvo.
Nastanak obaveze
lan 244
Obaveza iz hartije od vrijednosti nastaje u trenutku kada izdavalac hartiju od
vrijednosti preda njenom korisniku.
lan 248
Pravo iz hartije od vrijednosti na donosioca prenosi se njenom predajom.
Vrsta indosamenta
lan 251
(1) Indosament moe biti puni, blanko i na donosioca.
(2) Puni indosament sadri izjavu o prenosu i firmu, odnosno naziv ili ime lica na
koje se pravo iz hartije od vrijednosti prenosi (indosatar) i potpis prenosioca
(indosant), a moe da sadri i druge podatke (mjesto, datum i dr.).
(3) Blanko indosament sadri samo potpis indosanta.
(4) U sluaju prenosa na donosioca umjesto imena indosatara stavlja se rije
"donosiocu".
(5) Indosament na donosioca vai kao blanko indosament.
(6) Nitav je djelimini indosament.
lan 253
(1) Prenosom prava iz hartije od vrijednosti njen novi imalac stie sva prava koja su
pripadala prethodnom imaocu.
(2) Prenos prava iz hartije od vrijednosti na ime ako se vri putem cesije ili
indosamenta, nema dejstva prema izdavaocu dok on o tome ne bude pisanim putem
obavijeten, odnosno dok taj prenos ne bude ubiljeen u registar hartija od vrijednosti
na ime, ako se takav registar vodi kod izdavaoca.
(3) Cedent, odnosno indosant ne odgovara za neispunjenje obaveze od strane
izdavaoca, osim u sluaju drukije zakonske odredbe ili ako postoji suprotna odredba
upisana na samoj hartiji od vrijednosti.
Zabrana prenosa
lan 256
(1) Zabrana prenosa indosamentom hartije od vrijednosti po naredbi vri se izrazom
"ne po naredbi" ili stavljanjem sline klauzule koja ima isto znaenje.
(2) Pravo iz hartije od vrijednosti iji je prenos indosamentom zabranjen moe se
prenijeti samo cesijom.
(3) Prenos indosamentom mogu zabraniti izdavalac i indosant.
(4) Posebnim zakonom ili izjavom izdavaoca upisanoj na samoj hartiji od
vrijednosti na ime moe se zabraniti svako njeno prenoenje.
Zabrana ispunjenja
lan 261
(1) Ako je izdavalac hartije od vrijednosti na donosioca znao ili morao znati da
donosilac nije zakoniti imalac hartije, niti je ovlaen od strane zakonitog imaoca,
duan je odbiti ispunjenje, inae odgovara za tetu.
(2) Izdavalac hartije od vrijednosti ne moe punovano ispuniti svoju obavezu ako
mu je to nadleni organ zabranio, ili kad je znao ili morao znati da je pokrenut
postupak za amortizaciju ili ponitenje hartije od vrijednosti.
Legitimacioni znak
lan 265
(1) Garderobni ili slini znaci, koji se sastoje iz komada hartije, metala ili drugog
materijala, na kojima je obino utisnut neki broj, ili naveden broj predatih predmeta, a
koji obino ne sadri neto odreeno o obavezi njihovog izdavaoca, slue samo da
pokau ko je povjerilac u obligacionom odnosu prilikom ijeg nastanka su izdati.
(2) Izdavalac legitimacionog znaka oslobaa se obaveze kad je u dobroj vjeri izvri
donosiocu, ali za donosioca ne vai pretpostavka da je on pravi povjerilac ili da je
ovlaen zahtijevati ispunjenje, te je u sluaju spora duan dokazati to svoje svojstvo.
(3) Povjerilac moe zahtijevati ispunjenje obaveze iako je izgubio legitimacioni
znak.
(4) U pogledu ostalog, u svakom pojedinom sluaju treba se drati zajednike volje
izdavaoca i primaoca znaka, kao i onog to je uobiajeno.
Glava III
DEJSTVA OBAVEZA
ODJELjAK 1.
Odsjek 1.
Obim naknade
lan 273
(1) Povjerilac ima pravo na naknadu obine tete i izmakle koristi, koje je dunik u
vrijeme zakljuenja ugovora morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede
ugovora, a s obzirom na injenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate.
(2) U sluaju prevare ili namjernog neispunjenja, kao i neispunjenja zbog krajnje
nepanje, povjerilac ima pravo da zahtijeva od dunika naknadu cjelokupne tete koja
je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to to dunik nije znao za posebne
okolnosti zbog kojih su one nastale.
(3) Ako je prilikom povrede obaveze pored tete nastao za povjerioca i neki
dobitak, o njemu e se prilikom odreivanja visine naknade voditi rauna u razumnoj
mjeri.
(4) Strana koja se poziva na povredu ugovora duna je preduzeti sve razumne mjere
da bi se smanjila teta izazvana tom povredom, inae druga strana moe zahtijevati
smanjenje naknade.
(5) Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju i na neispunjenje obaveza koje
nijesu nastale iz ugovora, ukoliko za pojedine od njih nije ovim zakonom neto drugo
predvieno.
Krivica povjerioca
lan 274
Kad za nastalu tetu, ili njenu veliinu, ili za oteanje dunikovog poloaja ima
krivice do povjerioca ili do lica za koje on odgovara, naknada se smanjuje srazmjerno.
Nain odreivanja
lan 278
(1) Ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne po svom nahoenju u jednom
ukupnom iznosu, u procentu, ili za svaki dan zadocnjenja, ili na koji drugi nain.
(2) Ugovorna kazna mora biti ugovorena u formi propisanoj za ugovor iz koga je
nastala obaveza na ije se ispunjenje odnosi.
Akcesornost
lan 279
(1) Sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu obaveze na ije se
obezbjeenje on odnosi.
(2) Sporazum gubi pravno dejstvo ako je do neispunjenja ili zadocnjenja dolo iz
uzroka za koji dunik ne odgovara.
Povjerioeva prava
lan 280
(1) Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obaveze, povjerilac moe
zahtijevati ili ispunjenje obaveze ili ugovornu kaznu.
(2) Povjerilac gubi pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze ako je zatraio isplatu
ugovorne kazne.
(3) Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja, dunik nema pravo da isplati
ugovornu kaznu i odustane od ugovora, izuzev ako je to bila namjera ugovornih strana
kad su kaznu ugovorili.
(4) Kad je kazna ugovorena za sluaj da dunik zadocni sa ispunjenjem, povjerilac
ima pravo zahtijevati i ispunjenje obaveze i ugovornu kaznu.
(5) Povjerilac ne moe zahtijevati ugovornu kaznu zbog zadocnjenja ako je primio
ispunjenje obaveze, a nije bez odlaganja saoptio duniku da zadrava svoje pravo na
ugovornu kaznu.
(3) Ako je stopa ugovorne kamate via od stope zatezne kamate, ona tee i poslije
dunikove docnje.
Kamata na kamatu
lan 286
(1) Na dospjelu a neisplaenu ugovornu ili zateznu kamatu, kao i na druga dospjela
povremena novana davanja ne tee zatezna kamata, izuzev kad je to zakonom
odreeno.
(2) Na iznos neisplaene kamate moe se zahtijevati zatezna kamata samo od dana
kada je sudu podnesen zahtjev za njenu isplatu.
(3) Na povremena dospjela novana davanja tee zatezna kamata od dana kad je
sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.
Odsjek 2.
Uslovi pobijanja
lan 288
Iskljuenje pobijanja
lan 289
Ne mogu se pobijati zbog oteenja povjerilaca uobiajeni prigodni pokloni,
nagradni pokloni, kao ni pokloni uinjeni iz zahvalnosti, srazmjerni imovinskim
mogunostima dunika.
Nain pobijanja
lan 290
(1) Pobijanje se moe vriti tubom ili prigovorom.
(2) Tuba za pobijanje podnosi se protiv treeg lica sa kojim je, ili u iju je korist
preduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njegovih univerzalnih pravnih
sljedbenika.
(3) Ako je trei otuio nekim teretnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem
koje se pobija, tuba se moe podii protiv pribavioca samo ako je ovaj znao da se
pribavljanje njegovih prethodnika moglo pobijati, a ako je tu korist otuio poslom bez
naknade, tuba se moe podii protiv pribavioca i ako on to nije znao.
(4) Tueni moe izbjei pobijanje ako ispuni dunikovu obavezu.
Dejstvo pobijanja
lan 291
Ako sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja gubi dejstvo samo prema tuiocu i
samo koliko je potrebno za ispunjenje njegovih potraivanja.
(2) Rok iz stava 1 ovog lana rauna se od dana kada je preduzeta pravna radnja
koja se pobija, odnosno od dana kada je trebalo preduzeti proputenu radnju.
(3) Tok roka iz stava 1 ovog lana prekida se ako povjerilac obavijesti lice protiv
koga se moe podnijeti tuba o svojoj namjeri da zahtijeva pobijanje posla.
Odsjek 3.
PRAVO ZADRAVANjA
Vrenje prava zadravanja
lan 293
(1) Povjerilac dospjelog potraivanja u ijim se rukama nalazi neka dunikova stvar
ima pravo zadrati je dok mu ne bude isplaeno potraivanje.
(2) U sluaju da je dunik postao nesposoban za plaanje, povjerilac moe vriti
pravo zadravanja iako njegovo potraivanje nije dospjelo.
Izuzeci
lan 294
(1) Povjerilac nema pravo zadravanja kad dunik zahtijeva da mu se vrati stvar
koja je izala iz njegove dravine protiv njegove volje, ili kad dunik zahtijeva da mu
se vrati stvar koja je predata povjeriocu na uvanje ili na posudu.
(2) Povjerilac ne moe zadrati ni punomoje dobijeno od dunika, kao ni druge
dunikove isprave, legitimacije, prepisku i ostale sline stvari, kao ni druge stvari koje
se ne mogu izloiti prodaji.
Sudski penali
lan 301
(1) Kad dunik ne izvri o roku neku svoju nenovanu obavezu utvrenu
pravosnanom odlukom, sud moe, na traenje povjerioca, odrediti duniku naknadni
primjeren rok i izrei, a u cilju uticanja na dunika i nezavisno od svake tete, da e
dunik, ako ne izvri svoju obavezu u tom roku, biti duan isplatiti povjeriocu
izvjesnu svotu novca za svaki dan zadocnjenja, ili za koju drugu jedinicu vremena,
poev od isteka tog roka.
(2) Kad dunik naknadno ispuni obavezu, sud moe smanjiti tako odreenu svotu,
vodei rauna o svrsi zbog koje je naredio njeno plaanje.
Glava IV
PRESTANAK OBAVEZA
ODJELjAK 1.
Opte pravilo
lan 302
(1) Obaveza prestaje kad se ispuni, kao i u drugim zakonom odreenim
sluajevima.
(2) Prestankom glavne obaveze gase se jemstvo, zaloga i druga sporedna prava.
ODJELjAK 2.
Ispunjenje
Odsjek 1.
(3) Povjerilac je duan da primi ispunjenje od treeg lica ako je dunik sa tim
saglasan, izuzev kad prema ugovoru ili prirodi same obaveze tu obavezu treba da
ispuni dunik lino.
(4) Povjerilac moe da primi ispunjenje od treeg lica bez dunikovog znanja i u
sluaju kad ga je dunik obavijestio da ne pristaje da trei ispuni njegovu obavezu.
(5) Ako je dunik povjeriocu ponudio da sam ispuni odmah svoju obavezu,
povjerilac ne moe primiti ispunjenje od treeg lica.
Trokovi ispunjenja
lan 305
Trokove ispunjenja snosi dunik, ukoliko ih nije prouzrokovao povjerilac.
Zakonska subrogacija
lan 307
Kad obavezu ispuni lice koje ima neki pravni interes u tome, na njega prelazi po
samom zakonu u asu ispunjenja povjerioevo potraivanje sa svim sporednim
pravima
i
garancijama
njegovog
ispunjenja.
+ Sudska praksa
lan 308
(1) U sluaju djeliminog ispunjenja povjerioevog potraivanja, na ispunioca
prelaze sporedna prava kojima je obezbijeeno ispunjenje tog potraivanja samo
ukoliko nijesu potrebna za ispunjenje ostatka povjerioevog potraivanja.
(2) Povjerilac i ispunilac mogu ugovoriti da e koristiti garancije srazmjerno svojim
potraivanjima, a mogu ugovoriti i da e ispunilac imati pravo prvenstvene naplate.
lan 313
(1) Ispunjenje izvreno poslovno nesposobnom povjeriocu oslobaa dunika samo
ukoliko je bilo korisno za povjerioca ili se predmet ispunjenja jo nalazi kod njega.
(2) Poslovno nesposoban povjerilac moe odobriti, poto postane poslovno
sposoban, ispunjenje koje je primio u vrijeme svoje poslovne nesposobnosti.
Zamjena ispunjenja
lan 315
(1) Obaveza prestaje ako povjerilac u sporazumu sa dunikom primi neto drugo
umjesto onog to mu se duguje.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana dunik odgovara isto kao prodavac za
materijalne i pravne nedostatke stvari date umjesto onoga to je dugovao.
(3) Povjerilac, umjesto zahtjeva po osnovu odgovornosti dunika za materijalne ili
pravne nedostatke stvari, moe zahtijevati od dunika, ali ne vie od jemca, ispunjenje
prvobitnog potraivanja i naknadu tete.
Djelimino ispunjenje
lan 317
(1) Povjerilac nije duan da primi djelimino ispunjenje, osim ako priroda obaveze
drukije ne nalae.
(2) Povjerilac je duan da primi djelimino ispunjenje novane obaveze, osim ako
ima poseban interes da ga odbije.
V. URAUNAVANjE ISPUNjENjA
Red uraunavanja
lan 319
(1) Kad izmeu istih lica postoji vie istorodnih obaveza, pa ono to dunik ispuni
nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve, onda se, ako o tome ne postoji sporazum
povjerioca i dunika, uraunavanje vri onim redom koji odredi dunik najkasnije
prilikom ispunjenja.
(2) Kad nema dunikove izjave o uraunavanju, obaveze se namiruju redom kako
je koja dospjela za ispunjenje.
(3) Ako je vie obaveza istovremeno dospjelo, prvo se namiruju one koje su
najmanje obezbijeene, a kad su sve podjednako obezbijeene, prvo se namiruju one
koje su duniku na najveem teretu.
(4) Ako su u sluajevima iz st. 1, 2 i 3 ovog lana obaveze jednake, namiruju se
redom kako su nastale, a ako su istovremeno nastale, ono to je dato na ime ispunjenja
rasporeuje se na sve obaveze srazmjerno njihovim iznosima.
(2) Ako rok nije odreen, a svrha posla, priroda obaveze i ostale okolnosti ne
zahtijevaju izvjestan rok za ispunjenje, povjerilac moe zahtijevati odmah ispunjenje
obaveze, a dunik sa svoje strane moe zahtijevati od povjerioca da odmah primi
ispunjenje.
Novana obaveza
lan 326
(1) Ako se plaanje vri posredstvom banke ili druge organizacije kod koje se vodi
raun povjerioca, smatrae se, ukoliko ugovorne strane nijesu drukije odredile, da je
dug izmiren kada banci, odnosno organizaciji kod koje se vodi raun, stigne novana
doznaka u korist povjerioca ili nalog (virman) dunikove banke, odnosno organizacije
da odobri raunu povjerioca iznos oznaen u nalogu.
(2) Ako je ugovorom predvieno plaanje preko pote pretpostavlja se da su se
stranke saglasile da je uplatom dugovanog iznosa poti dunik izmirio svoju obavezu
prema povjeriocu, a ako ovakav nain plaanja nije ugovoren, dug je izmiren kad
povjerilac primi novanu doznaku.
(3) Ako je posebnim propisom ili ugovorom predvieno plaanje ekovnom
uplatnicom na odreeni raun, pretpostavlja se da su se strane saglasile da je isplata
izvrena onda kad dunik uplati dugovani iznos ekovnom uplatnicom u korist
oznaenog rauna.
VIII. PRIZNANICA
Pretpostavke u vezi sa priznanicom
lan 329
(1) Ko ispuni obavezu potpuno ili djelimino, ima pravo da zahtijeva da mu
povjerilac o tome izda priznanicu o svom troku.
(2) Dunik koji je novanu obavezu isplatio preko banke ili pote, moe zahtijevati
da mu povjerilac izda priznanicu samo ako za to ima opravdan razlog.
(3) Ako je izdata priznanica da je potpuno isplaena glavnica, pretpostavlja se da su
isplaene i kamate i sudski i drugi trokovi, ako ih je bilo.
(4) Ako dunik povremenih davanja, kao to su zakupnine, i drugih potraivanja
koja se povremeno obraunavaju, kao to su ona koja nastaju utrokom elektrine
energije, ili vode, ili upotrebom telefona, ili drugih slinih sredstava komunikacije
ima priznanicu da je isplatio docnije dospjelo potraivanje pretpostavlja se da je
isplatio i ona koja su ranije dospjela.
DOCNjA
I. DOCNjA DUNIKA
Kad dunik dolazi u docnju
lan 332
(1) Dunik dolazi u docnju kad ne ispuni obavezu u roku odreenom za ispunjenje.
(2) Ako rok za ispunjenje nije odreen, dunik dolazi u docnju kad ga povjerilac
pozove da ispuni obavezu, usmeno ili pisano, vansudskom opomenom ili
zapoinjanjem nekog postupka ija je svrha da se postigne ispunjenje obaveze.
(3) Dunik ne dolazi u docnju ako dokae da je zadocnio sa ispunjenjem usljed vie
sile ili usljed drugih okolnosti za koje on ne odgovara.
(2) Isto pravo imaju i trea lica koja su pravno zainteresovana da obaveza bude
ispunjena.
(3) O izvrenom polaganju dunik je duan da izvijesti povjerioca ako zna za njega
i za njegovo boravite, inae e mu odgovarati za tetu.
Dejstvo polaganja
lan 339
(1) Polaganjem dugovane stvari dunik se oslobaa obaveze u asu kad je izvrio
polaganje.
(2) Ako je dunik bio u docnji, njegova docnja prestaje.
(3) Od asa kada je stvar poloena, rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi
na povjerioca.
(4) Od dana polaganja prestaje tei kamata.
(5) Ako dunik uzme natrag poloenu stvar, smatrae se kao da nije bilo polaganja,
a njegovi sadunici i jemci ostaju u obavezi.
Trokovi polaganja
lan 340
Trokove punovanog i neopozvanog polaganja snosi povjerilac ukoliko prelaze
trokove ispunjenja koje je duan snositi dunik.
PREBIJANjE (KOMPENZACIJA)
Zakonska kompenzacija
lan 344
Dunik moe prebiti potraivanje koje ima prema povjeriocu sa onim to ovaj
potrauje od njega, ako oba potraivanja glase na novac ili druge zamjenljive stvari
istog roda i iste kakvoe i ako su oba dospjela.
Izjava o prebijanju
lan 345
(1) Prebijanje ne nastaje im se steknu uslovi za to, nego je potrebno da jedna
strana izjavi drugoj da vri prebijanje.
(2) Poslije izjave o prebijanju smatra se da je prebijanje nastalo onog asa kad su se
stekli uslovi za to.
Odsustvo uzajamnosti
lan 346
(1) Dunik ne moe izvriti prebijanje onog to duguje povjeriocu sa onim to
povjerilac duguje njegovom jemcu.
(2) Jemac moe izvriti prebijanje dunikove obaveze prema povjeriocu sa
dunikovim potraivanjem od povjerioca.
(3) Ko je dao svoju stvar u zalogu za tuu obavezu, moe zahtijevati od povjerioca
da mu vrati zaloenu stvar kad se ispune uslovi za prestanak te obaveze prebijanjem,
kao i kad povjerilac propusti svojom krivicom da izvri prebijanje.
Zastarjelo potraivanje
lan 347
(1) Dug se moe prebiti sa zastarjelim potraivanjem samo ako ono jo nije bilo
zastarjelo u asu kad su se stekli uslovi za prebijanje.
(2) Ako su uslovi za prebijanje nastali poto je jedno od potraivanja zastarjelo,
prebijanje ne nastaje ako je dunik zastarjelog potraivanja istakao prigovor
zastarjelosti.
(2) Dunik moe prijemniku prebiti i ona svoja potraivanja od ustupioca koja je
stekao prije obavjetenja o ustupanju, a iji rok za ispunjenje nije bio dospio u asu
kada je obavijeten o ustupanju, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje
ustupljenog potraivanja ili u isto vrijeme.
(3) Dunik koji je bez rezerve izjavio prijemniku da pristaje na ustupanje ne moe
mu vie prebiti nikakvo svoje potraivanje od ustupioca.
(4) Ako je ustupljeno potraivanje upisano u javne knjige, dunik moe izvriti
prebijanje prijemniku samo ako je njegovo potraivanje upisano kod ustupljenog
potraivanja ili ako je prijemnik obavijeten prilikom ustupanja o postojanju tog
potraivanja.
Uraunavanje prebijanjem
lan 351
Kad izmeu dva lica postoji vie obaveza koje mogu prestati prebijanjem,
prebijanje se vri po pravilima koja vae za uraunavanje ispunjenja.
Sudska kompenzacija
lan 352
(1) Ako potraivanje jedne strane nije likvidno, ali se moe lako utvrditi da li ono
postoji i koliko je, sud moe izvriti prebijanje za onaj dio tog potraivanja ije
postojanje bude utvrdio i odloiti donoenje odluke o zahtjevu druge strane dok se ne
utvrdi postojanje i koliina ostatka.
(2) Ako je potraivanje druge strane vee od potraivanja koje mu se istie radi
prebijanja, sud e dosuditi razliku povjeriocu istom presudom.
Odsjek 2.
OTPUTANjE DUGA
Sporazum
lan 353
(1) Obaveza prestaje kad povjerilac izjavi duniku da nee traiti njeno ispunjenje i
dunik se sa tim saglasi.
(2) Za punovanost ovog sporazuma nije potrebno da bude zakljuen u formi u
kojoj je zakljuen posao iz koga je obaveza nastala.
PRENOV (NOVACIJA)
Uslovi
lan 357
(1) Obaveza prestaje ako se povjerilac i dunik saglase da postojeu obavezu
zamijene novom i ako nova obaveza ima razliit predmet ili razliit pravni osnov.
