SVEUILISTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POVIJESTI

Iva Miki
Ivan uri

MOTIVIRANJE UENIKA U
NASTAVI POVIJESTI

Seminarski rad

Mentor: prof. dr. sc. Igor Bajanski

Mostar, 2015.

SADRAJ

Uvod ................................................................................................................................. 3
1. Inicijalno pobuivanje interesa za uenje .....................................................................4
2. Zadravanje motivacije kod uenika ........................................................................... 5
3. Oiglednost nastave ...................................................................................................... 7
4. Priprema za rad ............................................................................................................. 8
5. Upute i poticaji uenicima za rad .............................................................................. 10
6. Metode i oblici rada ................................................................................................... 11
Zakljuak ....................................................................................................................... 14
Literatura ........................................................................................................................ 15

UVOD

Znaaj usvajanja znanja, stjecanje vjetina i izgraivanje navika je potreba

svakog drutva i raste usporedno s njegovim sveukupnim razvojem. U borbi za
poveavanje produktivnosti to sve dobiva vie znaenja jer svaki lan drutva mora biti
produktivan u domeni svojih djelatnosti. Zbog toga i znanje postaje ivotna potreba
svakog lana drutva ma to on radio. Ali kakva e kvaliteta znanja biti, to najvie ovisi
od samog naina njegovog usvajanja. Iz ovoga slijedi da treba u nastavnom procesu
znanja prezentirati takvim oblicima i metodama rada i ostalom relevantnom
didaktikom aparaturom koja e razvijati umne snage i sposobnosti uenika, ali isto
tako i poticati ih da i sami dalje stjeu nova znanja. Tema ovog seminarskog rada je
kako pobuditi interes uenika za stjecanje povijesnog znanja, otkrivanje uzrono posljedinih sveza i na osnovi toga izvlaenje pouka za budunost. To je osnovno
pitanje nastave povijesti juer, danas, a jo i vie sutra.

1. INICIJALNO POBUIVANJE INTERESA ZA UENJE

3

Osnovno polazite svake nastave je izazvati kod uenika interes i potrebu za

uenjem, jer ui onaj tko eli uiti. Uiti nekoga protiv njegove volje je muan i
antiproduktivan posao. Potreba za stjecanjem znanja proistjee i iz svijesti o tomu gdje
se to znanje moe primjeniti, dakle o njegovoj praktinoj, uporabnoj vrijednosti. Ovo je
manje teko spoznati u npr. potrebi znanja itanja, jer bez toga se teko moe opstati u
suvremenom svijetu. Meutim, u povijesti je to tee, jer znanja tu nemaju neposrednu
praktinu vrijednost. Stoga je izuzetno bitno kod uenika pri prvom susretu s
povijesnim sadraj odgovoriti im na fundamentalna pitanja: Zato uimo povijest?
emu ona slui, kakva je korist od nje? Odgovori na ova pitanja moraju biti kristalno
jasni i uvjerljivi da bi uenici odmah na poetku shvatili da povijesna znanja imaju i te
kakvu, ako hoete, nerijetko, praktinu i ivotnu vrijednost. Dakle, uenici moraju ne
samo uti nego i shvatiti i stei uvjerenje da povijesne zakonitosti omoguuju shvaanje
odreenih drutvenih zbilja i prolih i aktualnih, predvidjeti njihov budui razvoj i da
shodno tomu zauzimaju svoje stavove prema njima.
aka je znatielja takoer snaan motiv koji valja spretno kanalizirati i razvijati
od najjednostavnijih do najsloenijih povijesnih zbilja. Ovaj psiholoki zadatak valja
veoma resprektirati i nastavu tako organizirati da se znatielja i interes pobude, a to je
pripremni ili uvodni dio nastavnog sata, kojemu se u naim kolama veoma esto ne
pridaje onaj znaaj koji mu i te kako pripada. Ako je nastava zasnovana na uenikom
interesiranju, ona samim time postaje prijatna i privlana. Interesiranje je motorna snaga
koja pokree uenika na intenzivniji rad i uenje, pa ga je stoga, u cilju intenzifikacije i
racionalizacije nastave, u cilju postizanja njene vee efikasnosti, neophodno
maksimalno iskoristiti. Dakako, samo inicijalna interesiranja uenika ne smiju biti
zadovoljena, nego valja na to nadograivati nova, inae bi dolo do toga da se zadovolje
samo postojea interesiranja i tako bi se dolo do stagniranja nastave, a moda polo i
nazad. To je veoma sloen i teak posao, ali i imperativ nastave povijesti.

