lanak 24

Stan je nepovrediv.
Zakonom se moe propisati da slubena osoba na osnovi naloga suda moe ui u
stan ili druge prostorije protiv volje njihovog dratelja i izvriti premetainu.
Premetaina
se vri u nazonosti dva svjedoka.
Slubena osoba moe, pod uvjetima utvrenim zakonom, ui u tui stan ili druge
prostorije i bez odluke suda izvriti premetainu ako je to nuno radi hvatanja
poinitelja
kaznenog djela ili radi spaavanja ljudi i imovine.
http://skupstinabd.ba/ustavi/rs/ustav_hrvatski.pdf
U S TAV
REPUBLIKE SRPSKE
Preambula
(zamijenjena je Amandmanom LXVI)
"Potujui volju svojih konstitutivnih naroda i graana da formiraju i
ouvaju Republiku Srpsku i da ustavno ureenje Republike utemelje na potovanju
ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti,
demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralistikom
drutvu, garantiranju i zatiti ljudskih sloboda i prava kao i prava manjinskih
grupa sukladno meunarodnim standardima, zabrani diskriminacije i uvaavanju
pravila trine ekonomije;
u elji da osigura mir, toleranciju i ope blagostanje;
u namjeri da doprinese razvoju prijateljskih odnosa meu narodima i
dravama;
izraavajui opredijeljenost Republike Srpske za potpuno potovanje i
dosljedno primjenjivanje Opeg okvirnog sporazuma o miru za Bosnu i
Hercegovinu, kojim se nedvosmisleno prihvaa, potvruje i garantira
ustavnopravni poloaj Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u sastavu
Bosne i Hercegovine;
Narodna skuptina Republike Srpske donosi"USTAV
REPUBLIKE SRPSKE*
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1
lanak 1, koji je zamijenjen Amandmanom XLIV, zamjenjuje se
Amandmanom LXVII, koji glasi:
"Republika Srpska je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet.
Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne,
izvrne i sudske funkcije.
Republika Srpska je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i
Hercegovini.
Srbi, Bonjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, ostali i graani,
ravnopravno i bez diskriminacije sudjeluju u vrenju vlasti u Republici Srpskoj."
lanak 2
Stavak 1 lanka 2 zamijenjen je Amandmanom XLV, koji glasi:
"Teritorij Republike je jedinstven, nedjeljiv i neotuiv."
Stavak 2 lanka 2 zamijenjen je Amandmanom LV, koji glasi:

"Sporazum o promjeni meuentitetske linije razgranienja izmeu

Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine moe se iznijeti na potvrdu
putem referenduma u Republici."
U stavku 2 lanka 2 u toki 1 Amandmana LV rije "granica" zamijenjena je
rijeima "meuentitetska linija razgranienja" (Amandman LXVIII).
-------------------------------* Na temelju zakljuka Narodne skuptine Republike Srpske, od 14. rujna 1992.
godine i lanka 61 stavak
1 alineja 9 Poslovnika Narodne skuptine Republike Srpske ("Slubeni glasnik
Republike Srpske", broj
3/92), Zakonodavno-pravno povjerenstvo Narodne skuptine, na sjednici odranoj 17.
prosinca 1992.
godine, utvrdilo je preieni tekst Ustava Republike Srpske ("Slubeni glasnik
Republike Srpske" br. 3/92,
6/92, 8/92, 15/92 i 19/92). U ovom izdanju u preieni tekst integrirani su
Amandmani XXVI-XLIII,
Amandmani XLIV-LI, Amandman LII, Amandman LIII, Amandmani LIV-LXV,
Amandmani LXVIXCVIII, Amandmani XCIX-CIII, Amandmani CIV-CV i
Amandmani CVI-CXIII.lanak 3
lanak 3 zamijenjen je tokom 1 Amandmana LVI, koja glasi:
"Republici pripadaju sve dravne dunosti i ovlasti osim onih koje su
Ustavom Bosne i Hercegovine izriito prenesene na njene institucije."
lanak 4
lanak 4 zamijenjen je tokom 2 Amandmana LVI, koja glasi:
"Republika moe, primjereno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavlja
specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim
republikama lanicama."
lanak 5
Ustavno ureenje Republike temelji se na:
- garantiranju i zatiti ljudskih sloboda i prava sukladno meunarodnim
standardima;
- osiguravanju nacionalnih ravnopravnosti i zatiti vitalnih interesa
konstitutivnih naroda;
- socijalnoj pravdi;
- vladavini prava;
- trinom gospodarstvu;
- viestranakom sustavu;
- parlamentarnoj demokraciji i podjeli vlasti;
- slobodnim izborima;
- lokalnoj samoupravi;
- zatiti prava etnikih grupa i drugih manjina.
U alineji 2 stavka 1 lanka 5 iza rijei "osiguravanju nacionalnih ravnopravnosti"
dodane su rijei " i zatiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda" (Amandman
LXIX).
lanak 6
Stavak 1 lanka 6 zamijenjen je Amandmanom XLVII, koji glasi:
"Graani Republike imaju dravljanstvo Republike Srpske."
Stavak 2 lanka 6 zamijenjen je Amandmanom LXX, koji glasi:
"Graanin Republike Srpske ne moe biti lien dravljanstva."
lanak 7

Stavak 1 lanka 7 zamijenjen je Amandmanom LXXI, koji glasi:"Slubeni jezici

Republike Srpske su: jezik srpskoga naroda, jezik
bonjakoga naroda i jezik hrvatskoga naroda. Slubena pisma su irilica i
latinica."
Na podrujima gdje ive druge jezine grupe u slubenoj uporabi su i njihovi
jezici i pisma, na nain odreen zakonom.
lanak 8
Republika ima zastavu, grb i himnu.
Izgled zastave i grba i tekst himne ureuju se ustavnim zakonom.
lanak 9
Glavni grad Republike je Sarajevo.
II. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE
lanak 10
Graani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i dunostima, jednaki su
pred zakonom i uivaju istu pravnu zatitu bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalnu
pripadnost, vjeroispovijest, socijalno podrijetlo, roenje, naobrazbu, imovno stanje,
politiko i drugo uvjerenje, drutveni poloaj ili drugo osobno svojstvo.
lanak 11
ivot ovjeka je neprijeporan.
Smrtna kazna moe se iznimno propisati i izrei samo za najtee oblike tekih
kaznenih djela.
lanak 12
Sloboda i osobna sigurnost ovjeka su nepovredive.
Nikome se ne moe oduzeti ili ograniiti sloboda, osim u sluajevima i po
postupku koji su utvreni zakonom.
lanak 13Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, ovjekova privatnost,
osobni i
obiteljski ivot su nepovredivi.
lanak 14
Nitko ne smije biti podvrgnut muenju, okrutnom, nehumanom ili poniavajuem
postupanju ili kanjavanju.
Zabranjeno je i kanjivo svako iznuivanje priznanja i izjava.
Zabranjeno je na bilo kojoj osobi, bez njenog pristanka, vriti medicinske i druge
znanstvene pokuse.
lanak 15
Nezakonito liavanje slobode je kanjivo.
Lienje slobode moe trajati samo dok postoje zakonski uvjeti za to.
Osoba za koju postoji osnovana sumnja da je izvrila kazneno djelo moe biti
pritvorena i zadrana u pritvoru samo kad je to nuno radi voenja kaznenog
postupka ili
radi sigurnosti ljudi.
Pritvor se odreuje odlukom suda, a samo iznimno, pod uvjetima odreenim
zakonom, odlukom drugog zakonom ovlatenog organa - najdulje do tri dana.
Osobi koja je pritvorena mora se uruiti pismeno obrazloeno rjeenje u trenutku
pritvaranja. Protiv ovog rjeenja pritvorena osoba ima pravo albe.
lanak 16
Svatko ima pravo na jednaku zatitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim
dravnim organom i organizacijom.
Svakome je zajameno pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke
kojom se rjeava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.

