Umjetnost Krete i Mikene

Minojska i
Heladska
umjetnost

Minojska i Heladska civilizacija

su civilizacije bronanog doba
2700-1500 g. pr.n.e. (dijelom su
istovremene
s
civilizacijama
Egipta, Asirije, Feniana)
Otok Kreta te grad Mikena u
dananjoj Grkoj (Helada)
Kretska
civilizacija
je
ime
minojska dobila po najvanijem
vladaru, kralju Minosu.
Zajedniki naziv za minojsku i
heladsku umjetnost je EGEJSKA
jer su se obe civilizacije razvile
na obalama Egejskog mora

Kretska umjetnost
- Najbogatija i najneobinija u
egejskom svijetu
- Vana osobina NEPOSTOJANJE
KONTINUITETA razlika od
egipatske umjetnosti
- Religija stare Krete je i danas
nepoznata (ne zna se kakvi su
se obredi obavljali, nepoznata
su imena boansatva, glavno
je bilo enskog roda, slino
boginjama plodnosti) ali se zna
da su sredita ivota bila
posveena mjesta, peine i
gajevi.
- Nisu se podizali hramovi niti
druge graevine religiozne
namjene

Arhitektura je profanog
karaktera.
Sakralno namijenjeno
tovanju kulta, religiozno
(hramovi, svetita, crkve)
Profano nema religioznu
namjenu ve ima
drutvenu funkciju (palae,
dvorci, stambene kue,
trgovi...)
Najpoznatiji primjer
arhitekture u Kreti je
palaa u Knossosu,
poznata jo i kao palaa
kralja Minosa ili Labirint.

Palaa u Knossosu
Graena je u razdoblju 17001400 g.pr.n.e.
Ogroman kompleks od 1300
prostorija, velikim unutarnjim
dvoritem,
kazalitem,
mnotvom hodnika i stubita
Svaka strana palae imala je
svoj glavni ulaz
Otkrivene su velike smonice
u kojima se uvala hrana
Palaa je imala tri sistema
dovoda/odvoda vode, jedan
za opskrbu, drugi za odvod
kinice a trei za otpadne
vode

Palaa u Knossosu

Palaa u Knossosu

Prostorije u palai nisu bile

simetrino postavljene u
odnosu na glavno dvorite,
njihov raspored je nelogian i
nema nekog pravila po kojem
se one grade
Palaa je terasasto graena,
sa puno trijemova
omoguava prozraivanje i
dolazak svijetlosti na sve
nivoe i u sve prostorije
Kraljeve i kraljiine odaje
orjentirane su na unutarnje
dvorite koje je centar
graevine

Palaa u Knossosu

Palaa u Knossosu

Palaa u Knossosu

Palaa u Knossosu

Slikarstvo freske i vaze

Zidno slikarstvo freske

najznaajniji je oblik
slikarstva
Glavne teme su vezane za
prirodu - prikazi razliitih
umskih ivotinja i ptica
Omiljena tema
prikazivanje morskog
svijeta ribe, koljke,
hobotnice
Boje su vedre i intenzivne,
nanose se ravnomjerno,
nema nijansiranja
Likovi su ploni
Perspektiva je vertikalna

Slikarstvo freske i vaze

Umjetnicima je vanije
prikazati ivotnost i
elastinost likova nego
tonost
Stilizacija oita u
prikazivanju kose koja je
kovrava jasno se vide
obrisne linije
Ritmian i valovit pokret
Likovi su lieni teine i
monumentalnosti, djeluju
prozrano i razigrano
Frontalan stav (torzo) dok je
glava prikazana u profilu a
noge kao da su viene sa
strane

Slikarstvo freske i vaze

Vaza s hobotnicom,
1500. g. pr. n.e

 Kreani su se najvie bavili

trgovinom i obrtom, nisu bili
ratniki nastrojen narod
Njihovi pogrebni obiaji i
obredi su nepoznati na zna
se kako su ukapali mrtve (ako
su ih uope pokapali u
zemlju), da li su vjerovali u
zagrobni ivot
Nisu pronaeni grobovi s
opremom
Koristili su dvije vrste pisma
Linearno A (nastalo na Kreti)
Linearno B pismo (doneseno
iz Mikene)
Pisalo se na keramikim
ploicama
To su naini zapisivanja starog
oblika grkog jezika

Mikenska / Heladska umjetnost

Za razliku od Krete, Mikena

je bila utvreni grad na
breuljku (citadela) bila
je opkoljena velikim
zidinama
Mikena je grad na kopnu,
podloan ratovanju te su
zidine obrambeni
mehanizam
U odnosu na kretsku
arhitekturu, mikenska je
puno monumentalnija i
tea (masivnija,
nedostaje joj kretska
elegancija i prozranost)
Najvaniji oblici arhitekture
su kiklopske zidine i velike
grobnice

Kiklopske zidine

Karakteristine za Mikenu i
okolne gradove
Ime su dobile zbog svoje veliine
toliko su velike da se prialo da
su ih podigli kiklopi (legenda)
Zidovi su podignuti od velikih
kamenih blokova iji su krajevi
tek grubo obraeni
Meuprostor izmeu blokova
punio se manjim kamenjem te
pijeskom mjeanim sa vodom i
blatom

Glavna ulazna vrata u Mikenu

Imaju irok nadvratnik koji nosi
trokutasto obraen kamen
(zabat ) u kojem su isklesana
dva lava koja se naslanjaju na
stup koji je simbol zemlje koju
oni tite
Lavovi su visoki 3 metra a teina
zabata iznosi oko 12 tona
Prvi primjer monumentalne
skulpture u Europi
Nepoznato je tko ih je
projektirao
Izgraena su oko 1250. g. pr.
n.e.

Lavlja vrata

Atrejeva riznica

Prva graevina s
kupolom ikad
sagraena
Do nje vodi dug i
irok prilaz
ograen visokim
zidinama
Iznad ulaza javlja
se uplji
trokutasti zabat
povrh nadvratne
ravne grede
Krunog je tlocrta
Kupola je
stoasta a ne
okrugla
Riznica je
ukopana u
breuljak

Artejeva riznica

Pogrebni obiaji

Mrtvi su se pokapali u
a njihovi grobovi su
grobnitlohumci
se zatrpavali zemljom i
ograivali zidovima
Tako nastaju grobni
humci koji su bili
krunog presjeka
Isprva su bili izvan
grada ali kako se grad
irio, uskoro su se nali
unutar gradskih zidina
Mrtvi su se pokapali na
razliitim nivoima,
ovisno o statusu kojeg
su imali za ivota
Pokapani su polegnuti
na bok te su uglavnom
imali bogatu pogrebnu
opremu

Pogrebna oprema zlatne maske

Zlatna maska kralja Agamemnona
Pogrebna zlatna maska, 16 st.
pr. n.e

Vaza od kamenog kristala

Bronani bode

Pogrebna dijadema

Zlatno pogrebno sue, 16. st.

pr. ne