UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

U SARAJEVU

NJEGA NEDONOETA

Mentor: Doc.dr.sci.med. Meliha Saki

Kandidat: Emira Hamzi

Uvod
Prijevremeni

poroaj i danas
predstavlja veliki perinatoloki
problem, jer je vodei uzrok
neonatalnog
morbiditeta
i
mortaliteta

Dijete

je najosjetljiviji dio naeg

drutva i zdravstvene zatite i kao
takvo zasluuje centralno mjesto u
okviru zbrinjavanja u zdravstvenoj

PRIJEVREMENI POROAJ
I NOVOROENE

Prema

definiciji Svjetske zdravstvene

organizacije, prijevremeni poroaj je
poroaj djeteta prije navrene 37.
nedjelje gestacije

Posljednjih

desetelja
bitno
su
poveane mogunosti za preivljavanje
nedonoadi, pa tako i one od 23, 24 ili
25 sedmica trudnoe

Preivljavanje

novoroenadi izravno
je ovisno o dobi trudnoe tj. to je
trudnoa krae trajala, smrtnost i
obolijevanje nedonoadi su vee

pravilu nedonoad ima bitno vie

zdravstvenih razvojnih problema i
bitno veu smrtnost nego terminska
novoroenad

ivot

nedonoeta je ugroen zbog

nezrelosti njegovih organa i organskih
sistema

NEDONOE I ZDRAVSTVENI PROBLEMI

Posebnu

kategoriju
djece,
moemo rei bolesne djece ine
nedonoad i oni kao takvi
zahtijevaju provoenje specifinih
postupaka zdravstvene njege u
jedinicama intenzivnog lijeenja,
a provode ih veoma educiran tim
medicinskih sestara u saradnji s
doktorima

Nezrelost plua
U

pluima nedonoadi nedostaje tvar koju

zovemo surfaktant, a djeluje tako da nakon
prvog udaha odrava plua otvorenima, to
omoguuje nesmetano disanje

Kad

surfaktanta nema, to se u pluima

nedonoadi dogaa sve uestalije kako je
trudnoa kraeg trajanja, bez lijeenja esto
nastupa pogoranje i smrt, a ako nedonoe
preivi mogu zaostati odreene posljedice
uzrokovane manjkom kisika

RDS - respiratorni distres sindrom

Respiratorni

distres sindrom (RDS),

hijalinomembranska bolest, ili hiposurfaktoza
plua kliniki je entitet koji se javlja preteno u
prijevremeno roene novoroenadi zbog
nedostatka surfaktanta

Bolest

je posljedica smanjene koliine

alveolarnoga surfaktanta

Surfaktant

je hemijska tvar koja smanjuje

povrinsku napetost alveola i pomae da se one
odre otvorenima na kraju ekspirijuma,
poveavajui tako funkcionalni rezidualni
kapacitet plua.

Lijeenje RDS-a terapija surfaktantom

Terapija

surfaktantom je zadnja
dva desetljea unijela revoluciju u
respiratorno lijeenje
terapija surfaktantom smanjuje
opasnost pneumotoraksa i
neonatalne smrti

Aplikacija surfaktanta

Doza surfaktanta i ponavljanje surfaktanta

Potrebno

je dati najmanje 100 mg/kg

fosfolipida, a neki dokazi upuuju da je u
lijeenju razvijenog RDS-a bolje dati 200 mg/kg

terapija

surfaktantom djelotvornija ako se

provede na poetku RDS-a

Profilaksa

surfaktantom u nedonoadi <31

nedjelje trudnoe smanjuje mortalitet i
nastanak pneumotoraksa u poreenju s
kasnom primjenom surfaktanta, ali to takoer
znai da se neka djeca nepotrebno intubiraju i
dobivaju surfaktant

Preparati surfaktanta
Nekoliko

je razliitih tipova
preparata surfaktanta koji su
odobreni za primjenu u
novoroenadi s RDS-om
to je sintetski (bez proteina) i
prirodni (proizveden iz plua
ivotinja) surfaktant.

Uloga CPAP-a u lijeenju RDS-a

Kontinuirani

se pozitivni pritisak u dinim

putevima esto koristi kao zamjena za
mehaniku ventilaciju u respiratornoj potpori
nedonoadi s RDS-om

Mehanika

ventilacija oteuje nezrela plua i

trebalo bi je, ako je mogue, izbjegavati

CPAP

smanjuje potrebu za reintubacijom ako se

primijeni po ekstubaciji nakon mehanike
ventilacije

to

je ranije CPAP primijenjen, vea je ansa da

e se izbjei mehanika ventilacija

Mehanika ventilacija
Preivljavanje

male nedonoadi s
respiratornom insuficijencijom u
velikoj mjeri ovisi o mogunostima
umjetnog ventiliranja