(2) Sporazum povjerioca i dunika kojim se mijenja ili dodaje odredba o roku, o
mjestu, ili o nainu ispunjenja, zatim naknadni sporazum o kamati, ugovornoj kazni,
obezbjeenju ispunjenja ili o kojoj drugoj sporednoj odredbi, kao i sporazum o
izdavanju nove isprave o dugu, ne smatraju se prenovom.
(3) Izdavanje mjenice ili eka zbog neke ranije obaveze ne smatra se prenovom,
izuzev kad je to ugovoreno.
Dejstva prenova
lan 359
(1) Ugovorom o prenovu ranija obaveza prestaje, a nova nastaje.
(2) Sa ranijom obavezom prestaju i zaloga i jemstvo, izuzev ako je sa jemcem ili
zalogodavcem drukije ugovoreno.
(3) Isto vai i za ostala sporedna prava koja su bila vezana za raniju obavezu.
Dejstvo ponitenja
lan 361
Kad je ugovor o prenovu poniten smatra se da nije ni bilo prenova i da ranija
obaveza nije ni prestala postojati.
Odsjek 4.
SJEDINjENjE (KONFUZIJA)
lan 362
(1) Obaveza prestaje sjedinjenjem kad jedno isto lice postane i povjerilac i dunik.
(2) Kad jemac postane povjerilac, obaveza glavnog dunika ne prestaje.
(3) Obaveza upisana u javnoj knjizi prestaje sjedinjenjem tek kad se izvri upis
brisanja.
Odsjek 5.
NEMOGUNOST ISPUNjENjA
Prestanak obaveze zbog nemogunosti ispunjenja
lan 363
(1) Obaveza prestaje kad njeno ispunjenje postane nemogue usljed okolnosti zbog
kojih dunik ne odgovara.
(2) Dunik treba da dokae okolnosti koje iskljuuju njegovu odgovornost.
(1) Ako vrijeme trajanja dugovinskog odnosa nije odreeno, svaka strana moe ga
prekinuti otkazom.
(2) Otkaz mora biti dostavljen drugoj strani.
(3) Otkaz se moe dati u svako doba, samo ne u nevrijeme.
(4) Otkazni dugovinski odnos prestaje kada istekne otkazni rok odreen ugovorom,
a ako takav rok nije odreen ugovorom, odnos prestaje po isteku roka odreenog
zakonom ili obiajem, odnosno istekom primjerenog roka.
(5) Strane mogu ugovoriti da e njihov dugovinski odnos prestati samim
dostavljanjem otkaza, ako za odreeni sluaj zakonom nije drukije odreeno.
(6) Povjerilac ima pravo da zahtijeva od dunika ono to je dospjelo prije nego to
je obaveza prestala protekom roka ili otkazom.
Odsjek 7.
SMRT
lan 368
Smru dunika ili povjerioca prestaje obaveza samo ako je nastala s obzirom na
line osobine koje od ugovornih strana ili line sposobnosti dunika.
ODJELjAK 4.
ZASTARJELOST
Odsjek 1.
OPTE ODREDBE
Opte pravilo
lan 369
(1) Zastarjelou prestaje pravo da se zahtijeva ispunjenje obaveze.
(2) Zastarjelost nastupa kad protekne zakonom odreeno vrijeme u kome je
povjerilac mogao da zahtijeva ispunjenje obaveze.
(3) Sud se ne moe obazirati na zastarjelost ako se dunik nije na nju pozvao.
(2) Ako se obaveza sastoji u tome da se neto ne uini, da se propusti ili trpi,
zastarjelost poinje tei prvog dana poslije dana kad je dunik postupio protivno
obavezi.
Nastupanje zastarjelosti
lan 371
Zastarjelost nastupa kad istekne poslednji dan zakonom odreenog vremena.
Odricanje od zastarjelosti
lan 374
Dunik se ne moe odrei zastarjelosti prije nego to protekne vrijeme odreeno za
zastarjelost.
Sporedna potraivanja
lan 378
Kad zastari glavno potraivanje, zastarjela su i sporedna potraivanja, kao to su
potraivanja kamata, plodova, trokova, ugovorne kazne.
Povremena potraivanja
lan 381
(1) Potraivanja povremenih davanja koja dospijevaju godinje ili u kraim
odreenim razmacima vremena (povremena potraivanja), bilo da se radi o sporednim
povremenim potraivanjima, kao to je potraivanje kamata, ili da se radi o takvim
povremenim potraivanjima u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao to je potraivanje
izdravanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja.
Potraivanje zakupnine
lan 384
Potraivanje zakupnine, bilo da je odreeno da se plaa povremeno, bilo u jednom
ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine.
(2) Sva povremena potraivanja koja proistiu iz takvih odluka ili poravnanja i
dospijevaju ubudue, zastarijevaju u roku predvienom za zastarjelost povremenih
potraivanja.
ZASTOJ ZASTARIJEVANjA
Potraivanja izmeu odreenih lica
lan 391
Zastarijevanje ne tee izmeu:
1) branih drugova;
2) roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo;
3) tienika i njegovog staraoca, kao i organa starateljstva, za vrijeme trajanja
starateljstva i dok ne budu poloeni rauni;
4) dva lica koja ive u vanbranoj zajednici, dok ta zajednica postoji.
Nesavladive prepreke
lan 393
Zastarijevanje ne tee za svo vrijeme za koje povjeriocu nije bilo mogue zbog
nesavladivih prepreka da sudskim putem zahtijeva ispunjenje obaveze.
PREKID ZASTARIJEVANjA
Priznanje duga
lan 396
(1) Zastarijevanje se prekida kada dunik prizna dug.
(2) Priznanje duga moe se uiniti izjavom povjeriocu i na posredan nain (kao to
su
davanje
otplate,
plaanje
kamate,
davanje
obezbjeenja).
+ Sudska praksa
Podizanje tube
lan 397
Zastarijevanje se prekida podizanjem tube i svakom drugom povjerioevom
radnjom preduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim organom, u
cilju utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarenja potraivanja.
Pozivanje dunika
lan 400
Za prekid zastarijevanja nije dovoljno da povjerilac pozove dunika pismeno ili
usmeno da obavezu ispuni.
(1) Poslije prekida zastarijevanje poinje tei iznova, a vrijeme koje je proteklo
prije prekida ne rauna se u zakonom odreeni rok za zastarjelost.
(2) Zastarijevanje prekinuto priznanjem od strane dunika poinje tei iznova od
priznanja.
(3) Kad je prekid zastarijevanja nastao podizanjem tube ili pozivanjem u zatitu,
ili isticanjem prebijanja potraivanja u sporu, odnosno prijavljivanjem potraivanja u
nekom drugom postupku, zastarijevanje poinje tei iznova od dana kad je spor
okonan.
(4) Kad je prekid zastarijevanja nastao prijavom potraivanja u steajnom
postupku, zastarijevanje poinje tei iznova od dana okonanja ovog postupka.
(5) Isto vai i kad je prekid zastarijevanja nastao zahtjevom prinudnog izvrenja ili
obezbjeenja.
(6) Zastarijevanje koje poinje tei iznova poslije prekida, navrava se kad protekne
onoliko vremena koliko je zakonom odreeno za zastarijevanje koje je prekinuto.
+ Sudska praksa
Glava V
NOVANE OBAVEZE
Odsjek 1.
OPTE ODREDBE
Naelo monetarnog nominalizma
lan 403
Kad obaveza ima za predmet svotu novca, dunik je duan da isplati onaj broj
novanih jedinica na koji obaveza glasi, izuzev kad zakon odreuje to drugo.
Valuta obaveze
lan 404
Ako novana obaveza glasi na plaanje u nekoj stranoj valuti ili zlatu, njeno
ispunjenje se moe zahtijevati u domaem novcu prema kursu koji vai u trenutku
ispunjenja obaveze.
Indeksna klauzula
lan 405
Doputena je odredba ugovora kojom se iznos novane obaveze u domaem novcu
vee za promjene cijena dobara, robe i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od
ovlaenog lica.
Klizna skala
lan 406
U ugovorima u kojima se jedna strana obavezuje da izradi i isporui odreene
predmete dozvoljeno je ugovoriti da e cijena zavisiti od cijena materijala i od rada,
kao i drugih elemenata koji utiu na visinu trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme
na odreenom tritu.
UGOVORNA KAMATA
Stopa ugovorne kamate
lan 408
(1) Stopa ugovorne kamate izmeu fizikih lica ne moe biti vea od kamatne stope
koja se u mjestu ispunjenja plaa na tedne uloge po vienju.
(2) U pogledu najvie ugovorne kamatne stope izmeu pravnih lica primjenjuju se
odredbe posebnog zakona.
(3) Ako je kamata ugovorena, ali nije odreena njena stopa ni vrijeme dospijevanja,
izmeu fizikih lica vai kamatna stopa koja se u mjestu ispunjenja plaa na tedne
uloge po vienju, a izmeu pravnih lica vai kamatna stopa koju banka ili druga
bankarska organizacija plaa, odnosno ugovara za takvu ili slinu vrstu posla i
dospijeva po isteku godine, ako za odreeni sluaj nije predvieno to drugo.
(4) Ako je ugovorena vea kamata od dozvoljene, primijenie se najvea
dozvoljena stopa kamate.
Kamata na kamatu
lan 409
(1) Nitava je odredba ugovora kojom se predvia da e na kamatu, kada dospije za
isplatu, poeti tei kamata, ako ne bude isplaena.
(2) Ali se moe unaprijed ugovoriti da e se stopa kamate poveati ako dunik ne
isplati dospjele kamate na vrijeme.
(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana ne odnose se na kreditno poslovanje banaka i
drugih bankarskih organizacija.
ALTERNATIVNE OBAVEZE
Pravo izbora
lan 412
Ako neka obaveza ima dva ili vie predmeta, ali je dunik duan dati samo jedan da
bi se oslobodio obaveze, pravo izbora, ako nije to drugo ugovoreno, pripada duniku
i obaveza prestaje kad on bude predao predmet koji je izabrao.
lan 413
(1) Izbor je izvren kad strana kojoj pripada pravo izbora obavijesti drugu stranu o
tome ta je izabrala, i od tog asa izbor se vie ne moe mijenjati.
(2) Izvrenjem izbora smatra se da je obaveza od poetka bila jednostavna i da je
njen predmet od poetka bila izabrana stvar.
DJELjIVE OBAVEZE
Dijeljenje obaveze i potraivanja
lan 421
(1) Obaveza je djeljiva ako se ono to se duguje moe podijeliti i ispuniti u
djelovima koji imaju ista svojstva kao i cio predmet, i ako ono tom podjelom ne gubi
nita od svoje vrijednosti, inae obaveza je nedjeljiva.
(2) Kad u nekoj djeljivoj obavezi ima vie dunika, obaveza se dijeli meu njima
na jednake djelove, ako nije odreena drukija podjela, i svaki od njih odgovara za
svoj dio obaveze.
(3) Kad u nekoj djeljivoj obavezi ima vie povjerilaca, potraivanje se dijeli meu
njima na jednake djelove, ako nije to drugo odreeno, i svaki povjerilac moe
zahtijevati samo svoj dio potraivanja.
Pretpostavka solidarnosti
lan 422
Kad ima vie dunika u nekoj djeljivoj obavezi nastaloj ugovorom u privredi, oni
odgovaraju povjeriocu solidarno, osim ako su ugovornici izriito otklonili solidarnu
odgovornost.
Odsjek 2.
SOLIDARNE OBAVEZE
I. SOLIDARNOST DUNIKA
Sadrina solidarnosti dunika
lan 423
(1) Svaki dunik solidarne obaveze odgovara povjeriocu za cijelu obavezu i
povjerilac moe zahtijevati njeno ispunjenje od koga hoe sve dok ne bude potpuno
ispunjena, ali kad jedan dunik ispuni obavezu, ona prestaje i svi se dunici
oslobaaju.
(2) Od vie solidarnih dunika, svaki moe dugovati sa drugim rokom ispunjenja,
pod drugim uslovima i uopte sa razliitim odstupanjima.
Prebijanje
lan 424
(1) Svaki solidarni dunik moe se pozvati na prebijanje koje je izvrio njegov
sadunik.
(2) Solidarni dunik moe potraivanje svog sadunika prema povjeriocu prebiti sa
povjerioevim potraivanjem, ali samo za onoliko koliko iznosi dio duga tog
sadunika u solidarnoj obavezi.
Otputanje duga
lan 425
(1) Otputanje duga izvreno sporazumno sa jednim solidarnim dunikom oslobaa
obaveze i ostale dunike.
(2) Ali, ako je otputanje imalo za svrhu da oslobodi obaveze samo dunika s kojim
je izvreno, solidarna obaveza smanjuje se za dio koji prema meusobnim odnosima
dunika pada na njega, a ostali dunici odgovaraju solidarno za ostatak obaveze.
Prenov
lan 426
(1) Prenovom koji je povjerilac izvrio sa jednim solidarnim dunikom oslobaaju
se i ostali dunici.
(2) Ali, ako su povjerilac i dunik prenov ograniili na dio obaveze koji dolazi na
ovoga, obaveza ostalih ne prestaje, nego se samo smanjuje za taj dio.
Poravnanje
lan 427
Poravnanje koje je zakljuio jedan od solidarnih dunika sa povjeriocem nema
dejstva prema ostalim dunicima, ali ovi imaju pravo da prihvate to poravnanje, ako
ono nije ogranieno na dunika sa kojim je zakljueno.
Sjedinjenje
lan 428
Kad se u jednom licu sjedini svojstvo povjerioca i svojstvo dunika iste solidarne
obaveze, obaveza ostalih dunika smanjuje se za iznos dijela koji na njega pada.
Docnja povjerioca
lan 429
Kad povjerilac doe u docnju prema jednom solidarnom duniku, on je u docnji i
prema ostalim solidarnim dunicima.
(2) Pravilo iz stava 1 ovog lana vai i za priznanje duga koje bi izvrio jedan od
solidarnih dunika.
Sadrina solidarnosti
lan 435
(1) Svaki solidarni povjerilac ima pravo da zahtijeva od dunika ispunjenje cijele
obaveze, ali kad jedan od njih bude namiren, obaveza prestaje i prema ostalim
povjeriocima.
(2) Dunik moe ispuniti obavezu povjeriocu kog sam izabere, sve dok neki
povjerilac ne zatrai ispunjenje.
Prebijanje
lan 436
(1) Dunik moe izvriti prebijanje svoje obaveze sa potraivanjem koje ima prema
povjeriocu koji mu zahtijeva ispunjenje.
(2) Prebijanje sa potraivanjem koje ima prema nekom drugom povjeriocu, dunik
moe izvriti samo do visine dijela solidarnog potraivanja koje pripada tom
povjeriocu.
Poravnanje
lan 438
Poravnanje koje je zakljuio jedan od solidarnih povjerilaca sa dunikom nema
dejstva prema ostalim povjeriocima, ali ovi imaju pravo da prihvate to poravnanje,
izuzev kad se ono odnosi samo na dio povjerioca sa kojim je zakljueno.
Sjedinjenje
lan 439
Kad se u licu jednog solidarnog povjerioca sjedini i svojstvo dunika, svaki od
ostalih solidarnih povjerilaca moe od njega zahtijevati samo svoj dio potraivanja.
Docnja
lan 440
(1) Kad dunik doe u docnju prema jednom solidarnom povjeriocu, on je u docnji
i prema ostalim povjeriocima.
(2) Docnja jednog solidarnog povjerioca dejstvuje i prema ostalim povjeriocima.
Priznanje duga
lan 441
Priznanje duga uinjeno jednom povjeriocu koristi svim povjeriocima.
Zastarjelost
lan 442
(1) Ako jedan povjerilac prekine zastarijevanje, ili ako prema njemu ne tee
zastarijevanje, to ne koristi ostalim povjeriocima i prema njima zastarijevanje tee i
dalje.
(2) Odricanje od zastarjelosti izvreno prema jednom povjeriocu koristi i ostalim
povjeriocima.
NEDJELjIVE OBAVEZE
lan 444
(1) Za nedjeljive obaveze u kojima ima vie dunika shodno se primjenjuju propisi
o solidarnim obavezama.
(2) Kad u nedjeljivoj obavezi ima vie povjerilaca meu kojima nije ni ugovorena
ni zakonom odreena solidarnost, jedan povjerilac moe da zahtijeva da dunik ispuni
obavezu samo njemu ako je ovlaen od ostalih povjerilaca da primi ispunjenje, a
svaki povjerilac moe da zahtijeva od dunika da obavezu ispuni svim povjeriocima
zajedno, ili da je poloi sudu.
Glava VI
OPTE ODREDBE
Potraivanja koja se mogu prenijeti ugovorom
lan 445
(1) Povjerilac moe ugovorom zakljuenim sa treim prenijeti na ovog svoje
potraivanje, izuzev onog iji je prenos zabranjen zakonom ili koje je vezano za
linost povjerioca, ili koje se po svojoj prirodi protivi prenoenju na drugog.
(2) Ugovor o ustupanju nema dejstvo prema duniku, ako su on i povjerilac
ugovorili da ovaj nee moi prenijeti potraivanje na drugog ili da ga nee moi
prenijeti bez dunikovog pristanka.
Sporedna prava
lan 446
(1) Sa potraivanjem prelaze na prijemnika sporedna prava (pravo prvenstvene
naplate, hipoteka, zaloga, prava iz ugovora sa jemcem, prava na kamatu, ugovornu
kaznu i sl.).
(2) Ustupilac moe predati zaloenu stvar prijemniku samo ako zalogodavac
pristane na to, inae ona ostaje kod ustupioca da je uva za raun prijemnika.
(3) Pretpostavlja se da su dospjele, a neisplaene kamate ustupljene sa glavnim
potraivanjem.
Obavjetavanje dunika
lan 447
(1) Za prenos potraivanja nije potreban pristanak dunika, ali je ustupilac duan da
obavijesti dunika o izvrenom ustupanju.
(2) Ispunjenje izvreno ustupiocu prije obavjetenja o ustupanju punovano je i
oslobaa dunika obaveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inae obaveza ostaje i
on je duan da je ispuni prijemniku.
Viestruko ustupanje
lan 448
Ako je povjerilac ustupio isto potraivanje raznim licima, potraivanje pripada
prijemniku o kome je ustupilac prvo obavijestio dunika, odnosno koji se prvi javio
duniku.
Odsjek 2.
lan 449
(1) Prijemnik ima prema duniku ista prava koja je ustupilac imao prema duniku
do ustupanja.
(2) Dunik moe istai prijemniku pored prigovora koje ima prema njemu i one
prigovore koje je mogao istai ustupiocu do asa kad je saznao za ustupanje.
Odsjek 3.
Odgovornost za naplativost
lan 452
(1) Ustupilac odgovara za naplativost ustupljenog potraivanja ako je to bilo
ugovoreno, ali samo do visine onog to je primio od prijemnika, kao i za naplativost
kamata, trokova oko ustupanja i trokova postupka protiv dunika.
(2) Vea odgovornost savjesnog ustupioca ne moe se ugovoriti.
Odsjek 4.
(1) Kad dunik umjesto ispunjenja svoje obaveze ustupi povjeriocu svoje
potraivanje, ili jedan njegov dio, zakljuenjem ugovora o ustupanju dunikova
obaveza se gasi do iznosa ustupljenog potraivanja.
(2) Kad dunik ustupi svome povjeriocu svoje potraivanje samo radi naplaivanja,
njegova se obaveza gasi, odnosno smanjuje tek kad povjerilac naplati ustupljeno
potraivanje.
(3) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana, prijemnik je duan da preda ustupiocu sve
to je naplatio preko iznosa svog potraivanja prema ustupiocu.
(4) U sluaju ustupanja radi naplaivanja dunik ustupljenog potraivanja moe
ispuniti svoju obavezu i prema ustupiocu, ak i kad je obavijeten o ustupanju.
PROMJENA DUNIKA
Odsjek 1.
PREUZIMANjE DUGA
I. OPTE ODREDBE
Ugovor o preuzimanju duga
lan 455
(1) Preuzimanje duga vri se ugovorom izmeu dunika i preuzimaoca, na koji je
pristao povjerilac.
(2) O zakljuenom ugovoru moe povjerioca izvijestiti svaki od njih, i svakome od
njih moe povjerilac saoptiti svoj pristanak na preuzimanje duga.
(3) Pretpostavlja se da je povjerilac dao svoj pristanak ako je bez ograde primio
neko ispunjenje od preuzimaoca, koje je ovaj uinio u svoje ime.
(4) Ugovorne strane, kao i svaka od njih posebno, mogu pozvati povjerioca da se u
odreenom roku izjasni da li pristaje na preuzimanje duga, pa ako se povjerilac u
odreenom roku ne izjasni smatra se da nije dao svoj pristanak.
Sporedna prava
lan 458
(1) Sporedna prava koja su do tada postojala uz potraivanje ostaju i dalje, ali
jemstva, kao i zaloge, koje su dala trea lica prestaju ako jemci i zalogodavci ne
pristaju da odgovaraju i za novog dunika.
(2) Ako nije to drugo ugovoreno, preuzimalac ne odgovara za nenaplaene kamate
koje su dospjele do preuzimanja.
Prigovori
lan 459
(1) Preuzimalac moe istai povjeriocu sve prigovore koji proistiu iz pravnog
odnosa izmeu preanjeg dunika i povjerioca, iz koga potie preuzeti dug, kao i
prigovore koje preuzimalac ima prema povjeriocu.
(2) Preuzimalac ne moe istai povjeriocu prigovore koji potiu iz njegovog
pravnog odnosa sa preanjim dunikom, a koji odnos je bio osnov preuzimanja.
Odsjek 2.
PRISTUPANjE DUGU
Ugovor o pristupanju dugu
lan 460
Ugovorom izmeu povjerioca i treeg, kojim se trei obavezuje da e povjeriocu
ispuniti njegovo potraivanje od dunika, trei stupa u obavezu pored dunika.
PREUZIMANjE ISPUNjENjA
lan 462
(1) Preuzimanje ispunjenja se vri ugovorom izmeu dunika i nekog treeg kojim
se trei obavezuje prema duniku da ispuni njegovu obavezu prema njegovom
povjeriocu.
(2) Trei odgovara duniku ako blagovremeno ne ispuni obavezu povjeriocu, a
povjerilac zatrai ispunjenje od dunika.
(3) Trei ne preuzima dug, niti pristupa dugu i povjerilac nema nikakvo pravo
prema njemu.
DIO DRUGI
UGOVORI
Glava VII
PRODAJA
ODJELjAK 1.
