Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad - Biohemija - Natasa Milic
Seminarski Rad - Biohemija - Natasa Milic
Seminarski Rad - Biohemija - Natasa Milic
SEMINARSKI RAD
PREDMET: BIOHEMIJA
TEMA: ACETIL KOENZIM A - IZVORI I METABOLIKA SUDBINA
Bijeljina, 2010.
Sadraj
Uvod........................................................................................................................... 3
Zajednika svojstva svih kofaktora............................................................................. 4
Podjela kofaktora........................................................................................................ 4
Podjela koenzima po nainu djelovanja:..................................................................4
Specificna svojstva prostetikih skupina.........................................................................4
Podjela koenzima po biolokoj funkciji:.......................................................................5
Koenzimi prijenosnici funkcijskih skupina................................................................5
Koenzim A................................................................................................................... 6
Uloga koenzima A u metabolikim procesima.........................................................6
Razgradnja glukoze (glikoliza)...................................................................................7
Krebsov ciklus (Ciklus limunske kiseline).............................................................8
Razlaganje masnih kiselina................................................................................ 10
Sinteza masnih kiselina...................................................................................... 11
Sistem za sintezu masnih kiselina iz citozola.....................................................12
Sistem za sintezu (elongaciju) masnih kiselina..................................................13
Sinteza Sterina (Holesterola)..............................................................................13
Ketogeneza- nastanak acetonskih tijela.............................................................13
Zakljuak.................................................................................................................. 16
Literatura.................................................................................................................. 17
Uvod
Podjela kofaktora
- koenzimi
- metalni ioni (Mg , Ca , Zn , Mn itd).
Prostetike grupe
kosupstrati
Slika
Koenzim A
Koenzim A je po strukturi nukleotid, izolovan 1948.g. (F. Lipmann), sastavljen je od
adenozin-3,5-difosfata i 4-fosfopantoteina vezanih preko fosfatnih grupa.
Pantetein je sastavljen od pantotenske kiseline i sisteamina, dok se pantotenska kiselina sastoji
od pantoinske kiseline (, -dioksi, -, -dimetil-buterne kiseline) i -alanina, vezanih amidnom
grupom. U 4-fosfopanteinu je za OH grupu u poloaju 4 (ili gama) estarski vezana fosforna
kiselina.
Struktura Koenzima A
Metaboliki procesi predstavljaju sistem hiljade hemijskih reakcija pri kojima elije
nekog organizma crpe energiju iz svoje okoline (katabolizam) i sintetiu pretee za izgradnju
vlastitih makromolekula (anabolizam).
Glikoliza ima dvojaku ulogu, da razgrauje glukozu u svrhu stvaranja ATP ali i
osiguravanja osnovnih gradivnih jedinica za sintezu elijeskih sastojaka. Glikoliza predstavlja
slijed hemijskih reakcija u kojima se glukoza tranformie u piruvat uz istovremeno stvaranje ATP.
Kod aerobnih organizama glikoliza je predigra ciklusu limunske kiseline. U aerobnim uslovima
piruvat ulazi u mitohondrije gdje se pretvara u acetilnu jedinicu koja se potpuno oksidira u CO2 i
H2O.
Proces glikolize
Nazvan je po Hans Adolfu Krebsu koji ga je otkrio 1937. da bi tek 1953. god. za to
otkrie dobio Nobelovu nagradu. Pirogroana kiselina iz citosola ulazi u mitohondrije gde
reaguje sa koenzimom A (CoA) pri emu nastaje acetil-koenzim A. Acetil- CoA reaguje sa
oksalo-siretnom kiselinom i nastaje limunska kiselina kao prvi proizvod Krebsovog ciklusa.
