You are on page 1of 7

Nada Jankovi1, 2

Bogdan Jankovi3

Klinika za psihijatriju, Kliniki centar


Srbije, Beograd, Srbija

Megatrend Univerzitet,
Beograd, Srbija

Pravni Fakultet u Kragujevcu,


Univerzitet u Kragujevcu, Srbija

UVOD
Pitanja koja sud postavlja forenzikom
psihologu nisu vezana samo za psihologiju,
nego su i pravne prirode, a odgovori na njih
moraju biti dati na nain koji e sud razumeti. Na primer, sud esto angauje forenzikog
psihologa da proceni procesnu sposobnost
optuenog. Sud takoe esto angauje forenzikog psihologa da proceni mentalno stanje
optuenog (kognitivno-konativni aspekt) u
trenutku krivinog dela, to doprinosi proceni uraunljivosti ili neuraunljivosti (u odnosu na krivinu odgovornost) u trenutku krivinog dela. Ova pitanja moemo smatrati
pravnim, pre nego psiholokim. U tom cilju,
forenziki psiholog mora biti sposoban da
prevede psiholoke informacije u pravne
okvire. Forenziki psiholozi implicitno daju
preporuke o presudi, o eventualnom leenju,
kao i bilo koju drugu informaciju koju sudija zatrai, kao to su informacije u vezi sa

Kratak sadraj
Forenzika psihologija je spoj psihologije i
krivinog pravosudnog sistema. To je oblast
primenjene psihologije koja se bavi prikupljanjem, ispitivanjem i prezentacijom psiholokih dokaza u pravosudne svrhe. Vaan aspekt
forenzike psihologije je sposobnost formulacija psiholokih nalaza na pravni nain, tako
da oni budu razumljivi i pravnicima. Forenzika psihologija u praksi sadri sledee procene: melindering(engl.malingering-glumljenje mentalne bolesti), sposobnosti da se bude
svedok, kao i da se prisustvuje suenju, procenu mentalnog stanja (uraunljivosti), olakavajuih faktora (ublaavanje presude), druge procene, etike implikacije. U forenzikoj
evaluaciji, vano je proceniti konzistentnost
injeninog stanja dobijenog iz vie izvora i
navesti izvore na kojim je zasnovana bilo koja procena.
Kljune rei: forenzika psihologija, spektar koncept, savremena metodologija, simulacija

olakavajuim faktorima, procenom budueg rizika i procenom verodostojnosti svedoka. Posao forenzikog psihologa obuhvata
obuku i procenu zaposlenih i u policiji i drugim slubama koje sprovode zakon, izradu
psiholokih profila, kao i razne druge oblike
saradnje. Forenziki psiholog sarauje sa javnim pravobraniocem, dravnim tuiocem i
privatnim pravozastupnicima [4].

Forenzika psihologija u praksi


Malingering (glumljenje mentalne bolesti)
Procena sposobnosti da se bude svedok, kao i da se prisustvuje suenju
Procena mentalnog stanja (ukljuena
u procenu uraunljivosti)
Procena olakavajuih faktora (ublaavanje presude)
Druge procene
Etike implikacije

Engrami vol. 32 januar-jun 2010. br. 1-2

SAVREMENA
DIJAGNOSTIKA
U SUDSKOJ PSIHOLOGIJI

97

Engrami vol. 32 januar-jun 2010. br. 1-2

Malingering (glumljenje mentalne bolesti) je jedno od najvanijih pitanja koje se tie forenzike procene. Za razliku od tradicionalne primene klinike psihologije, gde se
retko brine o tome da e se pacijent posluiti
pretvaranjem da je bolestan, forenziki psiholog mora biti sposoban da prepozna preuveliavane, ili odglumljene simptome. U krivinim predmetima osobe obino simuliraju
mentalno oboljenje zbog sledeih razloga: radi izbegavanja kazne, predstavljajui sebe procesno nesposobnim, neuraunljivim u vreme krivinog dela, ili da bi izbegle egzekuciju. Simulacija se koristi i u cilju izbegavanja
vojne slube, da bi se izigrali penzijski fond ili
osiguravajua drutva, dobila odteta zbog
povrede na poslu ili od strane drugog lica. Simulacija predstavlja namerno ispoljavanje
lanih ili preuvelianih telesnih ili psihikih
tegoba u cilju ostvarivanja line koristi. Za
razliku od iste simulacije, gde osoba nastoji
da odglumi nepostojeu bolest, kod parcijalne simulacije, ili tzv. agravacije, osoba prikazuje simptome bolesti teim nego to oni
zapravo jesu. Tu spada i tzv. lana imputacija, kada se aktuelni simptomi namerno pripisuju pogrenom uzroku (npr. kada se povreda kod kue predstavlja kao povreda na poslu). U zatvorima su poznate lane psihoze,
koje se koriste u cilju nabavke sedativnih le-