Adekvatna

umjetna ventilacija
moe kod te djece znatno smanjiti
morbiditet

Bronhopulmonarna displazija-BPD
hronina

pluna bolest najee male

nedonoadi sa sindromom respiratornog
distresa kod koje dolazi do oteenja plua
i neadekvatne reparacije tih oteenja

Patoloki

proces kod bronhopulmonarne

displazije zahvata i dine puteve i pluni
parenhim

Povean

je otpor strujanju zraka u dinim

putevima i postoji pretjerana neaktivnost
dinih puteva na razliite podraaje

Krvarenje u mozak
krvarenja

u mozak su ea u
nedonoadi i ovise o trajanju
trudnoe, ali i o nekim drugim
faktorima
Krvarenja u mozak nastaju zbog
nezrelosti krvnih ila, pojavljuju se u
razliitim podrujima mozga i mogu
biti razliite veliine, odnosno teine
to je trudnoa krae trajala to je
vei rizik za pojavu opasnijega ili
veeg krvarenja

Krvarenje

izravno oteuje mozak

razaranjem modanog tkiva, a
mogue je i neizravno oteenje
mozga zbog nakupljanja likvora,
odnosno modane tekuine.

Nezrelost koe
Koa

nedonoeta takoer je nezrela, a

ako je rije o nedonoetu izrazito kratke
trudnoe onda se nezrelost koe oituje
velikim gubitkom tjelesne tekuine kroz
kou

nezrela

koa u nedonoadi izrazito

kratkog trajanja trudnoe (manje od 28
tjedana) je elatinozna, tanka i osjetljiva
tako da i uobiajeni postupci mogu
dovesti do oteenja

Promet vode
Nedonoad

trebaju
razmjerno
veliku koliinu vode tijekom dana
jer im je udio tekuine u tijelu vei
nego u odraslih i nego u terminske
novoroenadi, pa je i promet,
(odnosno gubici, pa tako i potrebe
za tekuinom), razmjerno vei

relativno

veliki unos tekuine

podmiruje se u prvim danima ivota
u pravilu infuzijom

Nekronizirajui enterokolitis
Ubrzano

hranjenje veom koliinom hrane

opasno je u nedonoadi to moe dovesti do
teke bolesti crijeva koja se ee pojavljuje u
nedonoadi nekrotizirajueg enterokolitisa

bolest

je obiljeena odumiranjem manjih ili

veih dijelova tankog i/ili debelog crijeva, to u
teim
sluajevima
dovodi
do
prsnua
(perforacije) crijeva i izlijevanja njegova
sadraja u trbunu upljinu s upalom njezine
ovojnice (peritonitis), koja u nedonoadi brzo
napreduje do bakterijskog otrovanja krvi (sepse)
s malom ansom za preivljavanje djeteta

Apneja
Apneje

ili prestanci disanja dui od 20

sekundi est su poremeaj

Posljedica

su nezrelosti centra za disanje u

mozgu ili mogu biti prvi znaci infekcije,
sepse, hipoglikemije (niska razina eera u
krvi), poremeaja koncentracije elektrolita u
krvi, oscilacija tjelesne temperature, anemije
ili konvulzija te tekih poremeaja mozga

Lijei

se primjenom lijekova koji stimuliraju

centar za disanje, ali ponekad se lijeenje
treba nastaviti aparatom za umjetno disanje.

Otvoreni arterijski duktus

(duktus Botalli)
Duktus

Botalli ili arterijski duktus

cjevica je koja spaja plunu arteriju
(glavnu ilu koja iz srca odvodi krv u
plua) i aortu (glavnu ilu koja
odvodi istu krv punu kisika iz srca
u organizam)

Nedonoad

ima veu ansu da

duktus ostane otvoren

 Ako

se duktus ne zatvori, dolazi do prevelikog

protjecanja krvi kroz plua, to ometa dijete u daljnjem
oporavku, oteava odvajanje od respiratora, zamara se
pri hranjenju, srce bespotrebno mora pumpati veu
koliinu krvi, to je dodatni zahtjev za potronjom
energije, raste mu potreba za kisikom, vea je
vjerojatnost nastanka upale plua i nekrotizirajueg
enterokolitisa

Radi

zatvaranja duktusa, vano je poduzeti neke

terapijske korake: smanjiti unos tekuine, primijeniti
diuretike (lijekove za poveanje koliine mokrae),
lijekove za pojaanje rada srca (digitalis), ali i lijekove
koji dovode do zatvaranja samog duktusa (indometacin
i ibuprofen, koriste se u lijeenju bolova)

Perinatalna infekcija i
novoroenaka sepsa
Jedno

od stanja gdje se uzrok i posljedica

uzajamno isprepliu jest majina infekcija
spolnih organa i prijenos te infekcije na dijete,
prije poroaja ili za vrijeme poroaja