Opte odredbe
Pojam
lan 463
(1) Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo svojine
na prodatu stvar i da mu je u tu svrhu preda, a kupac se obavezuje da plati cijenu u
novcu i preuzme stvar.
(2) Prodavac nekog drugog prava obavezuje se da kupcu pribavi prodato pravo, a
kad vrenje tog prava zahtijeva dravinu stvari, da mu i preda stvar.
Rizik
lan 464
(1) Do predaje stvari kupcu rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi
prodavac, a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca.
(2) Rizik ne prelazi na kupca ako je on zbog nekog nedostatka predate stvari
raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvari.
STVAR
Opte pravilo
lan 466
(1) Stvar o kojoj je ugovor mora biti u prometu, a nitav je ugovor o prodaji stvari
koja je van prometa.
(2) Za prodaju stvari iji je promet ogranien vae posebni propisi.
(3) Prodaja se moe odnositi i na buduu stvar.
CIJENA
Kad cijena nije odreena
lan 470
(1) Ako ugovorom o prodaji cijena nije odreena, a ni ugovor ne sadri dovoljno
podataka pomou kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor nema pravno dejstvo.
(2) Kad ugovorom o prodaji u privredi cijena nije odreena, niti u njemu ima
dovoljno podataka pomou kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je duan da plati
cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora, a u
nedostatku ove razumnu cijenu.
(3) Pod razumnom cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme zakljuenja ugovora,
a ako se ona ne moe utvrditi onda cijena koju utvruje sud prema okolnostima
sluaja.
Propisana cijena
lan 471
(1) Kad je ugovorena vea cijena od one koju je za odreenu vrstu stvari propisao
nadleni organ, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je ve isplatio
ugovorenu cijenu, ima pravo da zahtijeva da mu se vrati razlika.
(2) Ako nadleni organ prije izvrenja ugovora promijeni visinu propisane cijene,
kupac duguje cijenu koja je vaila u vrijeme zakljuenja ugovora.
OBAVEZE PRODAVCA
Odsjek 1.
PREDAJA STVARI
I. O PREDAJI UOPTE
Vrijeme i mjesto predaje
lan 475
(1) Prodavac je duan da preda stvar kupcu u vrijeme i na mjestu predvienom
ugovorom.
(2) Prodavac je izvrio obavezu predaje kupcu, po pravilu, kad mu stvar urui ili
preda ispravu kojom se stvar moe preuzeti.
(3) Kod ugovora u privredi prodavac je duan da obavi sve radnje, prema ugovoru i
prirodi posla da bi kupac mogao primiti isporuku, a kupac radnje da bi prodavcu
omoguio izvrenje isporuke.
(4) Prodavac je duan da uva stvar do predaje sa panjom dobrog domaina,
odnosno dobrog privrednika.
Predmet predaje
lan 476
(1) Ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz prirode posla, prodavac je
duan da preda stvar kupcu u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripacima.
(2) Plodovi i druge koristi od stvari pripadaju kupcu od dana kad je prodavac bio
duan da mu ih preda.
Kad datum predaje stvari kupcu nije odreen, prodavac je duan da izvri predaju u
razumnom roku poslije zakljuenja ugovora, s obzirom na prirodu stvari i na ostale
okolnosti.
Predaja prevoziocu
lan 480
U sluaju kad je prema ugovoru potrebno da se izvri prevoz stvari, a ugovorom
nije odreeno mjesto ispunjenja, predaja je izvrena uruenjem stvari prevoziocu ili
licu koje organizuje otpremu.
Organizovanje prevoza
lan 481
Ako je prodavac duan poslati stvar kupcu, mora zakljuiti na uobiajen nain i pod
uobiajenim uslovima ugovore potrebne za izvrenje prevoza do odreenog mjesta.
Trokovi
lan 482
Trokove predaje, kao i one koji joj prethode, snosi prodavac, a trokove odnoenja
stvari i sve ostale trokove poslije predaje snosi kupac, ako nije to drugo ugovoreno.
ali kupac nije duan da isplati cijenu prije nego to je imao mogunost da pregleda
stvar.
(2) Kad je pregled izvren u prisustvu obje strane, kupac je duan da svoje
primjedbe zbog vidljivih nedostataka saopti prodavcu odmah, inae gubi pravo koje
mu po tom osnovu pripada.
(3) Ako je kupac otpremio stvar dalje bez pretovara, a prodavcu je pri zakljuenju
ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogunost takve dalje otpreme, pregled
stvari moe biti odloen do njenog prispijea u novo mjesto opredjeljenja, i u tom
sluaju kupac je duan da prodavca obavijesti o nedostacima im je po redovnom
toku stvari mogao za njih doznati od svojih klijenata.
(4) Kod potroakih ugovora potroa kao kupac nije obavezan da pregleda stvar
niti je da na pregled, ali je obavezan da odmah po saznanju obavijesti prodavca o
postojanju vidljivih nedostataka, a najkasnije u roku od est mjeseci od dana kad je
otkrio nedostatak, inae gubi pravo koje mu po tom osnovu pripada.
Skriveni nedostaci
lan 490
(1) Kad se poslije prijema stvari od strane kupca pokae da stvar ima neki
nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom prilikom preuzimanja
stvari (skriveni nedostatak), kupac je duan, pod prijetnjom gubitka prava, da o tom
nedostatku obavijesti prodavca u roku od osam dana raunajui od dana kad je
nedostatak otkrio, a kod ugovora u privredi bez odlaganja.
(2) Prodavac ne odgovara za nedostatke koji se pokau poto protekne est mjeseci
od predaje stvari, izuzev kad je ugovorom odreen dui rok.
Obavjetenje o nedostatku
lan 492
(1) U obavjetenju o nedostatku stvari kupac je duan da blie opie nedostatak i
pozove prodavca da pregleda stvar.
(2) Ako obavjetenje o nedostatku koje je kupac blagovremeno poslao prodavcu
preporuenim pismom, telegramom ili na neki drugi pouzdan nain zadocni ili uopte
ne stigne prodavcu, smatra se da je kupac izvrio svoju obavezu da obavijesti
prodavca.
Kupac ne gubi pravo da se pozove na neki nedostatak i kad nije izvrio svoju
obavezu da stvar pregleda bez odlaganja, ili obavezu da u odreenom roku obavijesti
prodavca o postojanju nedostatka, kao i kad se nedostatak pokazao tek po proteku est
mjeseci od predaje stvari, ako je taj nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mogao
ostati nepoznat, kao i ako je prodavac priznao postojanje nedostataka.
lan 497
Ako kupac ne dobije zahtijevano ispunjenje ugovora u razumnom roku, zadrava
pravo da raskine ugovor ili da snizi cijenu.
Djelimini nedostaci
lan 500
(1) Kad samo dio predate stvari ima nedostatke ili kad je predat samo dio stvari,
odnosno manja koliina od ugovorene, kupac moe raskinuti ugovor u smislu l. 496 499 ovog zakona samo u pogledu dijela koji ima nedostatke, ili samo u pogledu dijela
ili koliine koji nedostaju.
(2) Kupac moe raskinuti cio ugovor samo ako ugovorena koliina ili predata stvar
ini cjelinu, ili ako kupac ima opravdan interes da primi ugovorenu stvar ili koliinu u
cjelini.
lan 502
(1) Kad je jednim ugovorom i za jednu cijenu prodato vie stvari ili jedna skupina
stvari, a samo neke od njih imaju nedostatke, kupac moe raskinuti ugovor samo u
pogledu tih stvari, a ne i ostalih.
(2) Ako stvari ine jednu cjelinu tako da bi njihovo razdvajanje bilo tetno, kupac
moe raskinuti cio ugovor, ili ako on ipak izjavi da raskida ugovor samo u pogledu
stvari sa nedostatkom, prodavac moe raskinuti ugovor i u pogledu ostalih stvari.
Snienje cijene
lan 506
Snienje cijene se vri prema odnosu izmeu vrijednosti stvari bez nedostatka i
vrijednosti stvari sa nedostatkom, u vrijeme zakljuenja ugovora.
Gubitak prava
lan 508
(1) Prava kupca koji je blagovremeno obavijestio prodavca o postojanju nedostatka
gase se po isteku jedne godine, raunajui od dana slanja obavjetenja prodavcu,
izuzev ako je prodavevom prevarom kupac bio sprijeen da ih upotrijebi.
(2) Kupac koji je blagovremeno obavijestio prodavca o postojanju nedostatka moe
poslije proteka ovog roka, ako jo nije isplatio cijenu, istai svoj zahtjev da se cijena
snizi ili da mu se naknadi teta kao prigovor protiv prodavevog zahtjeva da mu se
isplati cijena.
Trokovi i rizik
lan 513
(1) Prodavac, odnosno proizvoa je duan da o svom troku prenese stvar do
mjesta gdje treba da se opravi, odnosno zamijeni, kao i da popravljenu, odnosno
zamijenjenu stvar vrati natrag kupcu.
(2) Za to vrijeme prodavac, odnosno proizvoa snosi rizik za propast ili oteenje
stvari.
Odgovornost kooperanata
lan 514
Kad je u izradi pojedinih djelova stvari ili u izvrenju pojedinih radnji uestvovalo
vie samostalnih proizvoaa, njihova odgovornost prema finalnom proizvoau za
neispravno funkcionisanje stvari koje potie od tih djelova ili od tih radnji prestaje
kad prestane odgovornost finalnog proizvoaa prema kupcu stvari.
Gubitak prava
lan 515
Prava kupca prema proizvoau po osnovu garantnog lista gase se po isteku jedne
godine raunajui od dana kad je traio od njega opravku ili zamjenu stvari.
Odsjek 3.
Obavjetavanje prodavca
lan 517
Kad se pokae da tree lice polae neko pravo na stvar, kupac je duan obavijestiti
prodavca o tome, izuzev kad je to prodavcu ve poznato, i pozvati ga da u razumnom
roku oslobodi stvar od prava ili pretenzije treeg ili, kad su predmet ugovora stvari
odreene po rodu, da mu isporui drugu stvar bez pravnog nedostatka.
lan 519
Kupac koji se, ne obavjetavajui prodavca, upustio u spor sa treim i spor izgubio,
moe se pozvati na prodavevu odgovornost za pravne nedostatke, izuzev ako
prodavac dokae da je on raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev treeg lica.
Gubitak prava
lan 524
(1) Pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka gasi se istekom godine dana od
saznanja za postojanje prava treeg.
(2) Ako je tree lice prije isteka tog roka pokrenulo spor, a kupac pozvao prodavca
da se u spor umijea, pravo kupca se gasi tek istekom est mjeseci po pravosnano
okonanom sporu.
ODJELjAK 4.
OBAVEZE KUPCA
Odsjek 1.
ISPLATA CIJENE
Vrijeme i mjesto isplate
lan 525
(1) Kupac je duan da plati cijenu u vrijeme i na mjestu odreenom u ugovoru.
(2) U nedostatku ugovorne odredbe ili drukijih obiaja, plaanje se vri u asu i u
mjestu u kome se vri predaja stvari.
(3) Ako se cijena ne mora platiti u asu predaje, plaanje se vri u prebivalitu,
odnosno sjeditu prodavca.
PREUZIMANjE STVARI
lan 528
(1) Preuzimanje stvari se sastoji u preduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila
mogua, kao i u odnoenju stvari.
(2) Ako kupac bez opravdanog razloga odbije da preuzme stvar ija mu je predaja
ponuena na ugovoren ili uobiajen nain i na vrijeme, prodavac moe, ako ima
osnovanog razloga da posumnja da kupac nee isplatiti cijenu, izjaviti da raskida
ugovor.
ODJELjAK 5.
ODJELjAK 6.
(1) Pravo pree kupovine prestaje poslije pet godina od zakljuenja ugovora, ako
nije ugovoreno da e ono prestati ranije.
(2) Ugovoren dui rok svodi se na rok od pet godina.
KUPOVINA NA PROBU
Pojam
lan 543
(1) Kad je ugovoreno da kupac uzima stvar pod uslovima da je isproba da bi
utvrdio da li odgovara njegovim eljama, duan je o tome da li ostaje pri ugovoru
obavijestiti prodavca u roku utvrenom ugovorom ili obiajem, a ako takvog nema,
onda u primjerenom roku koji mu bude odredio prodavac, inae se smatra da je
odustao od ugovora.
(2) Ako je stvar predata kupcu da bi je isprobao do odreenog roka, a on je ne vrati
bez odlaganja po isteku roka ili ne izjavi prodavcu da odustaje od ugovora, smatra se
da je ostao pri ugovoru.
Objektivna proba
lan 544
Kad je proba ugovorena da bi se utvrdilo da li stvar ima odreeno svojstvo ili da li
je podobna za odreenu upotrebu, opstanak ugovora ne zavisi od kupevog
nahoenja, ve od toga da li ova zaista ima ta svojstva, odnosno da li je podobna za
odreenu upotrebu.
Rizik
lan 545
Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari predate kupcu radi probe snosi prodavac
do kupeve izjave da ostaje pri ugovoru, odnosno do isteka roka kada je kupac bio
duan vratiti stvar prodavcu.
PRODAJA SA SPECIFIKACIJOM
lan 548
(1) Ako je ugovorom zadrano pravo za kupca da docnije odredi oblik, mjeru ili
koje druge pojedinosti stvari, a kupac ne izvri ovu specifikaciju do ugovorenog
datuma, ili do proteka razumnog roka raunajui od prodavevog traenja da to uini,
prodavac moe izjaviti da raskida ugovor ili obaviti specifikaciju prema onome to
mu je poznato o kupevim potrebama.
(2) Ako sam prodavac obavi specifikaciju, duan je da obavijesti kupca o njenim
pojedinostima i odredi mu razuman rok da sam izvri drukiju specifikaciju.
(3) Ako kupac ne iskoristi ovu mogunost, obavezna je specifikacija koju je izvrio
prodavac.
Odsjek 5.
Rizik
lan 550
Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi kupac od asa kad mu je stvar
predata.
Odsjek 6.
Forma ugovora
lan 552
(1) Ugovor o prodaji sa obronim otplatama cijene mora biti sastavljen u pisanoj
formi.
(2) Nitav je ugovor koji nije sastavljen u pisanoj formi.
Na traenje kupca sud moe, kad to okolnosti sluaja opravdavaju, produiti rokove
za isplatu zadocnjelih otplata, ako kupac da obezbjeenje da e izvriti svoje obaveze,
i ako usljed toga prodavac ne trpi tetu.
Raskid ugovora
lan 558
(1) U sluaju raskida ugovora prodavac je duan da vrati kupcu primljene otplate sa
zakonskom kamatom od dana kada ih je primio i naknadi mu nune trokove koje je
uinio za stvar.
(2) Sa svoje strane kupac je duan da vrati prodavcu stvar u stanju u kome je bila
kad mu je bila predata i da mu naknadu za njeno upotrebljavanje do raskida ugovora.
Glava VIII
RAZMJENA
Pojam
lan 561
(1) Ugovorom o razmjeni svaka ugovorna strana obavezuje se prema svom
saugovorau da prenese na njega svojinu neke stvari i da mu je u tu svrhu preda.
(2) Predmet razmjene mogu biti i druga prenosiva prava.
Glava IX
PRODAJNI NALOG
Pojam
lan 563
(1) Ugovorom o prodajnom nalogu obavezuje se nalogoprimac da odreenu
pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavac proda za odreenu cijenu u odreenom
roku ili da u tom roku vrati nalogodavcu.
(2) Prodajni nalog ne moe se opozvati.
Glava X
ZAJAM
ODJELjAK 1.
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 566
Ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da preda u svojinu zajmoprimcu
odreenu koliinu novca ili kojih drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se
obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena istu koliinu novca, odnosno istu
koliinu stvari iste vrste i kvaliteta.
Kamata
lan 567
(1) Zajmoprimac se moe obavezati da uz glavnicu duguje i kamatu.
(2) U ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena.
ODJELjAK 2.
OBAVEZE ZAJMODAVCA
Predaja obeanih stvari
lan 568
(1) Zajmodavac je duan da preda odreene stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok
za predaju nije odreen, onda kad to zajmoprimac zatrai.
(2) Pravo zajmoprimca da trai predaju odreenih stvari zastarijeva za tri mjeseca
od dolaska zajmodavca u docnju, a u svakom sluaju za godinu dana od zakljuenja
ugovora.
OBAVEZE ZAJMOPRIMCA
Rok vraanja zajma
lan 571
(1) Zajmoprimac je duan da vrati u ugovorenom roku istu koliinu stvari, iste vrste
i kvaliteta.
(2) Ako ugovorne strane nijesu odredile rok za vraanje zajma, niti se on moe
odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je duan vratiti zajam po isteku primjerenog
roka koji ne moe biti krai od dva mjeseca raunajui od zajmodavevog traenja da
mu se zajam vrati.
Odustajanje od ugovora
lan 573
Zajmoprimac moe odustati od ugovora prije nego to mu zajmodavac preda
odreene stvari, ali ako bi zbog toga bilo kakve tete za zajmodavca, duan je
naknaditi je.
Zajmoprimac moe vratiti zajam i prije roka odreenog za vraanje, ali je duan da
obavijesti zajmodavca unaprijed o svojoj namjeri i naknadi mu tetu.
ODJELjAK 4.
Namjenski zajam
lan 575
Ako je ugovorom odreena svrha u koju zajmoprimac moe upotrijebiti
pozajmljeni novac, pa ga on upotrijebi u neku drugu svrhu, zajmodavac moe izjaviti
da raskida ugovor.
Glava XI
POKLON
ODJELjAK 1.
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 576
Ugovorom o poklonu obavezuje se poklonodavac da na poklonoprimca prenese bez
naknade pravo svojine ili neko drugo pravo, ili da mu na koji drugi nain uini kakvu
korist na teret svoje imovine.
Forma
lan 577
(1) Za punovanost ugovora o poklonu nepokretnih stvari potrebno je da bude
zakljuen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa propisima.
(2) Punovaan je usmeni poklon pokretnih stvari, ako su predate poklonoprimcu.
(3) Ako na pisanu ponudu poklona ponueni ne izjavi pisanoj ili usmeno u
odreenom ili zakonskom roku da je ne prihvata, smatrae se da je ponudu prihvatio,
izuzev ako ga je ponudilac obavijestio da e njegovo utanje smatrati kao odbijanje
ponude.
(4) Kad se poklon ini ugovorom u korist treeg, prihvatanje poklonoprimca ne
mora biti u pisanoj formi.
Uzajamni pokloni
lan 582
Mjeoviti poklon
lan 583
(1) Ako u teretnom pravnom poslu vrijednost uzajamnih davanja nije jednaka,
razlika u vrijednosti smatra se poklonom samo ako je postojala namjera da se poklon
uini.
(2) Takav poklon ne moe se pobijati zbog prekomjernog oteenja.
ODELjAK 3.
ODGOVORNOST POKLONODAVCA
Odgovornost za neispunjavanja ili zadocnjenje
lan 584
(1) Poklonodavac odgovara za neispunjenje svoje obaveze, kao i za zadocnjenje sa
ispunjenjem, samo ako je ono namjerno ili potie od njegove krajnje nepanje.
(2) U sluaju zadocnjenja sa ispunjenjem novanog poklona, poklonodavac duguje
zakonsku kamatu od podnoenja tube.
OPOZIVANjE POKLONA
Opozivanje poklona zbog nezahvalnosti
lan 586
(1) Poklonodavac moe raskinuti ugovor ili opozvati uinjeni poklon ako
poklonoprimac svojim ponaanjem prema njemu ili nekom njemu bliskom licu
pokae veliku nezahvalnost.
(2) Velika nezahvalnost postoji naroito kad je poklonoprimac uinio prema
poklonodavcu ili nekom njemu bliskom licu (branom drugu, roditelju, djetetu)
krivino djelo ili se prema njemu tee ogrijeio o neku zakonom utvrenu obavezu ili
namjerno prouzrokovao veu tetu u njihovoj imovini.
(3) Poklon se ne moe opozvati zbog velike nezahvalnosti koju je poklonodavac
oprostio poklonoprimcu.
(4) Pravo na opozivanje poklona zbog nezahvalnosti prelazi na nasljednike.
(5) Pravo na opozivanje prestaje po isteku jedne godine raunajui od dana kada je
poklonodavac saznao za poklonoprimevu nezahvalnost, a najdalje po isteku deset
godina od pokazane nezahvalnosti.
(6) U sluaju opozivanja poklona zbog nezahvalnosti poklonoprimac je duan da
vrati sve to je primio na ime poklona.
Forma opoziva
lan 587
Poklon se opoziva pisanom izjavom upuenom poklonoprimcu, a kod nepokretnosti
i ovjerenim potpisom u skladu sa propisma.
Dejstvo opoziva
lan 589
U sluaju opoziva poklona poklonoprimac je duan da vrati poklon, odnosno
njegovu vrijednost prema pravilima ovog zakona o sticanju bez osnova.
Glava XII
ZAKUP
ODJELjAK 1.
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 595
(1) Ugovorom o zakupu obavezuje se zakupodavac da preda odreenu stvar
zakupcu na upotrebu, a ovaj se obavezuje da mu za to plaa odreenu zakupninu.
(2) Upotreba obuhvata i uivanje stvari (pribiranje plodova), ako nije drukije
ugovoreno ili uobiajeno.
OBAVEZE ZAKUPODAVCA
Predaja stvari
lan 597
(1) Zakupodavac je duan da preda zakupcu zakupljenu stvar u ispravnom stanju,
zajedno sa njenim pripacima.
(2) Stvar je u ispravnom stanju ako je u stanju odreenom ugovorom, a u
nedostatku ugovora, u stanju da moe posluiti za upotrebu radi koje je ugovor
zakljuen.
Odravanje stvari
lan 598
(1) Zakupodavac je duan da odrava stvar u ispravnom stanju za vrijeme trajanja
zakupa i radi toga vri potrebne opravke na njoj.
(2) Zakupodavac je duan da naknadi zakupcu trokove koje je ovaj uinio za
odravanje stvari, a koje bi on sam bio duan uiniti.
(3) Trokovi sitnih opravki izazvanih redovnom upotrebom stvari, kao i trokovi
same upotrebe padaju na teret zakupca.
(4) O upotrebi opravke zakupac je duan da obavijesti zakupodavca.
(1) Ako potrebne opravke zakupljene stvari ometaju njenu upotrebu u znatnoj mjeri
i za due vrijeme, zakupac moe raskinuti ugovor.