Tabela 1. Razlike izmeu simulacije, konverzivnog poremeaja


i umiljenog poremeaja
Ponaanje
pod svesnom Tip podsticaja
kontrolom

Primeri podsticaja

Simulacija

Da

Spoljanji

Pribavljanje znaajne finansijske nagrade,


beanje od formalne dunosti ili kazne

Konverzivni
poremeaj

Ne

Psiholoki

Savladavanje stresa ili konflikta

Psiholoki

Igranje uloge bolesnika, pribavljanje panje


ili druge nematerijalne dobiti, beanje od
neformalnih dunosti, savladavanje
konflikta ili stresa

Umiljeni
poremeaj

98

kova, prebacivanja iz zatvora u zatvorsku


bolnicu, ili bekstva. Simuliranje mentalnog
poremeaja se koristi i da bi se izbegao odlazak u zatvor ili pojavljivanje na sudu. U sudskoj praksi najee se postavlja problem distinkcije izmeu psihoze (ludila), histerije
(i to najee konverzivne histerije ili psihogenog bola), te posttraumatskog poremeaja, sa jedne strane, i simulacije, sa druge
strane. Naime, optueni moe namerno glumiti mentalno obolelog, ili u razliitom stepenu preuveliavati simptomatologiju [1]. Procena pouzdanosti dobijenih podataka se meri preko sledeih parametara:
- Konfabulacije (amnestiki sindrom, patoloka konkretnost)
- Simulacije (osoba nastoji da odglumi nepostojeu bolest)
- Agravacije (parcijalna simulacija
kada osoba prikazuje simptome
bolesti teim nego to oni zapravo
jesu)
- Lane imputacije (aktuelni simptomi se namerno pripisuju pogrenom uzroku)
Procenu vrimo preko skala validnosti na
inventarima linosti (MMPI- 2, PAI, MCMIIII), ali i testovi sposobnosti (VITI), kao i projektivni testovi (Rorah metod) su prihvatljivi u procesu procene nesaradljivosti [4].

Da

1. MMPI- 2 (F i Fb skale)
2. PAI
- nekonzistentnost (INC), infrekventnost (INF), skala negativne
impresije (NIM) i skala pozitivne
impresije (PIM)
- Cashel index, MAL (Malingering
index), RDF index (Rogers Discriminant Function), CDF (Cashel
Discriminant Function)
3. MCMI-III
- indeks otvorenosti (X), skala poeljnosti (U), skala disimulacije (Z)
4. VITI (opozitni/ apsurdni/ netani odgovori)
- diskrepanca izmeu testovnih podataka i opserviranog ponaanja
- diskrepanca izmeu testovnih podataka i pouzdanih dodatnih izvetaja
5. Rorschach metod
- mali broj (konstrikcija) odgovora
- stalne albe na simptome i uznemirenost tokom testiranja
- kreiranje dramatine prie o karti,
pretvaranje da je karta rtva
Evaluacija sposobnosti je presudna ukoliko se postavlja pitanje procesne sposobnosti
optuenog. Ukoliko se proceni da je procesna sposobnost optuenog naruena, izvetaj, ili svedoenje, e ukljuiti preporuke za
period u kom e biti data prilika da se sposobnost optuenog povrati, da bi bio u mogunosti da razume pravni postupak, kao i
da ravnopravno uestvuje u svojoj odbrani.
Ukoliko optueni ne povrati sposobnost nakon odreenog vremenskog perioda, on moe, na preporuku forenzikog psihologa, biti
podvrgnut i protiv svoje volje, tretmanu u
psihijatrijskoj ustanovi, onoliko dugo koliko
je potrebno da mu se povrati sposobnost.
Kognitivne sposobnosti predstavljaju
kompleksni kapacitet pojedinca da se ponaa svrsishodno, misli racionalno i uspeno

odnosi prema spoljanjoj sredini (meuzavisnost koncepta inteligencije i linosti).


