Professional Documents
Culture Documents
POSTUPCI
OBRADE
REZANJEM
Zenica, 2003.
Univerzitet u Sarajevu
Mainski fakultet u Zenici
POSTUPCI OBRADE
REZANJEM
ISBN 9958-617-15-3
Predgovor
S. Ekinovi
SADRAJ
0. UVOD
... 1
... 5
... 5
... 5
... 7
... 16
... 18
... 25
... 26
... 29
... 31
... 32
... 37
... 40
... 41
... 43
... 43
... 44
... 51
... 53
... 60
... 61
... 64
... 66
... 71
... 72
... 75
... 77
... 80
... 86
... 87
... 89
... 89
... 89
... 93
... 95
... 99
... 106
... 114
... 114
... 116
... 124
S. EKINOVI]
II
... 131
... 132
... 132
... 139
... 147
... 155
... 160
... 162
... 169
... 172
... 177
... 178
... 184
... 186
... 186
... 186
... 194
... 202
... 207
... 210
... 211
... 217
... 224
... 226
... 235
... 235
... 235
... 239
... 250
... 251
... 254
LITERATURA
... 259
0. UVOD
Ve}ina metalnih dijelova koji se ugra|uju u razli~ite ma{ine i ure|aje svoj kona~an oblik naj~e{}e dobijaju postupcima obrade skidanjem strugotine, tako da je od svih tehnologija u proizvodnom ma{instvu upravo ova tehnologija i najva`nija. Glavna karakteristika postupaka skidanjem materijala je da se obrada vr{i odvajanjem strugotine zahvaljuju}i djejstvu alata definisane ili nedefinisane rezne geometrije (oblika reznog klina)
ili pak odvajanjem sitnih, mikronskih ~estica zahvaljuju}i djejstvu razli~itih fizi~ko-hemijskih procesa. U tom smislu slijedi i podjela postupaka obrade skidanjem materijala
koja je prikazana na slici 0.1 iz koje se vidi ~itav niz razvijenih i primjenjivanih postupaka obrade skidanjem materijala. Ovako {irok dijapazon razli~itih obrada uslovljen je,
prije svega, zahtjevima proizvodnje dijelova ve}e ta~nosti mjera i oblika, kao i kvaliteta
obra|ene povr{ine koji se drugim postupcima (postupci livenja, sinterovanja, obrade
deformacijom i t.d.) te{ko, ili uop{te ne mogu posti}i. S druge strane, postupci obrade
skidanjem materijala su u pojedina~noj i maloserijskoj proizvodnji prakti~no nezamjenjivi
i predstavljaju, jedini mogu}i ekonomski isplativ na~in proizvodnje. Podatak da od
ukupne proizvodnje na postupke obrade skidanjem materijala otpada oko 60 do 80%,
dovoljno govori u prilog gore izne{enih stavova. Kao ilustracija mogu poslu`iti i sljede}i
podaci. Osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog vijeka u SAD-u se svake godine
na postupke obrade skidanjem materijala tro{ilo oko 100 milijardi US dolara.
Podjela postupaka obrade skidanjem materijala prikazana na slici 0.1 izvr{ena je prema
mehanizmima, odnosno vrstama procesa kojim se ostvaruje skidanje materijala. Dvije su
glavne grupacije postupaka: konvencionalni i nekonvencionalni postupci sa tri glavne
grupe:
Prva grupa postupci obrade kod kojih se na ra~un mehani~kog djelovanja reznog
klina alata vr{i skidanje materijala. Pri tome alati mogu biti definisane rezne geometrije (jednosje~ni i vi{esje~ni alati) i nedefinisane rezne geometrije (abrazivni alati).
Osnovna karakteristika postupaka obrade rezanjem alatima definisane rezne geometrije je debljina (veli~ina) strugotine koja se kre}e u granicama cca od 0,025 do 2,5
mm, a postupaka obrade alatima nedefinisane rezne geometrije cca od 0,0025 do
0,25 mm.
Druga grupa postupci obrade kod kojih se skidanje, ili ta~nije, odno{enje materijala ostvaruje na ra~un mehanizama koji se baziraju na razli~itim fizi~ko-hemijskim
procesima. Termin "odno{enje" materijala je prihvatljiviji od termina "skidanje" materijala upravo iz razloga atomske i submikroskopske veli~ine odne{enih ~estica materijala, gdje se zapravo ne formira strugotina pri obradi. Razvoj ovih postupaka obrade uslovljen je, prije svega, pojavom novih konstrukcionih materijala koji se veoma
0. UVOD
te{ko, ili se uop{te ne mogu obra|ivati konvencionalnim postupcima obrade rezanjem.