(2) Zakupac ima pravo na snienje zakupnine srazmjerno ogranienju upotrebe
stvari zbog tih opravki.
(2) Odredba ugovora kojom se ova odgovornost iskljuuje ili ograniava nitava je
ako je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno proputio da o njima obavijesti
zakupca ili ako je nedostatak takav da onemoguuje upotrebu zakupljene stvari, kao i
kad je zakupodavac nametnuo tu odredbu koristei svoj monopolski poloaj.
Nedostatak koji nastane u toku zakupa i kad stvar nema ugovoreno ili
uobiajeno svojstvo
lan 607
Odredba lana 606 ovog zakona primjenjuje se i u sluaju kad u toku zakupa
nastane neki nedostatak na zakupljenoj stvari i u sluajevima kad zakupljena stvar
nema neko svojstvo koje po ugovoru ili obiaju treba da ima ili kad to svojstvo izgubi
u toku zakupa.
lan 608
(1) Kad neko trei pretenduje da na zakupljenoj stvari ili na nekom njenom dijelu
vri neko pravo i obrati se svojim zahtjevom zakupcu, kao i ako samovlasno oduzme
stvar od zakupca, ovaj je duan obavijestiti o tome zakupodavca, izuzev kad to ovaj
ve zna, inae e odgovarati za tetu.
(2) Ako se utvrdi da treem pripada neko pravo koje sasvim iskljuuje pravo
zakupca na upotrebu stvari, ugovor o zakupu se raskida po samom zakonu, a
zakupodavac je duan da naknadi zakupcu tetu.
(3) U sluaju kad se pravom treeg samo ograniava zakupevo pravo, ovaj moe,
po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine, i u svakom
sluaju naknadu tete.
ODJELjAK 3.
OBAVEZE ZAKUPCA
Upotreba stvari prema ugovoru
lan 609
(1) Zakupac je duan da upotrebljava stvar kao dobar privrednik, odnosno dobar
domain.
(2) Zakupac moe upotrebljavati stvar samo onako kako je odreeno ugovorom ili
namjenom stvari.
(3) Zakupac odgovara za tetu koja nastane upotrebom zakupljene stvari protivno
ugovoru ili njenoj namjeni, bez obzira na to da li je stvar upotrebljavao on, ili neko
lice koje radi po njegovom nalogu, podzakupac ili koje drugo lice kome je on
omoguio da upotrebljava stvar.
Plaanje zakupnine
lan 611
(1) Zakupac je duan da plaa zakupninu u rokovima odreenim ugovorom ili
zakonom, a u nedostatku ugovora i zakona, kako je uobiajeno u mjestu gde je stvar
predata zakupcu.
(2) Ako nije drukije ugovoreno ili u mjestu predaje stvari uobiajeno, zakupnina
se plaa polugodinje kad je stvar data u zakup za jednu ili vie godina, a ako je data
za krae vrijeme, po isteku tog vremena.
PODZAKUP
Kad se stvari mogu dati u podzakup
lan 614
(1) Ukoliko nije drukije ugovoreno, zakupac moe zakupljenu stvar dati u zakup
drugome (podzakup) ili mu je po kom drugom osnovu predati na upotrebu, ali samo
ako se time ne nanosi teta zakupodavcu.
(2) Zakupac jemi zakupodavcu da e podzakupac upotrebljavati stvar prema
ugovoru o zakupu.
Pravo na zakupninu
lan 620
(1) Ako nije to drugo ugovoreno, pribavilac stvari predate u zakup ima pravo na
zakupninu poev od prvog narednog roka poslije pribavljanja stvari, a ako je
prenosilac primio tu zakupninu unaprijed, duan je da mu je ustupi.
(2) Od asa kad je obavijeten o otuenju zakupljene stvari zakupac moe isplatiti
zakupninu samo pribaviocu.
PRESTANAK ZAKUPA
Protek odreenog vremena
lan 623
Ugovor o zakupu zakljuen za odreeno vrijeme prestaje samim protekom vremena
za koje je zakljuen, odnosno protekom vremena zakupa odreenog zakonom.
(2) Obezbjeenja koja su trea lica dala za prvi zakup prestaju protekom vremena
za koje je bio zakljuen.
Otkaz
lan 625
(1) Ugovor o zakupu ije trajanje nije odreeno niti se moe odrediti iz okolnosti ili
mjesnih obiaja prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui
odreeni otkazni rok.
(2) Ako duina otkaznog roka nije odreena ugovorom ili zakonom ili mjesnim
obiajima, ona iznosi osam dana, s tim da otkaz ne moe biti dat u nevrijeme.
(3) Ako su zakupljene stvari opasne po zdravlje, zakupac moe otkazati ugovor bez
davanja otkaznog roka, ak i ako je u asu zakljuenja ugovora to znao.
(4) Zakupac se ne moe odrei prava iz stava 3 ovog lana.
Smrt
lan 627
U sluaju smrti zakupca ili zakupodavca zakup se nastavlja sa njegovim
nasljednicima ako nije drukije ugovoreno.
Glava XIII
ZAKUP STANA
Pojam
lan 628
Ugovorom o zakupu stana obavezuje se zakupodavac da preda stan zakupcu na
upotrebu, a ovaj se obavezuje da mu za to plaa odreenu zakupninu.
Forma ugovora
lan 629
(1) Ugovor o zakupu stana mora biti zakljuen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa
propisima.
(2) Ugovor zakljuen suprotno stavu 1 ovog lana je nitav.
(3) Ugovorom o zakupu stana ureuju se i meusobni odnosi pri upravljanju
stambenom zgradom.
Prestanak ugovora
lan 633
Ugovor o zakupu stana prestaje:
1) sporazumnim raskidom;
2) protekom vremena za koje je zakljuen;
3) propau stana;
4) ako se zgrada ili dio zgrade rui na osnovu pravosnanog rjeenja nadlenog
organa;
5) ako se saglasno propisu mijenja namjena stambene zgrade, odnosno stana;
6) otkazom;
7) u drugim sluajevima utvrenim zakonom.
Otkaz
lan 634
(1) Ugovor o zakupu stana ije trajanje nije odreeno, niti odredivo, prestaje
otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok.
(2) Ako duina otkaznog roka nije odreena ugovorom, ona iznosi tri mjeseca.
Zakup sa nasljednicima
lan 635
(1) U sluaju smrti zakupca ili zakupodavca, zakup se nastavlja sa njihovim
nasljednicima, ako drukije nije ugovoreno.
(2) U sluaju smrti zakupca, njegovi nasljednici mogu prije isteka odreenog
vremena otkazati ugovor u roku od est mjeseci od njegove smrti, pazei na otkazni
rok.
Glava XIV
Pojam i sadrina
lan 637
Ugovorom o zakupu poslovnog prostora obavezuje se zakupodavac da preda
zakupcu odreeni poslovni prostor na upotrebu, a zakupac se obavezuje da mu za to
plati ugovorenu zakupninu.
ZASNIVANjE ZAKUPA
Forma ugovora
lan 639
(1) Ugovor o zakupu poslovnog prostora mora biti zakljuen u pisanoj formi i
ovjeren od strane nadlenog organa.
(2) Ugovor zakljuen suprotno stavu 1 ovog lana je nitav.
Pravo prvenstva
lan 640
Ako dva ili vie zakupaca zakljue odvojeno posebne ugovore o zakupu istog
poslovnog prostora, pravo na zakup ima zakupac koji je prije zakljuio ugovor o
zakupu.
ODJELjAK 3.
(3) Ako je zakupac sam izvrio popravke, a nije prethodno pisano obavijestio
zakupodavca o potrebi popravki i ostavio mu za to primjeren rok, odgovara
zakupodavcu za tetu koju ovaj trpi zbog toga proputanja, osim u sluaju hitnih
popravki.
Radovi zakupodavca
lan 644
(1) Za vrijeme trajanja zakupa zakupodavac ima pravo da izvri radove u svrhu
ureenja prostora ili radi snienja trokova upotrebe odgovarajue energije i
odravanja.
(2) Zakupodavac je duan da tri mjeseca prije poetka radova pisano obavijesti
zakupca o vrsti, poetku i obimu radova, roku trajanja radova kao i o novoj visini
zakupnine.
(3) Zakupac ima pravo da u roku od dva mjeseca od dana prijema obavjetenja iz
stava 2 ovog lana, raskine ugovor o zakupu i u istom roku o tome obavijesti
zakupodavca.
(4) U sluaju zloupotrebe prava iz stava 1 ovog lana zakupodavac odgovara
zakupcu za pretrpljenu tetu.
Bitne prepravke
lan 646
(1) Zakupac ne smije bez saglasnosti zakupodavca initi prepravke poslovnog
prostora kojima se bitno mijenja konstrukcija, raspored, povrina, namjena ili spoljnji
izgled poslovnog prostora.
(2) Smatra se da je zakupodavac dao saglasnost za prepravke iz stava 1 ovoga lana
ako je pisano obavijeten o namjeri izvoenja radova, a tome se u roku od 30 dana od
prijema obavjetenja nije pisano usprotivio.
(3) Ako zakupac bez saglasnosti zakupodavca, odnosno uprkos njegovom
protivljenju izvri prepravke ili nastavi s izvoenjem radova, zakupodavac ima pravo
da raskine ugovor.
(4) U sluaju iz stava 3 ovoga lana zakupodavac ima pravo na naknadu tete.
Podzakup
lan 649
(1) Zakupac nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnog prostora dati u
podzakup, osim ako nije drukije ugovoreno.
(2) Na ugovor o podzakupu poslovnog prostora na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na zakup poslovnog prostora.
Ugraenji ureaji
lan 650
Zakupac ima pravo da odnese ureaje koje je ugradio u poslovni prostor, ako se
time ne oteuje poslovni prostor.
ODJELjAK 4.
Otkazni rok
lan 652
(1) Ugovor o zakupu poslovnog prostora zakljuen na neodreeno vrijeme na
osnovu otkaza prestaje danom isteka otkaznog roka utvrenog ugovorom.
(2) Otkazni rok je vrijeme izmeu dana dostave otkaza drugoj strani i dana kad
prestaje zakup.
(3) Ako ugovorom nije utvren, otkazni rok iznosi tri mjeseca.
(4) Ako ugovorom nije drukije odreeno, otkaz se moe dati samo prvog ili
petnaestog dana u mjesecu.
Forma otkaza
lan 653
Ugovor o zakupu zakljuen na neodreeno vrijeme otkazuje se pisanim otkazom
koji se dostavlja potom preporueno ili lino.
Glava XV
POSUDA
ODJELjAK 1.
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 656
Ugovorom o posudi obavezuje se davalac na posudu da preda odreenu stvar
uzimaocu na posudu da je besplatno upotrebljava neko vrijeme, a uzimalac se
obavezuje da po isteku tog vremena vrati istu stvar neoteenu.
Trajanje posude
lan 657
(1) Kad trajanje posude nije odreeno ugovorom, ako je stvar predata na upotrebu
radi postizanja odreene svrhe, smatra se da je posuda ugovorena za vrijeme
normalno potrebno za postizanje te svrhe.
(2) Ako vrijeme posude nije odreeno niti se moe odrediti, ugovor o posudi
prestaje kad davalac zatrai da mu se stvar vrati.
Spaavanje od opasnosti
lan 663
U sluaju opasnosti koja istovremeno prijeti stvari uzetoj na posudu i njegovim
stvarima, uzimalac je duan postarati se prvo za spaavanje posuenih stvari, inae e
odgovarati za njenu propast ili oteenje.
Vraanje stvari
lan 665
(1) Po prestanku posude uzimalac na posudu duan je da vrati posuenu stvar
neoteenu.
(2) Ako je uzimalac predao stvar na upotrebu nekom treem, davalac ima pravo da
zahtijeva neposredno od treeg da mu vrati stvar.
(3) Ako se kod uzimaoca na posudu stvar izgubila i ako je on naknadio njenu
vrijednost, uzimalac nema pravo, ako se stvar pronae, da je zadri ako je davalac na
posudu spreman da mu vrati ono to je za stvar primio.
Glava XVI
UGOVOR O DJELU
ODJELjAK 1.
Opte odredbe
Pojam
lan 669
Ugovorom o djelu poslenik (preduzima, izvoa radova) obavezuje se da obavi
odreeni posao (izrada ili opravka neke stvari ili izvrenje nekog fizikog ili
intelektualnog rada i sl.) a naruilac se obavezuje da mu za to plati naknadu.
ODJELjAK 2.
Nadzor
lan 672
Naruilac ima pravo da vri nadzor nad obavljanjem posla i daje uputstva kad to
odgovara prirodi posla, a poslenik je duan da mu to omogui.
ODJELjAK 3.
OBAVEZE POSLENIKA
Nedostaci materijala
lan 675
(1) Poslenik je duan da skrene panju naruiocu na nedostatke materijala koji mu
je naruilac predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inae e odgovarati za
tetu.
(2) Poslenik i dalje odgovara naruiocu za izvrenje posla i kad posao ne obavi
lino.
Odgovornost za saradnike
lan 680
Poslenik odgovara za lica koja su po njegovom nalogu radila na poslu koji je
preuzeo da izvri, kao da ga je sam izvrio.
ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE
Pregledanje izvrenog djela i obavjetavanje poslenika
lan 683
(1) Naruilac je duan da pregleda izvreno djelo im je to po redovnom toku stvari
mogue i o naenim nedostacima bez odlaganja da obavijesti poslenika.
(2) Ako naruilac na poziv poslenika da pregleda i primi izvreni rad to ne uradi
bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen.
(3) Poslije pregleda i primanja izvrenog rada poslenik vie ne odgovara za
nedostatke koji su se mogli opaziti obinim pregledom, izuzev ako je znao za njih, a
nije ih pokazao naruiocu.
Skriveni nedostaci
lan 684
(1) Ako se docnije pokae neki nedostatak koji se nije mogao otkriti obinim
pregledom, naruilac se moe pozvati na njega, pod uslovom da o njemu obavijesti
poslenika to prije, a najdue u roku od mjesec dana od njegovog otkrivanja.
(2) Istekom dvije godine od prijema obavljenog posla, naruilac se vie ne moe
pozvati na nedostatke.
Prestanak prava
lan 685
(1) Naruilac koji je poslenika na vrijeme obavijestio o nedostacima izvrenog
posla ne moe svoje pravo ostvariti sudskim putem po isteku godine dana od
uinjenog obavjetenja.
(2) Po isteku roka iz stava 1 ovog lana naruilac moe ako je o nedostacima
blagovremeno obavijestio poslenika, prigovorom protiv poslenikovog zahtjeva za
isplatu naknada istai svoje pravo na snienje naknada i na naknadu tete.
lan 689
(1) Kad izvreni posao ima nedostatak zbog koga djelo nije neupotrebljivo,
odnosno kad posao nije izvren u suprotnosti sa izriitim uslovima ugovora, naruilac
je duan da dozvoli posleniku da nedostatak otkloni.
(2) Naruilac moe odrediti posleniku primjeren rok za otklanjanje nedostatka.
(3) Ako poslenik ne otkloni nedostatak do isteka primjerenog roka, naruilac moe,
po svom izboru, izvriti otklanjanje nedostatka na raun poslenika, ili sniziti naknadu,
ili raskinuti ugovor.
(4) Kad se radi o neznatnom nedostatku, naruilac se ne moe koristiti pravom na
raskid ugovora.
(5) Naruilac ima pravo i na naknadu tete.
Snienje naknade
lan 690
Snienje naknade vri se u razmjeru izmeu vrijednosti izvrenog rada bez
nedostatka u vrijeme zakljuenja ugovora i vrijednosti koju bi imao u to vrijeme
izvreni rad sa nedostatkom.
ODJELjAK 6.
OBAVEZE NARUIOCA
Obaveza da primi rad
lan 691
Naruilac je duan da primi rad izvren prema odredbama ugovora i pravilima
posla.
lan 693
(1) Ako je naknada ugovorena na osnovu prorauna sa izriitim jemstvom
poslenika za njegovu tanost, on ne moe da zahtijeva poveanje naknade i ako je u
posao uloio vie rada i ako je izvrenje posla zahtijevalo vee trokove nego to je
bilo predvieno, ime se ne iskljuuje primjena pravila o raskidanju i izmjeni ugovora
zbog promijenjenih okolnosti.
(2) Ako je naknada ugovorena na osnovu prorauna bez izriitog jemstva poslenika
za njegovu tanost, a u toku rada prekoraenje prorauna se pokae neizbjenim,
poslenik mora o tome bez odlaganja obavijestiti naruioca, inae gubi svako
potraivanje zbog poveanih trokova.
ODJELjAK 7.
RIZIK
Kad je poslenik dao materijal
lan 694
(1) U sluaju kad je poslenik dao materijal za izradu stvari, a stvar bude oteena ili
propadne prije predaje naruiocu, rizik snosi poslenik, te nema pravo na naknadu za
dati materijal, kao ni na naknadu za svoj rad.
(2) Ako je naruilac pregledao izvreni rad i odobrio ga, smatra se da mu je stvar
predata, a da je kod poslenika ostala na uvanju.
(3) Ako je naruilac pao u docnju zbog neprimanja ponuene stvari, rizik sluajne
propasti ili oteenja stvari prelazi na njega.
ODJELjAK 8.
Pravo zaloge
lan 697
Radi obezbjeenja naplate potraivanja naknade za rad i naknade za utroeni
materijal, kao i ostalih potraivanja po osnovu ugovora o djelu, poslenik ima pravo
zaloge na stvarima koje je napravio ili opravio, kao i na ostalim predmetima koje mu
je predao naruilac u vezi sa njegovim radom, sve dok ih dri i ne prestane
dobrovoljno da ih dri.
ODJELjAK 9.
PRESTANAK UGOVORA
Raskid ugovora voljom naruioca
lan 698
Sve dok narueni posao nije dovren naruilac moe da raskine ugovor kad god
hoe, ali je u tom sluaju duan da isplati posleniku ugovorenu naknadu, umanjenu za
iznos trokova koje ovaj nije uinio, a koje bi bio duan uiniti da ugovor nije
raskinut, kao i za iznos zarade koju je ostvario na drugoj strani ili koju je namjerno
proputio da ostvari.
Glava XVII
UGOVOR O GRAENjU
ODJELjAK 1.
Opte odredbe
Pojam
lan 699
(1) Ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obavezuje da prema
odreenom projektu sagradi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom
zemljitu ili da na takvom zemljitu, odnosno na ve postojeem objektu izvri kakve
druge graevinske radove, a naruilac se obavezuje da mu za to isplati odreenu
cijenu.
(2) Ugovor o graenju mora biti zakljuen u pisanoj formi.
Graevina
lan 700
Pod "graevinom", u smislu ove glave, podrazumevaju se zgrade, brane, mostovi,
tuneli, vodovodi, kanalizacije, putevi, eleznike pruge, bunari i ostali graevinski
objekti ija izrada zahtijeva vee i sloenije radove.
Odstupanje od projekta
lan 702
(1) Za svako odstupanje od projekta graenja, odnosno ugovorenih radova, izvoa
mora imati pisanu saglasnost naruioca.
(2) Izvoa ne moe zahtijevati poveanje ugovorene cijene za radove koje je
izvrio bez saglasnosti naruioca.
Cijena radova
lan 704
Izmjena cijene
lan 705
(1) Ako ugovorom u pogledu izmjene cijene nije predvieno to drugo, izvoa
koji je svoju obavezu ispunio u predvienom roku moe zahtijevati poveanje cijene
radova ako su se u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i njegovog ispunjenja
poveale cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova, tako da bi
trebalo da ta cijena bude vea za vie od dva procenta.
(2) U sluaju da izvoa svojom krivicom nije izveo radove u roku predvienom
ugovorom on moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu
zakljuenja ugovora i dana kad je prema ugovoru trebalo da radovi budu zavreni
poveale cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova, tako da bi
trebalo da ona, prema novim cijenama tih elemenata, bude vea za vie od pet
procenata.
(3) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana izvoa moe da zahtijeva samo razliku u
cijeni radova koja prelazi dva, odnosno pet procenata.
(4) Izvoa se ne moe pozivati na poveanje cijene elemenata na osnovu kojih je
odreena cijena radova, ako je do poveanja cijene dolo nakon njegovog dolaska u
docnju.
Nepromjenljivost cijena
lan 706
(1) Ako je ugovoreno da se cijena radova nee mijenjati u sluaju da se poslije
zakljuenja ugovora poveaju cijene elemenata na osnovu kojih je ona odreena,
izvoa moe, i pored ovakve odredbe ugovora, zahtijevati izmjenu cijene radova ako
su se cijene elemenata poveale u tolikoj mjeri da bi trebalo da cijena radova bude
vea za vie od deset procenata.
(2) Izvoa moe da zahtijeva samo razliku u cijeni koja prelazi deset procenata,
osim ako je do poveanja cijene elemenata dolo poslije njegovog dolaska u docnju.
lan 708
(1) Ako su se u vrijeme izmeu zakljuenja ugovora i ispunjenja obaveze izvoaa
cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova snizile za vie od dva
procenta, a radovi su izvreni u ugovorenom roku, naruilac ima pravo da trai
odgovarajue snienje ugovorene cijene radova iznad tog procenta.
(2) Ako je ugovorena nepromjenljivost cijene radova, a oni su izvreni u
ugovorenom roku, naruilac ima pravo na snienje ugovorene cijene, u sluaju da su
se cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena smanjile za toliko da bi cijena
bila nia za vie od deset procenata, i to za razliku u cijeni preko deset procenata.
(3) U sluaju docnje izvoaa radova naruilac ima pravo na srazmjerno snienje
cijene radova za svako snienje cijene elemenata na osnovu kojih je cijena radova
odreena.
ODJELjAK 2.
ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE
Primjena pravila ugovora o djelu
lan 710
Ukoliko u ovoj glavi nije drukije odreeno, za odgovornost za nedostatke
graevine primjenjuju se odgovarajue odredbe ugovora o djelu.
ODJELjAK 4.
Regresi
lan 715
(1) Kad su za tetu odgovorni izvoa i projektant, odgovornost svakog od njih
odreuje se prema veliini njegove krivice.
(2) Projektant koji je izradio projekat graevine i kome je povjeren nadzor nad
izvrenjem planiranih radova odgovara i za nedostatke u izvrenim radovima nastale
krivicom izvoaa ako ih je mogao uoiti normalnim i razumnim nadgledanjem
radova, ali ima pravo da zahtijeva od izvoaa odgovarajuu naknadu.