lanak 17
Svatko ima pravo na naknadu tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom
nanose slubena osoba ili dravni organ, odnosno organizacija koja vri javne ovlasti.
Osoba koja je neopravdano osuena ili nezakonito i bez osnove liena slobode,
ima pravo na rehabilitaciju, naknadu tete, javnu ispriku i druga zakonom utvrena
prava.
lanak 18
Osobi optuenoj za kazneno djelo jami se pravedno suenje.
Optuena osoba mora biti u najkraem zakonskom roku obavijetena o razlozima
optube.
Optuenoj osobi ne moe se suditi u njenoj nenazonosti.
Optuenom koji nije dostupan sudu moe se suditi u nenazonosti samo u
zakonom odreenim sluajevima.lanak 19
Zajameno je pravo na obranu.
Jami se pravo na slobodan izbor branitelja i nesmetano saobraanje s njim.
Branitelj ne moe biti pozvan na odgovornost za radnje poduzete u postupku
obrane.
lanak 20
Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je poinjeno, nije bilo
zakonom predvieno kao kanjivo djelo, niti mu se moe izrei kazna koja za to djelo
nije zakonom bila predviena.
Nitko ne moe biti smatran krivim za kazneno djelo dok to ne bude utvreno
pravomonom sudskom odlukom.
lanak 21
Graani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriju Republike,
slobodno naputati taj teritorij i na njega se slobodno vraati.
Zakonom se mogu uvesti ogranienja kretanja samo ako je to nuno radi voenja
kaznenog postupka ili radi zatite sigurnosti i zdravlja ljudi.
Nikakva ogranienja iz politikih razloga ne mogu biti ustanovljena.
lanak 22
U lanku 22 brisane su rijei: "i Jugoslavije" (Amandman LVII toka 4).
Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika saobraanja su nepovredivi.
Zakonom se moe propisati da se samo na osnovi odluke suda moe odstupiti od
naela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika openja, ako je to
nuno radi provoenja kaznenog postupka ili radi sigurnosti Republike.
lanak 23
Zajamena je zatita tajnosti podataka o osobnosti. Prikupljanje, obrada i svrha
uporabe osobnih podataka, ureuju se zakonom.
Zabranjena je uporaba podataka o osobnosti koja je suprotna utvrenoj svrsi
njihovog prikupljanja.Graani imaju pravo traiti i dobivati sve podatke o sebi,
sadrane u aktima
dravnih organa i u drugim slubenim evidencijama.
lanak 24
Stan je nepovrediv.
Zakonom se moe propisati da slubena osoba na osnovi naloga suda moe ui u
stan ili druge prostorije protiv volje njihovog dratelja i izvriti premetainu.
Premetaina
se vri u nazonosti dva svjedoka.
Slubena osoba moe, pod uvjetima utvrenim zakonom, ui u tui stan ili druge

prostorije i bez odluke suda izvriti premetainu ako je to nuno radi hvatanja
poinitelja
kaznenog djela ili radi spaavanja ljudi i imovine.
lanak 25
Zajamena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog
izraavanja miljenja.
lanak 26
Zajamena je sloboda tiska i drugih sredstava javnog priopavanja.
U stavku 2 lanka 26 rije "neovisnih" zamijenjena je rijeju "novinskih"
(Amandman XLIII toka 1).
Slobodno je osnivanje novinskih i izdavakih poduzea, izdavanje novina i javno
priopavanje drugim sredstvima sukladno zakonu.
Cenzura tiska i drugih vidova javnog priopavanja je zabranjena.
Sredstva javnog priopavanja duna su da pravodobno, istinito i objektivno
obavjeuju javnost.
Jami se pravo na ispravak neistinitog obavjeivanja kojim se povreuje neije
pravo ili na zakonu zasnovani interes, kao i pravo na naknadu tete nastale po toj
osnovi.
lanak 27
Znanstveno, kulturno i umjetniko stvaranje je slobodno.
Zajamena je zatita moralnih i imovinskih prava po osnovi znanstvenog,
kulturnog, umjetnikog i drugog intelektualnog stvaralatva.
lanak 28
Jami se sloboda vjeroispovijesti.Vjerske zajednice su jednake pred zakonom,
slobodne u vrenju vjerskih poslova i
vjerskih obreda, mogu osnivati vjerske kole i izvoditi vjersku nastavu u svim
kolama
svih stupnjeva naobrazbe, baviti se gospodarskim i drugim djelatnostima, primati
darove,
stvarati zaklade i njima upravljati, sukladno zakonu.
Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne
vjere.
Stavak 4 lanka 28 brisan je Amandmanom LXXII.
lanak 29
Graanin koji je navrio 18 godina ivota ima pravo birati i biti biran.
Birako pravo je ope i jednako, izbori su izravni, a glasovanje tajno.
lanak 29 dopunjen je tokom 5 Amandmana LVII, koja glasi:
"Birako pravo na osnovi lanka 29 stjee se nakon prethodnog prebivalita
u odreenom mjestu u trajanju koje se utvruje zakonom."
lanak 30
Graani imaju pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed.
Sloboda okupljanja moe se zakonom ograniiti samo radi zatite sigurnosti ljudi
i imovine.
lanak 31
Zajamena je sloboda politikog organiziranja i djelovanja sukladno zakonu.
Zabranjeno je politiko organiziranje i djelovanje usmjereno na ugroavanje
demokracije, naruavanje integriteta Republike, krenje Ustavom zajamenih
sloboda i
prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mrnje i nesnoljivosti.
lanak 32

Graani imaju pravo javno iznositi miljenje o radu dravnih i drugih organa i
organizacija, podnositi im predstavke, peticije i prijedloge i na njih dobivati odgovor.
Nitko ne moe biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge tetne posljedice
zbog javno izraenog miljenja o radu dravnih organa ili stavova iznesenih u
predstavci,
peticiji i prijedlogu, osim ako je time poinio kazneno djelo.
lanak 33
Graani imaju pravo sudjelovati u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim
uvjetima budu primljeni u javnu slubu.
lanak 34
Graaninu se garantira sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti i kulture i
pravo uporabe svog jezika i pisma.Nitko nije duan da se oituje o svojoj nacionalnoj
pripadnosti.
Stavak 3 lanka 34 brisan je na osnovi toke 6 Amandmana LVII.
lanak 35
ovjek ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. Svatko je, sukladno zakonu, duan
da u okviru svojih mogunosti titi i unapreuje ivotnu sredinu.
lanak 36
Obitelj, majka i dijete imaju posebnu zatitu.
Brak i odnosi u braku i obitelji ureuju se zakonom.
Pravo je ovjeka da slobodno odluuje o raanju djece.
Roditelji imaju pravo i dunost brinuti se o podizanju i odgoju djece.
Djeca su duna brinuti se o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo.
Djeca roena izvan braka imaju jednaka prava i dunosti kao i djeca roena u
braku.
Malodobnici o kojima se roditelji ne brinu, kao i osobe koje nisu u mogunosti da
se same brinu o sebi i zatiti svojih prava i interesa, imaju posebnu zatitu.
lanak 37
Svatko ima pravo na zatitu zdravlja.
Zajameno je pravo na zdravstvenu zatitu, sukladno zakonu.
Djeca, trudnice i stare osobe imaju pravo na zdravstvenu zatitu iz javnih prihoda,
a druge osobe pod uvjetom utvrenim zakonom.
lanak 38
Svatko ima pravo na kolovanje pod jednakim uvjetima.
Osnovno kolovanje je obvezno i besplatno.
Svakome je pod jednakim uvjetima dostupna srednjokolska i visokokolska
naobrazba.
U stavku 4 lanka 38 rijei: "i uilita" brisane su (Amandman XLIII toka 2).
Graani mogu osnivati privatne kole, sukladno zakonu.
lanak 39
Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.
Prisilni rad je zabranjen.
Svatko je slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uvjetima su
mu dostupni djelatno mjesto i poloaj.Zaposlenima moe prestati djelatni odnos
suprotno njihovoj volji na nain i pod
uvjetima koji su utvreni zakonom i kolektivnim ugovorom.
Svatko po osnovi rada ima pravo na zaradu, sukladno zakonu i kolektivnom
ugovoru.
lanak 40
Zaposleni imaju pravo na ogranieno djelatno vrijeme, dnevni i tjedni odmor, te

plaeni godinji odmor i dopuste, sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru.

Zaposleni imaju pravo na zatitu na radu, sukladno zakonu.
Mlade, ene i invalidi imaju posebnu zatitu.
lanak 41
Zajamena je sloboda sindikalnog organiziranja i djelovanja.
lanak 42
Zaposleni imaju pravo na trajk, pod uvjetima utvrenim zakonom.
lanak 43
Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelj na socijalnu sigurnost i socijalno
osiguranje ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.
Jami se, pod uvjetima utvrenim zakonom, pravo na materijalno osiguranje za
vrijeme privremene nezaposlenosti.
Graanima koji su djelomino sposobni za rad osiguravju se osposobljavanje za
odgovarajui posao i uvjeti za njihovo zapoljavanje, sukladno zakonu.
Republika osigurava pomo i socijalnu sigurnost graanima koji su nesposobni za
rad i nemaju sredstava za izdravanje.
lanak 44
Stranci imaju ljudska prava i slobode utvrene ustavom i druga prava utvrena
zakonom i meunarodnim ugovorima.
Stavak 2 lanka 44 brisan je Amandmanom LXXIII.
lanak 45
Svatko je duan pridravati se Ustava i zakona.
Svatko je duan savjesno i odgovorno vriti povjerenu mu javnu dunost.
lanak 46Svatko je duan drugome pruiti pomo u nevolji i sudjelovati u otklanjanju
ope
opasnosti.
lanak 47
lanak 47 brisan je na osnovi toke 7 Amandmana LVII.
lanak 48
Prava i slobode zajameni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograniiti.
Stavak 2 lanka 48 brisan je na osnovi toke 8 Amandmana LVII.
Osigurava se sudska zatita sloboda i prava zajamenih ovim ustavom.
Tko se ogrijeio o ljudska prava i osnovne slobode zajamene ovim ustavom,
osobno je odgovoran za to i ne moe se pravdati niijim nareenjem.
lanak 49
Slobode i prava se ostvaruju, a dunosti ispunjavaju izravno na osnovi Ustava,
osim kada je Ustavom predvieno da se uvjeti za ostvarivanje pojedinih od njih
utvruju
zakonom.
Zakonom se moe propisati nain ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo
kada je to nuno za njihovo ostvarivanje.
Stavak 3 lanka 49 brisan je Amandmanom XXXV toka 3.
Poglavlje o ljudskim pravima i osnovnim slobodama dopunjeno je to. od 1 do 3
Amandmana LVII, koje glase:
"U sluaju razliitosti u odredbama o pravima i slobodama izmeu Ustava
Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine, primjenjuju se one odredbe koje
su za pojedinca povoljnije.
Odredbe lanaka 10, 21, 30, 32, 33, 34, 38 i 43 Ustava o pravima i slobodama
graana tretiraju se kao odredbe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i
odnose se na sve, a ne samo na graane.