POSTUPCI OBRADE SKIDANJEM MATERIJALA
KONVENCIONALNI POSTUPCI,
POSTUPCI MEHANI^KOG RAZDVAJANJA ILI OBRADA REZANJEM
Alatima
definisane
rezne
geometrije
-
Struganje
Bu{enje
Glodanje
Rendisanje
Provla~enje
Testerisanje
Alatima
nedefinisane
rezne
geometrije
-
Bru{enje
Honovanje
Lepovanje
Superfini{
NEKONVENCIONALNI POSTUPCI
Procesi mehani~ke
erozije
-
Abrazivni mlaz
Ultrazvuk
Mlaz vode
Abrazivni vodeni
mlaz
Termoelektri~ni
procesi
Hemijski
procesi
- Prosjecanje
- Graviranje
- Glodanje
Elektroerozija
Snop elektrona
Jonski snop
Laser
Plazma
Elektrohemijski
procesi
- Upu{tanje gravura
- Obaranje ivica
Mehani~ki procesi
+ ultrazvuk UZ ili
plazma
-
UZ struganje
Plazma struganje
UZ bu{enje
UZ glodanje
UZ bru{enje
Fizi~ko-hemijski
procesi + ultrazvuk
UZ
- UZ elektroerozija
- UZ elektrohemijska
obrada
- UZ laserska obrada
- UZ hemijska obrada
Elektrohemijski
+
Elektroerozivni procesi
Elektrohemijski EH
+
mehani~ki procesi
- Elektrohemijsko-elektroerozivna obrada
- EH bru{enje
- EH honovanje
- EH lepovanje
KOMBINOVANI
POSTUPCI
FIZI^KO-HEMIJSKI
POSTUPCI
Tre}a grupa postupci obrade koji po prirodi predstavljaju kombinaciju mehanizama mehani~kog djelovanja alata ili obrade rezanjem i fizi~ko-hemijskih procesa,
dakle, kombinaciju prve i druge grupe postupaka obrade. Karakteristika ve}ine ovih
postupaka je da u njima dominira jedan proces osnovni proces, a drugi proces
slu`i za intenziviranje i pospje{ivanje djelovanja osnovnog procesa dopunski proces. Ovakvim postupcima se upravo na ra~un kombinovanja posti`e ve}a proizvodnost, pobolj{ava kvalitet i ta~nost obrade i omogu}ava obrada materijala koji se
uop{te ne mogu obra|ivati postupcima prve grupe a i istovremeno je obrada samo
postupcima druge grupe enormno skupa.
U ovoj knjizi bi}e govora samo o postupcima obrade skidanjem materijala alatima definisane i nedefinisane geometrije, dakle samo o konvencionalnim postupcima.
Podjela postupaka obrade skidanjem materijala prikazana na slici 0.1 je podjela s obzirom na mehanizam procesa kojim se ostvaruje skidanje materijala. Me|utim, po{to tehnologija kao nau~na disciplina obuhvata osim materijalnih i nematerijalne procese (energija i informacije), to se razlikuju:
Konvencionalne tehnologije,
Visoke tehnologije i
Nekonvencionalne tehnologije.
0. UVOD
sistema, odnosno CIM tehnologija (Computer Integrated Manufacturing kompjuterom
integrisana proizvodnja). Ove tehnologije karakteri{u sljede}e zna~ajke:
Ne postoji decidna podjela ovih ma{ina prema veli~ini serije proizvodnje tako da su
ove ma{ine sa velikim stepenom fleksibilnosti,
Uticaj ljudskog faktora u direktnoj proizvodnji sveden je na minimum, jer jedan radnik mo`e da opslu`uje vi{e ma{ina pri ~emu se njegova kreativna uloga iz konvencionalnih tehnologija potpuno gubi. Me|utim, ljudska kreativnost je u ovim tehnologijama prenesena u fazu pripreme proizvodnje gdje se defini{e plan proizvodnje,
pripremaju i pode{avaju rezni alati, pribori i mjerni alati, izra|uju programi obrade i
sl.,
Kvalitet proizvoda je ujedna~en najvi{e zbog eliminisanja ljudskog faktora u direktnoj
proizvodnji,
Rad u svim smjenama je mogu} i bez posljedica na kvalitet proizvoda, opet zbog
manjeg broja proizvodnih radnika,
Zastoji i nepredvi|ene smetnje u proizvodnji su svedene na najmanju mjeru jer se
proizvodnja u principu vodi pomo}u ra~unara,
[kart je sveden na minimum jer se ta~nost i kvalitet proizvoda normalno posti`u, i
Me|uskladi{ni i skladi{ni prostori kao i me|uoperacijska vremena su minimalna.