Zbog toga se ovaj ciklus naziva jo i ciklus limunske kiseline, a s obzirom da ta kiselina sadri tri
karboksilne grupe (COOH) i ciklus trikarboksilne kiseline
Ciklus limunske kiseline je konani opti put oksidacije hranljivih sastojaka. Veina
molekula ulazi u ciklus u obliku acetil-Co A. Veza glikolize i ciklusa limunske kiseline je
oksidacija dekarboksilacija piruvata ime se stvara acetil-Co A. Ta reakcija i reakcija ciklusa
odvijaju se u mitohondrijama za razliku od glikolize koja se dogaa u citosolu. Ciklus poinje
kondenzacijom oksaloacetata i acetil-Co A to daje citrat koji se izomerira u izocitrat.
Oksidacijska dekarboksilacija tog intermedijatora daje -ketoglutarat. U narednoj reakciji odvaja
se i drugi molekul CO2, tu se -ketoglutarat dekarboksiluje do kompleksa sukcinil-Co A. Zatim
se ovaj spoj cijepa i nastaje sukcinat i oslobaa se visokoenergetski GTP. Konano se malat
oksiduje i time se regenerie oksaloacetat. Time dva atoma ugljenika iz acetil-Co A ulaze u
ciklus, a dva izlaze u obliku CO2 u uzastopnim dekarboksilacijama koje katalizuju izocitratdehidrogenaza i ketoglutrat dehidrogenaza. U etiri redukcijsko-oksidacijske reakcije ciklusa
tri se para elektrona prenesu na tri molekula NAD+, a jedan na jednom molekulu FAD. Ti se
redukovani nosai elektrona zatim oksiduju u elektron-transportnom lancu i daju jedanaest
molekula ATP. Uz to, direktrno nastaje jedan visokoenergijski fosfat (GTP) u ciklusu limunske
kiseline. Zato se za svaku acetilnu jedinicu koja se u ciklusu potpuno oksiduje u H2O i CO2
stvori ukupno dvanaest visokoenergetskih fosfatnih veza.
Biohemiar Knoop je ve dosta davno, dajui ivotinjama obeleene masne kiseline, dao
svoju hipotezu o - oksidaciji masnih kiselina.
Lipidi se prvo, dejstvom enzima lipaze, razlau na glicerin i masne kiseline koje se,
zatim, razlau -oksidacijom. Ovaj proces je od posebnog znaaja za ivotinje poto su kod njih
masti glavni/najbogatiji izvor energije. Kod biljaka, kod kojih postoje rezerve ulja, njihova
oksidacija vri se u glioksizomima i peroksizomima. U njima u procesu nazvanom glioksilatni
ciklus od ulja sintetiu ugljeni hidrati.
Opti tok -okcidacije masnih kiselina se odvija u vie faza:
1.Prva faza katabolizma masnih kiselina je aktivisanje masnih kiselina koje najpriuje
reaguju sa adenozin-trifosfatom i aktiviu se dajui acil-fodfoadenilat uz oslobaanje molekula
pirofosforne kiseline
2. Aktivisane masne kiseline, zatim, reaguju sa koenzimom A i daju acil-koenzim A uz
oslobaanje molekula adenilne kiseline (AMP).
3. Na acil-koenzim A djeluje dehidrogenaza masnih kiselina- FAD i oduzima dva
vodonika, po jedan sa i C atoma ime ostaje -nezasiena masna kiselina
4. Nezasiena masna kiselina vezuje molekul vode i pretvara se u - oksikiselinu
5. - oksikiselina biva dehidrovana, tj.gubi dva vodonika i pretvara se u keto kiselinu, a
na ovu dejstvuje jo jedan molekul koenzima A, pri emu se odvaja siretna kiselina u obliku
acetil-koenzima A i postaje novi acil-koenzim A u kome je vezana masna kiselina kraa za dva
ugljenikova atoma od prethodne.
6. Istim putem se oksidie i na opisani nain preostala masna kiselina, kraa za dva
ugljenikova atoma : preko -- nezasiene, - oksi i -keto kiseline opet se razlae na acetilkoenzim A i acil-koenzim A, sa masnom kiselinom kraom jo za dva C-atoma. Reakcija se
nastavlja sa itim tipom razlaganja, sve do postanka dva acetil-koenzima A.