Odredbe lanaka 13, 22, 23, 24, 25, 26, 28 i 30 Ustava o pravima i slobodama
ostvarit e se sukladno odgovarajuim odredbama lanaka od 8 do 11 Europske
konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda."
III. EKONOMSKO I SOCIJALNO UREENJE
lanak 50
Ekonomsko i socijalno ureenje zasniva se na ravnopravnosti svih oblika
vlasnitva i slobodnom zaraivanju, samostalnosti poduzea i drugih oblika
zaraivanja u
stjecanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao
jedinstvenom gospodarskom prostoru.lanak 51
Republika mjerama ekonomske i socijalne politike potie ekonomski razvoj i
poveanje socijalnog blagostanja graana.
lanak 52
Slobodno poduzetnitvo moe se zakonom ograniiti radi zatite interesa
Republike, ovjekovog okolia, zdravlja i sigurnosti ljudi.
Zabranjeni su monopoli.
lanak 53
Republika osigurava zatitu potroaa.
lanak 54
Svi oblici vlasnitva imaju jednaku pravnu zatitu.
lanak 55
Jami se pravo nasljeivanja, sukladno zakonu.
lanak 56
Zakonom se moe ograniiti ili oduzeti pravo vlasnitva, uz pravednu naknadu.
lanak 56 dopunjen je tokom 1 Amandmana XXXI, koja glasi:
"Za vrijeme ratnog stanja, izravne ratne opasnosti ili izvanrednog stanja
zakonom se moe ograniiti raspolaganje ili utvrditi poseban nain uporabe dijela
sredstava pravnih i fizikih osoba."
lanak 57
lanak 57 zamijenjen je Amandmanom XLVIII, koji glasi:
"Strane osobe mogu stjecati pravo vlasnitva i prava na osnovi ulaganja
kapitala, sukladno zakonu.
Vlasnika i druga prava stranog ulagaa steena na osnovi uloenog kapitala,
ne mogu se ograniiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom.
Jami se pravo stranoj osobi da obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost i
prava po osnovi poslovanja, pod uvjetima koji se ne mogu mijenjati na njegovu
tetu.
Stranom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala iz
Republike.Zakonom se moe, iznimno, kada to zahtijeva opi drutveni interes,
utvrditi
u kojim djelatnostima, odnosno podrujima, strana osoba ne moe osnovati vlastito
poduzee."
lanak 58
Vlasnika prava i obveze nad sredstvima u drutvenom vlasnitvu i uvjeti pod
kojima se ta sredstva prenose u druge oblike vlasnitva ureuju se zakonom.
Stavak 2 lanka 58 zamijenjen je tokom 2 Amandmana XXXI, koja glasi:
"Sredstva u drutvenom i dravnom vlasnitvu mogu se otuivati, po
pravilu, samo po trinim kriterijima."
lanak 59
Stavci 1, 2 i 3 lanka 59 brisani su Amandmanom LXXIV.

Uporaba i iskoritavanje stvari od posebnog kulturnog, znanstvenog, umjetnikog

ili povijesnog znaaja ili od znaaja za zatitu prirode i ovjekovog okolia mogu se
na
osnovi zakona ograniiti, uz punu naknadu vlasniku.
Zakonom se ureuje zatita, uporaba, unapreivanje i upravljanje dobrima od
opeg interesa, kao i plaanje naknade za uporabu dobara od opeg interesa i
gradskog
graevinskog zemljita.
lanak 60
Fizike i pravne osobe ostvaruju vlasnika prava na nekretninama prema njihovoj
naravi i namjeni, sukladno zakonu.
Jami se vlasnitvo na poljogospodarsko zemljite, a na ume i umsko zemljite
u zakonom utvrenim granicama.
lanak 61
Republika jami minimum socijalne sigurnosti graana i osigurava funkcioniranje
javnih slubi, sukladno zakonu.
Financiranje javnih slubi vri se preko fondova i prorauna, sukladno zakonu.
lanak 62
Republika i opina proraunom utvruju javne prihode i javne rashode.
Sredstva prorauna su porezi, pristojbe i drugi zakonom utvreni prihodi.
lanak 63Obveza plaanja poreza i drugih daa je opa i utvruje se prema
ekonomskoj
moi obveznika.
lanak 64
Republika titi i potie:
- racionalnu uporabu prirodnih bogatstava u cilju zatite i poboljanja kvalitete
ivota i zatite i obnove sredine u opem interesu;
- ouvanje i obogaivanje povijesnog, kulturnog i umjetnikog blaga;
- znanstvenoistraivaki rad;
- tednju u svim njenim oblicima, a posebno tednju koja je usmjerena na
gospodarske aktivnosti i otkup stanova;
- zadruge i zadrugarstvo;
- obrtnitvo;
- tjelesnu kulturu i port.
lanak 65
Zaposleni imaju pravo udjela u upravljanju poduzeem, sukladno zakonu.
U upravljanju fondovima i dobrima u dravnom vlasnitvu zakonom se osigurava
utjecaj graana.
IV. PRAVA I DUNOSTI REPUBLIKE
lanak 66
Prava i dunosti Republike vre Ustavom odreeni republiki organi.
Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak poloaj
poduzea i drugih organizacija, ustavni poloaj i prava jedinica lokalne samouprave
osnova su i mjera ovlasti i odgovornosti republikih organa.
lanak 67
Republiki organi, u okviru Ustavom utvrenih prava i dunosti Republike,
utvruju politiku, donose i izvravaju zakone, druge propise i ope akte, vre zatitu
ustavnosti i zakonitosti.
Organima i organizacijama u opinama moe se povjeriti izvravanje zakona i

ostalih propisa i opih akata iz okvira prava i dunosti Republike.Zakonom se ureuje

odgovornost za izvravanje zakona, drugih propisa i opih
akata.
lanak 68
lanak 68 zamijenjen je Amandmanom XXXII, koji glasi:
"Republika ureuje i osigurava:
1) integritet, ustavni poredak i teritorijlnu cjelovitost Republike;
U podtoki 1) Amandmana XXXII rijei: "suverenost, neovisnost" zamijenjene su
rijeima: "integritet, ustavni poredak" (toka 1 Amandmana LVIII).
2) obranu i sigurnost;
Toka 3 lanka 68 zamijenjena je Amandmanom CVI, koji glasi:
"mjere iz svoje ovlasti za sluaj ratnog stanja i izvanrednog stanja koje
proglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za sluaj izvanrednog stanja
koje proglase institucije Republike Srpske.
Odredbe toke 3 ovog lanka se ne odnose na uporabu vojske i druge mjere
iz ovlasti institucija Bosne i Hercegovine";
4) ustavnost i zakonitost;
5) ostvarivanje i zatitu ljudskih prava i sloboda;
6) vlasnike i obligacijske odnose i zatitu svih oblika vlasnitva, pravni
poloaj poduzea i drugih organizacija, njihovih udruga i komora, ekonomske
odnose s inozemstvom, koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine, trite
i planiranje;
U podtoki 6) Amandmana XXXII iza rijei: "ekonomske odnose s inozemstvom"
dodane su rijei: " koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine" (toka 2
Amandmana LVIII).
7) bankarski i porezni sustav;
U podtoki 7) Amandmana XXXII rijei: "monetarni", "devizni" i "carinski" se
briu (toka 3 Amandmana LVIII).
8) osnovne ciljeve i smjerove gospodarskog, znanstvenog, tehnolokog,
demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljogospodarstva i sela, uporaba
prostora, politiku i mjere za usmjeravanje razvoja i robne priuve;
9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih osoba i prikupljanje
statistikih i drugih podataka od opeg interesa;
10) organizaciju, ovlasti i rad dravnih organa;
11) sustav javnih slubi;
12) radne odnose, zatitu na radu, zapoljavanje, socijalno osiguranje i druge
oblike socijalne skrbi, zdravstvo, boraku i invalidsku zatitu, brigu o djeci i
mladei, naobrazbu, kulturu i zatitu kulturnih dobara, tjelesnu kulturu;
13) zatitu ivotne sredine;
14) sustav javnog informiranja;
15) meunarodnu suradnju, osim one koja je prenesena institucijama Bosne i
Hercegovine.
U podtoki 15) Amandmana XXXII dodane su rijei: "osim one koja je prenesena
institucijama Bosne i Hercegovine" (toka 4 Amandmana LVIII).Toka 16 lanka 68
brisana je Amandmanom LXXV.
17) financiranje ostvarivanja prava i dunosti Republike;
18) druge odnose od interesa za Republiku, sukladno Ustavu".
V. ORGANIZACIJA REPUBLIKE
lanak 69
Dravna vlast u Republici organizira se na naelu podjele vlasti.

Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skuptina.

Stavak 2 lanka 69 dopunjen je tokom 1 Amandmana LXXVI, koja glasi:
"Zakonodavnu vlast e u Republici Srpskoj vriti Narodna skuptina i
Vijee naroda. Zakoni i drugi propisi koje izglasuje Narodna skuptina, a koji se
tiu pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda
stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Vijeu naroda."
Stavak 3 lanka 69 zamijenjen je Amandmanom XXXIII, koji glasi:
"Republiku predstavlja i njeno dravno jedinstvo izraava predsjednik
Republike."
Izvrnu vlast vri Vlada.
Sudbena vlast pripada sudovima.
Zatitu ustavnosti i zakonitosti osigurava Ustavni sud.
lanak 69 dopunjen je tokom 2 Amandmana LXXVI, koja glasi:
"Od nie nevedenih dunosti, najvie dvije se mogu popuniti iz reda jednog
konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih:
1) predsjednik Vlade,
2) predsjedavajui Narodne skuptine Republike Srpske,
3) predsjedavajui Vijea naroda,
4) predsjednik Vrhovnoga suda,
5) predsjednik Ustavnoga suda,
6) republiki javni tuitelj."
1. Narodna skuptina
lanak 70
Narodna skuptina:
1. odluuje o promjeni Ustava;
2. donosi zakone, druge propise i ope akte;
3. donosi plan razvoja, prostorni plan, proraun i zavrni raun;
4. utvruje teritorijlnu organizaciju Republike;5. raspisuje republiki referendum;
6. raspisuje republiki javni zajam i odluuje o zaduenju Republike;
7. raspisuje izbore za narodne zastupnike i za predsjednika Republike;
8. bira, imenuje i razrjeava dunosnike, sukladno Ustavu i zakonu;
9. vri kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, sukladno Ustavu
i zakonu;
10. daje amnestiju;
11. obavlja i druge poslove sukladno Ustavu i zakonu.
lanak 70 dopunjen je Amandmanom LIX, koji glasi:
"Narodna skuptina:
1. bira izaslanike iz Republike u Vijee naroda Parlamentarne skuptine
Bosne i Hercegovine;
2. ratificira sporazume koje Republika zakljui s dravama i meunarodnim
organizacijama uz pristanak Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine."
Stavak 3 lanka 70 zamijenjen je Amandmanom CVII, koji glasi:
"Narodna skuptina, sukladno Ustavu i zakonu, proglaava:
Izvanredno stanje za Republiku ili dio Republike u sluaju ugroavanja
sigurnosti, usljed elemntarnih nepogoda (poplava, potresa i poara), prirodnih
katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcioniranja
ustavnih organa Republike.
Odredbe stavka 3 ovog lanka se ne odnose na uporabu vojske i druge mjere
iz ovlasti institucija Bosne i Hercegovine."
lanak 70 dopunjen je Amandmanom LXXVII, koji glasi:

"Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na sljedei

nain:
- ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u
zakonodavnim, izvrnim i pravosudnim organima vlasti;
- identitet jednog konstitutivnog naroda;
- ustavni amandmani;
- organizacija organa javne vlasti;
- jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donoenja odluka;
- naobrazba, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno
nasljee;
- teritorijlna organizacija;
- sustav javnog informiranja;
- i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog
interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnih
naroda u Vijeu naroda."
lanak 70 dopunjen je i Amandmanom LXXXII, koji glasi:
"a) Procedura za zakone u vezi s vitalnim interesima kako je definirano u
listi iz Amandmana LXXVII.
Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasuje Narodna skuptina e se
dostaviti i razmatrat e ih Vijee naroda ako se isti odnosi na vitalni interes
definiran u Amandmanu LXXVII.Ukoliko vie od jednog predsjedavajueg ili
dopredsjedavajueg Vijea
naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa, definirana u
Amandmanu LXXVII zakon e biti uvrten na dnevni red Vijea naroda kao
pitanje od vitalnog interesa.
Ako samo jedan predsjedavajui ili dopredsjedavajui tvrdi da zakon spada
u pitanja od vitalnog interesa dvotreinska veina odgovarajueg kluba moe
proglasiti da je rije o pitanju s liste vitalnih interesa. U tom sluaju e se slijediti
procedura opisana u stavku "b" u daljnjem tekstu.
Predsjedavajui i dopredsjedavajui moraju donijeti odluku u roku od
jednog tjedna.
Ukoliko veina svakog kluba koji ima izaslanike u Vijeu naroda glasuje za
takve zakone ili druge propise ili akte, smatrat e se da su oni usvojeni.
Ukoliko se u Vijeu naroda postigne suglasnost o amandmanima takav
zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Narodnoj skuptini na odobravanje.
Ukoliko suglasnost nije mogua u Vijeu naroda ili ukoliko se na prijedlog
amandmana ne dobije suglasnost formirat e se zajedniko povjerenstvo od
predstavnika Narodne skuptine i Vijea naroda. Zajedniko povjerenstvo je
sastavljeno na paritetnoj osnovi i odluke donosi konsenzusom. Zajedniko
povjerenstvo usuglaava tekst zakona.
Ukoliko se tekst zakona usuglasi zakon se smatra usvojenim.
Ukoliko se ne postigne suglasnost, zakon nee biti usvojen, te se isti vraa
predlagau na novi postupak. U tom sluaju predlaga ne moe ponovno podnijeti
isti tekst zakona, propisa ili akta.
b) Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes ukoliko je
odlueno 2/3 veinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeu naroda.
U sluaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeu naroda
odlui da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon e razmatrati
Vijee naroda.
Ukoliko veina svakog kluba zastupljenog u Vijeu naroda glasuje za taj

zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim.

Ukoliko se Vijee naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se
ponovo dostavlja na odobrenje Narodnoj skuptini.
Ukoliko zajedniko povjerenstvo iz toke a) ne postigne suglasnost, pitanje se
prosljeuje Ustavnom sudu Republike Srpske da donese konanu odluku da li se
predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.
Vijee za zatitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske
odluuje o prihvatljivosti takvih sluajeva 2/3 veinom u roku od jednog tjedna, a u
roku od mjesec dana odluuje o meritumu sluajeva koji se smatraju prihvatljivim.
U sluaju da proceduru prema stavku b) pokrene 2/3 veina jednog od
klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudaca da bi Sud odluio da se radi o
vitalnom interesu.
Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se
smatra neusvojenim, te se dokument vraa predlagau koji treba pokrenuti novu
proceduru. U tom sluaju predlaga ne moe ponovo dostaviti isti tekst zakona,
propisa ili akta.U sluaju da Sud odlui da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni
interes,
smatra se da je zakon usvojen/bit e usvojen prostom veinom."
lanak 71
Stavak 1 lanka 71 zamijenjen je Amandmanom LII, koji glasi:
"Narodna skuptina ima 83 narodna zastupnika."
Stavak 2 lanka 71 zamijenjen je tokom 2 Amandmana XXXVI, koja glasi:
"Izbornim zakonima se utvruju izborne jedinice i sustav podjele mandata
kojima se osigurava da sve opine budu na odgovarajui nain zastupljene u
Narodnoj skuptini."
Narodni zastupnici se biraju izravno i tajnim glasovanjem.
Izbor i prestanak mandata narodnih zastupnika i formiranje izbornih jedinica
ureuju se zakonom.
lanak 71 dopunjen je Amandmanom LXXVIII, koji glasi:
"Najmanje etiri lana jednog konstitutivnog naroda e biti zastupljena u
Narodnoj skuptini.
Nijedan zastupnik u Narodnoj skuptini/opinskoj skuptini ne moe vriti
dunost izaslanika u Vijeu naroda.
Sastav Vijea naroda e biti paritetan, tako da svaki konstitutivni narod ima
isti broj zastupnika.
Vijee naroda ima po osam lanova iz svakog konstitutivnog naroda i etiri
lana iz reda ostalih.
Ostali imaju pravo da ravnopravno sudjeluju u postupku veinskog
glasovanja.
lanove Vijea naroda bira odgovarajui klub zastupnika u Narodnoj
skuptini.
U sluaju da broj lanova jednog kluba izaslanika u Vijeu naroda bude vei
od broja predstavnika u odgovarajuem klubu Narodne skuptine, dodatni broj
izaslanika e birati klub koji e se formirati u tu svrhu iz reda odbornika u
skuptinama opina u Republici Srpskoj."
lanak 72
Narodni zastupnici se biraju na etiri godine.
lanak 72 dopunjen je Amandmanom XXXIX i Amandmanom LX, koji glase:
"Na prijedlog najmanje 30 narodnih zastupnika, Narodna skuptina moe,
dvotreinskom veinom glasova od ukupnog broja zastupnika, skratiti svoj mandat.