1. POSTUPCI OBRADE
JEDNOSJE^NIM ALATIMA
Postupci obrade rezanjem jednosje~nim alatima predstavljaju postupke pri kojima alat
ima jednu reznu ivicu koja mo`e biti u zahvatu sa obratkom neprekidno ili povremeno.
Ovi alati se nazivaju no`evi. U ove postupke spadaju: struganje (tokarenje), blanjanje,
te vertikalno i horizontalno rendisanje.
1.1. STRUGANJE
1.1.1. Osnovne operacije
Struganje je postupak obrade koji se najvi{e koristi od svih konvencionalnih postupaka
obrade. Struganjem se obra|uju osnosimetri~ni (cilindri~ni) proizvodi pri ~emu je mogu}e obra|ivati kako cilindri~ne, tako i bo~ne (~eone) povr{ine tih proizvoda. Zbog {irokog dijapazona razli~itih operacija struganja, procjenjuje se da oko 40% ukupne obrade
rezanjem otpada upravo na struganje.
Glavno kretanje predstavlja rotaciono (obrtno) kretanje obratka, a pomo}no (posmi~no),
kretanje alata. Pravac i karakter posmi~nog kretanja se defini{e prema osi obratka i
mo`e biti razli~ito, {to daje razli~ite mogu}nosti struganja. Na slici 1.1 prikazane su
osnovne operacije struganja, i to: uzdu`no vanjsko struganje (a), uzdu`no unutra{nje
(b), popre~no vanjsko (c), popre~no unutra{nje (d), konusno vanjsko (e), konusno
unutra{nje (f), kopirno (g), profilno ili fazonsko (h), neokruglo (i), le|no struganje (j),
struganje navoja (k), struganje sferne povr{ine (l), te usijecanje i odsijecanje (m).
Pri uzdu`nom struganju pravac posmi~nog kretanja je koaksijalan sa osom obratka.
Mo`e biti vanjsko i unutra{nje. Kod popre~nog ili ~eonog struganja pravac posmi~nog
kretanja je normalan na osu obratka i pri ovom struganju se obra|uju ravne (~eone)
povr{ine obratka. Konusno struganje ili struganje konusa nastaje kada pravac
posmi~nog kretanja sije~e osu obratka pod nekim uglom i mo`e biti vanjsko i unutra{nje. Ovakav pravac posmi~nog kretanja mo`e se ostvariti na vi{e na~ina. Naj~e{}e, a
to je slu~aj kod ve}ine univerzalnih strugova, posmak za konusno struganje se obezbje|uje tzv. kri`nim suportom (nosa~em alata) gdje se zako{en pravac kretanja alata
s
PK (s )
a)
b)
c)
[ablon
s1
d)
s2
e)
g)
f)
h)
v
sc
z1
sc
z2
z3
i)
vp
j)
k)
s
l)
m)
Slika 1.1. c) popreno vanjsko, d) popreno unutranje, e) konusno vanjsko, f) konusno unutranje, g) kopirno, h) profilno ili fazonsko, i) neokruglo, j) leno struganje,
k) struganje navoja, l) struganje sferne povrine, m) usijecanje i odsijecanje
dobije kao kombinacija istovremenog uzdu`nog i popre~nog kretanja. Kada se vrh alata
kre}e po nekoj krivoj liniji koja le`i u ravnini u kojoj tako|er le`i i osa obratka, tada
se dobiju proizvodi sa slo`enim osnosimetri~nim povr{inama. S obzirom da se ranije
ovakvo kretanje moglo dobiti samo kopiranjem profila {ablona, to se ova operacija naziva kopirno struganje. Na univerzalnim strugovima, brzina rezanja pri kopirnom struganju je promjenljiva, jer se pomjeranjem vrha alata na razli~itim promjerima obratka (uz
konstantan broj obrtaja) mijenja i brzina rezanja. Me|utim, na CNC strugovima, osim
{to se programom mo`e definisati slo`ena putanja vrha alata, mo`e se i kontinuirano
STRUGARSKI NO@EVI
OD BRZOREZNOG ^ELIKA
STRUGARSKI NO@EVI SA
LEMLJENOM PLO^ICOM OD
TVRDOG METALA
NAZIV
Ravni no` za
uzdu`nu vanjsku
grubu obradu
Savijeni no` za
uzdu`nu vanjsku
grubu obradu
Savijeni no` za
finu obradu
Ravni no` za
finu obradu
No` za bo~nu
(~eonu) obradu
No` za odsijecanje
No` za unutra{nju
grubu obradu
No` za unutra{nju
finu obradu
10
No` za unutra{nje
usijecanje
11
No` za izradu
vanjskog navoja
12
No` za izradu
unutra{njeg navoja
vrste reznog materijala. U tabeli 1.1 prikazani su osnovni standardni oblici strugarskih
no`eva od brzoreznog ~elika i sa tvrdo lemljenim reznim plo~icama od tvrdog metala.
