Sadraj poglavlja:

-historijski razvoj i usavravanje naina gradnje

UVOD U GRADITELJSTVO

-iskopi, nasipi, temeljenja

-monolitno graenje
-skele i oplate

8. METODE GRAENJA

-montano graenje
-transporti masa
-prorauni stanja u fazama gradnje
-organizacija gradilita i radova

Prof. dr. sc. NEDIM SULJI, dipl.ing.gra.

1

HISTORIJSKI RAZVOJ I USAVRAVANJE NAINA GRAENJA

Primjer gradnja piramida:

-Veliki broj radnika

Najstariji sistemi grede i stuba

postavljeni ljudskom snagom
bez pomagala

ljudskom snagom pokretali kamene blokove

-Veliki kameni blokovi

Primjena pomagala zbog porasta

dimenzija objekata

-Rast piramide

kosim rampama dizani na veu visinu

porast rampe u B i H

-Neke piramide graene u vie nivoa

poslije manjim blokovima nivoi uglaeni

jedinstven nagib piramide

Pojava luka koji poinje nositi
postavljanjem zavrnog kamena

Pojava betona za monolitnu

gradnju potreba za skelom i
oplatom

Gradnja piramide u Gizi

Gradnja manjih elemenata
(prefabrikovani elementi)
3

Povijesni razvoj graenja pobijanje ipova u 18 vijeku:

-Koritenje utega podizanih ljudskom snagom
-Danas primjena maina za pobijanje ipova

Gradnja piramide i prilaznih rampi

ISKOPI, NASIPI, TEMELJENJA

Nekada 18 vijek

Danas pobijanje ipova

Iskopi mogu biti kod:

-saobraajnica

ISKOP = odstranjivanje dijela terena u kome je predviena gradnja objekta

-objekata visokogradnje (temelji)

Radovi u tlu
Iskop

poetni radovi

sloeni tehnoloki postupci

-svrhe organizacije gradilita

mijenja fiziko-mehanike osobine tla (izgled, struktura, obim ...)

Rastresitost iskopa

Povrinski iskop
Povrinski iskop

-duboki iskopi za graevinske jame . . .

iskopani materijal ima obim > obim iskopanog prostora

na povrini terena do odreene H

nadzemni ili otvoreni

Otvoreni iskop:
-plitki povrinski (humus)
-iroki povrinski (HG, akumulacije ...)
-iskop usjeka i veih zasjeka
-iskop kanala odvodnje
-iskopi rovova za cjevovod
-iskopi temelja . . .

Iskop graevinske jame

Iskop kod saobraajnica

Vrste iskopa:
a) iroki iskop u usjecima i zasjecima ili pozajmitima
b) stepenasti iskop ispod trupa nasipa saobraajnice
c) plitki iskop za temelje
d) duboki iskop za graevinske jame
e) iskop za regulaciju vodotoka . . .

Vrste iskopa prema vrsti materijala:

a) u vrstoj stijeni (kategorija A)
b) u poluvrstom terenu (kategorija B)
c) u rastresitom terenu (kategorija C)

Iskop miniranjem

Mainski iskop

miniranje
djelimino miniranje
kopa se direktno

10
Runi iskop

Obalni nasip = vjetaki izgraeni zid koji regulira nivo vode.

NASIP graevina od zemljanog materijala iznad prirodnog terena

duinom obale rijeka

podruja koja su esto poplavljena

Vrste nasipa:
a) samostojei
b) dio graevine

brana, nasip za zatitu od poplava . . .

Prve vrste ovih nasipa

donji stroj saobraajnice ili eljeznice

3000 godina p.n.e.

Egipat (dolina Nila)

Mezopotamci kao i stanovnici Antike Kine poznavali ovaj sistem zatite zatite
Obalni nasipi esti u Holandiji

Put u nasipu karakteristian PP

11

12

TEMELJ donji dio konstrukcije koji optereenje graevine prenosi na tlo

temelji

plitki

kombinovani
(ploa sa ipovima)

duboki
Trakasti temelj

Temelj samac

samci

ipovi

trake

bunari

rotilji

kesoni

ploe

ostali

Trakasti temelj poduan na veu L (obino ispod zidova)

Temelj samac pojedinaan samostalan temelj (ispod stuba)
Temeljni rotilj (lijevo)