Kognitivne funkcije su: percepcija (selekcija, prijem, organizacija, klasifikacija stimulusa iz sredine), pamenje (kodiranje, skladitenje primljenih informacija), miljenje (konceptualna reorganizacija steenih informacija, utie na jeziko, vizuospacijalno, motorno
ponaanje), emocionalno ponaanje- rezultanta uticaja navedenih faktora.
Kognitivni stil (fenomenoloki nivo)
predstavlja: nain fokusiranja i usmeravanja
panje, nain dekodiranja i obrade informacija, nain organizacije misli i transfer reakcije i ideje drugima. Patoloki kognitivni stil
(osiromaen, rasejan, rigidan, disociran) doprinosi kompromitovanoti efikasnosti [2, 3].

Metodologija procene
intelektualnih sposbnosti
1. Vekslerov Individualni Test Inteligencije
(VITI) predstavlja kompilaciju Vekslerovih
skala inteligencije WAIS i WAIS-R
a) Verbalna skala:
1. Informacije: pokazatelj premorbidnog
intelektualnog nivoa. Prua podatke o irini
znanja i zainteresovanosti ispitanika za okolni svet.
2. Renik: verbalna fluentnost, opte
obrazovanje. Ukazuje na sposobnosti za uenje, kvalitet govornog jezika i karakter misaonih procesa.
3. Shvatanje: rasuivanje u uslovima neizvesnosti. Angauje funkcije suenja, ali tek
ouvanost egzekutivnih funkcija je garancija
snalaenja u realnim ivotnim situacijama.
4. Brojevi: raspon panje i kratkoronog
pamenja. Panja koju angauje ovaj subtest
je pasivan i neometan kontakt s realnou i
tek moe biti ometana ukoliko afekti i anksioznost nisu kontrolisani.
5. Aritmetika: aritmetiko rezonovanje,
koncentracija. Suprotno modalitetu panje

Engrami vol. 32 januar-jun 2010. br. 1-2

Metodologija procene linosti

99

koju angauje subtest Brojevi, koncentracija


koju procenjujemo pomou ovog subtesta
predstavlja aktivan odnos prema realnosti.
6. Slinosti: apstraktni, funkcionalni ili
konkretni nivo miljenja i formiranje pojmova. Ajtemi provociraju fondove upamenog,
sposobnost shvatanja, kapacitet za asocijativno miljenje, interese, kao i sposobnost selekcioniranja i verbalizovanja odnosa izmeu prividno neslinih ideja.
b) Neverbalna skala:

Engrami vol. 32 januar-jun 2010. br. 1-2

1. Dopune: vizuelna percepcija i vizuelna


organizacija. Vano je adekvatno angaovanje koncentracije.
2. Strip: sinteza celine i razumevanje
uzrono-posledinih veza. Ovaj subtest
ukljuuje socijalnu inteligenciju. Ouvana
funkcija suenja (subtest Shvatanja) doprinosi kvalitetu odgovora na ovom subtestu.
3. Mozaik: analitiko- sintetiko miljenje i vizuo- konstrukcione sposobnosti.
4. Sklapanje figura: vizuo-spacijalna
organizacija.
5. ifra: psihomotorna brzina, grafomotorna spretnost, panja. Vezuje se za motornu aktivnost, uenje i vizuelnu organizaciju.

100

Funkcija suenja se procenjuje osim testovima sposobnosti (VITI), procenom kvaliteta miljenja na inventarima linosti (PAI,
MCMI-III) i na projektivnim tehnikama
(Rorschach):
1. VITI subtest Shvatanje angauje
funkciju suenja, ali tek ouvanosti i egzekutivnih funkcija je garancija snalaenja u realnim ivotnim situacijama.
2. MCMI III skale SS (poremeaj miljenja), CC (major depresija), PP (deluzioni
poremeaji)
3. PAI subskala SCZ-T na skali Shizofrenije- misaoni proces obeleen konfuzijom
i tekoama u koncentraciji (poremeaj miljenja)
4. Rorschach- klaster Procesiranje- Medijacija- Ideacija