Naime, dvije su osnovne izvedbe strugarskih no`eva od tvrdog metala: tvrdo lemljena
izvedba i izvedba sa mehani~ki pri~vr{}enim okretnim reznim plo~icama. Na slici 1.2
Rezna plo~ica
Rezna plo~ica
Rezna plo~ica
a) Sistem stezanja
palcem
b) Sistem stezanja
steza~em
c) Sistem stezanja
polugom
C N M G
REZNA
PLO^ICA
DR@A^ ZA
VANJSKU
OBRADU
DR@A^ ZA
UNUTRA[NJU
OBRADU
09 03 08 - PF
P C L N R
9
10
S 25 T
15
16
14
16 16 H
11
12
13
14
S C L C R
9
10
11
09
5
09
5
Slika 1.4. Sistem oznaavanja reznih ploica i draa za vanjsko i unutranje struganje
10
D 55
80
K 55
V 35
W 80
2. Le|ni ugao, ,
B
3. Tolerancija, mm
Klasa
d
m
O Poseban opis
11
0,005
0,025
0,025
0,013
0,025
0,025
0,013
0,025
0,025
0,025
0,025
0,025
0,025
0,013
0,013
0,025
0,025
(0,05-0,15)
0,013
0,025
(0,05-0,15)
0,025
0,025
(0,05-0,15)
(0,08-0,2)
0,013
(0,05-0,15)
(0,13-0,38)
0,013
(0,08-0,25)
d
m
20
5. Veli~ina plo~ice
F
Poseban
oblik
6. Debljina plo~ice
s
d
R
3,97
5,0
5,36
6,0
6,35
8,0
9,525
10,0
12,0
12,7
15,86
16,0
19,05
20,0
25,0
25,4
31,75
32,0
06
05
09
06
08
09
10
12
12
15
16
19
20
25
25
31
32
11
06
07
09
16
09
11
12
15
22
27
12
16
15
16
01
T1
02
03
T3
s=1,59
s=1,98
s=2,38
s=3,18
s=3,97
04
05
06
07
09
s=4,76
s=5,56
s=6,35
s=7,94
s=9,52
15
16
20
24
32
40
r
r
r
r
r
r
19
25
33
19
25
r
00
02
04
06
08
10
12
r
r
r
r
r
r
r
=
=
=
=
=
=
=
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
=
=
=
=
=
=
1,2
1,6
2,0
2,4
3,2
4,0
8. Rezna geometrija
PF Rezna geometrija za zavr{nu obradu, MF Rezna geometrija za grubu obradu
9. Sistem stezanja plo~ice na dr`a~
M
C
Steza~em i polugom
Odozgo
75
Kruto stezanje
Stezanje vijkom
90
90
107,5
75
117,5
93
45
60
K
75
V
72,5
l1
l1
60
63
N
95
95
Desna izvedba
Lijeva izvedba
Neutralna izvedba
=
=
=
=
=
=
32 G = 90
40 H = 100
50 J = 110
60 K = 125
70 L = 140
80 M = 150
N
P
Q
R
S
T
=
=
=
=
=
=
160
170
180
200
250
300
U = 350
V = 400
W = 450
Y = 500
X-specijal
12
CNMG
CNMA
DNMG
DNMA
RCMX
RNMG
SNMG
TNMG
TCGR
VNMG
DNMM
SNMA
SNGN, SNUN
CNMM
CCGT, CCMT
DCGT, DCMT
SNMM
SCMT
CNMW
DCMW
SCMW
RCMT
SPGR, SPMR
SPGN, SPUN
TNMA
TPGR, TPMR
VBGT, VBMT
TNMM
TCGT, TCMT
TNGN, TNUN
VBMW
WNMG
TCMW
TPGN, TPUN
KNMX
KNUX
a)
b)
c)
d)
e)
a)
c)
e)
g)
i)
b)
d)
f)
h)
j)
Slika 1.7.