(3) Izvoa koji je naknadio tetu nastalu usljed nedostataka u izvrenim radovima
ima pravo da zahtijeva naknadu od projektanta u mjeri u kojoj nedostaci u izvrenim
radovima potiu od nedostataka u projektu.
(4) Kad je za nedostatak odgovorno lice kome je izvoa povjerio obavljanje
jednog dijela posla, izvoa, ako hoe da od njega zahtijeva naknadu, mora da ga
obavijesti o postojanju nedostatka u roku od dva mjeseca, raunajui od dana kad je
on sam obavijeten od naruioca o istom nedostatku.
Glava XVIII
UGOVOR O ORTAKLUKU
ODJELjAK 1.
Pojam
lan 716
(1) Ugovorom o ortakluku uzajamno se obavezuju dva ili vie lica da uloe svoj rad
odnosno imovinu radi postizanja zajednikog cilja.
(2) Ortakluk je zajednica lica i dobara bez svojstva pravnog lica.
Sastav imovine
lan 717
(1) Imovinu ortakluka ine ulozi ortaka (glavnica) i imovina steena poslovanjem
ortakluka.
(2) U imovinu ortakluka ulaze i naknade za unitene, oteene ili oduzete stvari
koje pripadaju imovini ortakluka.
(3) Imovina ortakluka zajednika je imovina ortaka.
(4) Imovina ortakluka pripada ortacima.
Ulog
lan 718
(1) Ulog se moe sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima.
(2) Ako se ulae cijela imovina, pod njom se podrazumijeva samo sadanja
imovina, ali ako ugovor obuhvata i buduu imovinu, pod njom se podrazumijeva
samo steena, a ne i naslijeena imovina, osim ako su obje izriito ugovorene.
(3) Ugovor koji se odnosi na ulaganje samo sadanje ili samo budue imovine nije
punovaan bez popisa i opisa djelova koji u nju ulaze.
(4) Ortak koji se obavezao da uloi samo svoj rad ima pravo na udio u dobiti, ali ne
i na udio u glavnici ortakluka, osim ako je vrijednost njegovog rada, procijenjena u
novcu, ukljuena u glavnicu.
Veliina uloga
lan 719
(1) Ako nije drukije ugovoreno, ortaci su obavezni na jednake uloge.
(2) Ortak nije obavezan na naknadno poveanje ugovorenog uloga, ali ako se zbog
promijenjenih okolnosti zajedniki cilj ne bi mogao postii bez poveanja uloga, ortak
koji ne pristaje na poveanje moe istupiti iz ortakluka, a moe se iz njega i iskljuiti.
(3) Svi su ortaci, po pravilu, duni da jednako uestvuju u ostvarivanju zajednikog
cilja, bez obzira na vrstu i veliinu njihovih uloga.
POSLOVODSTVO I ZASTUPANjE
Zajedniko poslovodstvo
lan 721
Polaganje rauna
lan 723
(1) Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo duni su da uredno vode poslovne
knjige i da polau raun o stanju zajednike imovine i svim prihodima i rashodima.
(2) Prije nego to se okona posao, ne moe se zahtijevati zakljuni obraun i
podjela dobiti i gubitka, ali ako se radi o dugoronim poslovima koji donose godinji
prihod, ortaci mogu zahtijevati polaganje rauna i podjelu dobiti po proteku svake
poslovne godine.
(3) Ortak koji je pristao na podnoenje samo zakljunog obrauna ili se odrekao
prava zahtijevati polaganje rauna moe, ako dokae nepoteno voenje poslova,
zahtijevati polaganje rauna za dovrene i zapoete poslove.
(4) Ostali ortaci duni su ortaku koji vodi poslove nadoknaditi izdatke koje je pri
tome uinio kao i tetu koju pretrpi zbog rizika koji su s time neposredno u vezi.
(5) Za predujmljeni novac ortak ima pravo na kamate od dana kad ga je predujmio
pa do isplate.
(6) Ortak koji vodi poslove ortakluka nema pravo na posebnu nagradu za uloeni
trud u voenju tih poslova, ako ortaci drukije ne ugovore.
Pravo nadzora
lan 724
(1) Ortaci koji su povjerili poslovodstvo jednom ili nekolicini ortaka, zadravaju
pravo linog nadzora nad poslovanjem ortakluka koje ukljuuje pravo zahtijevati
izvjetaj o poslovima ortakluka i pravo uvida u poslovne knjige i druge isprave.
(2) Iskljuenje ili ogranienje prava ortaka iz stava 1 ovog lana je bez dejstva ako
se moe osnovano posumnjati da poslovi ortakluka nijesu uredno voeni, ako ortaci
drukije ne ugovore.
ODGOVORNOST ZA TETU
Odgovornost za tetu i nedoputenost prebijanja
lan 728
(1) Ortak odgovara za tetu koju prouzrokuje ortakluku, osim ako dokae da je teta
nastala bez njegove krivice.
(2) Nije doputeno prebijanje tete s koriu koju je ortak inae pribavio ortakluku,
osim kad su teta i korist nastale istim samovlasno preduzetim poslom.
ODJELjAK 5.
DOBIT I GUBITAK
Pojam
lan 729
(1) Dobit je onaj dio imovine ortakluka koji preostane nakon odbitka vrijednosti
uloga, zajednikih dugova i trokova.
(2) Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti uloga.
Iskljuenje ortaka
lan 732
(1) Ortak se moe iskljuiti iz ortakluka ako za to postoje opravdani razlozi, a
naroito zbog povrede bitne obaveze iz ugovora o ortakluku, steaja, potpunog ili
djeliminog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka povjerenja zbog uinjenog
krivinog djela.
(2) Odluku o iskljuenju iz ortakluka donose ostali ortaci jednoglasno, ako nije
drukije ugovoreno.
PRESTANAK ORTAKLUKA
Razlozi prestanka
lan 734
Ortakluk prestaje:
1) ostvarenjem cilja ortakluka ili ako njegovo ostvarenje postane nemogue;
2) protekom vremena na koje je zakljuen ugovor o ortakluku;
3) propau zajednike imovine;
4) sporazumom ortaka;
5) smru, odnosno prestankom postojanja i istupanjem i iskljuenjem ortaka, ako
ortakluk ine dva ortaka;
6) odlukom suda u sluaju prestanka ortakluka iz opravdanog razloga.
Povraaj stvari
lan 736
(1) Nakon prestanka ortakluka izvrie se dioba zajednike imovine.
(2) Stvari koje je ortak dao na korienje, odnosno upotrebu ortakluku, vraaju mu
se s tim da nema pravo na naknadu za sluajnu propast ili oteenje stvari, niti za
njeno pogoranje zbog redovne upotrebe.
Doplata manjka
lan 738
Ako zajednika imovina nije dovoljna za podmirenje zajednikih dugova i vraanje
uloga, ortaci doplauju manjak prema srazmjeru snoenja gubitka, ali ako se od nekog
ortaka ne bi mogao naplatiti dio koji na njega pada, ostali ortaci ga snose na jednake
djelove.
Glava XIX
PREVOZ
ODJELjAK 1.
Opte odredbe
Pojam
lan 740
(1) Ugovorom o prevozu obavezuje se prevozilac da preveze na odreeno mjesto
neko lice ili neku stvar, a putnik, odnosno poiljalac se obavezuje da mu za to isplati
odreenu naknadu.
(2) Kao prevozilac, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje se bavi prevozom kao
svojim redovnim poslovanjem i svako drugo lice koje se ugovorom obavee da izvri
prevoz uz naknadu.
Odustanak od ugovora
lan 742
(1) Poiljalac, odnosno putnik moe odustati od ugovora prije nego to pone
njegovo izvrenje, ali je duan da naknadi tetu koju bi prevozilac pretrpio usljed
toga.
(2) Kad prevozilac sa zapoinjanjem prevoza kasni toliko da druga strana vie
nema interesa za ugovoreni prevoz, ili kad prevozilac nee ili ne moe da izvri
ugovoreni prevoz, druga strana moe odustati od ugovora i traiti da se vrati plaena
naknada za prevoz.
(1) Ako je visina naknade za prevoz odreena tarifom ili kojim drugim objavljenim
obaveznim aktom ne moe se ugovoriti vea naknada.
(2) Ako iznos naknade za prevoz nije odreen tarifom ili kojim drugim objavljenim
obaveznim aktom, a ni ugovorom prevozilac ima pravo na uobiajenu naknadu za tu
vrstu prevoza.
(3) U drugim sluajevima, shodno se primjenjuju odredbe o naknadi sadrane u
glavi ovog zakona o ugovoru o djelu.
OPTE ODREDBE
Predaja stvari
lan 745
Prevozilac je duan da stvar koju je primio u cilju prevoza preda na odreenom
mjestu poiljaocu ili odreenom licu (primaocu).
Tovarni list
lan 747
(1) Ugovornici se mogu sporazumjeti da se o poiljci predatoj na prevoz saini
tovarni list.
(2) Tovarni list treba da sadri: ime i adresu poiljaoca i prevozioca, vrstu, sadraj i
koliinu poiljke, kao i vrijednost dragocjenosti i drugih skupocjenih stvari, mjesto
opredjeljenja, iznos naknade za prevoz, odnosno zabiljeku da je naknada plaena
unaprijed, odredbu o svoti kojom je poiljka optereena, mjesto i dan izdavanja
tovarnog lista.
(3) U tovarni list mogu biti unesene i druge odredbe ugovora o prevozu.
(4) Tovarni list mora biti potpisan od obje ugovorne strane.
(5) Tovarni list moe sadrati odredbu "po naredbi" ili glasiti na donosioca.
(5) Za tetu koju zbog nedostatka u pakovanju pretrpe trea lica za vrijeme dok se
stvar nalazi kod prevozioca, odgovara prevozilac, a on ima pravo da zahtijeva
naknadu od poiljaoca.
Raspolaganje poiljkom
lan 752
(1) Poiljalac moe raspolagati poiljkom i mijenjati naloge sadrane u ugovoru, te
moe naloiti prevoziocu da obustavi dalji prevoz poiljke, da mu poiljku vrati, da je
preda drugom primaocu ili da je uputi u neko drugo mjesto.
(2) Pravo poiljaoca da mijenja naloge prestaje poslije prispjea poiljke u mjesto
opredjeljenja kad prevozilac preda primaocu tovarni list, ili kad prevozilac pozove
primaoca da preuzme poiljku, ili kad primalac sam zatrai njenu predaju.
(3) Ako je izdat tovarni list po naredbi, odnosno na donosioca, prava poiljaoca iz
stava 2 ovog lana pripadaju iskljuivo imaocu tovarnog lista.
(4) Ovlaeno lice koje se poslui pravom da daje nove naloge prevoziocu, duno
je da mu naknadi trokove i tetu koje je imao zbog toga, kao i da mu na njegov
zahtjev prui jemstvo da e mu trokovi i teta biti naknaeni.
Pravac prevoza
lan 753
(1) Prevozilac je duan da izvri prevoz ugovorenim putem.
(2) Ako nije ugovoreno kojim putem treba da se izvri prevoz, prevozilac je duan
izvriti ga onim putem koji najvie odgovara interesima poiljaoca.
lan 758
(1) Prevozilac je duan da obavijesti primaoca bez odlaganja da je poiljka
prispjela, stavi mu je na raspolaganje kako je ugovoreno i podnese mu tovarni list ako
je izdat.
(2) U sluaju kad je izdat tovarni list po naredbi ili na donosioca, on je duan da
postupi u skladu sa stavom 1 ovog lana samo ako je u tovarnom listu oznaeno lice u
mjestu opredjeljenja koje treba obavijestiti da je poiljka prispjela.
Odsjek 4.
lan 766
(1) Kad primalac preuzme poiljku bez prigovora i isplati prevoziocu njegova
potraivanja, prestaje odgovornost prevozioca, izuzev ako je oteenje zapisniki
utvreno prije preuzimanja poiljke.
(2) Prevozilac ostaje odgovoran za oteenja poiljke koja se nijesu mogla uoiti u
asu predaje, ako ga je primalac obavijestio o tim oteenjima odmah po njihovom
otkrivanju, ali ne docnije od osam dana od predaje.
(3) Prevozilac se ne moe pozivati na odredbe st. 1 i 2 ovog lana, ako je oteenje
prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom.
Odgovornost za pomonike
lan 768
Prevozilac odgovara za lica koja su po njegovom nalogu radila na izvrenju
prevoza.
Odsjek 5.
(4) Svaki od vie prevozilaca ima pravo da zahtijeva da se utvrdi stanje poiljke u
asu kad mu se predaje radi izvrenja njegovog dijela prevoza.
(5) Solidarni prevozioci uestvuju u snoenju tete srazmjerno njihovim udjelima u
prevozu, izuzev onog koji dokae da teta nije nastala dok je on prevozio poiljku.
(6) Prigovori uinjeni kasnijem prevoziocu dejstvuju i prema svim ranijim
prevoziocima.
PRAVO ZALOGE
Kad prevozilac ima pravo zaloge
lan 771
(1) Radi obezbjeenja naplate naknade za prevoz i nunih trokova koje je uinio u
vezi sa prevozom, prevozilac ima pravo zaloge na stvarima koje su mu predate radi
prevoza i u vezi sa prevozom, dok ih dri ili dok ima u rukama ispravu pomou koje
moe raspolagati njima.
(2) Kad je u izvrenju prevoza uestovalo vie prevozilaca jedan za drugim, njihova
potraivanja u vezi sa izvrenjem prevoza obezbijeena su ovom zalogom, i poslednji
prevozilac je duan da, ako tovarni list ne sadri to drugo, naplati sva potraivanja po
tovarnom listu.
(3) Potraivanja ranijeg prevozioca, kao i njegovo pravo zaloge, prelaze po samom
zakonu na docnijeg prevozioca koji mu je isplatio ta potraivanja.
(4) To isto vai i ako prevozilac isplati otpremnikova potraivanja.
ODJELjAK 3.
(3) Za oteenje stvari koje putnik dri sa sobom, prevozilac odgovara prema
optim pravilima o odgovornosti.
Glava XX
UGOVOR O LICENCI
ODJELjAK 1.
Opte odredbe
Pojam
lan 778
Ugovorom o licenci obavezuje se davalac licence da sticaocu licence ustupi, u
cjelini ili djelimino, pravo iskoriavanja pronalaska, tehnikog znanja i iskustva,
iga, uzorka ili modela, a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati odreenu
naknadu.
Forma
lan 779
(1) Ugovor o licenci mora biti zakljuen u pisanoj formi.
(2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi.
Trajanje licence
lan 780
Licenca za iskoriavanje patentiranog pronalaska uzorka ili modela ne moe biti
zakljuena za vrijeme due od trajanja zakonske zatite tih prava.
Iskljuiva licenca
lan 781
(1) Ugovorom o licenci sticalac licence stie iskljuivo pravo iskoriavanja
predmeta licence samo ako je to izriito ugovoreno (iskljuiva licenca).
(2) Ostale mogunosti iskoriavanja predmeta licence zadrava davalac licence.
(3) Ako u ugovoru o licenci nije naznaeno o kakvoj je licenci rije, smatra se da
mu je data neiskljuiva licenca.
(1) Pravo iskoriavanja predmeta licence moe biti prostorno ogranieno samo ako
to nije suprotno slobodi trinog privreivanja.
(2) Ako ugovorom o licenci nije prostorno ogranieno pravo iskoriavanja
predmeta licence, smatra se da je licenca prostorno neograniena.
ODJELjAK 2.
Obaveza garantovanja
lan 785
Davalac licence garantuje sticaocu licence tehniku izvodljivost i tehniku
upotrebljivost predmeta licence.
Jemstvo
lan 786
(1) Davalac licence jemi da pravo iskoriavanja koje je predmet ugovora pripada
njemu, da na njemu nema tereta i da nije ogranieno u korist nekog treeg.
(2) Ako je predmet ugovora iskljuiva licenca, davalac licence jemi da pravo
iskoriavanja nije ustupio drugom, ni potpuno ni djelimino.
(3) Davalac licence je duan da uva i brani pravo ustupljeno sticaocu licence od
svih zahtjeva treih lica.
Ako je ugovorena iskljuiva licenca, davalac licence ne moe ni u kom vidu sam
iskoriavati predmet licence, niti njegove pojedine djelove, niti to povjeriti nekom
drugom u granicama prostornog vaenja licence.
ODJELjAK 3.
Kvalitet
lan 791
(1) Ako je uz licencu za proizvodnju ustupljena i licenca za upotrebu iga, sticalac
licence moe stavljati u promet robu sa tim igom samo ako je njen kvalitet isti kao
to je kvalitet robe koju proizvodi davalac licence.
(2) Suprotan sporazum nema pravno dejstvo.
Obiljeavanje
lan 792
Sticalac licence je duan da robu obiljei oznakom o proizvodnji po licenci.
Naknada
lan 793
Podnoenje izvjetaja
lan 794
Ako se naknada odreuje u zavisnosti od obima iskoriavanja predmeta licence,
sticalac licence je duan da podnese davaocu licence izvetaj o obimu iskoriavanja i
izvri obraun naknade svake godine, ako ugovorom nije za to odreen krai rok.
Podlicenca
Ustupanje licence
lan 796
(1) Sticalac iskljuive licence moe pravo iskoriavanja predmeta licence ustupiti
drugom (podlicenca).
(2) Ugovorom se moe predvidjeti da sticalac licence ne moe dati drugom
podlicencu, ili mu je ne moe dati bez dozvole davaoca licence.
PRESTANAK UGOVORA
Protek odreenog vremena
lan 800
Ugovor o licenci zakljuen na odreeno vrijeme prestaje samim protekom vremena
za koje je zakljuen i nije potrebno da bude otkazan.
Otkaz
lan 802
(1) Ugovor o licenci ije trajanje nije odreeno prestaje otkazom koji svaka strana
moe dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok.
(2) Ako otkazni rok nije ugovorom odreen, iznosi est mjeseci, s tim to davalac
licence ne moe otkazati ugovor tokom prve godine njegovog vaenja.
Glava XXI
OSTAVA
ODJELjAK 1.
O OSTAVI UOPTE
Odsjek 1.
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 804
(1) Ugovorom o ostavi obavezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca,
da je uva i da je vrati kad je ostavodavac bude zatraio.
(2) Predmet ostave mogu biti samo pokretne stvari.
OBAVEZE OSTAVOPRIMCA
Obaveze uvanja i obavjetavanja
lan 806
(1) Ostavoprimac je duan da uva stvar kao svoju sopstvenu, a ako je ostava uz
naknadu, kao dobar privrednik, odnosno dobar domain.
(2) Ako su ugovoreni mjesto ili nain uvanja stvari, ostavoprimac ih moe
promijeniti samo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, inae odgovara i za
sluajnu propast ili sluajno oteenje stvari.
(3) O svim promjenama koje bi primijetio na stvari i o opasnostima da budu
oteene na ma koji nain ostavoprimac je duan da obavijesti ostavodavca.
Upotrebljavanje stvari
lan 808
(1) Ostavoprimac nema pravo da upotrebljava stvar povjerenu mu na uvanje.
(2) U sluaju nedozvoljene upotrebe stvari, ostavoprimac duguje ostavodavcu
odgovarajuu naknadu i odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari koji bi se
dogodili tom prilikom.
(3) Kad je u ostavu data neka nepotrona stvar i ostavoprimcu dozvoljeno da je
upotrebljava, onda se na odnose ugovornih strana primjenjuju pravila o ugovoru o
posluzi, a samo o pitanjima vremena i mjesta vraanja stvari sudi se po pravilima o
ugovoru o ostavi, ako ugovorne strane nijesu to drugo odredile.
Vraanje stvari
lan 810
(1) Ostavoprimac je duan da vrati stvar im je ostavodavac zatrai i to sa svim
plodovima i drugim koristima od stvari.
(2) Ako je odreen rok za vraanje stvari, ostavodavac moe traiti da mu se stvar
vrati i prije isteka roka, izuzev kad rok nije ugovoren iskljuivo u interesu
ostavodavca.
(3) Vraanje se vri u mjestu predaje stvari ostavoprimcu, ako ugovorom nije
odreeno neko drugo mjesto, u kom sluaju ostavoprimac ima pravo na naknadu
trokova prenosa stvari.
Odsjek 3.
PRAVA OSTAVOPRIMCA
Naknada trokova i tete
lan 811
Ostavoprimac ima pravo da zahtijeva od ostavodavca da mu naknadi trokove
opravdano uinjene radi ouvanja stvari, kao i tetu koju je imao zbog ostave.
Naknada
lan 812
Ostavoprimac nema pravo na naknadu za svoj trud, izuzev ako je naknada
ugovorena, ako se ostavoprimac bavi primanjem stvari na uvanje, ili ako se naknada
mogla oekivati s obzirom na okolnosti posla.
mjesta vraanja vaiti pravila ugovora o ostavi, ako ugovorne strane nijesu to drugo
odredile.
Ostava u nudi
lan 815
Kome je stvar povjerena u sluaju poara, zemljotresa, poplave ili slinih neprilika
duan je da je uva sa poveanom panjom.
ODJELjAK 2.
Ugostiteljska ostava
Ugostitelj kao ostavoprimac
lan 816
(1) Ugostitelj se smatra ostavoprimcem u pogledu stvari koje su gosti donijeli i
odgovara za njihov nestanak ili oteenje najvie do iznosa utvrenog posebnim
propisom.
(2) Ova odgovornost je iskljuena ako su stvari propale ili oteene usljed okolnosti
koje se nijesu mogle izbjei ili otkloniti, usljed nekog uzroka u samoj stvari, ako su
nestale ili oteene ponaanjem samog gosta, ili ponaanjem lica koje je on doveo ili
koja su mu dola u posjetu.
(3) Ugostitelj duguje potpunu naknadu ako mu je gost predao stvar na uvanje, kao
i ako je teta nastala njegovom krivicom ili krivicom lica za koje on odgovara.
(1) Ugostitelj je duan da primi na uvanje stvari koje gosti donesu i hoe da mu
predaju na uvanje, izuzev ako ne raspolae podesnim prostorijama za njihov
smjetaj, ili ako njihovo uvanje prelazi njegove mogunosti iz nekog drugog uzroka.