Za vrijeme ratnog stanja i izravne ratne opasnosti mandat Narodne

skuptine se produava dok to stanje traje.
Narodna skuptina ne moe skratiti svoj mandat za vrijeme ratnog stanja i
izravne ratne opasnosti.
U sluaju da Narodna skuptina skrati svoj mandat ili bude rasputena,
izbori za novu Narodnu skuptinu moraju se odrati u roku od 60 dana od dana
donoenja odluke o skraivanju mandata. Izbore raspisuje predsjednik
Republike.Skraivanjem mandata Narodne skuptine prestaje i mandat Vlade.
Predsjednik Republike moe, poto saslua miljenje predsjednika Vlade i
predsjednika Narodne skuptine, odluiti da Narodna skuptina bude rasputena."
U stavku 4 toke 1 Amandmana XXXIX iza rijei: "skrati svoj mandat" dodane
su rijei: "ili bude rasputena" (toka 2 Amandmana LX).
lanak 72 dopunjen je Amandmanom LXXIX, koji glasi:
"Mandat lanova Vijea naroda traje etiri godine.
Skraivanjem mandata Narodne skuptine i rasputanjem Narodne
skuptine prestaje i mandat Vijea naroda."
lanak 73
lanak 73 (koji je dopunjen Amandmanom LXXX) zamijenjen je Amandmanom
XCIX, koji glasi:
"Zastupnici u Narodnoj skuptini i lanovi Vijea naroda nee biti kazneno
ili graanski odgovorni za bilo koji postupak izvren u okviru njihovih dunosti u
Narodnoj skuptini, odnosno Vijeu naroda."
lanak 74
Narodna skuptina radi u stalnom zasjedanju.
Sjednice Narodne skuptine saziva i predsjedava im predsjednik Skuptine.
Predsjednik je duan sazvati sjednicu na zahtjev jedne treine narodnih
zastupnika, predsjednika Republike i Vlade.
lanak 75
lanak 75 zamijenjen je Amandmanom XXXVII, koji glasi:
"Narodna skuptina odluuje veinom glasova svih narodnih zastupnika, ako
Ustavom nije predviena posebna veina."
lanak 76
lanak 76 zamijenjen je Amandmanom XXXVIII, koji glasi:
"Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opih akata imaju predsjednik
Republike, Vlada, svaki narodni zastupnik ili najmanje 3.000 biraa."
Stavak 2 lanka 76 brisan je Amandmanom LXXXI.
lanak 77
Narodna skuptina moe odluiti da o pojedinim pitanjima iz svoje ovlasti odluku
donese nakon prethodnog oitovanja graana na referendumu.lanak 78
Narodna skuptina ureuje svoj rad i organizaciju i nain ostvarivanja prava i
dunosti zastupnika.
lanak 79
Narodna skuptina ima predsjednika i dva dopredsjednika koje bira na razdoblje
od etiri godine.
2. Predsjednik Republike
lanak 80
Predsjednik Republike:
1. predstavlja Republiku;
2. predlae Narodnoj skuptini kandidata za predsjednika Vlade;
Toka 3 stavak 1 lanka 80 zamijenjena je Amandmanom XCIII, koji glasi:

"3. predlae Narodnoj skuptini kandidate za predsjednika i suce Ustavnoga suda

na prijedlog Visokog sudskog i tuiteljskog vijea."
Toka 4 stavka 1 lanka 80 zamijenjena je tokom 2 Amandmana XL, koja glasi:
"4. Predsjednik Republike ukazom proglaava zakon u roku od sedam dana
od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skuptini. U tom roku predsjednik
Republike moe zahtijevati od Narodne skuptine da ponovno odluuje o zakonu.
Predsjednik Republike je duan proglasiti zakon koji je ponovno usvojen u
Narodnoj skuptini";
5. daje pomilovanja;
6.dodjeljuje odlija i priznanja utvrena zakonom;
7. obavlja i druge poslove sukladno Ustavu.
Toka 1 stavka 2 lanka 80 zamijenjena je Amandmanom CVIII, koji glasi:
"Predsjednik Republike:
1) obavlja, sukladno ovom Ustavu i Ustavu Bosne i Hercegovine i zakonu,
poslove iz oblasti obrane, sigurnosti i odnosa Republike s drugim dravama i
meunarodnim organizacijama."
U lanku 80 stavak 2 iza toke 1 dodana je Amandmanom CVIII toka 2, koja
glasi:" 2) odobrava ogranienu uporabu jedinica Vojske Republike Srpske kako
bi se pruila pomo civilnim vlastima u reagiranju na prirodne katastrofe i nesree
sukladno Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine;"
Toka 3 ovog stavka zamijenjena je Amandmanom L, koji glasi:
"3) predsjednik Republike ukazom, na prijedlog Vlade, postavlja i opoziva
voditelje predstavnitava Republike Srpske u inozemstvu i predlae veleposlanike i
druge meunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske.
4) formira savjetodavna tijela i strune slube za obavljanje poslova iz svoje
ovlasti."
Dva dopredsjednika Republike pomau predsjedniku Republike u obavljanju
poslova koje im povjeri predsjednik Republike.
Stavak 2 lanka 80 dopunjen je tokom 1 stavak 1 Amandmana LXXXIII, tako da
je rije "dopredsjednici" zamijenjena rijeima "dva dopredsjednika Republike".
"Predsjednik ima dva dopredsjednika iz razliitih konstitutivnih naroda"
(toka 1 stavak 2 Amandmana LXXXIII).
Stavak 3 lanka 80 zamijenjen je tokom 3 Amandmana XL, koja glasi:
"Predsjednik Republike odreuje koji e ga dopredsjednik Republike
zamjenjivati u sluaju privremene sprijeenosti da obavlja svoje dunosti."
lanak 81
Stavci 1 i 2 ovog lanka brisani su Amandmanom CIX, a stavak 3 izmijenjen je
tako da glasi:
"Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i izvanrednog stanja, kojeg
proglase institucije Bosne i Hercegovine, ako Narodna skuptina ne moe da se
satane, na prijedlog Vlade ili po vlastitoj inicijativi i nakon to saslua miljenje
predsjednika Narodne skuptine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima
iz ovlasti Narodne skuptine i imenuje i razrjeava dunosnike, koje bira, odnosno
imenuje i razrjeava Narodna skuptina."
Stavak 2 ovog lanka zamijenjen je tokom 2 Amandmana XXXV, koja glasi:
"Ove uredbe, odnosno odluke o imenovanju i razrjeenju predsjednik
Republike podnosi na potvrdu Narodnoj skuptini im ona bude u mogunosti da se
sastane."
Stavak 3 ovog lanka izmijenjen je tokom 3 Amandmana XXXV i
Amandmanom CIX, tako da glasi:

"Aktima Narodne skuptine, odnosno aktima predsjednika Republike ako

Narodna skuptina ne moe da se sastane, za vrijeme ratnog stanja koje proglase
institucije Bosne i Hercegovine i izvanrednog stanja mogu se, iznimno, dok to stanje
traje, obustaviti pojedine odredbe Ustava koje se odnose na donoenje zakona,
drugih propisa i opih akata i poduzimanja mjera republikih organa i na pojedine
ljudske slobode i prava, osim sloboda i prava iz l. 10, 11, 13, 14, 15, 17, 18, 19,
20,24 i 25 Ustava, mijenjati organizacija i ovlasti izvrnih, upravnih i pravosudnih
organa i njihov personalni sastav, kao i teritorijlna organizacija u Republici."
lanak 82
Predsjednik Republike moe traiti od Vlade da izloi stavove o pojedinim
pitanjima od znaaja za Republiku, sazvati sjednicu Vlade i staviti na dnevni red
pitanje
iz njene ovlasti.
lanak 83
lanak 83 zamijenjen je to. 4 i 5 Amandmana XL, koje glase:
"Na prvim izravnim izborima birat e se samo jedan dopredsjednik
Republike.
Predsjednika i dopredsjednike Republike biraju graani izravnim i tajnim
glasovanjem na vrijeme od etiri godine.
U stavku 2 lanka 83, koji je izmijenjen i dopunjen tokama 4 i 5 Amandmana
XL, rijei "vrijeme od pet godina" zamijenjene su rijeima "vrijeme od etiri godine"
(Amandman XCII).
Ista osoba moe biti izabrana za predsjednika ili dopredsjednika Republike
najvie dva puta uzastopce."
U toki 5 Amandmana XL rijei "i dopredsjednika" zamijenjene su rijeima "i
dopredsjednike" (toka 2 Amandmana LXXXIII).
Stavak 2 toke 5 Amandmana XL brisan je tokom 3 Amandmana LXXXIII.
Toka 5 Amandmana XL dopunjena je tokom 4 Amandmana LXXXIII, koja
glasi:
"Predsjednik Republike i dopredsjednici Republike izravno se biraju s liste
kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako to je za predsjednika izabran
kandidat koji ostvari najvei broj glasova, a za dopredsjednike su izabrani
kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najvei broj glasova iza
izabranog predsjednika Republike."
lanak 84
Predsjednik Republike i dopredsjednici Republike prilikom stupanja na dunost
polau prisegu pred Narodnom skuptinom.
lanak 85U sluaju izravne ratne opasnosti ili ratnog stanja, mandat predsjednika
Republike
produava se dok takvo stanje traje, odnosno dok se ne stvore uvjeti za izbor
predsjednika Republike.
lanak 85 dopunjen je tokom 6 Amandmana XL, koja glasi:
"Odredbe l. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na
dopredsjednika Republike."
lanak 86
(Ovaj lanak je brisan na osnovi Amandmana C).
lanak 87
Predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u
sluaju ostavke ili opoziva.
lanak 87 dopunjen je tokom 6 Amandmana XL, koja glasi:

"Odredbe l. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na

dopredsjednika Republike."
lanak 88
Predsjednik Republike je odgovoran graanima i oni ga mogu opozvati istim
postupkom po kome su ga i izabrali.
lanak 88 dopunjen je tokom 6 Amandmana XL, koja glasi:
"Odredbe l. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na
dopredsjednika Republike."
lanak 89
Postupak predlaganja, izbora i opoziva predsjednika Republike ureuje se
zakonom.
lanak 89 dopunjen je tokom 6 Amandmana XL, koja glasi:
"Odredbe l. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na
dopredsjednika Republike."
Odredbe Ustava o predsjedniku Republike dopunjene su Amandmanom LIII, koji
glasi:
"Savjetodavno tijelo najviih ustavnih institucija Republike Srpske je Senat.
Senat razmatra pitanja od posebnog znaaja za politiki, nacionalni,
ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najviim ustavnim institucijama
daje miljenje o pitanjima iz njihove ovlasti.
Senat ima do 55 lanova koje imenuje predsjednik Republike.
Za lanove Senata imenuju se istaknute osobe iz javnog, znanstvenog i
kulturnog ivota.
(Stavak 5 Amandmana LIII brisan je Amandmanom CI).
Sjednice Senata saziva i predsjedava im predsjednik Republike.
Organizacija i nain funkcioniranja Senata ureuju se zakonom."3. Vlada i
republika uprava
lanak 90
Vlada:
1. predlae zakone, druge propise i ope akte;
2. predlae plan razvoja, prostorni plan, proraun i zavrni raun;
3. osigurava provoenje i izvrava zakone, druge propise i ope akte;
4. donosi uredbe, odluke i druge akte za izvravanje zakona;
5. daje miljenje o prijedlozima zakona, drugih propisa i opih akata koje
Narodnoj skuptini podnosi drugi predlaga;
6. utvruje naela za unutarnju organizaciju ministarstava i drugih republikih
organa uprave i upravnih organizacija, postavlja i razrjeava dunosnike u
ministarstvima, drugim republikim organima i upravnim organizacijama;
7. usklauje i usmjerava rad ministarstava i drugih republikih organa i upravnih
organizacija;
8. vri nadzor nad radom ministarstava i drugih republikih organa i upravnih
organizacija i ukida ili ponitava njihove akte koji su u suprotnosti sa zakonom ili
propisom Vlade;
9. obavlja i druge poslove sukladno Ustavu i zakonu.
lanak 90 dopunjen je tokom 1 Amandmana XLI i izmijenjen Amandmanom
LXI, koji glase:
"Vlada odluuje o naobrazbi predstavnitava Republike u inozemstvu."
lanak 91
Vlada se bira na razdoblje od etiri godine.
Poslije svakog konstituiranja novoizabrane Narodne skuptine bira se nova Vlada.

lanak 92
Vladu sastavljaju predsjednik, dopredsjednici i ministri.
Stavak 2 lanka 92 zamijenjen je tokom 2 Amandmana XLI, koja glasi:
"Narodni zastupnik koji je predloen za predsjednika ili dopredsjednika
Vlade ili ministra ne moe sudjelovati u odluivanju o izboru Vlade, a narodni
zastupnik koji je izabran na te dunosti ne moe sudjelovati u izglasavanju
nepovjerenja Vladi, u glasovanju o svom razrjeenju i o izvjeu Vlade ili
ministarstva kojim rukovodi."
lanak 92 dopunjen je Amandmanom LXXXIV, koji glasi:
"Predsjednik i dopredsjednici Vlade ne mogu biti iz reda istog
konstitutivnog naroda.Nakon potpunog provoenja Aneksa 7 najmanje 15% lanova
Vlade mora
biti iz reda jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% lanova Vlade mora biti iz
dva konstitutivna naroda. Jedan lan Vlade mora biti iz reda Ostalih.
U prijelaznom razdoblju do potpunog provoenja Aneksa 7 Vlada Republike
Srpske (predsjednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od osam ministara iz reda
srpskog, pet iz reda bonjakog i tri iz reda hrvatskoga naroda. Jednog ministra iz
reda Ostalih moe imenovati predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog
naroda.
Vlada ima predsjednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz razliitih
konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara."
lanak 93
Kandidat za predsjednika Vlade izlae Narodnoj skuptini program Vlade i
predlae njen sastav.
Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasovala veina od ukupnog broja
narodnih zastupnika.
lanak 94
Vlada i lanovi Vlade odgovaraju Narodnoj skuptini.
Narodna skuptina moe izglasovati nepovjerenje Vladi.
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi moe podnijeti najmanje 20
narodnih zastupnika.
Vlada moe postaviti pitanje svog povjerenja u Narodnoj skuptini.
Predsjednik Vlade moe predloiti Narodnoj skuptini razrjeenje lana Vlade.
Odluka o razrjeenju Vlade ili lana Vlade smatra se usvojenom ako je za nju
glasovala veina od ukupnog broja narodnih zastupnika.
Vlada i lan Vlade mogu Narodnoj skuptini podnijeti ostavku.
Ostavka ili razrjeenje predsjednika Vlade povlai ostavku Vlade.
Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili kojoj je
prestao mandat zbog rasputanja Narodne skuptine, ostaje na dunosti do izbora
nove
Vlade.
lanak 94 dopunjen je to. 3, 4 i 5 Amandmana XLI, koji glase:
"Predsjednik Republike predlae kandidata za predsjednika Vlade u roku
od 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili prestanka
mandata prethodnoj Vladi zbog rasputanja ili skraivanja mandata Narodne
skuptine, a nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganja
kandidata za predsjednika nove Vlade.
Za vrijeme trajanja mandata Vlade, predsjednik Vlade moe, na osnovi
miljenja predsjednika Republike i predsjednika Narodne skuptine, vriti

promjene u sastavu Vlade, o emu obavjetava Narodnu skuptinu.Ako ocijeni da je

dolo do krize u funkcioniranju Vlade, predsjednik
Republike moe, na inicijativu najmanje 20 zastupnika i poto saslua miljenje
predsjednika Narodne skuptine i predsjednika Vlade, zatraiti od predsjednika
Vlade da podnese ostavku. Ukoliko predsjednik Vlade odbije podnijeti ostavku,
predsjednik Republike ga moe razrijeiti.
Narodna skuptina moe za vrijeme ratnog stanja i izravne ratne opasnosti
izglasati nepovjerenje Vladi veinom glasova na sjednici kojoj pribiva veina
zastupnika."
lanak 95
(lanak 95 brisan je Amandmanom CII).
lanak 96
Organizacija i nain rada Vlade ureuju se zakonom.
lanak 97
Poslove dravne uprave obavljaju ministarstva i drugi republiki organi uprave.
Ministarstva i drugi republiki organi uprave provode zakone i druge propise i
ope akte Narodne skuptine i Vlade, kao i akte predsjednika Republike, rjeavaju u
upravnim stvarima, vre upravni nadzor i obavljaju druge upravne poslove utvrene
zakonom.
Ministarstva i drugi republiki organi uprave su samostalni u vrenju Ustavom i
zakonom odreenih ovlasti.
Odreene upravne ovlasti zakonom se mogu povjeriti poduzeima i drugim
organizacijama.
lanak 97 dopunjen je Amandmanom LXXXV, koji glasi:
"Konstitutivni narodi i grupa Ostalih e biti proporcionalno zastupljeni u
javnim institucijama u Republici Srpskoj.
Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost e se bazirati na
popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede, sukladno zakonu o
dravnoj slubi Bosne i Hercegovine. Ovaj opi princip e se precizirati entitetskim
zakonima. Ti zakoni e utvrditi konkretne rokove i regulirat e gore pomenuti
princip sukladno regionalnj etnikoj strukturi entiteta.
"Javne institucije", kao to je to pomenuto u gornjem tekstu, su ministarstva
u Vladi Republike Srpske, opinski organi vlasti, okruni sudovi u Republici
Srpskoj, kao i opinski sudovi u Republici Srskoj."
4. Narodna bankalanak 98
(lanak 98 brisan je Amandmanom LXXXVI).
5. Sluba za platni promet i financijsku kontrolu
lanak 99
(lanak 99 brisan je Amandmanom LXXXVII).
VI. TERITORIJALNA ORGANIZACIJA
lanak 100
Teritorijalna organizacija Republike ureuje se zakonom.
lanak 101
(lanak 101 brisan je Amandmanom XXXII).
lanak 102
Opina preko svojih organa sukladno zakonu:
1. donosi program razvoja, urbanistiki plan, proraun i zavrni raun,
2. ureuje i osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti,
3. ureuje i osigurava uporabu gradskog graevinskog zemljita i poslovnog
prostora,