14
A
B
presjek B-B
12
a)
b)
Slika 1.8. Primjeri izvedbi grudnih povrina reznih ploica od tvrdog metala
CNMA
DCMW
TCMW
TNGN
TCMW
VBMW
DNMA
RNGN
166.0G/L-VW
RNGA
166.0G/L-VM
SNGN
N151.2E-G
SNMA
N151.2E-P
a)
CCMW
DCMW
SPUN
TCMW
TPUN
VBMW, VCMW
b)
15
16
Aluminijum i njegove
legure
Aluminijum i njegove
legure
GLAVNI NAPADNI
UGAO, ,
OBLIK
STRUGARSKOG
NO@A
Tabela 1.1
red.br.1.
Tabela 1.1
red.br.2.
Tabela 1.1
red.br.9.
Tabela 1.1
red.br.5.
Tabela 1.1
red.br.6.
Tabela 1.1
red.br.7.
Tabela 1.1
red.br.8.
Tabela 1.1
red.br.10.
GRUDNI UGAO, ,
LE\NI UGAO, ,
12
12
14
18
25
12
12
10
14
18
25
10
10
14
18
25
30
12
12
10
14
18
25
65
90
10
10
10
10
100
10
10
65
12
12
15
10
10
80 do 45 do
90
75
100 do
45
110
Nelegirani
konstrukcioni
~elici
Legirani
Mn, Cr-Ni i Cr-Mo
~elici
Cr-~elici
Nehr|aju}i ~elici
Mn-tvrdi ~elici
Alatni ~elici
Kaljeni ~elici
^eli~ni liv
Sivi liv
Kokilni liv
Temper liv
Mesing
Bakar
Bronza
Cink i njegove legure
Aluminijum
Aluminijumove legure
Kaljene Al-legure
Mg-Si legure
^VRSTO]A, MPa/
/TVRDO]A, HB
< 350
> 500
500 do 600
600 do 700
700 do 850
850 do 1000
700 do 850
850 do 1000
1000 do 1200
1200 do 1400
1400 do 1800
1800 do 2400
> 1000
600 do 700
1650 do 2000
1500 do 1800
1500 do 1800
350 do 500
500 do 600
600 do 1000
< 160 HB
160 do 250 HB
> 250 HB
< 500
> 500
< 400
380 do 500
80 do 100 HB
> 100 HB
220 do 350
Mehka
Srednja
Tvrda
< 50 HB
< 50 HB
50 do 80
80 do 100
100 do 130
> 130 HB
-
5 do 6
5 do 6
4 do 6
4 do 6
4 do 6
4 do 6
4 do 5
4 do 5
4 do 5
4 do 5
4 do 5
3 do 4
4 do 6
4 do 6
4 do 6
4 do 5
4 do 5
4 do 6
4 do 6
4 do 6
4 do 6
4 do 6
4 do 5
3 do 7
2 do 4
4 do 8
4 do 6
5 do 8
4 do 5
6 do 10
3 do 8
3 do 6
3 do 5
6 do 12
8 do 12
8 do 12
5 do 12
5 do 12
5 do 12
5 do 12
10
12
16 do 20
15 do 18
14 do 18
12 do 16
10 do 14
8 do 12
8 do 16
6 do 14
4 do 8
3 do 8
0 do 6
-4 do 3
8 do 10
6 do 14
0 do 8
2 do 8
-10 do -5
8 do 16
6 do 10
4 do 8
6 do 12
2 do 6
0 do 5
0 do 5
-2 do 3
8 do 12
6 do 10
8 do 15
6 do 10
18 do 30
8 do 16
6 do 15
6 do 14
2 do 12
31 do 45
20 do 35
12 do 20
8 do 18
6 do 14
0 do 10
15
14
-3
-4
-4
-4
-4
-4
-4
-5
-5
-5
-5
-5
-4
-4
-2
-2
-3
-2
-2
-4
-2
-4
-3
-3
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
-5
do
do
-4
-5
do
do
do
do
do
do
do
-4
do
-5
-4
-4
4
-5
-5
-5
0
0
-4
-4
-4
do
do
-6
-4
-4
-5
-5
-5
-6
-6
-5
-6
-6
-6
-6
-6
-5
6
-4
-4
-5
-4
-5
-5
-4
-5
-5
-5
17
^elici
Sivi liv
Aluminijum
Al-Si legure
Mesing i bronza
REZNI UGLOVI,
^VRSTO]A, MPa/
/TVRDO]A, HB
< 600
600 do 1000
> 1000
> 220 HB
200 do 300
90 do 110 HB
50 do 125 HB
0 do -4
0 do -6
0 do -10
0 do -6
10
0 do 5
-5 do 10 0
7
6
7
6
8
8
do 10
0
0
0
0
0
do
do
do
do
do
0
0
45
45
45
45
45
45
45
-4
-4
-4
-4
-4
do
do
do
do
do
do
do
90
90
90
90
80
90
80
90
90
90
90
80
90
do 110
do 110
do 110
do 110
do 110
do 110
100
100 do 350
80 do 300
60 do 300
80 do 300
500 do 800
300 do 800
300 do 1000
Napomena: Radijus zaobljenja vrha alata ne treba prelaziti r = 2 mm, posmak ne smije pre}i vrijednost
s = 0,6 mm/o, a najve}a dubina rezanja d = 7 mm.