Temeljna ploa ab ploa ispod cijele ili dijela graevine

Temeljna ploa (desno)

13

14

Temelji samci:
-kvadratne ili pravougaone osnove
-pri proraunu pretpostavka da su kruti (ugib od savijanja zanemariv prema slijeg.)
-temelji stubova najee
-ranije gradnja od kamena i opeke

danas AB

najjeftiniji nain temeljenja

Temeljenje na ipovima

Temeljne trake:
-dugaki plitki temelji
-obino ispod zidova
-obzirom na krutost
Osnovne vrste ipova

ugib temelja u odnosu na njihovo slijeganje je zanemarljiv

-ranije gradnja od kamena i opeke

-nakon samaca

15

danas AB

najjeftiniji nain temeljenja

najjeftiniji nain temeljenja

16

Temeljenje kombinacijom temeljne ploe i rotilja:

Temeljni rotilji:
-mrea temeljnih traka

-vea optereenja stubova

-uglavnom prenose optereenja stubova

-od AB

-njihov ugib u odnosu na slijeganje nije zanemarljiv

savitljive tem. konstrukcije

-primjena

-izvedba rotilja

na gornjoj ili donjoj plohi temeljne ploe

-rotilj sa gornje strane temeljne ploe:

-od AB
manja nosivost tem. tla u odnosu na optereenje

-vei utroak materijala

-dobro zbog mogueg horizontalnog razvoda instalacija (npr. ViK)

ne mogu samci

-loe

skuplji temelji

grede rotilja smetaju unutarnjem transportu unutar temelja

Temeljenje na ipovima:

Temeljne ploe:
-ugib u odnosu na slijeganje nije zanemarljiv

savitljive temeljne konstrukcije

-ipovi

tapni elementi

bueni i pobijani

-od AB

-prenos opter. od gornje konstrukcije

-prenose optereenje stubova i zidova

-ranije od drveta

-primjena

-obino se izvode u grupi

kad nosivost tem tla nije dovoljna za prenos optereenja tem. rotiljima

-skuplji od temeljnih rotilja

-primjena

vei utroak materijala

trenjem po omotau i nosivost po bazi ipa

danas AB, prednapregnuti beton, elik

povezuju se naglavnom gredom po vrhu ipa

loa nosivost temeljnog tla

nije mogue plitko temeljenje

-skuplji od plitkog temeljenja

17

18

Kombinovani temelj od ploe sa ipovima:

Temeljenje na bunarima:

-veoma optereeni temelji

-duboko temeljenje

npr. neboderi na tlu slabe nosivosti

-slini temeljima na ipovima

razlika u prenosu optereenja u tlo

-velike, sloene i zahtjevne temeljne konstrukcije

-temelji na ipovima

prenos optereenja u tlo prvenstveno preko ipova

-oblik sanduka otvoren sa gornje i donje strane ili oblik upljeg valjka

-kombinovani temelj

prenos optereenja podjednako preko ploe i preko ipova

-prenos izuzetno velikih optereenja stubova velikih mostova u dublje nosivo tlo

-temelji na ipovima

njihovo optereenje

-sanduk bunara od AB ili prednapregnutog betona

-kombinovani temelj

ukupna nosivost nije upitna

znatno manje od njihove nosivosti

ip se moe iskoristiti do krajnosti

opteretiti do sloma
Temeljenje na kesonima:
-veoma zahtjevne temeljne konstrukcije
-oteani uslovi rada prilikom iskopa
-slini bunarima

Armaturni koevi za ipove

-gornja strana zatvorena

19

izbjegavati ih gdje god je mogue

sa gornje strane zatvoreni

nametnuti poveani p zraka

sprijeiti prodor tla i vode

20

MONOLITNO GRAENJE
Zidanje, betoniranje i gradnja konstrukcije na skeli koja se odstranjuje ili pomie tek
kada konstrukcija ili njen dio mogu samostalno nositi

Klasian nain gradnje

Betonske monolitne konstrukcije i zidane konstrukcije
Potrebna skela i oplata
Sloene skele

mogu biti i veoma sloene i skupe

potreban projekat skele sa statikim proraunom i nacrtima

Bitna zatita radnika tokom gradnje

zatitne ograde

Racionalizacija gradnje bitna kod viespratnih objekata

ponavljanje elemenata i etaa

ista skela vie puta se koristi

21

SKELE I OPLATE
Skele

Fiksne skele:
-najstariji nain graenja

pomone privremene graevine za obavljanje radova

-materijal drvo ili elik

Vrste skela:
-fiksne

22

oslonjene o tlo ; drvene ili eline ; sklop puno manjih elem.