Meutim, tek kvalitet egzekutivnih funkcija potvruje procenu kvaliteta suenja. Egzekutivne funkcije odgovaraju kapacitetu
voljne aktivnosti, tj. inicijaciji, planiranju, samokontroli i efikasnom izvoenju raznih aktivnosti, kao i regulaciji sopstvenog ponaanja u celini. Disegzekutivni sindrom je nemogunost uspostavljanja adekvatne kognitivne
strategije pri reavanju problema. Egzekutivne funkcije se mere testom sortiranja karata
Wisconsin (WCST) [4, 5].
Neuro-psiholoka procena je dodatni
metod ispitivanja kognitivnog funkcionisanja i ponaanja u svim sluajevima sumnje na
modana oteenja. Obavlja se uz pomo
standardizovanih testova i kvalitativnih zapaanja i predstavlja interpretaciju mehanizama nastanka psiholokih disfunkcija vezanih za oboljenja i povrede mozga. Neuropsiholoka baterija sadri: Vekslerov Individualni Test Inteligencije (VITI), Mini mental test
za demencije (MMSE), Test trasiranja puta
(TMT A i B), Huperov test vizuelne organizacije (HVOT), Rejova kompleksna figura
(RKF), Rejov test auditivnog i verbalnog uenja i pamenja (RAVLT), Test verbalne fluentnosti (VF) i test sortiranja karata Wisconsin (WCST).
Evaluacija mentalnog stanja (uraunljivost): Forenziki psiholog moe biti angaovan od strane suda da timski sa psihijatrom
proceni stanje svesti optuenog u trenutku izvrenja krivinog dela. To su optueni za koje su sudija, tuilac, ili javni pravobranilac,
stekli utisak, kroz lini kontakt, ili itanjem
policijskih izvetaja, da je u vreme izvrenja
krivinog dela, njihova uraunljivost bila
znaajno smanjena. Zadatak forenziara je
da na to obuhvatniji i kompletniji nain objasni psiholoko funkcionisanje osobe, kroz
razliite domene njenog funkcionisanja,
ukljuujui simptome, organizaciju procesa
miljenja, kontakt sa realnou, regulativne
mehanizme, interpersonalne relacije, kao i
raspoloenje, i da kroz ove kriterijume odgovori na pitanje. Procena svesnosti nije izjed-

Metodologija procene
u profilisanju linosti:
a) Inventari linosti
Minesota Multifazni Personalni Inventar
(MMPI)
- do skora najee korien multifaktorski instrument, jer je dobro
koncipiran za procenu velikog broja psihopatolokih kategorija, te
omoguava dobijanje dijagnostikih i prognostikih informacija.
- skale validnosti daju dobru procenu stava ispitanika prema testovnom materijalu (simulativne, disimulativne tendencije, taktika odgovaranja)[7].

Inventar Procene Linosti (PAI)


- sadri 4 skale validnosti, 11 klinikih
skala, 5 skala tretmana i 2 interpersonalne
skale
- procenjuje se ispitivanje konfiguracija
skala i obrazaca po kojima su uveane
- sindromi dobijeni ovim upitnikom su
selektovani na osnovu:

a) istorijske vanosti za nozologiju mentalnih poremeaja


b) signifikantnosti u sadanjoj dijagnostikoj praksi
Tri klase poremeaja:
a) skale neurotskog spektra: Somatske
albe (SOM), Anksioznost (ANX), Poremeaji u relaciji sa anksioznou (ARD), Depresija (DEP)
b) skale psihotinog spektra: Manija
(MAN), Paranoja (PAR), izofrenija (SCZ)
c) skale spektra bihejvioralnih poremeaja (kontrole impulsa): Karakteristike graninosti (BOR), Antisocijalne karakteristike
(ANT), Problemi sa alkoholom i drogama
(ALC, DRG)
- Klaster poremeaja ponaanja: impulsivnost, acting-out, zloupotreba alkohola
- ANT skala 3 elementa antisocijalne linosti:
- psihopatske karakteristike: egocentrinost ANT-E, potraga za izazovima ANT-S
- konstrukt vezan za problem ponaanja (ANT-A)
- visoko korelira sa skalama BOR
(impulsivnost), MAN (neosetljivost, uveano samocenjenje),
AGG (agresivnost), NON (poremeaj socijalnih relacija) [7,13].
Kliniki Multiaksijalni Inventar
(MCMI-III)
- Teorija- linost je multioperacioni fenomen ispoljen kroz bihejvioralne, terminoloke, intrapsihike i bioloke domene
- Linost se ne moe proceniti samo sa
jednog od navedenih aspekata [7, 12].
B) Projektivne tehnike