(2) Ako ugostitelj neopravdano odbije da primi stvar na uvanje, duguje potpunu
naknadu tete koju gost usljed toga pretrpi.
Pravo zadravanja
lan 821
Ugostitelj koji primi goste na noenje ima pravo da zadri stvari koje su gosti
donijeli, do potpune naplate potraivanja za smjetaj i ostale usluge.
Glava XXII
USKLADITENjE
ODJELjAK 1.
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 823
(1) Ugovorom o uskladitenju obavezuje se skladitar da primi i uva odreenu
robu i da preduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njenog ouvanja u odreenom
stanju, te da je preda na zahtjev ostavodavca ili drugog ovlaenog lica, a ostavodavac
se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu.
(2) Prilikom predaje robe ostavodavac je duan dati sva potrebna obavjetenja o
njoj i izjaviti kolika je njena vrijednost.
Dunost osiguranja
lan 825
(1) Skladitar je duan da osigura robu primljenu na uvanje samo ako je to
ugovoreno.
(2) Ako ugovorom nije odreeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje,
skladitar je duan da osigura robu od uobiajenih rizika.
(1) Skladitar ne moe pomijeati primljene zamjenljive stvari sa stvarima iste vrste
i iste kakvoe, osim ako je ostavodavac na to pristao, ili ako je oigledno da se radi o
stvarima koje se mogu mijeati bez opasnosti od nastanka tete za ostavodavca.
(2) Ako su stvari pomijeane, skladitar moe na zahtjev ovlaenog lica bez
uea ostalih ovlaenih lica iz smjee zamjenljivih stvari izdvojiti dio koji mu
pripada.
SKLADINICA
Dunost izdavanja skladinice
lan 833
Skladitar koji je na osnovu zakona ovlaen da za robu primljenu na uskladitenje
izda skladinicu duan ju je izdati ostavodavcu na njegov zahtjev.
(2) Imalac zalonice koji je podigao protest moe po proteku osam dana od
dospjelosti potraivanja da zahtijeva prodaju zaloene robe, a isto pravo pripada i
prenosiocu koji je isplatio imaocu zalonice potraivanje obezbijeeno zalonicom.
(3) Od iznosa postignutog prodajom izdvaja se potrebna svota za podmirenje
trokova prodaje, potraivanja skladitara iz ugovora o uskladitenju i ostalih
njegovih potraivanja nastalih u vezi sa ostavljenom robom, zatim se isplauje
obezbijeeno potraivanje imaoca zalonice, a ostatak pripada imaocu priznanice.
Glava XXIII
NALOG
ODJELjAK 1.
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 842
(1) Ugovorom o nalogu obavezuje se i ovlauje nalogoprimac da za raun
nalogodavca preduzme odreene poslove.
(2) Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je drukije
ugovoreno ili proizilazi iz prirode meusobnog odnosa.
Obaveze nalogoprimca
Izvrenje naloga kako glasi
lan 844
(1) Nalogoprimac je duan da izvri nalog prema primljenim uputstvima, sa
panjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaina, ostajui u njegovim
granicama i u svemu paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi.
(2) Kad nalogoprimac smatra da bi izvrenje naloga po dobijenim uputstvima bilo
od tete za nalogodavca, on je duan skrenuti na to njegovu panju i traiti nova
uputstva.
(3) Ako nalogodavac nije dao odreena uputstva o poslu koji treba obaviti,
nalogoprimac je duan, rukovodei se interesima nalogodavca, postupiti kao dobar
privrednik, odnosno dobar domain, a ako je nalog bez naknade, kako bi u istim
okolnostima postupio u sopstvenoj stvari.
Zamjena
lan 846
(1) Nalogoprimac je duan da izvri nalog lino.
(2) Nalogoprimac moe povjeriti izvrenje naloga drugom samo ako mu je
nalogodavac to dozvolio, kao i ako je na to prinuen okolnostima.
(3) U tim sluajevima on odgovara samo za izbor zamjenika i za uputstva koja mu
je dao.
(4) U ostalim sluajevima on odgovara za rad zamjenika, kao i za sluajnu propast
ili oteenje stvari koji bi se dogodili kod zamjenika.
(5) Nalogodavac moe u svakom sluaju da zahtijeva neposredno od zamjenika
izvrenje obaveze iz naloga.
Polaganje rauna
lan 847
Podnoenje izvetaja
lan 848
Nalogoprimac je duan na zahtjev nalogodavca da podnese izvjetaj o stanju
poslova i poloi raun i prije odreenog vremena.
OBAVEZE NALOGODAVCA
Predujmljivanje novca
lan 851
Nalogodavac je duan na zahtjev nalogoprimca dati mu izvjesnu svotu novca za
predviene izdatke.
Naknada tete
lan 853
Nalogodavac je duan da naknadi nalogoprimcu tetu koju je ovaj pretrpio bez
svoje krivice u vrenju naloga.
Visina naknade
lan 854
Ako drukije nije ugovoreno, nalogodavac duguje naknadu u uobiajenoj visini, a
ako o tome nema obiaja, onda pravinu naknadu.
Isplata naknade
lan 855
(1) Ukoliko nije drukije ugovoreno, nalogodavac je duan da isplati nalogoprimcu
naknadu po obavljenom poslu.
(2) Ako je nalogoprimac bez svoje krivice samo djelimino obavio nalog, ima
pravo na srazmjerni dio naknade.
(3) U sluaju kad bi unaprijed ugovorena naknada bila u oiglednoj nesrazmjeri sa
uinjenim uslugama, nalogodavac moe da zahtijeva njeno smanjenje.
Pravo zaloge
lan 856
Radi obezbjeenja naknade i trokova nalogoprimac ima pravo zaloge na
pokretnim stvarima nalogodavca koji je dobio po osnovu naloga, kao i na novanim
iznosima koje je naplatio za raun nalogodavca.
PRESTANAK NALOGA
Odustanak od ugovora
lan 858
(1) Nalogodavac moe odustati od ugovora.
(2) U sluaju odustanka od ugovora u kome nalogoprimcu pripada naknada za
njegov trud, nalogodavac je duan da isplati nalogoprimcu odgovarajui dio naknade,
i naknadi mu tetu koju je pretrpio odustankom od ugovora, ako za odustanak nije
bilo osnovanih razloga.
Otkaz
lan 859
(1) Nalogoprimac moe otkazati nalog kad hoe, samo ne u nevrijeme.
(2) Nalogoprimac je duan da naknadi nalogodavcu tetu koju je ovaj pretrpio zbog
otkaza naloga u nevrijeme, izuzev kad su za otkaz postojali osnovani razlozi.
(3) Nalogoprimac je duan da produi poslije otkaza poslove koji ne trpe odlaganje,
dok nalogodavac ne bude u mogunosti da preuzme brigu o njima.
as prestanka naloga
lan 862
(1) Kad je nalogodavac odustao od ugovora, kao i kad je umro ili je u steaju, ili
potpuno ili djelimino lien poslovne sposobnosti, nalog prestaje u asu kad je
nalogoprimac saznao za dogaaj zbog kog nalog prestaje.
(2) Kad je nalogoprimcu izdato pisano punomoje duan ga je vratiti po prestanku
naloga.
Izuzeci
lan 863
Kad je nalog dat da bi nalogoprimac mogao postii ispunjenje nekog svog
potraivanja od nalogodavca, nalogodavac ne moe odustati od ugovora i nalog ne
prestaje ni smru, ni steajem nalogodavca ili nalogoprimca, ni kad jedan od njih
bude potpuno ili djelimino lien poslovne sposobnosti.
Glava XXIV
KOMISION
ODJELjAK 1.
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 864
(1) Ugovorom o komisionu obavezuje se komisionar da za naknadu (proviziju)
obavi u svoje ime i za raun komitenta jedan ili vie poslova koje mu povjerava
komitent.
(2) Komisionar ima pravo na naknadu i kad nije ugovorena.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana komitent moe odbiti da prihvati zakljueni
posao, pod uslovom da o tome odmah obavijesti komisionara.
(3) Komitent gubi pravo iz stava 2 ovog lana ako komisionar pokae spremnost da
mu odmah isplati razliku i naknadi prouzrokovanu tetu.
(4) Ako je posao zakljuen po povoljnijim uslovima od onih odreenih nalogom,
sva tako postignuta korist pripada komitentu.
Kad sam komisionar kupuje robu komitenta ili mu prodaje svoju robu
lan 868
(1) Komisionar kome je povjereno da proda ili da kupi neku robu kotiranu na berzi
ili na tritu moe, ako mu je komitent to dozvolio, da zadri robu za sebe kao kupac,
odnosno isporui je kao prodavac, po cijeni u vrijeme izvrenja povjerenog posla.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana izmeu komisionara i komitenta nastaju odnosi
iz ugovora o prodaji.
(3) Ako se berzanska, odnosno trina cijena i cijena koju je odredio komitent ne
slau, komisionar - prodavac ima pravo na manju od ove dvije cijene, a komisionar kupac duan je da plati veu.
ODJELjAK 2.
OBAVEZE KOMISIONARA
uvanje i osiguranje
lan 869
(1) Komisionar je duan da uva povjerenu robu sa panjom dobrog privrednika.
(2) Komisionar odgovara i za sluajnu propast ili oteenje robe ako je nije
osigurao, a prema nalogu je bio duan to uiniti.
(2) Komisionar je duan da preduzme sve potrebne mjere radi ouvanja prava
komitenta prema odgovornom licu.
Polaganje rauna
lan 873
(1) Komisionar je duan da poloi raun o obavljenom poslu bez nepotrebnog
odlaganja.
(2) Komisionar je duan da preda komitentu sve to je primio po osnovu posla
izvrenog za njegov raun.
(3) Komisionar je duan da prenese na komitenta potraivanja i ostala prava koja je
stekao prema treem sa kojim je obavio posao u svoje ime i za njegov raun.
Delkredere
lan 874
(1) Komisionar odgovara za ispunjenje obaveza svog saugovornika samo ako je
posebno jemio da e on svoje obaveze ispuniti (delkredere), u kom sluaju on
odgovara solidarno sa njim.
(2) Komisionar koji je jemio za ispunjenje obaveza svog saugovornika ima pravo i
na posebnu naknadu (delkredere provizija).
ODJELjAK 3.
OBAVEZE KOMITENTA
Naknada (provizija)
lan 875
(1) Komitent je duan da isplati komisionaru naknadu kad bude izvren posao koji
je komisionar obavio, kao i ako izvrenje posla bude sprijeeno nekim uzrokom za
koji odgovara komitent.
(2) U sluaju postupnog izvravanja, komisionar moe da zahtijeva srazmjeran dio
naknade poslije svakog djeliminog ispunjenja.
(3) Ako ne doe do izvrenja zakljuenog posla iz uzroka za koji ne odgovaraju ni
komisionar ni komitent, komisionar ima pravo na odgovarajuu naknadu za svoj trud.
(4) Komisionar koji je nevjerno postupio prema komitentu nema pravo na naknadu.
Visina naknade
lan 876
(1) Ako iznos naknade nije odreen ugovorom ili tarifom, komisionaru pripada
naknada prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu.
(2) Ako je u odreenom sluaju naknada nesrazmjerno velika prema obavljenom
poslu i postignutom rezultatu, sud je moe, na zahtjev komitenta, sniziti na pravian
iznos.
Naknada trokova
lan 877
(1) Komitent je duan da naknadi komisionaru trokove koji su bili potrebni za
izvrenje naloga sa kamatom od dana kad su uinjeni.
(2) Komitent je duan dati komisionaru posebnu naknadu za upotrebu njegovih
skladita i transportnih sredstava, ako ona nije obuhvaena naknadom za izvrenje
posla.
Zalono pravo
lan 879
(1) Komisionar ima pravo zaloge na stvarima koje su predmet ugovora o komisionu
dok se te stvari nalaze kod njega, ili kod nekog koji ih dri za njega ili dok on ima u
rukama ispravu pomou koje moe raspolagati njima.
(2) Iz vrijednosti stvari iz stava 1 ovog lana komisionar moe naplatiti prije ostalih
komitentovih povjerilaca svoja potraivanja po osnovu svih komisionih poslova sa
komitentom kao i po osnovu zajmova i predujmova datih komitentu, bez obzira na to
da li su nastala u vezi sa tim stvarima ili nekim drugim.
(3) Pravo prvenstvene naplate ima komisionar iz potraivanja koja je, izvravajui
nalog, stekao za raun komitenta.
ODJELjAK 5.
Steaj komisionara
lan 882
(1) U sluaju steaja komisionara komitent moe da zahtijeva izluenje iz steajne
mase stvari koje je predao komisionaru radi prodaje za njegov raun, kao i stvari koje
je komisionar nabavio za njegov raun.
(2) U sluaju steaja komisionara, komitent moe da zahtijeva od treeg kome je
komisionar predao stvari, da mu isplati njihovu cijenu, odnosno njen jo neisplaeni
dio.
Glava XXV
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 883
(1) Ugovorom o trgovinskom zastupanju obavezuje se zastupnik da se stalno stara
da trea lica zakljuuju ugovore sa njegovim nalogodavcem, i da u tom smislu
posreduje izmeu njih i nalogodavca, kao i da po dobijenom ovlaenju zakljuuje
ugovore sa treim licima u ime i za raun nalogodavca, a ovaj se obavezuje da mu za
svaki zakljueni ugovor isplati odreenu naknadu (proviziju).
(2) Nalogodavac moe imati na istom podruju za istu vrstu poslova vie
zastupnika.
(3) Jedan zastupnik ne moe bez pristanka nalogodavca preuzeti obavezu da na
istom podruju i za istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavca.
Forma
lan 884
(1) Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti zakljuen u pisanoj formi.
(2) Nitav je ugovor ako nije zakljuen u pisanoj formi.
Primanje ispunjenja
lan 886
Zastupnik ne moe zahtijevati ni primiti ispunjenje potraivanja svog nalogodavca,
ako za to nije posebno ovlaen.
lan 888
Zastupnik je ovlaen da u cilju ouvanja prava svog nalogodavca ini potrebne
izjave njegovom saugovarau.
Mjere obezbjeenja
lan 889
U cilju zatite interesa nalogodavca zastupnik moe da zahtijeva preduzimanje
potrebnih mjera obezbjeenja.
ODJELjAK 2.
OBAVEZE ZASTUPNIKA
Staranje o interesima nalogodavca
lan 890
(1) Zastupnik je duan da se stara o interesima nalogodavca i u svim poslovima
koje preduzima duan je da postupi sa panjom dobrog privrednika i da se pridrava
uputstava koja mu je dao nalogodavac.
(2) Zastupnik je duan davati nalogodavcu sva potrebna obavjetenja o trinoj
situaciji, naroito ona koja su od znaaja za svaki pojedini posao.
OBAVEZE NALOGODAVCA
Materijal i dokumentacija
lan 895
Kad je za obavljanje poslova nalogodavca zastupniku potreban odreeni materijal
ili odreena dokumentacija, nalogodavac je duan da mu to stavi na raspolaganje.
Dunost obavjetavanja
lan 896
(1) Nalogodavac moe po svom nahoenju da prihvati ili odbaci zakljuenje
ugovora pripremljenog od strane zastupnika, ali je duan da bez odlaganja obavijesti
zastupnika o svojoj odluci.
(2) Nalogodavac je duan da bez odlaganja obavijesti zastupnika o potrebi da se
obim poslova zakljuenih njegovim posredovanjem svede na manju mjeru nego to je
zastupnik mogao osnovano oekivati, da bi ovaj blagovremeno smanjio svoju
preduzimljivost u odgovarajuoj mjeri, inae mu odgovara za pretrpljenu tetu.
Naknada (provizija)
lan 897
(1) Nalogodavac je duan da isplati zastupniku naknadu za ugovore zakljuene
njegovim posredovanjem, kao i za ugovore koje je sam zastupnik zakljuio, ako je za
to bio ovlaen.
(2) Zastupnik ima pravo na naknadu i za ugovore koje je nalogodavac zakljuio
neposredno sa klijentima koje je zastupnik naao.
lan 898
Ukoliko izmeu ugovorenih strana nije drukije ugovoreno, pravo na naknadu stie
zastupnik kad ugovor bude izvren, ali mu to pravo pripada i kad ugovor ostane
neizvren, ako je do toga dolo iz uzroka koji je na strani nalogodavca.
Visina naknade
lan 899
(1) Ako iznos naknade nije odreen ugovorom ili tarifom, zastupnik ima pravo na
uobiajenu naknadu.
(2) Ako je u odreenom sluaju naknada nesrazmjerno velika prema uinjenoj
usluzi, sud je moe na zahtjev nalogodavca sniziti na pravian iznos.
Posebna naknada
lan 900
Zastupnik koji je po ovlaenju nalogodavca izvrio naplatu nekog njegovog
potraivanja ima pravo na posebnu naknadu od naplaene svote.
Trokovi
lan 901
(1) Zastupnik nema pravo na naknadu trokova koji proizlaze iz redovnog vrenja
posrednikih poslova, osim ako je drukije ugovoreno.
(2) Zastupnik ima pravo na naknadu posebnih trokova koje je uinio u korist
nalogodavca ili po njegovom nalogu.
ODJELjAK 4.
Zalono pravo
lan 902
Radi obezbjeenja naplate svojih dospjelih potraivanja nastalih u vezi sa
ugovorom, zastupnik ima pravo zaloge na svotama koje je naplatio za nalogodavca,
po njegovom ovlaenju, kao i na svim nalogodavevim stvarima koje je u vezi sa
ugovorom primio od nalogodavca ili od nekog drugog, dok se nalaze kod njega, ili
kod nekog koji ih dri za njega, ili dok ima u rukama ispravu pomou koje moe
raspolagati njima.
ODJELjAK 5.
PRESTANAK UGOVORA
Glava XXVI
POSREDOVANjE
ODJELjAK 1.
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 906
Ugovorom o posredovanju obavezuje se posrednik da nastoji nai i dovesti u vezu
sa nalogodavcem lice koje bi s njim pregovaralo o zakljuenju odreenog ugovora, a
nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu, ako taj ugovor bude
zakljuen.
Primanje ispunjenja
lan 908
Nalog za posredovanje ne sadri ovlaenje za posrednika da za nalogodavca primi
ispunjenje obaveze iz ugovora zakljuenog njegovim posredovanjem, ve je za to
potrebno posebno pisano punomoje.
OBAVEZE POSREDNIKA
Obaveza traiti priliku
lan 911
Obaveza obavjetavanja
lan 912
Posrednik je duan da obavijesti nalogodavca o svim okolnostima od znaaja za
namjeravani posao koje su mu poznate ili su mu morale biti poznate.
Odgovornost posrednika
lan 913
(1) Posrednik odgovara za tetu koju bi pretrpjela jedna ili druga strana izmeu
kojih je posredovao, a koja bi se dogodila zbog toga to je posredovao za poslovno
nesposobno lice za iju je nesposobnost znao ili mogao znati, ili za lice za koje je
znao ili morao znati da nee moi izvriti obaveze iz tog ugovora, i uopte za svaku
tetu nastalu njegovom krivicom.
(2) Posrednik odgovara za tetu koja bi za nalogodavca nastala usljed toga to je
bez dozvole nalogodavca obavijestio nekog treeg o sadrini naloga, o pregovorima
ili o uslovima zakljuenog ugovora.
OBAVEZE NALOGODAVCA
Naknada
lan 915
(1) Posrednik ima pravo na naknadu i kad nije ugovorena.
(2) Ako visina naknade nije odreena ni tarifom ili kojim drugim optim aktom, ni
ugovorom, a ni obiajem, odredie je sud prema posrednikovom trudu i uinjenoj
usluzi.
(3) Ugovorenu posredniku naknadu sud moe sniziti na zahtjev nalogodavca, ako
nae da je pretjerano visoka s obzirom na posrednikov trud i uinjenu uslugu.
(4) Snienje ugovorene naknade ne moe se traiti ako je isplaena posredniku
poslije zakljuenja ugovora za koji je on posredovao.
Naknada trokova
lan 917
(1) Posrednik nema pravo na naknadu trokova uinjenih u izvrenju naloga, izuzev
kad je to ugovoreno.
(2) Ako je posredniku ugovorom priznato pravo na naknadu trokova, on ima pravo
na tu naknadu i u sluaju kad ugovor nije zakljuen.
Glava XXVII
OTPREMANjE (PEDICIJA)
ODJELjAK 1.
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 920
(1) Ugovorom o otpremanju obavezuje se otpremnik da radi prevoza odreene
stvari zakljui u svoje ime i za raun nalogodavca ugovor o prevozu i druge ugovore
potrebne za izvrenje prevoza, kao i da obavi ostale uobiajene poslove i radnje, a
nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu.
(2) Ako je ugovorom predvieno, otpremnik moe zakljuiti ugovor o prevozu i
preduzimati druge pravne radnje u ime i za raun nalogodavca.
Odustajanje od ugovora
lan 921
Nalogodavac moe po svojoj volji da odustane od ugovora, ali je u tom sluaju
duan da naknadi otpremniku sve trokove koje je dotle imao i isplati mu srazmjeran
dio naknade za dotadanji rad.
Obaveze otpremnika
Upozorenje na nedostatke naloga
lan 923
Otpremnik je duan da upozori nalogodavca na nedostatke u njegovom nalogu,
naroito na one koji ga izlau veim trokovima ili teti.
Ako stvar nije upakovana ili nije spremljena za prevoz kako treba, otpremnik je
duan da upozori nalogodavca na te nedostatke, a kad bi ekanje da ih nalogodavac
ukloni bilo od tete za njega, otpremnik je duan da ih ukloni na raun nalogodavca.
lan 928
Ukoliko ugovorom nije drukije odreeno, nalog za otpremu stvari preko granice
sadri obavezu za otpremnika da sprovede potrebne carinske radnje i isplati carinske
dabine za raun nalogodavca.
Osiguranje poiljke
lan 930
(1) Otpremnik je duan da osigura poiljku samo ako je to ugovoreno.
(2) Ako ugovorom nije odreeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje,
otpremnik je duan da osigura stvari od uobiajenih rizika.
Polaganje rauna
lan 931
(1) Otpremnik je duan da nakon zavrenog posla poloi raun nalogodavcu.
(2) Prema zahtjevu nalogodavca otpremnik je duan da poloi raun i u toku
izvravanja naloga.
ODJELjAK 3.