4. brine se o izgradnji, odravanju i uporabi lokalnih cesta, ulica i drugih javnih

objekata od opinskog znaaja,
5. brine se o zadovoljavanju potreba graana u kulturi, naobrazbi, zdravstvenoj i
socijalnoj skrbi, tjelesnoj kulturi, informiranju, obrtnitvu, turizmu i ugostiteljstvu,
zatiti
ivotne sredine i drugim oblastima.
6. izvrava zakone, druge propise i ope akte Republike ije izvravanje je
povjereno opini, osigurava izvravanje propisa i opih akata opine,
7. formira organe, organizacije i slube za potrebe opine i ureuje njihovu
organizaciju i poslovanje,
8. obavlja i druge poslove utvrene Ustavom, zakonom i statutom opine.
Sustav lokalne uprave ureuje se zakonom.
Zakonom se moe povjeriti vrenje poslova lokalne uprave u gradu.
lanak 103Gradu i opini pripadaju prihodi utvreni zakonom i sredstva za obavljanje
povjerenih poslova.
VII. OBRANA
lanak 104
lanak 104 zamijenjen je Amandmanom CX, koji glasi:
"Pravo je i dunost svih graana da brane i tite teritorij i ustavni poredak
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Prava i dunosti u obrani ureuju se posebnim zakonom."
lanak 105
lanak 105 zamijenjen je Amandmanom CXI, koji glasi:
"Republika Srpska ima svoju vojsku, koja je dio oruanih snaga Bosne i
Hercegovine i organizira se sukladno zakonima Bosne i Hercegovine i zakonima
Republike srpske.
Vojsku Republike Srpske ine profesionalni i priuvni sastav."
lanak 106
Stavak 1 lanka 106 zamijenjen je Amandmanom CXII, koji glasi:
"Vojskom Republike Srpske, u miru i ratu, zapovjeda kolektivno
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine Republike, na osnovi Ustava Bosne i
Hercegovine i zakona."
Stavak 2 lanka 106 brisan je Amandmanom CXII.
lanak 107
(lanak 107 brisan je Amandmanom CXIII).
VIII. USTAVNOST I ZAKONITOSTlanak 108
Zakoni, statuti, drugi propisi i opi akti moraju biti u suglasnosti s Ustavom.
Propisi i drugi opi akti moraju biti u suglasnosti sa zakonom.
lanak 109
Zakoni, drugi propisi i opi akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana
objavljivanja, osim ako iz osobito opravdanih razloga nije predvieno da ranije stupe
na
snagu.
Prije stupanja na snagu, zakoni, drugi propisi i opi akti dravnih organa
objavljuju se u odgovarajuem slubenom glasilu.
lanak 110
Zakoni, drugi propisi i opi akti ne mogu imati povratni uinak.
Samo se zakonom moe odrediti da pojedine njegove odredbe, ako to zahtijeva
opi interes utvren u postupku donoenja zakona, imaju povratni uinak.
Kanjiva djela utvruju se i kazne za njih izriu prema zakonu, odnosno prema

drugom propisu, koji je vrijedio u vrijeme izvrenja djela, osim ako je novi zakon,
odnosno propis, blai za poinitelja.
lanak 111
Dravni organi i organizacije koje vre javne ovlasti mogu u pojedinanim
stvarima rjeavati o pravima i obvezama graana ili primjenjivati mjere prisile i
ogranienja, samo u zakonom propisanom postupku u kome je svakome dana
mogunost
da brani svoja prava i interese i da protiv donesenog akta izjavi albu, odnosno
uporabi
drugo zakonom predvieno pravno sredstvo.
lanak 112
Svakome je zajameno pravo da u postupku pred sudom ili drugim dravnim
organom ili organizacijom koja u vrenju javnih ovlasti rjeava o njegovim pravima i
dunostima, rabi svoj jezik i da se upoznaje s injenicama na svom jeziku.
lanak 113Protiv pojedinanih akata sudova, upravnih i drugih dravnih organa, kao i
organizacija koje vre javne ovlasti, donesenih u prvom stupnju, moe se izjaviti
alba
mjerodavnom organu.
Zakonom se, iznimno, moe iskljuiti alba, ako je na drugi nain osigurana
zatita prava i zakonitosti.
O zakonitosti konanih pojedinanih akata, kojima dravni organi i organizacije
koje vre javne ovlasti rjeavaju o pravima ili obvezama, odluuje sud u upravnom
sporu, ako za odreenu stvar nije zakonom predviena druga sudska zatita.
Samo zakonom se moe, iznimno, u odreenim vrstama upravnih stvari, iskljuiti
upravni spor.
lanak 114
Vlada Republike ima pravo da do odluke Ustavnoga suda obustavi od izvrenja
propis, opi ili pojedinani akt, za koje smatra da su protuustavni ili protuzakoniti.
Republika ima pravo i dunost da putem republikih organa izravno osigura
izvravanje zakona i drugih propisa ukoliko ih organi i organizacije u Republici ne bi
izvravali.
IX. USTAVNI SUD
lanak 115
Ustavni sud:
1. odluuje o suglasnosti zakona, drugih propisa i opih akata s Ustavom;
2. odluuje o suglasnosti propisa i opih akata sa zakonom;
3. rjeava sukob mjerodavnosti izmeu organa zakonodavne, izvrne i sudbene
vlasti.
U lanku 115 stavak 1 toka 4 rije "oblasti" brisana je (Amandman XLIII toka
3).
4. rjeava sukob mjerodavnosti izmeu organa Republike, grada i opine;
5. odluuje o suglasnosti programa, statuta i drugih opih akata politikih
organizacija s Ustavom i zakonom.
lanak 115 dopunjen je to. 1 i 2 Amandmana XLII, koje glase:
"Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti,
obavjeuje najvie ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i
daje im miljenja i prijedloge za donoenje zakona i poduzimanje drugih mjera radi
osiguranja ustavnosti i zakonitosti i zatite sloboda i prava graana, organizacija i
zajednica.
Ustavni sud moe ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost

propisa i opih akata koji su prestali da vrijede, ako od prestanka valjanosti do

pokretanja postupka nije proteklo vie od jedne godine."
lanak 115 dopunjen je tokom 1 Amandmana LXXXVIII, koja glasi:"1. Ustavni
sud:
1) odluuje o suglasnosti zakona, drugih propisa i opih akata Narodne
skuptine s odredbama Ustava o zatiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda."
lanak 115 dopunjen je i Amandmanom CIII, koji glasi:
"Ustavni sud odluuje o pitanjima imuniteta, koja proistjeu iz zakona
kojima se ureuje imunitet u Republici Srpskoj."
lanak 116
Ustavni sud ima sedam sudaca.
Suci Ustavnoga suda se biraju na osam godina i ne mogu biti opetovano birani.
Ista osoba ne moe biti dvaput birana na dunost predsjednika Ustavnoga suda.
lanak 116 dopunjen je tokom 2 Amandmana LXXXVIII, koja glasi:
"Ustavni sud Republike Srpske maksimalno ima devet lanova.
Vijee za zatitu vitalnog interesa Ustavnoga suda Republike Srpske osniva
se kako bi odluivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u
Amandmanu LXXXII. Ovo vijee razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.
Vijee za zatitu vitalnog interesa sastoji se od sedam lanova, dva iz svakog
konstitutivnog naroda i jedan lan iz reda Ostalih. Suce bira Narodna skuptina
Republike Srpske i Vijee naroda."
lanak 117
Sudac Ustavnoga suda ne moe vriti nikakvu drugu javnu dunost.
Stavak 2 lanka 117 zamijenjen je tokom 5 Amandmana XLII, koja glasi:
"Predsjednik i suci Ustavnoga suda uivaju imunitet kao i narodni
zastupnici. O imunitetu odluuje Ustavni sud."
lanak 118
Sucu Ustavnoga suda prestaje dunost kada to sam zatrai.
Stavak 2 lanka 118 zamijenjen je tokom 6 Amandmana XLII, koja glasi:
"Sudac Ustavnoga suda se razrjeava dunosti kada bude osuen za
kazneno djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje dunosti, kada trajno izgubi
sposobnost da obavlja dunost, kao i iz drugih razloga utvrenih Ustavom i
zakonom."
lanak 119
Odluke Ustavnoga suda su opeobvezne i izvrne na teritoriju Republike.
U stavku 1 lanka 119 iza rijei "izvrne" dodane su rijei: "na teritoriju
Republike" (Amandman LXIV).
Izvrenje odluka Ustavnoga suda osigurava Vlada.lanak 120
Postupak pred Ustavnim sudom, pravni uinak njegovih odluka i druga pitanja
njegove organizacije i rada ureuju se zakonom.
lanak 120 dopunjen je to. 3 i 4 Amandmana XLII, koje glase:
"Svatko moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje
ustavnosti i zakonitosti.
Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ogranienja, pokrenuti
predsjednik Republike, Narodna skuptina i Vlada, a ostali organi, organizacije i
zajednice pod uvjetima utvrenim zakonom.
Ustavni sud moe i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i
zakonitosti.
Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u suglasnosti s Ustavom ili da drugi
propis ili opi akt nije u suglasnosti s Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi propisi