do
P s x x1
= M
C C F1
x1
doz
C 0 C F1 d
y1
, mm/o,
... (1.2)
s = 8 r R t , mm/o,
... (1.3)
s =
18
... (1.1)
y1 y
, mm,
x1
2 E I
0 ,8 C F1 d y1 l 3
, mm/o,
... (1.4)
s =
x1
0 ,4 C F1 d
y1
l3
, mm/o,
... (1.5)
za broj obrtaja obratka (brzinu rezanja) s obzirom na maksimalno iskori{tenje postojanosti alata:
nA =
f max E I
320 C v
D T
s ox d
, o/min i
... (1.6)
nM =
1 ,91 10 6 PM
C F1 D s ox1 d y1
, o/min.
... (1.7)
19
OPERACIJA STRUGANJA
Grubo struganje
Fino struganje
Najfinije struganje
Struganje (izrada)
Rad na revolver
strugovima
Rad na
automatima
Rad na numeri~ki
naboja
do {est alata
preko {est alata
jednovreteni
vi{evreteni
uptravljanim ma{inama
30 do 40
60
120
45
90
120
120
150
60 do 120
240
480
120
360
480
480
600
5 do 15
Legirani ~elici
Ugljeni~ni ~elici
MATERIJAL OBRATKA
20
TVRDO]A,
HB
STANJE,
TERMI^KA
OBRADA
Niskougljeni~ni
125 do 175
Toplo valjan,
normalizovan, `aren
ili hladno vu~en
Srednjeugljeni~ni
125 do 175
Toplo valjan,
normalizovan, `aren
ili hladno vu~en
Srednjeugljeni~ni
275 do 325
Normalizovan ili
pobolj{an
Srednjeugljeni~ni
175 do 225
Niskougljeni~ni
225 do 275
Toplo valjan,
normalizovan, `aren
ili hladno vu~en
DUBINA
REZANJA,
d, mm
1
4
8
16
1
4
8
16
1
4
8
1
4
8
16
1
4
8
16
POSMAK,,
s, mm/o
0,18
0,4
0,5
0,75
0,18
0,4
0,5
0,75
0,18
0,4
0,5
0,18
0,4
0,5
0,75
0,18
0,4
0,5
0,75
BRZINA
REZANJA,
v, m/min
46
38
30
24
43
35
27
11
29
23
18
34
26
20
15
34
26
20
15
225 do 300
@aren
Austenitni
135 do 185
@aren
Martenzitni
135 do 175
@aren
Prlitni
190 do 220
Sivi liv
Nehr|aju}i ~elici
DUBINA
REZANJA,
STANJE,
TERMI^KA
OBRADA
TVRDO]A,
HB
d, mm
1
4
8
16
1
4
8
16
1
4
8
16
1
4
8
16
POSMAK,,
s, mm/o
0,18
0,4
0,5
0,75
0,18
0,4
0,5
0,75
0,18
0,4
0,5
0,75
0,18
0,4
0,5
0,75
BRZINA
REZANJA,
v, m/min
26
20
15
12
110
90
70
55
155
125
100
80
120
80
65
55
Ugljeni~ni ~elici
125 do
175
Toplo valjan,
normalizovan,
`aren ili
hladno vu~en
Srednje- 125 do
ugljeni~ni
175
Toplo valjan,
normalizovan,
`aren ili
hladno vu~en
Srednje- 275 do
ugljeni~ni
325
Normalizovan
ili pobolj{an
Srednje- 175 do
ugljeni~ni
225
Toplo valjan,
`aren ili
hladno vu~en
0,18
0,5
0,7
1,0
115
90
73
58
150
120
95
76
P10
P20
P30
P40
0,18
0,4
0,5
-
200
160
120
-
CP10
CP20
CP30
-
Niskougljeni~ni
Toplo valjan,
normalizovan
ili hladno
vu~en
0,18
0,5
0,7
1,0
120
95
73
58
150
120
95
73
P10
P20
P30
P40
0,18
0,4
0,5
-
185
135
105
-
CP10
CP20
CP30
-
MATERIJAL
OBRATKA