2. ZADRAVANJE MOTIVACIJE KOD UENIKA

4

Motivaciju koja je neophodna u nastavnom procesu nije dakle, nimalo lako, a jo

manje jednostavno, stvarati, a jo ju je tee zadrati tokom cijele nastavne godine. Stoga
je neophodno initi kontinuirani napor na svakom nastavnom satu, da bi se to i
ostvarilo. Dakle, nije problem, ili bar ne bi smio biti suvremene nastave u tome TO?,
odnosno u materijalnoj strani nastave, jer to odreuje nastavni program, kako obim tako
i dubinu sadraja. To je osnovno polazite bez koga nastavnik ne bi smio zakoraiti u
uionicu. Osnovni problem je kako nastavne sadraje pretoiti u svojinu i potrebu
uenika. Kako kroz to utjecati ponajbolje na izgraivanje vjetina i navika? Kako im
izgraivati statove i uvjerenja? Kako razvijati kritiki duh prema povijesnim
sadrajima? Odgovore na ova pitanja iz aktualne nastave povijesti moramo traiti u
odgovoru na pitanja kako? U osnovi svega jest da nastavnik jasno mora znati ciljeve
rada i odgojno - obrazovne i funkcionalne, a potom, shodno utvrenim ciljevima,
izabrati optimalne putove do njihovog ostvarenja. Dakle, to su metode rada, oblici rada,
artikulacija sata, plan ploe i mnogobrojna nastavna sredstva i pomagala koja se mogu
koristiti u nastavi povijesti za ostvarenje ovih ciljeva. Sve to je u slubi istine da
uenicima bude kristalno jasno to e raditi, te da stvori takvu radnu atmosferu koja e
ih zainteresirati za rad i u njemu ih emotivno angairati.
Veoma je bitno u procesu rada, uz ve poznate spoznajne elemente, nagovijestiti
nove nepoznate postavljanjem problema koje valja rijeiti u radu. Time se kod uenika
budi radoznalost, zainteresiranost, usmjerena panja, odnosno vii stupanj koncentracije
na otkrivanju problema nastavnog sadraja. Osim toga, rjeavanje problema nije
mogue ako nema znanja za njegovo rjeavanje. Ta spoznaja kod uenika stvara motiv
za stjecanje navika znanja, npr., u pripremi za obradu: Stara Grka, moemo iznijeti
injenicu da se u njoj nikada nije formirala velika drava. Kako i zato se to dogodilo?
Religija u starom vijeku - tu emo iznijeti povijesnu istinu da su se religijske predodbe
mijenjale. Zato? Kriarski ratovi - tu emo iznijeti podatak da su svi slojevi drutva
prihvatili misao o pohodu na Istok. Zato? Srednjovjekovni gradovi - tu emo iznijeti
injenicu da je u njima dolo do borbe. Zato?

Ovako problematsko pribliavanje obradi povijesnih sadraja je izazov za

usmjeravanje panje uenika, odnosno okretanje traenju materijala iz udbenika,
povijesne itanke, povijesne karte, povijesnog atlasa, gdje e pronai odgovore,
odnosno rjeenja problema. Bitno je, dakle, izazvati radoznalost kod uenika za
najavljena povijesna zbivanja, zainteresirati ih za problem, za emotivno angairanje u
njegovom rjeavanju, ukratko za rad. Psiholoka priprema je osnova uspjeha, od toga
ovisi stupanj aktivnosti uenika, a samim tim i uspjeh u radu. Stoga se taj posao nikako
ne smije shvatiti olako, ablonizirati, a posebno ne banalizirati ili pak zaobii. Veoma
bitan preduvjet motivacije je i nastavnikovo lijepo, interesantno kazivanje, a to
nastavnik postie kontinuiranim vjebanjem.