-pokretne
-lansirne skele

oslonjena na tlo
sklop mnogo manjih elemenata

-najee su reetkasti prostorni sistemi

-primjena kod:

po tlu ili uz pomo plovila

pomiu se oslanjanjem na ve izgraenu konstrukciju

-malih raspona
-niskih objekata sa dobro pristupanim terenom
-prednosti

izvedba razliitih tipova i oblika AB elemenata u oplati

Podupira

Spojnice za skelu

Ramovska skela

Pokretna skela
23

24

Pokretne skele:

Lansirne skele:

-mogu se pomicati poduno i popreno

-ponekada se podupiru sa privremenim osloncima

-pomicanje ostvarujemo:

-ureaj za pokretanje iz raspona u raspon

-pomou tokova na tlu

-izvlaenjem i uvlaenjem pojedinih dijelova

-pomou ina

-pomicanjem itave skele

-pomou plovila
-prednosti:
ne zavise od terena
mogu saobraaj ispod mosta
na zadiru u vodotok
primjena kod elemenata visoko iznad terena

-nedostaci:
rijetka primjena za L vee od 50 m

Toak pokretne skele

zbog robusnih svojih dimenzija

25

26

Svaki postupak izvedbe na oplati podrazumijeva:

MONTANO GRAENJE

a) premjetanje nosaa oplate

b) premjetanje oplate

Elementi se proizvode u fabrikama po industrijskim naelima

c) postavljanje armature

Elementi se dopremaju na gradilite i montiraju

d) betoniranje dijela konstrukcije

Materijal

AB, prednapregnuti beton, elik, lamelirano drvo

e) ovravanje betona
Prednosti:

f) skidanje oplate i postavljanje na novu poziciju

-u fabrikama postiu se idealni uslovi spravljanja elementa i kvalitet

-proizvodnja ne zavisi o dinamici na gradilitu (ranije se proizvode)
-jeftinija proizvodnja od one na gradilitu
-skela nije potrebna (ili samo neznatno)
-smanjenje ljudskog rada na gradilitu
-bra gradnja

Zidna oplata

Stropne oplate

27

28

Sistemi montanog graenja:

Nedostaci:

a) Skeletni sistem

-vei trokovi transporta

-oprema za dizanje i montau

b) Panelni sistem

obino autodizalice

c) Blokovski sistem

-spojevi montanih elemenata su kritina mjesta

Skeletni sistem gradnje:

-baziran na stubovima
-stubovi povezani montanim gredama i ploama
-viespratni ramovi

trebaju ukruenja AB platnima za prijem vertikalnih sila

-pogodni za industrijske hale i poslovne objekte

-fasadni zidovi

montani ili kao zidarska ispuna

29

30

Panelni sistem gradnje:

-prefabrikovani zidovi (paneli)
-pregrauju prostor i preuzimaju vertikalna i horizontalna optereenja
-u f-ji veliine postoji sitno panelni i krupno panelni sistem
-kvalitetno povezivanje panela

namee u osnovi ortogonalni sistem

Drveni panelni zidovi

31

32

Blokovski sistem gradnje:

Principi i prednosti metoda montae:

-prelazni oblik iz panelnog sistema

1) Prvo sainiti projektni zadatak sa preciznim uslovima

-elementi formirani iz 1, 2, 3 ili 4 povezana panela

2) Analizirati raspoloive metode montae

-blokovski sistem

3) Teiti ukrupnjavanju montanih elemenata

sanitarne i kuhinjske kabine ugraene u objekat

manji broj radnih operacija

4) Teina montiranih elemenata da bude to vie ujednaena (nosivost mehaniz.)

proizvodnja kabina fabriki od 4 panela (zida)

5) Teiti uproavanju veza elemenata

ugradnja svih sanitarnih ureaja ili radnog dijela kuhinje

6) Montiranje elemenata odvijati kontinualno i prema planu montae

ugradnja svih instalacija (ViK, elektro, ventilacija ...)