Legirani ~elici
Niskougljeni~ni
225 do
275
s,
v,
m/min
Vrsta
tvrdog
metala
s,
v,
mm/o
m/min
Vrsta
tvrdog
metala
195
150
120
95
180
140
110
85
130
100
79
P10
P20
P30
P40
P10
P20
P30
P40
P10
P20
P30
0,18
0,4
0,5
0,18
0,4
0,5
0,18
0,4
0,5
290
190
150
280
185
145
170
130
105
CP10
CP20
CP30
CP10
CP20
CP30
CP10
CP20
CP30
mm/o
Tvrdo
lemljena
plo~ica
Okretna
rezna
plo~ica
0,18
0,5
0,7
1,0
0,18
0,5
0,7
1,0
0,18
0,4
0,5
150
125
100
75
140
110
85
67
105
79
60
21
225 do
300
@aren
Austenitni
135 do
185
@aren
Martenzitni
135 do
175
@aren
Perlitni
190 do
220
Sivi liv
^elici velike
~vrsto}e
Nehr|aju}i ~elici
MATERIJAL
OBRATKA
TVRDO]A,
HB
s,
v,
m/min
mm/o
Tvrdo
lemljena
plo~ica
Okretna
rezna
plo~ica
0,18
0,4
0,5
0,75
0,18
0,4
0,5
0,75
0,18
0,4
0,5
0,75
0,18
0,5
0,7
1,0
105
84
66
52
105
100
76
60
145
120
100
73
115
90
76
60
135
105
84
69
120
105
84
64
190
145
115
90
125
105
84
69
Vrsta
tvrdog
metala
s,
v,
mm/o
m/min
Vrsta
tvrdog
metala
P10
P20
P30
P40
K01, M10
K10, M10
K10, M10
K20, M20
M10, P10
M10, P10
M20, P20
M30, P30
K20, M20
K20, M20
K20, M20
K20, M20
0,18
0,4
0,5
0,18
0,4
0,5
0,18
0,4
0,5
0,18
0,4
0,5
-
185
135
105
160
135
105
245
190
150
160
135
105
-
CP10
CP20
CP30
CK01, CM10
CK10, CM10
CK10, CM10
CM10, CP10
CM10, CP10
CM20, CP20
CK20, CM20
CK20, CM20
CK20, CM20
-
Niskougljeni~ni sa pove}anim
sadr`ajem sumpora
22
Niskolegirani sa pove}anim
sadr`ajem sumpora
TVRDO]A,
HB
v,
m/min
s,
mm/o
v,
m/min
s,
mm/o
HSS
TM
HSS
TM
HSS
TM
HSS
TM
85 do 125
125 do 175
175 do 225
225 do 275
275 do 325
325 do 375
375 do 425
HRc 50 do 52
HRc 54 do 56
37
30
24
20
18
15
11
6
-
126
104
93
85
75
62
49
27
17
0,25
0,25
0,225
0,175
0,175
0,175
0,15
0,15
-
0,38
0,38
0,33
0,23
0,23
0,23
0,175
0,2
0,15
41
34
27
23
20
17
12
6
-
140
116
102
94
82
69
53
30
18
0,13
0,13
0,13
0,1
0,1
0,075
0,075
0,075
-
0,15
0,15
0,15
0,13
0,13
0,1
0,1
0,1
0,075
100 do 150
150 do 200
41
44
154
170
0,25
0,25
0,38
0,38
46
50
170
189
0,13
0,13
0,15
0,15
100 do 150
150 do 200
200 do 250
275 do 325
325 do 375
375 do 425
150 do 200
275 do 325
375 do 425
HRc 50 do 52
HRc 52 do 56
41
35
29
24
15
11
32
18
11
6
-
155
131
99
93
62
47
120
82
47
27
17
0,25
0,25
0,2
0,2
0,175
0,15
0,25
0,2
0,15
0,15
-
0,38
0,38
0,30
0,25
0,23
0,2
0,38
0,25
0,2
0,2
0,15
46
38
32
27
17
12
35
21
12
6
-
172
146
110
104
69
53
134
91
53
30
18
0,13
0,13
0,13
0,1
0,075
0,075
0,13
0,1
0,075
0,075
-
0,15
0,15
0,15
0,13
0,1