3. OIGLEDNOST NASTAVE
Za rad uenika oigledost nastave je izuzetno snaan motiv. Ona je oduvijek bila
neophodnost nastavnog procesa, a posebno danas kada je, pod utjecajem suvremenih
medija, ogromna veina uenika vizualista ( po istraivanjima UNSECO-a do 90%) i mi
tu injenicu moramo respektirati. Uostalom, ovjek je kroz cijelu svoju povijest najbolje
uio gledajui. Oiglednost mora bit svakodnevni segment nastavnog procesa, bilo da
su to neposredni izvori, bilo da su posredni kao to su: povijesne karte, povijesni atlasi,
geografske karte, skice, sheme, crta vremena, ilustracije, muzeji i sva mogua dostupna
sredstva koja se predstavljaju putem tehnikih pomagala. Neka od njih izazivaju
radoznalost i stimuliraju nastojanje da se usporede ove s tekstualnim informacijama, ali
i nastojanje da se doe do novih, a to ve vodi k mini istraivanjima to je ve izuzetna
razina motivacije. Jasno, njihovo iskoritavanje na pravi nain je veoma bitno jer e
tako i ueniko doivljavanje povijesne situacije biti sigurnije, kvalitetnije i trajnije. U
kolama se nerijetko maehinski odnosi prema koritenju oiglednih nastavnih
sredstava i pomagala. Obino se istie njihova nedovoljnost ili, pak, potpuna
nedostatnost. Ova napomena esto stoji, ali jo ee stoji i istina da, i tamo gdje ovi
problemi nisu toliko, ili nisu skoro uope evidentni, njihova iskoritenost nije
primjerena. Miljenja nekih nastavnika da ih uslijed prevelikih nastavnih zahtjeva nisu u
mogunosti primjeniti, ne mogu izdrati iole ozbiljniju kritiku pedagoke teorije i
prakse, jer u dobro pripremljenom i uspjeno organiziranom nastavnom satu primjena
nastavnih sredstava e sigurno rezultirati veim interesom uenika, veom motivacijom
a analogno tomu, veom opom uspjenou nastavnog procesa. Stoga funkcionalna
upotreba oiglednih nastavnih sredstava i pomagala moe i mora nai mjesto na svakom
nastavnom satu i ona e pomoi i nastavniku i uenicima u pobuivanju interesa i
izazivanju motivacije za rad.