10
Kod zdravih organizama, pri istovremenom pravilnom razlaganju ugljenih hidrata, u jetri,
a prije svega u poprenoprugastim miiima, acetil koenzim A koji je postao oksidacionim
razlaganjem masnih kiselina jedini se pod uticajem citrat-sintetaze sa oksalsiretnom kiselinom
dajui limunsku kiselinu koja se dalje razlae u ciklusu trakarbonskih kiselina. Sudbina siretne
kiseline postale iz ugljenih hidrata, oksidacijom mlijene kiseline, i iz masnih kiselina, u oba
sluaja preko Krebsovog ciklusa trikarbonskih kiselina oksidie se u ugljendioksid i vodu. (2)
11
12
Energija se pri dovoljnoj koliini ugljenih hidrata i pravilnoj oksidaciji ovih jedinjenja
oslobaa u procesu ciklusa trikarbonskih kiselina.
Mada jo uvijek postoji razmimoilaenje o tome koji poremeaj metabolizma je kljuan za
ukljivanje acetil-koenzima A postalog u toku - oksidacije masnih kiselina u ciklus trikarbonskih
kiselina mnoge injenice govore da se tu radi neposredno o smanjenju koliine raspoloive
oksalsiretne kiseline, a posredno o deficitu pirogroane kiseline, kao najvanijeg izvora
oksalsiretne kiseline. Pri nedostatku ugljenih hidrata u organizmu dolazi i do nedostatka
pirograne , a zatim oksal-siretne kiseline.
Ostaje nejasan problem nedostatka oksalsiretne kiseline u toku eerne bolesti, ali kad
se ima na umu da je usled nedostatka insulina poremeen ulazak glukoze u elije i sam
katabolizam ugljenih hidrata, jasno je da e i u tom sluaju postojati deficit pirogroane i
oksalsiretne kiseline.
U svim nabrojanim sluajevima ketoza u veoj mjeri razlau masne kiseline, jasno je da
mora doi do nesklada izmeu vika postalog acetil-koenzima A i masnih kiselina i nedovoljne
koliine raspoloive oksal-siretne kiseline, pa prema tome i do nemogunosti sinteze limunske
kiseline, a time i do blokiranja toka ciklusa trikarbonskih kiselina (3).
Lako je razumljiv i relativni deficit adenoz8in-trifostata u sluajevima koji dovode do
ketoza gdje ATP, koji u znatnom procentu nastaje pri katabolizmu ugljenih hidrata, a naroito u
toku direktne oksidacije glukoze i iz pojedinih reakcija Krebsvog ciklusa, ukoliko doe do
smanjenja ovih procesa nastaje i njegov deficit.
Nemoglunosti sinteze limunske kiseline, usled nedostatka oksalsiretne kiseline, ima za
posledicu nagomilavanje acetil-koenzima A postalog tokom - oksidacije masnih kiselina, a
usled nemogunosti njegove oksidacije i sinteze masnih kiselina (za koju nedostaje energija
usled deficita ATP), acetil Co A se kondenzuje u acet-acetil Co A. Ovaj meuproizvod ima
dvojak metaboliki put.
Acetonska tijela se nagomilavaju u krvi ketonemija (acetonemija) i izluuju u mokraiketonurija (acetonurija). Nagomilavanje acetonskih tijela dovodi do acidoze i drugih toksinih
pojava koje mogu dovesti do ketonske kome i smrti. (4)
Zakljuak
15
16
Literatura
1) http://www.ljiljan.ba/bs/getwiki/Vitamin_B5
2) K.Kosti, M.Cvetkovi, & Hausar, d. M. (1983). Medicinski leksikon. Beograd: Vuk
Karadi.
3) http://en.wikibooks.org/wiki/Metabolomics/Metabolites/Lipids/Energy_Storage
4) Nikoli, d. B. (1975). Biohemija. Beograd: Univerzitet u Beogradu.
17