Obaveze nalogodavca
Isplata naknade
lan 932
Nalogodavac je duan da isplati otpremniku naknadu prema ugovoru, a ako
naknada nije ugovorena, onda naknadu odreenu tarifom ili nekim drugim optim
aktom, a u nedostatku ovog, naknadu odreuje sud.
lan 933
Otpremnik moe da zahtijeva naknadu kad izvri svoje obaveze iz ugovora o
otpremanju.
Trokovi i predujam
lan 934
(1) Nalogodavac je duan da naknadi otpremniku potrebne trokove uinjene radi
izvrenja naloga i otpremanja stvari.
(2) Otpremnik moe da zahtijeva naknadu trokova odmah poto ih je uinio.
(3) Nalogodavac je duan da na zahtjev otpremnika predujmi mu potrebnu svotu za
trokove koje zahtijeva izvrenje naloga o otpremanju stvari.
Zbirna otprema
lan 938
(1) Otpremnik moe u izvravanju dobijenih naloga organizovati zbirnu otpremu,
osim ako je ugovorom to iskljueno.
(2) Ako zbirnom otpremom postigne razliku u vozarini u korist nalogodavca,
otpremnik ima pravo na posebnu dodatnu naknadu.
(3) U sluaju zbirne otpreme otpremnik odgovara za gubitak ili oteenje stvari
nastale za vrijeme prevoza do kojih ne bi dolo da nije bilo zbirne otpreme.
ODJELjAK 5.
Glava XXVIII
Obim kontrole
lan 941
Naknada
lan 945
(1) Za obavljenu kontrolu i uvanje robe vrilac kontrole ima pravo na ugovorenu,
odnosno uobiajenu naknadu.
(2) Vrilac kontrole ima pravo i na naknadu svih nunih i korisnih trokova koji su
uinjeni za raun naruioca kontrole.
Pravo zaloge
lan 946
Radi obezbjeenja ugovorene ili uobiajene naknade i naknade nunih i korisnih
trokova vrilac kontrole ima pravo zaloge na robi koja mu je predata na kontrolu.
lan 947
(1) Vrilac kontrole moe obavljanje ugovorene kontrole robe povjeriti drugome,
izuzev ako mu je naruilac kontrole to izriito zabranio.
(2) Vrilac kontrole odgovara naruiocu kontrole za rad drugog vrioca kontrole.
Raskid ugovora
lan 951
Naruilac kontrole moe da izjavi da raskida ugovor sve dok naruena kontrola nije
izvrena, ali je u tom sluaju duan da vriocu kontrole plati srazmjerni dio naknade i
uinjene nune i korisne trokove, kao i naknadi mu tetu.
Glava XXIX
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 952
Ugovorom o organizovanju putovanja obavezuje se organizator putovanja da
pribavi putniku skup usluga koje se sastoje od prevoza, boravka i drugih usluga koje
su sa njima vezane, a putnik se obavezuje da organizatoru plati jednu ukupnu
(paualnu) cijenu.
Reklamni materijali
lan 954
(1) Reklamni materijali, poput programa putovanja ili broura, koji se odnose na
paket-aranman, a koje je organizator putovanja stavio putniku na raspolaganje ne
smiju sadravati zavaravajua obavjetenja u pogledu cijene ili bilo koje druge
odredbe ugovora o organizovanju putovanja.
(2) Reklamni materijali koji su putniku stavljeni na raspolaganje moraju sadravati
jasna, potpuna i tana obavjetenja o cijeni paket-aranmana; odreditu (destinaciji);
sredstvu; karakteristikama i kategoriji prevoza; vrsti smjetajnog objekta; njegovoj
lokaciji i kategoriji; njegovim osnovnim karakteristikama i turistikoj klasifikaciji
prema pravu drave u kojoj se objekt nalazi; broju dnevnih obroka; planu putovanja;
iznosu ili postotku predujma, o broju i iznosu obroka otplate ostatka cijene,
graninim, viznim i zdravstvenim formalnostima u pogledu putovanja i boravka u
odreditu; najmanjem broju putnika koji je potreban za organizovanje putovanja kao i
roku u kojem e putnik biti obavijeten o otkazivanju putovanja ako za putovanje nije
prijavljen dovoljan broj putnika.
Obaveza obavjetavanja
lan 958
Organizator putovanja duan je da u razumnom roku prije zapoinjanja putovanja,
u pisanom obliku ili elektronskim putem obavijesti putnika o cijenama i uslovima
prevoza, boravka i posebnih usluga, i da mu potrebna obavjetenja koja se odnose na
kvalitet prevoznih sredstava i smjetaja, na red vonje, veze, granine i carinske
formalnosti, na sanitarne, monetarne i druge administrativne propise.
Snienje cijene
lan 963
(1) Ako su usluge iz ugovora o organizovanju putovanja nepotpuno ili nekvalitetno
izvrene, putnik moe da zahtijeva srazmjerno snienje cijene pod uslovom da je
Osiguranje
lan 965
(1) Organizator putovanja je duan da zakljui ugovor o osiguranju od
odgovornosti za tetu predvienu ovim zakonom.
(2) U sporazumu s putnikom organizator putovanja moe ga osigurati i od drugih
rizika putovanja.
OBAVEZE PUTNIKA
Plaanje cijene
lan 967
Ako drukije nije ugovoreno, putnik moe odrediti drugo lice da umjesto njega
koristi ugovorene usluge pod uslovom da ovo lice zadovoljava potrebne zahtjeve
predviene za odreeno putovanje i da putnik naknadi organizatoru putovanja
trokove prouzrokovane zamjenom.
Glava XXX
Glava XXXI
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 982
(1) Ugovorom o alotmanu ugostitelj se obavezuje da u toku odreenog vremena
stavi na raspolaganje turistikoj agenciji odreeni broj leaja u odreenom objektu,
prui ugostiteljske usluge licima koje uputi agencija i plati joj odreenu proviziju, a
agencija se obavezuje da nastoji da ih popuni, odnosno da obavijesti o utvrenim
rokovima da to nije u mogunosti, kao i da plati cijenu pruenih usluga ukoliko je
koristila angaovane hotelske kapacitete.
(2) Ako ugovorom nije drukije odreeno, smatra se da su smetajni ugostiteljski
kapaciteti stavljeni na raspolaganje za jednu godinu.
Forma ugovora
lan 983
(1) Ugovor o alotmanu mora biti zakljuen u pisanoj formi.
(2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi.
ODJELjAK 2.
OBAVEZE UGOSTITELjA
Obaveza stavljanja na korienje ugovorenih smjetajnih kapaciteta
lan 988
(1) Ugostitelj preuzima konanu i neopozivu obavezu da u toku odreenog
vremena stavi na korienje ugovoreni broj leaja i prui licima koja upuuje
turistika agencija usluge navedene u posebnoj pisanoj ispravi.
(2) Ugostitelj ne moe ugovoriti sa drugom turistikom agencijom angaovanje
kapaciteta koji su ve rezervisani na osnovu ugovora o alotmanu.
lan 993
(1) Ugovorom o alotmanu se moe predvidjeti posebna obaveza turistike agencije
da popuni angaovane ugostiteljske kapacitete.
(2) Ako u sluaju iz stava 1 ovog lana ne popuni angaovane ugostiteljske
kapacitete, turistika agencija je duna da plati ugostitelju naknadu po neiskorienom
leaju u danu.
(3) Turistika agencija u sluaju iz stava 2 ovog lana nema pravo da putem
blagovremenog obavjetenja otkae ugovor bilo djelimino ili u cjelini.
Glava XXXII
OSIGURANjE
ODJELjAK 1.
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 994
Ugovorom o osiguranju obavezuje se ugovornik osiguranja da plati odreeni iznos
drutvu za osiguranje (osigurava), a drutvo se obavezuje da, ako se desi dogaaj
koji predstavlja osigurani sluaj, isplati osiguraniku ili nekom treem licu naknadu,
odnosno ugovorenu svotu ili uini neto drugo.
Osigurani sluaj
lan 995
(1) Dogaaj s obzirom na koji se zakljuuje osiguranje (osigurani sluaj) mora biti
budui, neizvjestan i nezavisan od iskljuive volje ugovornih strana.
(2) Ugovor o osiguranju je nitav ako je u asu njegovog zakljuenja ve nastao
osigurani sluaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da e nastupiti, ili ako je
ve tada bila prestala mogunost da on nastane.
(3) Ali, ako je ugovoreno da e osiguranjem biti obuhvaen odreeni period koji
prethodi zakljuenju ugovora, ugovor e biti nitav samo ako je u asu njegovog
zakljuenja zainteresovanoj strani bilo poznato da se osigurani sluaj ve dogodio,
odnosno da je ve tada bila prestala mogunost da se on dogodi.
ZAKLjUENjE UGOVORA
Kad je ugovor zakljuen
lan 998
(1) Ugovor o osiguranju je zakljuen kad ugovorne strane potpiu polisu osiguranja
ili listu pokria.
(2) Pismena ponuda uinjena osiguravau za zakljuenje ugovora o osiguranju
vezuje ponudioca, ako on nije odredio krai rok, za vrijeme od osam dana od dana
kad je ponuda prispjela osiguravau, a ako je potreban ljekarski pregled, onda za
vrijeme od 30 dana.
(3) Ako osigurava u roku iz stava 2 ovog lana ne odbije ponudu koja ne odstupa
od uslova pod kojima on vri predloeno osiguranje, smatrae se da je prihvatio
ponudu i da je ugovor zakljuen.
(4) U sluaju iz stava 3 ovog lana ugovor se smatra zakljuenim kad je ponuda
prispjela osiguravau.
(2) Polisa osiguranja moe biti privremeno zamijenjena listom pokria u koju se
unose bitni sastojci ugovora.
(3) Osigurava je duan da upozori ugovornika osiguranja da su opti i posebni
uslovi osiguranja sastavni dio ugovora i preda mu njihov tekst, ako ti uslovi nijesu
tampani na samoj polisi.
(4) Izvrenje obaveze iz stava 3 ovog lana moe biti konstatovano na polisi.
(5) U sluaju neslaganja odredbe optih ili posebnih uslova i odredbe polise,
primijenie se odredba polise, a u sluaju neslaganja tampane odredbe polise i njene
rukopisne odredbe, primijenie se rukopisna odredba.
(6) Prema sporazumu ugovornih strana, polisa moe glasiti na odreeno lice, po
naredbi ili na donosioca.
Zastupnici osiguranja
lan 1003
(1) Kad osigurava ovlasti nekog da ga zastupa, a ne odredi obim njegovih
ovlaenja, zastupnik je ovlaen da u ime i za raun osiguravaa zakljuuje ugovore
o osiguranju, ugovara izmjene ugovora ili produenje njihovog vaenja, izda polise
osiguranja, naplauje premije i da prima izjave upuene osiguravau.
(2) Ako je osigurava ograniio ovlaenja svog zastupnika, a to ugovorniku
osiguranja nije bilo poznato, smatra se kao da ta ogranienja nijesu ni postojala.
Odsjek 3.
(1) Ako je ugovornik osiguranja uinio netanu prijavu ili je propustio dati duno
obavjetenje, a to nije uinio namjerno, osigurava moe, po svom izboru, u roku od
mjesec dana od saznanja za netanost ili nepotpunost prijave, izjaviti da raskida
ugovor ili predloiti poveanje premije srazmjerno veem riziku.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana ugovor prestaje po isteku 14 dana od kad je
osigurava svoju izjavu o raskidu saoptio ugovorniku osiguranja, a u sluaju
osiguravaevog predloga da se premija povea, raskid nastupa po samom zakonu ako
ugovornik osiguranja ne prihvati predlog u roku od 14 dana od kad ga je primio.
(3) U sluaju raskida, osigurava je duan da vrati dio premije koji otpada na
vrijeme do kraja perioda osiguranja.
(4) Ako se osigurani sluaj dogodio prije nego to je utvrena netanost ili
nepotpunost prijave, ili poslije toga ali prije raskida ugovora, odnosno prije postizanja
sporazuma o poveanju premije, naknada se smanjuje u srazmjeri izmeu stope
plaenih premija i stope premija koje bi trebalo platiti prema stvarnom riziku.
(4) Ako je poveanje rizika toliko da bi osigurava zakljuio ugovor samo uz veu
premiju da je takvo stanje postojalo u asu zakljuenja ugovora, on moe ugovorniku
osiguranja predloiti novu stopu premije.
(5) Ako ugovornik osiguranja ne pristane na novu stopu premije u roku od 14 dana
od prijema predloga nove stope, ugovor prestaje po samom zakonu.
(6) Ugovor ostaje na snazi i osigurava se vie ne moe koristiti ovlaenjima da
predloi ugovorniku osiguranja novu stopu premije ili da raskine ugovor, ako ne
iskoristi ta ovlaenja u roku od mjesec dana od kad je ma na koji nain doznao za
poveanje rizika, ili ako jo prije isteka tog roka na neki nain pokae da pristaje na
produenje ugovora (ako primi premiju, isplati naknadu za osigurani sluaj koji se
desio poslije tog poveanja i sl.).
Smanjenje rizika
lan 1013
(1) U sluaju kad se poslije zakljuenja ugovora o osiguranju dogodilo smanjenje
rizika, ugovornik osiguranja ima pravo da zahtijeva odgovarajue smanjenje premije,
raunajui od dana kad je o smanjenju obavijestio osiguravaa.
(2) Ako osigurava ne pristane na smanjenje premije, ugovornik osiguranja moe
raskinuti ugovor.
Nitave su odredbe ugovora koje predviaju gubitak prava na naknadu ili svotu
osiguranja, ako osiguranik poslije nastupanja osiguranog sluaja ne izvri neku od
propisanih ili ugovorenih obaveza.
Odsjek 4.
OBAVEZE OSIGURAVAA
Isplata naknade ili ugovorene svote
lan 1016
(1) Kad se dogodi osigurani sluaj, osigurava je duan da isplati naknadu ili svotu
odreenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne moe biti dui od 14 dana, raunajui
od kada je osigurava dobio obavjetenje da se osigurani sluaj dogodio.
(2) Ako je za utvrivanje postojanja osiguravaeve obaveze ili njenog iznosa
potrebno izvjesno vrijeme, rok iz stava 1 ovog lana poinje tei od dana kada je
utvreno postojanje njegove obaveze i njen iznos.
(3) Ako iznos osiguravaeve obaveze ne bude utvren u roku odreenom u stavu 1
ovog lana, osigurava je duan da, na zahtjev ovlaenog lica, isplati iznos
nespornog dijela svoje obaveze na ime predujma.
(4) Ako osigurava ne ispuni svoju obavezu u rokovima iz ovog lana, duguje
osiguraniku zatezne kamate od dana prijema obavjetenja o osiguranom sluaju, kao i
naknadu tete koja mu je usljed toga nastala.
Prigovori osiguravaa
lan 1018
(1) Protiv zahtjeva donosioca polise, kao i zahtjeva kog drugog lica koje se na nju
poziva, osigurava moe istai sve prigovore koje ima u vezi sa ugovorom prema licu
sa kojim je zakljuio ugovor o osiguranju.
(2) U obaveznom osiguranju od odgovornosti osigurava ne moe protiv odtetnog
zahtjeva treeg lica istaknuti prigovore koje bi mogao isticati prema osiguraniku.
(3) Izuzetno, protiv zahtjeva treeg lica u sluaju dobrovoljnog osiguranja od
odgovornosti, i zahtjeva nosilaca odreenih prava na osiguranoj strani, ije je pravo
prelo po samom zakonu sa unitene ili oteene osigurane stvari na naknadu iz
osiguranja, osigurava moe istai samo prigovore koji su nastali prije nego to se
dogodio osigurani sluaj.
Odsjek 5.
TRAJANjE OSIGURANjA
Poetak dejstva osiguranja
lan 1019
(1) Ako drukije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi dejstvo poev od
dvadeset etvrtog asa dana koji je u polisi oznaen kao dan poetka trajanja
osiguranja, pa sve do zavretka posljednjeg dana roka za koji je osiguranje ugovoreno.
(2) Ako rok trajanja osiguranja nije odreen ugovorom, svaka strana moe raskinuti
ugovor sa danom dospjelosti premije, obavjetavajui pisanim putem drugu stranu
najkasnije tri mjeseca prije dospjelosti premije.
(3) Ako je osiguranje zakljueno na rok dui od pet godina, svaka strana moe po
proteku ovog roka uz otkazni rok od est mjeseci, da pisano izjavi drugoj strani da
raskida ugovor.
(4) Ugovorom se ne moe iskljuiti pravo svake strane da raskine ugovor u skladu
sa odredbama st. 2 i 3 ovog lana.
(5) Odredbe ovog lana ne vae za osiguranje ivota.
OSIGURANjE IMOVINE
Odsjek 1.
OPTE ODREDBE
Interes osiguranja
lan 1021
(1) Osiguranje imovine moe zakljuiti svako lice koje ima interes da se ne dogodi
osigurani sluaj, poto bi inae pretrpjelo neki materijalni gubitak.
(2) Pravo iz osiguranja mogu imati samo lica koja su u asu nastanka tete imala
materijalni interes da se osigurani sluaj ne dogodi.
lan 1024
Ako drukije nije ugovoreno, osiguranik nema pravo da poslije nastupanja
osiguranog sluaja prepusti osiguravau oteenu stvar i da od njega zahtijeva isplatu
pune svote osiguranja.
(1) Osigurava nije duan da naknadi tete prouzrokovane ratnim operacijama ili
pobunama, osim ako je drukije ugovoreno.
(2) Osigurava je duan da dokae da je teta prouzrokovana nekim od ovih
dogaaja.
Odsjek 3.
Saosiguranje
lan 1032
Kad je ugovor o osiguranju zakljuen sa vie osiguravaa koji su se sporazumjeli o
zajednikom snoenju i raspodjeli rizika, svaki osigurava naznaen u polisi
osiguranja odgovara osiguraniku za potpunu naknadu.
Odsjek 4.
PODOSIGURANjE
lan 1033
(1) Kad se utvrdi da je u poetku odnosnog perioda osiguranja vrijednost osigurane
stvari bila vea od svote osiguranja, iznos naknade koju duguje osigurava smanjuje
se srazmjerno, izuzev ako je drukije ugovoreno.
(2) Osigurava je duan dati potpunu naknadu sve do iznosa svote osiguranja, ako
je ugovoreno da odnos izmeu vrijednosti stvari i svote osiguranja nema znaaja za
odreivanje iznosa naknade.
Odsjek 5.
OSIGURANjE OD ODGOVORNOSTI
Odgovornost osiguravaa
lan 1037
(1) U sluaju osiguranja od odgovornosti, osigurava odgovara za tetu nastalu
osiguranim sluajem samo ako tree oteeno lice zahtijeva njenu naknadu.
(2) Osigurava snosi, u granicama svote osiguranja, trokove spora o
osiguranikovoj odgovornosti.
OSIGURANjE LICA
Odsjek 1.
OPTE ODREDBE
Utvrivanje osigurane svote
lan 1039
U ugovorima o osiguranju lica (osiguranje ivota i osiguranje od nesrenog sluaja)
visina osigurane svote, koju je osigurava duan isplatiti kad nastupi osigurani sluaj,
utvruje se u polisi prema sporazumu ugovornih strana.
ISKLjUENI RIZICI
Samoubistvo osiguranika
lan 1046
(1) Ugovorom o osiguranju za sluaj smrti nije obuhvaen rizik samoubistva
osiguranika ako se desilo u prvoj godini osiguranja.
(2) U sluaju da se samoubistvo dogodilo u roku od tri godine od dana zakljuenja
ugovora osigurava nije duan da isplati korisniku osiguranu svotu, nego samo
matematiku rezervu ugovora.
Ratne operacije
lan 1049
(1) Ako je smrt osiguranika prouzrokovana ratnim operacijama, osigurava, ako to
drugo nije ugovoreno, nije duan da isplati korisniku osiguranu svotu, ali je duan da
isplati mu matematiku rezervu iz ugovora.
(2) Ako nije to drugo ugovoreno, osigurava se oslobaa obaveze iz ugovora o
osiguranju od nesrenog sluaja, ako je nesreni sluaj prouzrokovan ratnim
operacijama.
Predujam
lan 1052
(1) Na traenje ugovornika osiguranja ivota zakljuenog za cio ivot osiguranika,
moe mu osigurava isplatiti unaprijed dio osigurane svote do visine otkupne
vrijednosti polise, koju ugovornik osiguranja moe vratiti docnije.
(2) Na primljeni predujam ugovornik osiguranja duan je da plaa odreenu
kamatu.
(3) Ako ugovornik osiguranja zadocni sa plaanjem dospjele kamate, postupie se
kao da je zahtijevao otkup.
(4) U polisi osiguranja moraju biti navedeni uslovi davanja predujma, mogunost
da se iznos primljen na ime predujma vrati osiguravau, visina kamatne stope,
posljedice neplaanja dospjele kamate, kako je odreeno uslovima osiguranja.
Zalaganje polise
lan 1053
(1) Polisa osiguranja ivota moe biti data u zalogu.
(2) Zalaganje polise ima dejstvo prema osiguravau samo ako je pisano obavijeten
da je polisa zaloena odreenom povjeriocu.
(3) Kad polisa glasi po naredbi, zalaganje se vri indosamentom.
Odsjek 4.
nego narednom korisniku, a ako ovaj nije odreen, onda imovini ugovornika
osiguranja.
Glava XXXIII
Punovanost ugovora
lan 1064
(1) Ugovor je punovaan samo ako su se sa ustupanjem i raspodjelom saglasili svi
ustupioevi potomci koji e po zakonu biti pozvani da ga naslijede.
(2) Ako neki potomak nije dao saglasnost za ustupanje i raspodjelu imovine, moe
je dati naknadno.
(3) Ugovor je punovaan i ako potomak koji nije dao saglasnost umre prije
ustupioca, a ne ostavi potomstvo, ili se odrekne nasljea, ili je iskljuen iz nasljea ili
je nedostojan.
Forma
lan 1065
(1) Ugovor mora biti zakljuen u pisanoj formi i ovjeren od notara koji je duan da
prije ovjere proita ugovornim stranama ugovor i naroito ih upozori da ustupljena
imovina ne ulazi u ustupioevu zaostavtinu i da se njome ne mogu namiriti nuni
nasljednici.
(2) Notar na samom ugovoru potvruje da su radnje iz stava 1 ovog lana uinjene.
(3) Nitav je ugovor koji je sainjen suprotno st. 1 i 2 ovog lana.