4. PRIPREMA ZA RAD
Dakako, za sve ovo je nepohodna valjana priprema za rad, a to je opet obveza
nastavnika, jer nitko nas ne moe osloboditi obveznosti pripremanja ako to rezultira
veom uspjenou nastavnog procesa. Priprema za nastavu se naalost najee sastoji
u tomu da nastavnik u biljenicu upie preprian sadraj nastavne jedinice iz udbenika
i to bez didaktikih komponenti, bez materijalno - tehnikih detalja, bez definiranih
ciljeva (odgojnih, obrazovnih, funkcionalnih), bez nastavnih metoda i oblika rada, bez
artikulacije sata, a da i ne spominjemo o nemalom broju nastavnika koji ih uope
nemaju, koristei izgovor: Ja radim vie godina i stoga mi to i ne treba. Ovo se
posebno odnosi na sate kada to nije obrada novog gradiva.
Svaki sat povijesti je jedan korak u proirenju znanja, sposobnosti i odgoja i on je
neponovljiva stepenica, a mogue ju je prijei samo onda kada se nastavnik najbrinije
pripremi za svaki sat. Bilo kakva druga djelatnost tijekom rada pripreme za sat povlai
za sobom neizbjene nedostatke u provoenju: nerazgovjetno prikazivanje slika
prolosti, povijesnih pojmova, nejasnot objanjenja, monotonost i konfuznost. Sve to
ima duboke negativne posljedice na uenike. Ako se ova praznina ne uoi na poetku
rada, neizbjeno e se ispoljiti u daljem radu kao neoekivana gruba greka pri
usvajanju novog gradiva, ili kao neobjanjivo iskrivljavanje, reklo bi se, dobro usvojene
injenice, ili pak kao nesposobnost da se izvri elementarna analiza najjednostavnijih
povijesnih pojmova. Rezultat je slaba pripremljenost uenika, nesposobnost
osmiljavanja gradiva, nesposobnost povijesnog promiljanja, i to je najgore,
nedostatak interesa za znanje, nesposobnost za rad i ravnodunost glede rada. Dobar sat
povijesti je, prije svega, onaj na komu uenii stjeu kvalitetna znanja, a to je mogue
postii samo savjesnom i svestranom pripremom. Vrlo je loe kad se nastavnik poslije
brze priprave na satu ograniuje samo na povrno prepriavanje teksta udbenika, pod
izgovorom ne opteretiti uenike graom izvan programa. Jer, nastavnik ne izlae samo
ono to ima u udbeniku. Iznosei to gradivo on provodi sloen i diferenciran rad:
objanjava ono to je u udbeniku teko uenicima, razotkriva na konkretnim
injenicama i primjerima nove pojmove, konkretizira ono o emu saeto i turo kazuje
udbenik, ui uenike usporeivati injenice, pomae uenicima shvatiti novo
oslanjajui se na ve naueno gradivo, vodi ih do zakljuaka i uopavanja, radi s njima
na karti ili dijagramu, obraa se kronolokoj tablici, i u svemu tomu trudi se osvijetliti

markantnim injenicama gradivo koje ima veu odgojnu vrijednost. Cilj nastave nije
samo pamenje. Nastavnik mora gradivo iznostiti izrazitije, konkretnije, zanimljivije
kako bi osigurao uenikovo svjesno i aktivno usvajanje, a to pretpostavlja ivi umni rad
uenika.
Rjeavajui problem obima grae nastavnik mora voditi i rauna o tome da je
nastavni ritam na satu sporiji od govornog, da se ritam analize ne odreuje samo
metodikim majstorstvom nego i pripravljenou i aktivnou uenika. Neophodno je i
predvidjeti vrijeme za vjebanje i utvrivanje. Nastavnik mora pripraviti i obim gradiva
vodei rauna o minimumu injenica, ali onolikom koji je dostatan za otvaranje
konkretnih predodbi o prolosti, za formiranje povijesnog miljenja na osnovi analize i
uopavanja injenica, za otkrivanje povijesnih zakonitosti i za stvaranje povijesne
predstave o ivotu i stvarnosti uope. Nastavnik mora unaprijed pripremiti pitanja koja
kod uenika trae samostalan misaoni rad, primjenu ranije steenih znanja, otkrivanje
veza i odnosa meu pojavama, pojanjenje uzroka i posljedica, te analizu, ocjenu i
uopavanje povijesnih injenica. Sama pitanje valja postaviti tako da stimuliraju
uenike na izlaganje glavnog, bitnog, na otkrivanje uzronih veza. Npr., pri
formuliranju pitanja neemo rei: Ispriaj to zna o feudalnom drutvu, nego emo
rei: Od ega se sastoji klasni i izrabljivaki karakter feudalnog drutva?.
Odreivanje ciljeva sata ini najvaniji i najtei dio priprave jer nastavnik mora iz
strukture gradiva nastavne jedinice uoiti ono to je najbitnije u toj strukturi, brinui pri
tome o logikom slijedu pojedinih zadataka, naravno s ciljem da zaintrigira uenike i
probudi motivaciju za rad na poetku sata. Odreivanje nastavnih oblika i metoda rada
odnosi se na didaktiko - metodiki aspekt priprave. Naime, nuno je unaprijed
projicirati efikasne oblike i metodike putove kojim e se odreeni sadraj obraivati u
pojedinim etapama sata. Za svaki oblik rada biraju se i odgovarajue metode. Nakon
toga odreuje se sadraj nastavne jedinice o kojemu smo ve govorili. Planiranje i
pripremanje nastavnih sredstava i pomagala obuhvaa djelatnosti kojima je cilj
racionalno organiziranje rada. Mora se tono znati i to emo koristiti, kada, kako i
zato.