Engrami vol. 32 januar-jun 2010. br. 1-2

naena ni sa jednim pojedinanim psiholokim mehanizmom. Brojni kognitivni procesi


zajedniki dovode do pojave varijacija u svesnosti. Svesnost omoguava doivljaj Selfa,
tj. predstavlja sposobnost da eksplicitno razmiljamo o svetu i da razdvojimo Ja od
ne-Ja. Prilikom identifikovanja mehanizama svesnosti, psiholozi navode najmanje dva
tipa modela svesnosti: u jednom, svesnost se
izjednaava sa radnom memorijom, tj. svesnost je izvrni organ u viekomponentnom
sistemu obrade informacija; u drugom tipu
modela svesnost nije izjednaena sa pojedinanim mehanizmom, ve sa brojnim kognitivnim procesima. Konativni parametri se
odreuju profilisanjem linosti uz pomo
spektar-koncepta [6].

Rorschach metod je esto korien u forenzikoj praksi. Da bi bio validno primenjen, zahteva trening (edukaciju iz oblasti
101

Engrami vol. 32 januar-jun 2010. br. 1-2


102

Obuhvatnog metoda interpretacije), iskustvo


(u oblasti klinike i forenzike upotrebe),
kompetentnost i sertifikovanost psihologa
(formiranje komora koje e voditi rauna o
permanentnoj edukaciji). Sledei argumenti
govore u prilog korisnosti upotrebe ovog projektivnog instrumenta:
1. Rorschach metod je u poslednjim decenijama osavremenjen Obuhvatnim
sistemom interpretacije, koji je inoviran u odnosu na ranije interpretacije i
u svojoj osnovi nomotetski- baziran
na komparaciji rezultata pojedinaca s
empirijski dobijenim nalazima referentne grupe. U procesu rezjanjavanja dobijenih rezultata, psiholog bi
trebalo da se pozove na istraivaku
literaturu koja potvruje vezu Rorschach indikatori- jedinica ponaanja.
2. Zakljuak u psiholokoj ekspertizi se
nikada ne donosi samo na osnovu
jednog instrumenta, ve ukrtanja niza testovnih, biografskih i drugih podataka. Takoe, zakljuak na Rorschach metodu se nikada ne donosi
samo na osnovu jednog indikatora,
ve mree ukrtenih podataka. Vejner, Eksner i Skiara (Weiner, Exner &
Sciara, 1996) su analizirali 93 izvetaja psihologa- eksperata prezentovana
na sudovima SAD i pronali da je samo kod 6 sluajeva ispitanik postavio
pitanje istinitosti interpretacije Rorschach metoda i samo je kod jednog
psiholoki nalaz na osnovu toga odbaen.
3. Malo je poznato da postoji bogata istraivaka literatura koja potvruje
zadovoljavajue metrijske odlike Obuhvatnog sistema (prema Archer i sar,
1996) [9, 10, 11].
Procena olakavajuih okolnosti (ublaavanje presude): ak i kad mentalni poremeaj
optuenog ne zadovoljava kriterijume za odbranu na osnovu neuraunljivosti, stanje svesti optuenog u trenutku izvrenja krivinog