Sepsa

koja nastaje u prvim danima ivota ili

rana sepsa, uzrokovana je uzronicima
dobivenima od majke
Nedonoad od sepse obolijeva uestalije nego
terminska
novoroenad,
a
i
smrtnost
nedonoadi je viestruko vea to je
trudnoa kraa, to je smrtnost nedonoadi
vea

Hronina stanja i posljedice

Osim

tih akutnih, potencijalno

smrtonosnih stanja, nedonoad
ima
vei
rizik
od
manje
smrtonosnih, ali ipak opasnih
hroninih stanja i bolesti kao to su
hronina pluna bolest, retinopatija
nedonoeta, osteopenija i anemija
nedonoeta
te
neurorazvojni
hendikepi, npr. cerebralna paraliza.

NJEGA NEDONOETA
Njega

u prva 24 asa je veoma vana

zbog raznih malformacija ili patolokih
simptoma (cijanoza, povraanje,
grevi ili krvarenja)
Kod oporavka jednu od kljunih uloga
imaju roditelji i osobe koje su u
neposrednom kontaktu sa bebom
Pored male teine i duine prisutna je
i tjelesna nezrelost. Zato uz adaptaciju
na spoljanju sredinu to prije treba
zapoeti sa fizikalnim tretmanom.

Zbog

nedovoljne zrelosti bebe u

prva tri mjeseca spontani pokreti
se stimuliu zvukom,
slikom i
dodirom
kako
bi se dobila
adekvatna
reakcija
bebe
okretanjem glave.
Takoer bebu treba dodirivati jer
se preko koe dobijaju vane
informacije.
U prvim godinama ivota se odvija
intenzivan
proces
razvoja
i
usavravanja nervnog sistema i

Neposredno

posle roenja, dijete se stavlja

u toplu sobu s toplim krevetiem

Postoje

dva naina za utopljavanje djeteta:

prvi je aparatura s automatskom
regulacijom topline ventilacije zraka,
vlanosti i odraeni pristup kiseonika
druga vrsta jedinica za odgoj nedonesene
djece su prostorije ija temperatura iznosi
izmeu 24-27 C stepeni

ISPITANICI I METODE ISTRAIVANJA

Ispitanici
Istraivanje

je provedeno na Pedijatrijskog klinici

odjeljenje Neonatalne njege KCUS. Istraivanje
je spovedeno na sluajnom uzorku od 50
ispitanika. Ispitanici su pacijenti roeni 2014.
odine koji su nakon poroaja primjeni i zadrani
na Pedijatrijskoj klinici odjeljenja Neonatalne
njege KCUS na lijeenju.

Metode istraivanja
Prilikom

istraivanja izdvojeni su parametri koji su

koriteni prilikom obrade i prezentiranja
obavljenog istraivanja. Obzirom na vremensku
orijentaciju koritena je retrospektivna metoda
istraivanja tj. metoda usmjerena prema prolosti
( historiji bolesti). Pored retrospektivne metode
istraivanja koritena je i opservacijska metoda
koja se odnosi na dijagnosticiranje bolesti.

CILJEVI ISTRAIVANJA
Cilj

istraivanja diplomskog rada je da se na

uzorku od 50 ispitanika sa Neonatalne
klinike KCUS utvrdi koliko je bilo mukih a
koliko enskih ispitanika, njihova
gestacijska nedjelja, teina, zatim dijagnoza
i dijagnoza po prijemu i otpustu sa Klinike.
Cilj je takoer bilo analizirati uestalost
RDS-a kod nedonoadi prema spolu, teini
i gestacijskoj dobi kao i pokazati stepen
mortaliteta prijevremeno roenih
novoroenadi.

REZULTATI ISTRAIVANJA
Retrospektivnim

istraivanjem u Pedijatrijskog
klinici KCUS u vremenskom periodu od januara
2014. godine do decembra 2014. godine
ukljuena su u istraivanja sve ivoroena
nedonoad koja su odmah nakon poroaja
primljena na Neonatalnu kliniku KCUS

Uzet

je uzorak od 50 ispitanika.