5. UPUTE I POTICAJI UENICIMA ZA RAD

Uenici obino kau da ne stignu ponavljati staro gradivo i nauiti novo. Ni
dugotrajna neugodna iskustva u bezuspjenom radu ne mogu ih pouiti kako takav rad
ne vrijedi. Nastavnici ih trebaju upuivati kako bezvrijedan oblik rada zamijeniti
vrijednim. Uenici koji proitaju prethodnu nastavnu jedinicu prije nego ue novu
svakako bolje rade, premda ne i posve dobro. itajui uenici prepoznaju tekst, pa misle
da ga i znaju. Osim toga, itanje ve poznatog teksta obino je povrno, duhovna
napregnutost je minimalna, panja je nekoncentrirana, interes je neznatan, svjesna elja
i namjera za upoznati je nefikasna, a intelektualne snage za rjeavanje novih problema
su mobilizirane. I tako umjesto da se, obnavljajui prijanja znanja, uenici psihiki
aktiviraju, oni se takvim itanjem najee pasiviziraju, a to opet na uspjenost
predstojeeg rada djeluje vie tetno nego mu koristi. Znatno bolje rade uenici koji
prije uenja novog gradiva prepriavaju prijanju nastavnu jedinicu, jer su se tako
aktivirali barem time to su napregnuli sjeanja i trudili se prisjetiti prijanjih znanja.
Svakako, na taj su nain pomogli koncentraciji panje. Ipak, i takav rad ima izvjesnih
nedostataka. Prepriavajui cijelu prethodnu nastavnu jedninicu, uenici pridaju
podjednako znaenje svim prije prouenim detaljima i najee ne izdvajaju iz gradiva
upravo one podatke koji e im biti neophodni za razumjevanje novih problema i
pamenja novih podataka. Cilj i svrhovitost takovog rada samo su osvijeteni, a interes
za predmet pouavanja ostaje polovian. Dogaa se da ni nakon takovg ponavljanja
uenk ne povezuje novo sa starim, ve staro i novo ostaju odvojeni jedno pored drugog.
Ne uspostavi li se obnavljanjem prijanjih podataka i uenjem novih vrsta unutarnja
veza meu njima, takvo e ponavljanje malo pomoi istinskom shvaanju i trajnom
zapamivanju novoga gradiva. Upravo zbog toga najbolje je upuivati uenike, prije
uenja novog gradiva, da se sjete samo vanih podataka iz prije nauenog poglavlja.
Takvo sjeanje maksimalno aktivira miljenje uenika i mobilizira upravo one
intelektualne snage koje su potrebite za smislen prilaz prouavanju novog gradiva. Koji
su to podaci koje uenik treba ponoviti, poznavanje kojih pojmova treba provjeriti, na to
ih upuuje nastavnik na satu, bilo to u uvodnom dijelu dok i sam s uenicima provjerava
steeno znanje, ili pak to ini u napucima to i kada treba neto ponoviti prije uenja
novog gradiva.