7) Posebno obuena grupa radnika montaera

kabina se montira na stropnu plou

33

34

35

36

TRANSPORTI MASA

Vrste transporta:

a) Horizontalni
b) Vertikalni

ceste, eljeznice, plovni putevi

dizalicama u visinu

c) Vanjski

transport do gradilita

d) Unutarnji

transport unutar gradilita

Cestovni transport:

Transport vodotocima:

-dosta skup

-plovni putevi

doprema i podizanje velikih i tekih elemenata

-esto zahtjeva specijalna vozila

-esto potrebna posebna regulacija ili obustava saobraaja

plovne dizalice

velika nosivost

-znatno jeftiniji od cestovnog transporta

Rijeni transport

Pomorski transport

37

Dizalice

graevinska mehanizacija uglavnom za potrebe gradilinog

38

b) Auto-dizalice:

transporta svih oblika i vrsta materijala

-teleskopske ili reetkaste konstrukcije

-vozilo

a) Toranjske dizalice:

na vozilu

mogunost usidrenja o tlo

-manja nosivost i manji krak od toranjskih

-montaa uz samu graevinu koja se gradi

-vea pokretljivost

-fiksno vezana za vrsto tlo

-ogranien fiksno odreen krak
-sastavlja se od elinih profila pomou druge (obino teleskopske) dizalice

39

40

10

c) Kabel kran:

d) Plovne dizalice:

-transport elemenata pomou elinog kabla

-velika nosivost

-elini kabal ovjeen izmeu dva oslonca

-nosivost i preko 10.000 tona

-osjetljiv na dejstvo vjetra

-smanjeno vrijeme ugradnje tereta

-mala nosivost

-materijali za dizanje

-primjena kod nepristupanih terena

znatno vea od drugih dizalica

i cijeli rasponski sistemi

nema puno spojeva

nemogu drugi transport

Stub kabel krana

41

e) Derrick dizalice:

42

PRORAUNI STANJA U FAZAMA GRADNJE

-montaa na ve postojei dio graevine

Tokom gradnje konstrukcija prolazi kroz razliita stanja

-obino primjena kod slobodne konzolne gradnje

esto konstrukcija mijenja naine prenosa optereenja (statiki sistemi)

43

44

11

ORGANIZACIJA GRADILITA I RADOVA

Organizacija gradilita:
-ureenje gradilita i/ili pogona za graenje
-koordinacija i unapreivanje procesa graenja
-gradnja objekta potrebnog kvaliteta
-gradnja objekta u odreenom roku
-gradnja objekta uz minimalne trokove

Tabla na ulazu na gradilite

Izgled gradilita

Organizacija gradilita obuhvata sve komponente koje utiu na izgradnju objekta:

-tehnoloki proces
-potreba radne snage, materijala i maina
Ulazna kapija na gradilite

-energetske potrebe
-vodosnabdjevanje vodom gradilita
-snabdjevanje graevinskim materijalima
-vanjski i unutarnji transport . . .

45

46

I VODOVOD
1. Nabavka i montaa elinih pocinanih cijevi i
fitinga za instalaciju vodovoda hladne vode
unutar u zgradi do ahta za vodomjer. Obraun se
vri po m1 kompletno montirane cijevi s tim da se
podrazumijeva privrenje, izolacija tlana proba,
dezinfekcija i ispiranje mree, sve sa pripadajuim
materijalom za montau privrenje, brtvljenje,
izolaciju i radne snage. Cijevi izolovati sa
filcom, mreu za hladnu vodu omotati jednim slojem,
- p.c. prenika 25 mm m1 5.00 12.00
60.00
- p.c. prenika 15 mm m1 6.20
8.00
49.60

-detaljan obraun sa
dokaznicom svih radova
-iskazati radove
jedinicom mjera
-ukupna cijena za
pojedine faze
-zbirna rekapitulacija

2. Nabavka i montaa slobodno protonih ravnih ventila

s poniklovanom kapom na navoj mesingani sa spojem
na navoj obostrano (prethodni ventil na razvodnoj
mrei).
- 15 mm art 1395 kom
5 15.00
75.00
- 25 mm art 83 kom
1 20.00
20.00
Dio gantograma planiranje radova

47

3. Nabavka i montaa horizontalnog vodomjera

sa svim fazonskim komadima. Obraun po komadu
kompletno montiranog vodomjera.
kom
1
210.00
210.00

Izgled dijela predmjera i

predrauna radova
48

12