Predmet
lan 1066
(1) Ugovor moe obuhvatiti samo ustupioevu imovinu koja postoji u asu
ustupanja i raspodjele, u cjelini ili djelimino.
(2) Nitava je odredba ugovora koja predvia raspodjelu dobara koja e se zatei u
ustupioevoj zaostavtini.
(3) Ustupljena imovina ne ulazi u zaostavtinu.
Zadravanje prava
lan 1069
(1) Prilikom ustupanja i raspodjele, ustupilac moe za sebe ili svog branog druga,
ili za oboje, ili za kog drugog zadrati pravo uivanja na svim ili nekim ustupljenim
dobrima, moe ugovoriti doivotnu rentu u stvarima ili novcu, doivotno izdravanje
ili kakvu drugu naknadu.
(2) Kad su uivanje ili doivotna renta ugovoreni za ustupioca i njegovog branog
druga zajedno, pa jedno od njih umre, uivanje ili renta pripadaju u cjelini drugome
do njegove smrti ako to drugo nije ugovoreno ili ako to drugo ne proizilazi iz
okolnosti.
Obaveza jemstva
lan 1072
Obaveza jemstva koja poslije diobe nastaje meu sanasljednicima, nastaje i meu
potomcima i poslije ustupanja i raspodjele.
Opozivanje
lan 1073
(1) Ustupilac moe da zahtijeva da mu potomak vrati sve to je primio ako je
potomak pokazao grubu nezahvalnost prema njemu.
(2) Pravo iz stava 1 ovog lana ima ustupilac i ako potomak njemu ili kome
drugom ne daje izdravanje odreeno ugovorom o ustupanju i raspodjeli, ili ne namiri
ustupioeve dugove ija mu je isplata naloena ugovorom.
(3) U drugim sluajevima neizvrenja tereta odreenih ugovorom o ustupanju i
raspodjeli, sud, vodei rauna o vanosti tereta za ustupioca i drugim okolnostima,
odluuje da li ustupilac ima pravo na vraanje datih dobara ili pravo da trai prinudno
izvrenje tereta.
Glava XXXIV
DOIVOTNO IZDRAVANjE
Pojam
lan 1075
(1) Ugovorom o doivotnom izdravanju obavezuje se jedna strana (davalac
izdravanja) da e drugu stranu ili treeg (primaoca izdravanja) izdravati do
njegove smrti, a druga strana se obavezuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s tim
da je sticanje stvari i prava odloeno do trenutka smrti primaoca izdravanja.
(2) Primalac izdravanja ugovorom moe obuhvatiti samo stvari ili prava koja
postoje u trenutku zakljuenja ugovora.
(3) Obaveza izdravanja, ako to drugo nije ugovoreno, naroito obuhvata
obezbjeivanje stanovanja, hrane, odjee i obue, odgovarajuu njegu za sluaj
bolesti i starosti, trokove lijeenja i davanja za svakodnevne uobiajene potrebe.
Forma
lan 1076
(1) Ugovor o doivotnom izdravanju mora biti zakljuen u pisanoj formi i ovjeren
od notara koji je duan da prije ovjere proita strankama ugovor i primaoca
izdravanja naroito upozori na to da imovina koja je predmet ugovora ne ulazi u
njegovu zaostavtinu i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici.
(2) Notar na samom ugovoru potvruje da su radnje iz stava 1 ovog lana uinjene.
(3) Nitav je ugovor koji je sainjen suprotno st. 1 i 2 ovog lana.
osoblje, bolnice, razliite agencije i sl.), ako prethodno za ugovor nije dobijena
saglasnost nadlenog organa starateljstva.
Neprenosivost prava
lan 1081
Potraivanja primaoca izdravanja ne mogu se prenijeti na drugog.
(4) U sluaju raskida ugovora svaka strana zadrava pravo da od druge strane trai
naknadu koja joj pripada po optim pravilima imovinskog prava.
(5) Kad je doivotno izdravanje ugovoreno u korist treeg lica, raskid ugovora
poslije smrti saugovaraa davaoca izdravanja moe zahtijevati i lice u iju je korist
izdravanje ugovoreno.
Glava XXXV
DOIVOTNA RENTA
Pojam
lan 1087
(1) Ugovorom o doivotnoj renti obavezuje se jedan ugovora (povjerilac rente) da
prenese na svog saugovoraa (dunik rente) svojinu odreenih stvari ili koja druga
prava, ili da mu isplati odreenu svotu novca, a ovaj se obavezuje, u naknadu za to, da
njemu, ili nekom treem, isplauje u odreenim vremenskim razmacima, do kraja
njegovog ivota, odreene iznose novca, ili kojih drugih zamjenljivih stvari.
(2) Trajanje rente moe biti odreeno i trajanjem ivota treeg lica ili dunika rente,
u kom sluaju, poslije smrti povjerioca, renta prelazi na njegove nasljednike, izuzev
ako je drukije ugovoreno.
Forma
lan 1088
(1) Za punovanost ugovora o doivotnoj renti potrebno je da bude zakljuen u
pisanoj formi.
(2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi.
Visina rente
lan 1089
(1) Visinu rente ugovorne strane odreuju slobodno.
(2) Ugovorne strane mogu ugovoriti da se iznos rente za svaki rok odreuje prema
odreenom indeksu.
Plaanje rente
lan 1091
(1) Obroci doivotne rente plaaju se tromjeseno unaprijed, prvog dana svakog
tromjeseja, ako nije drukije ugovoreno.
(2) Ako je ugovoreno plaanje po proteku odreenog roka, a povjerilac umre u toku
roka, njegovi nasljednici imaju pravo na dio obroka, srazmjeran proteklom dijelu
roka.
Prenoenje na drugog
lan 1093
(1) Pravo na doivotnu rentu moe se prenijeti na drugog, ali se i u tom sluaju ono
gasi smru lica za koje je ustanovljeno.
(2) Kad je renta ustanovljena dobroinim pravnim poslom, poklonodavac, odnosno
zavjetalac, moe odrediti da se ona ne moe prenijeti na drugog.
Nitavost ugovora
lan 1095
(1) Sud e ponititi ugovor o doivotnoj renti na zahtjev zainteresovanog lica i kad
utvrdi da usljed starosti ili bolesti povjerioca rente ugovor ne predstavlja nikakav rizik
za dunika rente.
(2) Ugovor e ostati na snazi, ako se utvrdi da je povjerilac rente, ugovarajui nisku
rentu, imao namjeru da uini poklon duniku.
Revizija rente
lan 1096
(1) U sluaju poveanja trokova ivota za vie od dvadeset odsto, povjerilac rente
moe zahtijevati odgovarajue poveanje rente.
(2) Poveanje rente ne moe biti vee od poveanja trokova ivota, ni od
poveanja vrijednosti stvari ili prava predatih duniku rente.
Steaj dunika
lan 1099
U sluaju steaja dunika rente, povjerilac moe da zahtijeva isplatu svote novca
kojom bi se mogla dobiti renta istog iznosa do kraja njegovog ivota.
Glava XXXVI
JEMSTVO
ODJELjAK 1.
OPTE ODREDBE
Pojam
lan 1100
Ugovorom o jemstvu se jemac obavezuje prema povjeriocu da e ispuniti
punovanu i dospjelu obavezu dunika, ako to dunik ne uini.
Forma
lan 1101
(1) Ugovor o jemstvu obavezuje jemca samo ako je izjavu o jemenju uinio
pisano.
(2) Ako izjava o jemenju nije uinjena pisano, ugovor je nitav.
Sposobnost za jemenje
lan 1102
Ugovorom o jemstvu moe se obavezati samo lice koje ima potpunu poslovnu
sposobnost.
Predmet jemenja
lan 1104
(1) Jemstvo se moe dati za svaku punovanu obavezu, bez obzira na njenu
sadrinu.
(2) Jemiti se moe i za uslovnu obavezu, kao i za odreenu buduu obavezu.
(3) Jemstvo za buduu obavezu moe se opozvati prije nego to obaveza nastane,
ako nije predvien rok u kome ona treba da nastane.
(4) Jemstvo se moe dati i za obavezu nekog drugog jemca (jemac jemev).
Solidarnost jemaca
lan 1108
Jemevi prigovori
lan 1112
(1) Jemac moe istai protiv povjerioevog zahtjeva sve prigovore glavnog
dunika, ukljuujui i prigovor prebijanja, a ne i iskljuivo line dunikove prigovore.
(2) Dunikovo odricanje od prigovora, kao i njegovo priznanje povjerioevog
potraivanja, nema dejstva prema jemcu.
(3) Jemac moe istai protiv povjerioca i svoje line prigovore, na primjer,
nitavost ugovora o jemstvu, zastarjelost povjerioevog potraivanja prema njemu,
prigovor prebijanja uzajamnih potraivanja.
Zastarjelost
lan 1122
(1) Zastarjelou obaveze glavnog dunika zastarijeva i obaveza jemca.
(2) Kad je rok za zastarijevanje obaveze glavnog dunika dui od dvije godine,
obaveza jemca zastarijeva po isteku dvije godine od dospjelosti obaveze glavnog
dunika, izuzev kad jemac odgovara solidarno sa dunikom.
(3) Prekid zastarijevanja potraivanja prema glavnom duniku dejstvuje i prema
jemcu samo ako je do prekida dolo nekim postupkom povjerioca pred sudom protiv
glavnog dunika.
(4) Zastoj zastarijevanja obaveze glavnog dunika nema dejstva prema jemcu.
Glava XXXVII
UPUIVANjE (ASIGNACIJA)
Odjeljak 1.
Pojam ugovora
lan 1123
Upuivanjem (asignacijom) jedno lice, uputilac (asignant) ovlauje drugo lice,
upuenika (asignat) da za njegov raun izvri neto odreenom treem licu, primaocu
uputa (asignatar), a ovog ovlauje da to izvrenje primi u svoje ime.
Odjeljak 2.
Prigovori upuenika
lan 1125
(1) Prihvatanjem uputa nastaje izmeu primaoca uputa i upuenika dugovinski
odnos nezavisan od odnosa izmeu uputioca i upuenika, kao i odnos izmeu
uputioca i primaoca uputa.
(2) Upuenik koji je prihvatio uput moe istai primaocu uputa samo prigovore koji
se tiu punovanosti prihvatanja, prigovore koji se zasnivaju na sadrini prihvatanja
ili na sadrini samog uputa, kao i prigovore koje ima lino prema njemu.
Prenoenje uputa
lan 1126
(1) Primalac uputa moe uput prenijeti na drugog i prije prihvatanja od upuenika,
a ovaj ga moe prenijeti dalje, izuzev kad iz samog uputa ili posebnih okolnosti
proizlazi da je on neprenosiv.
(2) Ako je upuenik izjavio primaocu uputa da prihvata uput, to prihvatanje ima
dejstva prema svim licima na koja bi uput bio uzastopno prenesen.
(3) Ako je upuenik izjavio pribaviocu, na koga je primalac uputa prenio uput, da
ga prihvata, on ne moe istai prijaviocu prigovore koje ima prema primaocu uputa
lino.
Zastarjelost
lan 1127
(1) Pravo primaoca uputa da zahtijeva ispunjenje od upuenika zastarijeva za
godinu dana.
(2) Ako za ispunjenje nije odreen rok, zastarjelost poinje tei kada upuenik
prihvati uput, a ako ga je on prihvatio prije nego to je dat primaocu uputa, onda kada
bude dat ovome.
ODJELjAK 3.
lan 1130
Ako upuenik odbije pristanak na uput, ili odbije ispunjenje koje mu zahtijeva
primalac uputa, ili izjavi unaprijed da nee da ga izvri, primalac uputa je duan da
obavijesti odmah uputioca o tome, inae mu odgovara za tetu.
(3) Otvaranje steaja nad imovinom uputioca povlai po samom zakonu opozivanje
uputa, izuzev sluaja kad je upuenik bio ve prihvatio uput prije otvaranja steaja,
kao i kad u asu prihvatanja nije znao niti je morao znati za taj steaj.
ODJELjAK 5.
Glava XXXVIII
NOVANI DEPOZIT
Pojam
lan 1138
(1) Ugovor o novanom depozitu je zakljuen kada se banka obavezala da primi, a
deponent da poloi kod banke odreeni novani iznos.
(2) Ugovorom iz stava 1 ovog lana banka stie pravo da raspolae deponovanim
novcem i duna je da ga vrati prema uslovima predvienim u ugovoru.
Otvaranje rauna
lan 1139
(1) Na osnovu ugovora o novanom depozitu banka otvara raun u korist i na teret
kojeg upisuje sva potraivanja i dugovanja koja proizau iz poslova sa deponentom ili
za njegov raun sa treim.
(2) Ne upisuju se u raun ona potraivanja, odnosno dugovanja za koje se ugovorne
strane dogovore da ih iskljue.
Stanje rauna
lan 1142
(1) Banka je duna da deponenta obavjetava o svakoj promjeni stanja na njegovom
raunu.
(2) Banka je duna krajem svake godine, a ako je to ugovoreno ili uobiajeno i
ee, poslati izvjetaj o stanju rauna (saldo).
lan 1143
Ako meu ugovornim stranama nije drukije dogovoreno, nalozi za uplatu i isplatu
sa rauna deponenta upuuju se u sjedite banke kod koje je raun otvoren.
Plaanje kamate
lan 1145
(1) Banka plaa kamatu na sredstva koja su kod nje deponovana, ukoliko zakonom
nije drukije odreeno.
(2) Visina kamate utvruje se ugovorom o deponovanju sredstava, a ako ugovorom
nije odreena visina kamate, plaa se zakonska kamata.
ODJELjAK 2.
Ulog na tednju
tedna knjiica
lan 1146
(1) Ako je novani depozit primljen kao ulog na tednju, banka, odnosno tednokreditna organizacija izdaje deponentu tednu knjiicu.
(2) tedna knjiica moe biti izdata samo na ime odreenog lica.
Upis u knjiicu
lan 1147
(1) U tednu knjiicu se unose sve uplate i podizanja novca.
(2) Upisi u knjiicu potvreni peatom banke i potpisom ovlaenog lica su dokaz
o uplatama, odnosno podizanjima u odnosima izmeu banke i ulagaa.
(3) Nitave su odredbe ugovora o novanom depozitu koje su suprotne odredbama
st. 1 i 2 ovog lana.
Plaanje kamate
lan 1148
Glava XXXIX
Vrenje prava
lan 1151
Ako nije drukije ugovoreno, banka moe vriti prava iz deponovanih hartija od
vrijednosti iskljuivo za raun deponenta.
Dunosti banke
lan 1152
(1) Banka je duna da obezbijedi uvanje hartije od vrijednosti sa briljivou koja
se zahtijeva od ostavoprimca uz naknadu i da za raun deponenta preduzima sve
radnje radi ouvanja i ostvarivanja njegovih prava iz hartija od vrijednosti.
(2) Ukoliko izmeu ugovornih strana nije to drugo ugovoreno, banka je duna da
naplauje dospjele kamate, glavnicu i sve sume na koje deponovane hartije daju
pravo, im one dospiju za isplatu.
(3) Banka je duna da stavi na raspolaganje deponentu naplaene sume, a ako
deponent ima kod banke raun sa novanim depozitom, da ih upie u korist tog
rauna.
Glava XL
Forma ugovora
lan 1156
(1) Ugovor o otvaranju tekueg rauna mora biti zakljuen u pisanoj formi.
(2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi.
Raspolaganje saldom
lan 1159
Deponent moe u svakom trenutku raspolagati saldom koji se na raunu pojavljuje
u njegovu korist, osim ako je ugovoren otkazni rok.
Trajanje rauna
lan 1161
Ako u ugovoru o otvaranju tekueg rauna nije utvren rok njegovog trajanja,
svaka ugovorna strana moe da ga raskine uz otkazni rok od 15 dana.
Dostavljanje izvoda
lan 1163
(1) Prilikom svake promjene stanja tekueg rauna banka je duna da izda izvod sa
naznaenjem salda i preda ga deponentu na sporazumno utvreni nain.
(2) Smatra se da je izvod odobren ako nije osporen u dogovorenom roku ili, ako
dogovora nema, u roku od 15 dana.
(3) Izvod rauna se moe osporavati i nakon njegovog odobrenja, zbog greaka u
pisanju ili u obraunu, zbog isputanja ili dupliranja, ali se ovo osporavanje mora
preduzeti najdalje u roku od godinu dana od prijema rauna o likvidaciji salda po
zakljuenju tekueg rauna, inae se pravo gasi.
Glava XLI
UGOVOR O SEFU
Pojam
lan 1164
(1) Ugovorom o sefu obavezuje se banka da stavi na upotrebu korisniku sef za
odreeni period vremena, a korisnik se obavezuje da za to plati banci odreenu
naknadu.
(2) Banka mora preduzeti sve potrebne mjere da obezbijedi dobro stanje sefa i
nadzor nad njim.
Pristup sefu
lan 1165
(1) Pristup sefu moe se dozvoliti samo korisniku ili njegovom punomoniku.
(2) Banka ne smije drati kod sebe duplikat kljua ili kljueva koji se predaju
korisniku.
utvrdi njegova sadrina i naene stvari stave u sudski depozit ili povjere banci na
uvanje.
(3) Banka ima pravo prvenstva naplate dune naknade nastale iz ugovora o sefu iz
novanog iznosa koji je pronaen u sefu, kao i iz cijene dobijene prodajom drugih
vrijednosti naenih u sefu.
Glava XLII
UGOVOR O KREDITU
Pojam
lan 1168
Ugovorom o kreditu banka se obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje
odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku
namjenu ili bez utvrene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaa ugovorenu
kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na nain kako je utvreno ugovorom.
Forma i sadrina
lan 1169
(1) Ugovor o kreditu mora biti zakljuen u pisanoj formi.
(2) Nitav je ugovor ako nije zakljuen u pisanoj formi.
(3) Ugovorom o kreditu utvruje se iznos, kao i uslovi davanja, korienja i
vraanja kredita.
(3) U sluaju iz st. 1 i 2 ovog lana korisnik kredita duan je da naknadi tetu
ukoliko ju je davalac kredita pretrpio.
(4) U sluaju vraanja kredita prije odreenog roka, banka ne moe da zarauna
kamatu za vrijeme od dana vraanja kredita do dana kada je po ugovoru trebalo da
bude vraen.
Glava XLIII
Forma i sadrina
lan 1173
(1) Ugovor o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti mora biti zakljuen u
pisanoj formi i sadrati: naznaenje hartija od vrijednosti koje se zalau, naziv,
odnosno firmu i sjedite, odnosno prebivalite imaoca hartija, iznos i uslove
odobrenog kredita, kao i iznos i vrijednost hartije koja je uzeta u obzir za odobrenje
kredita.
(2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi, odnosno koji ne sadri
elemente iz stava 1 ovog lana.
Glava XLIV
AKREDITIVI
Obaveza akreditivne banke i forma akreditiva
lan 1175
Dokumentarni akreditiv
lan 1178
Dokumentarni akreditiv postoji kada je banka obavezna da isplati korisniku
akreditiva odreenu novanu svotu pod uslovom da joj budu podnijeti dokumenti
prema uslovima utvrenim u akreditivu.
Opozivi akreditiv
lan 1181
Neopozivi akreditiv
lan 1182
(1) Neopozivi dokumentarni akreditiv sadri samostalnu i neposrednu obavezu
banke prema korisniku.
(2) Obaveza banke moe biti ukinuta ili izmijenjena samo sporazumom svih
zainteresovanih strana.
(3) Neopozivi dokumentarni akreditiv moe biti potvren od neke druge banke,
koja time, pored akreditivne banke preuzima samostalnu i neposrednu obavezu prema
korisniku.
(4) Notifikacija akreditiva korisnika od strane neke druge banke nije sama po sebi
potvrivanje ovog akreditiva.
Glava XLV
BANKARSKA GARANCIJA
Pojam
lan 1186
(1) Bankarskom garancijom se obavezuje banka prema primaocu garancije
(korisniku) da e mu za sluaj da mu tree lice ne ispuni obavezu o dospjelosti
izmiriti obavezu ako budu ispunjeni uslovi navedeni u garanciji.
(2) Garancija mora biti izdata u pisanoj formi.
(3) Nitava je garancija koja nije izdata u pisanoj formi.
Glava XLVI
Glava XLVII
PORAVNANjE
Pojam
lan 1192
(1) Ugovorom o poravnanju lica izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom
pravnom odnosu, pomou uzajamnih poputanja prekidaju spor, odnosno uklanjaju
neizvjesnost i odreuju svoja uzajamna prava i obaveze.
(2) Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje odreenog prava nesigurno.
Uzajamna poputanja
lan 1193
(1) Poputanje se moe sastojati, izmeu ostalog u djeliminom ili potpunom
priznavanju nekog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obaveze; u smanjenju
kamatne stope; u produenju roka; u pristajanju na djelimine otplate; u davanju prava
na odustanicu.
(2) Poputanje moe biti uslovno.
(3) Kad samo jedna strana popusti drugoj (na primjer prizna pravo druge strane), to
nije poravnanje i ne podlijee pravilima o poravnanju.
Sposobnost
lan 1194
Za zakljuenje ugovora o poravnanju potrebna je sposobnost za raspolaganje
pravom koje je predmet poravnanja.
Predmet
lan 1195
(1) Predmet poravnanja moe biti svako pravo kojim se moe raspolagati.
(2) Punovano je poravnanje o imovinskim posljedicama krivinog djela.
(3) Ne mogu biti predmet poravnanja sporovi koji se tiu statusnih odnosa.
Prekomjerno oteenje
lan 1197
Zbog prekomjernog oteenja ne moe se traiti ponitenje poravnanja.
Nitavost poravnanja
lan 1200
DIO TREI
Primjena uzansi
lan 1203
(1) Odredba optih ili posebnih uzansi kojom se utvruje pretpostavka da su
ugovorne strane pristale na primjenu uzansi, ukoliko ih nijesu ugovorom iskljuile,
nee se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Opte uzanse za promet robom ("Slubeni list FNRJ", broj 15/54) nee se
primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona u pitanjima koja su njime
regulisana.
(3) Ako su opte ili posebne uzanse ili drugi trgovinski poslovni obiaji suprotni
dispozitivnim normama ovog zakona, primjenjivae se odredbe ovog zakona, osim
ako su strane izriito ugovorile primjenu uzansi, odnosno drugih trgovinskih
poslovnih obiaja.
Stupanje na snagu
lan 1205
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu
Crne Gore".