dela, kao i relevantni mentalni poremeaji i


psiholoki pritisci iz prolosti, mogu biti iskorieni za pokuaj ublaavanja presude. Evaluacija i izvetaj forenzikog psihologa su bitni inioci u prezentiranju dokaza za ublaavanje presude.
Ostale evaluacije: od forenzikih psihologa se esto zahteva da naprave procenu odreene osobe, u smislu rizika od ponavljanja
krivinog dela, ili opasnosti po okolinu. Oni
mogu obezbediti informacije i preporuke,
neophodne za izricanje presude, odobravanje
uslovne slobode, formulaciju uslova za
uslovnu slobodu, to obino ukljuuje i procenu sposobnosti za rehabilitaciju. Takoe,
postavljaju im se pitanja u vezi sa kredibilitetom svedoka i malingering-om. Nekad mogu
izraivati i psiholoke profile poinioca, koje
koriste slube koje sprovode zakon [2].
Etike implikacije: forenziki psiholog
mora biti nepristrasan. Etiki standardi forenzikog psihologa su razliiti od onih koje
ima kliniki, ili bilo koji drugi psiholog, utoliko to forenziki psiholog ne radi u interesu
klijenta i ne garantuje tajnost bilo ega to
mu klijent saopti. To ini posao forenzikog
psihologa jo teim, jer on pokuava da od
klijenta dobije informaciju za koju klijent zna
da mu nije u interesu da je oda, s obzirom da
nema kontrolu nad tim kako e informacija
biti iskoriena. Sem toga, tehnike intervjuisanja klijenata razliite su od onih koje koriste kliniki psiholozi, jer zahtevaju razumevanje kriminalnog uma, kao i kriminalnog i
nasilnog ponaanja. Treba imati u vidu i da
forenziki psiholog radi sa spektrom klijenata umnogome razliitih od onih s kojima rade drugi psiholozi.

ZAKLJUAK
Na kraju, treba istai da je procena i
upravljanje rizikom nova oblast u forenzici,
koja je poela pokuajem predvianja verovatnoe ponavljanja odreenog tipa krivinog dela, i to kombinovanjem statistikih

CONTEMPORARY
DIAGNOSIS IN FORENSIC
PSYCHOLOGY
Nada Jankovi1, 2
Bogdan Jankovi3

Clinical Center of Serbia, Clinic for


Psychiaty, Belgade, Serbia

Megatrend University, Belgrade, Serbia

Faculty of Law in Kragujevac,


University of Kragujevac, Serbia

zavisnost od dostupnosti materijalnih sredstava i zakonskih ovlaenja.


Mnogi poinioci krivinih dela protiv
drugih ljudi, kao i oni za koje se sumnja da
predstavljaju potencijalnu opasnost ubudue, ljudi koji imaju probleme sa mentalnim
zdravljem, ili intelektualne, ili razvojne smetnje, su pod nadzorom forenzikih timova koji se sastoje od vie profesionalaca, ukljuujui psihijatre, psihologe, socijalne radnike itd.
Ovi timovi imaju dvojnu ulogu- da obezbede
dobrobit svojih klijenata i javnu bezbednost.
Cilj nije toliko predvianje, koliko prevencija nasilja i to uz pomo upravljanja rizikom.

Summary
Mental health professionals, including psychiatrists, the traditional providers of expert testimony, generally base their opinions solely on
their interview of a defendant or plaintiff and on
collateral sources (records and interview of other relevant parties). Psychological tests provide
psychologists with a third source of information, so psychologists have a more stabile and
valid foundation as the basis of their testimony.
However, some of psychological tests are more
appropriate then others for use in a forensic evaluations. For psychologist entering forensic
practice, it is usefull to know what tests are used
by forensic psychologists; even more pertinent is
understanding what tests are approptiate for
particular of forensic evaluations. The answers
to this question not only helps guide practice decisions but also addresses an important element
that courts use to decide wether an experts opinion is admissible at a hearing or trial.
In practice, the results clearly indicate thet
frequency of use is not the same as general acceptance. Although some tests were rated as acceptable across the different types of evaluation,
the strenght of endorsement varied by type of
evaluation. In addition, some tests were rated as
acceptable for one area and not for another.
This highlights the importance of examining the
acceptability of tests by type of forensic evaluation.
Key words : forensic psychology, multidimensional concept, contemporary methodology, melingering

Engrami vol. 32 januar-jun 2010. br. 1-2

indikatora iz line istorije i detalja o krivinom delu dobijenih statistikim instrumentima. U poslednje vreme, poeli su da se koriste i dinamiki faktori rizika, kao to su
stavovi, impulsivnost, mentalno stanje, porodine i socijalne okolnosti, zloupotreba narkotika, dostupnost i prihvatanje podrke, u
cilju donoenja strukturisanog profesionalnog miljenja. Krajnji cilj je pomeranje od
predikcije ka prevenciji, identifikovanjem i
upravljanjem faktorima rizika. To moe podrazumevati monitoring, tretman, rehabilitaciju, nadzor i planiranje bezbednosti rtve, a

103

You might also like