10

6. OBLICI I METODE RADA

Vjebanje uenika da uoavaju u nastavnim sadrajima ono to je bitno i da na

osnovi toga mogu uopavati, takoer razvija kod njih aktivan odnos prema gradivu, tj.
kada se ono ne usvoji u gotovom obliku ve misaonom preradom. To vrlo intenzivno
pobuuje uenike da samo stjeu znanja i stvara kod njih elju za njegovim
produbljivanjem. Razni samostalni oblici rada, kao i grupni rad, takoer utjeu na
pobuivanje motivacije uenika jer uspjenost u takvom radu oni doivljavaju kao
osjeaj radosti i zadovoljstva, a to ih jo vie potie na proirivanje vidokruga saznanja i
intenzivniji rad.
Pretvaranju vanjske motivacije (pohvale, prisile) u unutranju valja u nastavi
povijesti stalno teiti jer istu prate pozitivna emotivna stanja, a to se postie
problemskim situacijama u procesu spoznavanja. Davanje praktinih zadataka moe
djelovati veoma motivirajue za uenike, jer uenici tada uviaju da su im neophodna
znanja da ih rijee, tj. to izaziva potrebu za znanjem, a to predstavlja veoma jak motiv
za intenzivnije uee u samom nastavnom procesu. Uenike to, takoer, potie na
uenje s razumjevajnem, jer ako ga ne razvije nee ga moi ni primjeniti u praksi, a to
opet znai utjecanje na eliminiranje verbalizma u nastavi kao veoma tetne njene
osobine. Ovi zadaci se moraju zadavati u skladu s mogunostima svakog uenika
ponaosob ako elimo da motivirajue djeluju.
Individualno promatranje uenikih mogunosti rezultira pravilnom procjenom
istih i doziranje advekvatnim zadacima kako kvantitetom tako jo i vie kvalitetom
postavljenih zadataka. To e na njih motivirajue djelovati, a samim tim trebalo je
oekivati i veu uspjenost svih, jer svakom ueniku treba dati onoliko obaveza kolike
su njegove mogunosti da ih realizira. Manje sposobni e pokleknuti pred zadacima
koje ne mogu rjeiti, oni vie sposobni e to bez napora rjeiti, ali e kod njih izostati
zadovoljstvo za uraeni posao i dodatni motiv za daljni rad. od kvalitete postavljenog
pitanja ovisi i kvaliteta uenikovog odgovora. Vanjska motivacija (pohvale, isticanja) e
sigurno rezultirati razvojem sposobnosti i mogunosti uenika.

11

Saimanje sadraja, odnosno izgraivanje sposobnosti uenika da steena znanja

saimaju, da izvlae sredinje misli i tako izgrauju okosnicu za sistematiziranje
podataka, takoer je bitan motiv za ueniki rad. Ovo se veoma uspjeno moe
pouavati putem pravljenja plana ploe, posebno na satima obrade novog gradiva.
Naime, plan ploe treba biti produkt takvog rada. Osnovna pretpostavka za to je da on
bude koncizan, sadraja, pregledan, sveobuhvatan i, to je izuzetno bitno, kooperativan,
uostalom kao i cjelokupan nastavni proces. Jednom rjeju, plan ploe treba biti nastavni
sat u malom. Dakle, on mora pruiti jasan i jednostavan logiki pregled, odnosno sustav
strukturalnih dijelova sadraja i njihovih meusobnih odnosa. Kao takav on e biti
okosnica i podsjetnica za rekonstrukciju upoznatih sadraja na satu u njegovim opim
crtama. Kooperativnost u pravljenju plana ploe veoma e motivirajue djelovati na
uenike, uostalom kao i u cjelokupnom nastavnom procesu. Vjebanje uenika da
analiziraju, sintetiziraju, usporeuju, apstrahiraju i generaliziraju kao i u indukciji i
dedukciji, angaira ih da mnogo vie misle i izaziva kod njih elju da ustraju u
izvoenju zadataka do kraja, a to je sve veoma jak motiv u radu. Aktiviranje uenika na
satu stvara kod njih osjeaj zadovoljstva, to su pokrenute njihove umne snage i
sposobnosti, to su uoili ono to je najbitnije i uspjeli doi do zakljuaka, to su
stavljeni u situaciju koja ih je nagnala da samostalno misle. Ovo djeluje poticajno i na
proirivanje i na dubinu znanja, postali su subjekt tj. aktivni sudionici nastavnog
procesa i inicirali stvaralaki odnos prema radu, a sve ovo izaziva i potrebu za
samoobrazovanjem kao jednim od imperativa za osposobljavanje za ivot sutra.
Jedan od krucijalnih motiva za rad uenika je ocjena, ali ona koja e biti rezultat
kontinuiranog rada, kvalitete znanja, formiranih vjetina i navika i izgraenih stavova i
uvjerenja. Dakako, ovo podrazumjeva i kontinuirani proces praenja i ocjenjivanja.
Znanje o svome uspjehu ili neuspjehu povoljno djeluje na motivaciju za rad. Brojni su
pokusi pokazali da je bolje napredovala ona grupa uenika koja je bila redovito
informirana o rezultatima svog rada, neto manje ona koja je bila informirana o
neuspjehu, a najmanje ona koja nije uope informirana. Ova je ak poslije poetnog
uspjeha nagla pala u efektu rada. Uspjeh potie i emotivno angaira za rad. Svatko se od
nas raduje rezultatu svog rada, ako su uspjeni, a uenici posebno. Praenje, ispitivanje i
ocjenjivanje uenika je bitna komponenta u procesu uenja, bitan sastavni dio uenja, i
poticaji za aktivan odnos uenika prema nastavi.