ili opi akt prestaje vrijediti danom objavljivanja odluke Ustavnoga suda."
X. SUDOVI I JAVNA TUITELJSTVA
lanak 121
Sudbenu vlast vre sudovi.
Sudovi su samostalni i neovisni i sude na osnovi Ustava i zakona.
Sudovi tite ljudska prava i slobode, utvrena prava i interese pravnih subjekata i
zakonitost.
Na osnovi Amandmana XCIV, iza lanka 121 dodaje se novi lanak 121a, koji
glasi:
"lanak 121a
Sudstvo je samostalno i neovisno od izvrne i zakonodavne vlasti u Republici
Srpskoj.
Visoko sudsko i tuiteljsko vijee Republike Srpske osigurava samostalnost,
neovisnost, nepristranost, strunost i uinkovitost sudstva i tuiteljske dunosti u
Republici Srpskoj. Ovlasti Visokog sudskog i tuiteljskog vijea, izmeu ostalog,
ukljuuju imenovanje, provoenje stegovnog postupka i razrjeenje sudaca, osim
sudaca Ustavnog suda Republike Srpske i obuhvaaju i javne tuitelje i zamjenike
javnih tuitelja u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne ovlasti Visokog sudskog i
tuiteljskog vijea utvruju se zakonom."
lanak 122Osnivanje, mjerodavnost, organizacija i postupak pred sudovima utvruju
se
zakonom.
lanak 123
Vrhovni sud Republike, kao najvii sud u Republici, osigurava jedinstvenu
primjenu zakona.
lanak 124
Raspravljanje pred sudom je javno.
Javnost se moe iskljuiti u sluajevima predvienim zakonom radi zatite
posebnih interesa Republike Srpske, uvanja tajne, zatite morala, interesa
malodobnika,
privatnog ivota sudionika u postupku i radi zatite drugih opih interesa.
lanak 125
Sud sudi u vijeu.
Zakonom se ureuje u kojim stvarima sudi sudac pojedinac.
U suenju sudjeluju i suci porotnici na nain utvren zakonom.
Zakonom se moe propisati da u odreenim sudovima i u odreenim stvarima u
suenju sudjeluju samo suci.
lanak 126
Nitko tko sudjeluje u suenju ne moe biti pozvan na odgovornost u kaznenom
ili graanskom postupku za miljenje izraeno prilikom donoenja sudske odluke, a u
postupku pokrenutom zbog kaznenog djela poinjenog u vrenju sudake dunosti,
ne
moe biti pritvoren bez odobrenja Visokog sudskog i tuiteljskog vijea.
lanak 126 izmijenjen je Amandmanom XCV.
lanak 127
lanak 127 izmijenjen je Amandmanom XCVI, koji glasi:
"Suci, osim priuvnih sudaca, imenuju se doivotno, ukoliko ovim ustavom
nije drugaije utvreno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne umirove ili ne
budu razrijeeni s razlogom od strane Visokog sudskog i tuiteljskog vijea
sukladno zakonu. Sucima, isto tako, moe iznimno prestati sudaka dunost kao

rezultat procesa odabira, nakon reorganizacije sudova za vrijeme prijelaznog

razdoblja, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tuiteljsko
vijee Republike Srpske. Navrenje starosne dobi propisane za obvezan odlazak u
mirovinu za suce utvruju se zakonom. Uvjeti obavljanja dunosti za suce,
ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom. Plaa i druge naknade sucu ne mogu
biti umanjeni za vrijeme vrenja sudake dunosti, osim kao posljedica stegovnog
postupka sukladno zakonu.Sudac ne moe vriti javnu dunost niti bilo kakav posao
koji donosi zaradu
a koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa sudakom dunou."
lanak 128
Javno tuiteljstvo je samostalan dravni organ koji goni poinitelje kaznenih i
drugih po zakonu kanjivih djela i ulae pravna sredstva radi zatite zakonitosti.
Osnivanje, organizacija i ovlasti javnog tuiteljstva ureuju se zakonom.
Javno tuiteljstvo vri svoju dunost na osnovi Ustava i zakona.
lanak 129
lanak 129 izmijenjen je Amandmanom XCVII tako da glasi:
"Javni tuitelji i zamjenici javnih tuitelja imenuju se na razdoblje utvreno
zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne umirove ili ne budu razrijeeni s
razlogom od strane Visokog sudskog i tuiteljskog vijea sukladno zakonu. Javnim
tuiteljima i zamjenicima javnih tuitelja moe iznimno prestati dunost kao
rezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih tuiteljstava za vrijeme
prijelaznog razdoblja, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i
tuiteljsko vijee. Navrenje starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu
za javne tuitelje i zamjenike javnih tuitelja utvruje se zakonom. Uvjeti
obavljanja dunosti za javne tuitelje i zamjenike javnih tuitelja, ukljuujui i
imunitet, utvruju se zakonom.
Javni tuitelj ili zamjenik javnog tuitelja ne moe obavljati slubu ili bilo
kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvreni kao nespojivi s
njegovom dunou."
lanak 130
lanak 130 izmijenjen je Amandmanom XCVIII tako da glasi:
"Suce, ukljuujui i predsjednike sudova, javne tuitelje i zamjenike javnih
tuitelja odabira, imenuje, provodi stegovni postupak protiv i razrjeava Visoko
sudsko i tuiteljsko vijee sukladno zakonu."
lanak 131
Odvjetnitvo je samostalna i neovisna djelatnost i sluba koja prua pravnu
pomo.
Organizacija i rad odvjetnitva ureuju se zakonom.
XI. PROMJENA USTAVA
lanak 132Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podneti
predsjednik
Republike, Vlada i najmanje 30 zastupnika Narodne skuptine.
O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odluuje Narodna skuptina veinom
glasova narodnih zastupnika.
lanak 133
Nacrt akta o promjeni Ustava utvruje Narodna skuptina veinom glasova od
ukupnog broja narodnih zastupnika.
Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu.
lanak 134
Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava, Povjerenstvo

za ustavna pitanja Narodne skuptine utvruje prijedlog akta o promjeni Ustava.

lanak 135
Stavci 1 i 2 lanka 135 zamijenjeni su Amandmanom LXXXIX, koji glase:
"O prijedlogu akta o promjeni Ustava odluuju Narodna skuptina i Vijee
naroda.
Promjena Ustava usvojena je ako za nju glasuje najmanje dvije treine od
ukupnog broja narodnih zastupnika i veina lanova Vijea naroda iz svakog
konstitutivnog naroda i Ostalih."
Ako promjena Ustava ne bude usvojena, prijedlog za promjenu po istom pitanju
ne moe se ponoviti prije isteka tri mjeseca od dana kada je prijedlog odbijen.
lanak 136
Akt o promjeni Ustava proglaava Narodna skuptina.
lanak 137
Ustav Republike moe se mijenjati ustavnim amandmanima.
U sluaju ratnog stanja ili izravne ratne opasnosti Narodna skuptina moe
utvrditi prijedlog promjene Ustava i usvojiti ustavne amandmane na istom zasjedanju
(bez otvaranja javne rasprave).
XII. ZAVRNE ODREDBElanak 138
(lanak 138 brisan je Amandmanom XC).
Iza lanka 138 dodaje se Amandman XCI, koji glasi:
"Od nadnevka usvajanja amandmana na ustave entiteta, Ustavno
povjerenstvo Republike Srpske (koje je formirao visoki predstavnik) e se
pridravati principa sadranih u ovom dokumentu.
Nakon sljedeih opinskih izbora konaan nain biranja lanova u Vijeu
naroda ureuje Narodna skuptina i Vijee naroda."
lanak 139
Ovaj ustav stupa na snagu danom njegovog proglaenja.
lanak 140
Za provoenje ovog ustava donijet e se ustavni zakon.