Tabela br. 1 Spol ispitanika u odnosno na broj ispitanika

SPOL

BROJ ISPITANIKA

MUKO

30

60%

ENSKO

20

40%

UKUPNO

50

100%

Grafikon br. 1 Spol ispitanika u odnosno na broj ispitanika

SPOL / BROJ ISPITANIKA

40%
60%

MUKO
ENSKO

Tabela br. 2 Broj ispitanika u odnosu na pripadajuu nedjelju gestacije

NEDELJA

BROJ

GESTACIJE

ISPITANIKA

24 NG

6%

26 NG

4%

27 NG

8%

28 NG

6%

29 NG

2%

30 NG

10%

31 NG

4%

32 NG

10

20%

33 NG

11

22%

34 NG

12%

35 NG

6%

Grafikon br. 2 Broj ispitanika u odnosu na pripadajuu nedjelju gestacije

NEDELJA GESTACIJE /BROJ ISPITANIKA

24 NG
26 NG
27 NG
12%

6%

6%

4%

28 NG
8%
6%
2%

22%

10%
4%

20%

29 NG
30 NG
31 NG
32 NG
33 NG
34 NG
35 NG

Tabela br.3 Broj ispitanika sa pripadajuom teinom

TEINA
700-900gr
901-1100gr
1101-1300gr
1301-1500gr
1501-1700gr
1701-1900gr
1901-2100gr
2101-2300gr
2301-2400gr
2401-2600gr
2601-2800gr
2801-3000gr
UKUPNO

BROJ
ISPITANIKA
5
6
6
5
3
3
12
2
2
3
1
2
50

%
10%
12%
12%
10%
6%
6%
24%
4%
4%
6%
2%
4%
100%

Grafikon br. 3 Broj ispitanika sa pripadajuom teinom

BROJ ISPITANIKA

5
6
6

12
3

700-900gr
901-1100gr
1101-1300gr
1301-1500gr
1501-1700gr
1701-1900gr
1901-2100gr
2101-2300gr
2301-2400gr
2401-2600gr
2601-2800gr
2801-3000gr

Tabela br. 4 Ispitanici i pripadajua dijagnoza

BROJ
ISPITANIKA

RDS

44

88%

IUGR
ASPHYXIA
PERINATALIS
BPD

4%

2%

4%

Bez dijagnoze

2%

UKUPNO

50

100%

DIJAGNOZA

Grafikon br. 4 Ispitanici i pripadajua dijagnoza

DIJAGNOZA /BROJ ISPITANIKA

RDS

IUGR

ASPHYXIA
PERINATALIS

BPD

212 1

44
Bez dijagnoze

Tabela br. 5 Spol ispitanika po pripadajuoj dijagnozi

DIJAGNOZA
RDS
IUGR
ASPHYXIA PERINATALIS
BPD
BEZ DG
UKUPNO

M
25
2
1
2
0
30

SPOL ISPITANIKA
%

83%
18
7%
0
3%
0
7%
1
0%
1
100%
20

%
90%
0%
0%
5%
5%
100%

Grafikon br. 5 Spol ispitanika po pripadajuoj dijagnozi

Tabela br. 6 Broj ispitanika u odnosu na broj dijagnoza po prijemu na kliniku

BROJ DIJANOZA
(po prijemu)

BROJ
ISPITANIKA

1 dijagnoza

24

69%

2 dijagnoze

20%

vie dijagnoza

9%

bez dijagnoze

3%

35

100%

UKUPNO

Grafikon br. 6 Broj ispitanika u odnosu na broj dijagnoza po prijemu na kliniku

BROJ DIJAGNOZA (po prijemu)/BROJ ISPITANIKA

1 dijagnoza

3 1

2 dijagnoze

7
24

vie dijagnoza
bez dijagnoze

Tabela br. 7 Broj ispitanika u odnosu na broj dijagnoza po otpustu sa Klinike

BROJ DIJANOZA (po

BROJ

otpustu)

ISPITANIKA

1 dijagnoza

23

55%

2 i vie dijagnoze

12

29%

bez dijagnoze

2%

egzitus letalis

14%

42

100%

UKUPNO

Grafikon br. 7 Broj ispitanika u odnosu na broj dijagnoza po otpustu sa Klinike

BROJ DIJAGNOZA (po otpustu)/BROJ ISPITANIKA

1
12

1 dijagnoza

6
23

bez dijagnoze

2 i vie
dijagnoze
egzitus letalis

ZAKLJUAK
Retrogradnom

analizom
jednogodinjeg
vremenskog perioda na sluajnom uzorku od 50
ispitanika primljenih na Neonatalnu kliniku UKC
nali smo da je najei broj ispitanika ak njih 21
izmeu 32-33NG.

Od

ukupnog broja ispitanika doli smo do

zakljuka da su ispitanici mukog spola brojano
vie zastupljeni kao nedonoad u odnosu na
ispitanike enskog spola.

to

se tie nedjelje gestacije najuestaliji su

ispitanici sa 32 i 33 nedeljom gestacije.

Teina

ispitanika se kretala u rasponu od 700gr

3000gr. Najuestalija teina se kretala u
rasponu od 1701gr.-2100gr.

Pacijenti,

koji su uzeti metodom sluajnog

uzorka od ukupno 50 ispitanika Neonatalne
klinike KCUS, po prijemu im je najee
dijagnosticiran RDS.