12

I na kraju, jedan od ne manje bitnih motiva uenicima je atmosfera u uionici i

koli uope, a na koju nastavnik moe i te kako utjecati. Njegova tonost, dosljednost, a
posebno razboritost imaju veliki utjecaj u stvaranju zdrave, samim tim i radne atmosfere
u kojoj aka vedrina, iskrenost i odanost ine dobru volju i elju za rad. Ako ste iscrpili
sve mogunosti i nita ne pomae, pomoi e dobrota. Neprestani prijekori nisu
nijednoga grenika obratili, ali jeste dobra i topla rije u pravo vrijeme. ak i najgori
nevaljalac ima trenutke u kojima je njegovo raspoloenje pristupano dobru i kada mu
se astoljublje raspaljuje. Nastavnik moe prijekorom varnicu ugasiti, ali o bilo kakvom
preodgoju ne moe biti ni govora.

13

ZAKLJUAK

Dakle, u mukotrpnom nastavnom radu za njegovu uspjenost je osnovni preduvjet

motiviranost uenika. Putovi kako ih postii su mnogostruki. Ovdje su spomenuti samo
neki od njih kao poticaj nastavnicima za iznalaenje i upranjvanje i drugih svrhovitih.
Nastavnik povijesti mora imati potrebno ope obrazovanje jer mu je to polazna toka za
struno znanje. S druge strane opa je sprema i zvanje jedan od glavnih preduvjeta za
sveukupan nastavni rad u koli i izvan nje. Dakle, poznavanje struke i umijenosti
organiziranja nastavnog procesa su osnovne znaajke dobrog nastavnika i preduvjet
motivacije uenika za rad. Pored toga, nastavnik mora poznavati i psihologiju uenika,
osobine njegova uzrasta, njegove interese, sposobnosti, percepcije i miljenja. On mora
poznavati i pedagogijsku teoriju i didaktiku, opa naela odgoja i obrazovanja. Nastava
je umijee u kojoj nastavnik svoju erudiciju stvaralaki prezentira.

14

LITERATURA
MARINOVI, MARIJANA, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima uenja, Agencija
za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2014.
STRADLING, ROBERT, Multiperspektivnost u nastavi povijest: Prirunik za nastavnike,
Council of Europe, Strasbourg, 2003.
STRADLING, ROBERT, Nastave europske povijesti 20. stoljea, Srednja Europa, Zagreb,
2003.
VEGO, VLADIMIR, Metodika nastave povijesti, Sveuilite u Mostaru, Mostar, 1998.

15