0,1
0,15
0,13
0,1
0,1
0,075
TVRDO]A
Nelegirani
konstrukcioni ~elici
< 500
500 do 600
600 do 700
700 do 850
850 do 1000
700 do 850
850 do 1000
1000 do 1400
1400 do 1800
^eli~ni liv
Nehr|aju}i
~elici
Sivi liv
600 do 700
300 do 500
500 do 700
> 700
200 HB
200 do 250 HB
250 do 400 HB
Bakar
Mesing
80 do 120 HB
Al - legure
Bronza
80 do 300
300 do 420
420 do 580
VRSTA
ALATNOG
MATERIJALA
BRZINA REZANJA,
PRI POSMACIMA,
v60, m/min,
s, mm/o
vrstu alata
0,1
0,2
0,4
0,8
1,6
v240
v480
P10
P30
HSS
P20
HSS
P20
HSS
P20
HSS
P20
HSS
P20
HSS
P20
HSS
P20
HSS
P20
HSS
P20
HSS
P20
82
245
65
210
52
175
41
155
35
130
41
155
32
105
28
73
15
46
15
38
61
210
48
175
40
150
31
125
25
107
29
125
24
90
20
57
9
35
6
30
45
175
35
150
30
125
24
100
18
84
21
100
17
67
11
45
6
28
5
24
34
150
27
125
23
107
18
80
14
66
15
80
12
56
8
38
24
20
25
125
20
107
17
90
13
63
10
54
10
63
8
45
6
30
21
16
0,7
0,8
0,71
0,79
0,7
0,79
0,72
0,8
0,72
0,8
0,72
0,8
0,7
0,8
0,72
0,79
0,7
0,79
0,7
0,79
0,59
0,71
0,6
0,71
0,59
0,71
0,61
0,71
0,61
0,7
0,61
0,71
0,61
0,71
0,61
0,71
0,59
0,7
0,59
0,7
1,41
1,49
1,67
1,68
1,68
1,68
1,66
1,66
1,7
1,68
0,67
0,67
0,67
0,68
0,68
0,66
0,67
0,66
0,8
0,68
HSS
P20
66
30
54
20
42
10
35
27
0,8
0,71
1,68
0,68
HSS
P20
HSS
P20
HSS
P20
K20
K10
K10
HSS
K20
HSS
K20
HSS
K20
HSS
K20
HSS
K20
HSS
K20
70
110
46
97
27
60
200
150
105
79
1120
186
1350
83
630
130
530
125
500
120
470
51
95
34
75
21
50
170
127
90
64
1000
125
1200
63
500
85
440
80
420
76
400
38
80
26
63
15
45
135
106
75
45
840
84
1000
53
420
60
380
53
350
50
340
28
67
19
54
12
35
115
90
60
34
750
57
900
42
360
37
320
46
300
34
270
21
57
14
45
9
30
95
75
50
25
670
36
800
36
320
280
260
250
0,7
0,79
0,7
0,8
0,71
0,8
0,7
0,7
0,71
0,83
0,45
0,75
0,45
0,76
0,56
0,56
0,56
0,56
0,56
0,56
0,56
0,6
0,71
0,58
0,71
0,6
0,71
0,59
0,59
0,6
0,74
0,30
0,63
0,29
0,64
0,44
0,43
0,42
0,42
0,42
0,42
0,42
1,68
1,67
1,68
-
0,68
0,67
0,66
-
Napomena: Popravni koeficijent za brzinu rezanja: v30 =(1,06 do 1,12)v60, v45 =(1,02 do 1,08)v60,
v90 =(0,9 do 0,96)v60, v120 =(0,86 do 0,92)v60, v240 =(0,77 do 0,84)v60,
v360 =(0,62 do 0,76)v60, v480 =(0,44 do 0,92)v60,
23
Legirani ~elici
Ugljeni~ni
~elici
MATERIJAL OBRATKA
Nehr|aju}i
~elici
DUBINA
REZANJA,
d,
Niskougljeni~ni
85 do
125
Srednjeugljeni~ni
125 do
175
Srednjeugljeni~ni
275 do
325
Normalizovan ili
pobolj{an
Srednjeugljeni~ni
175 do
225
Niskougljeni~ni
225 do
275
225 do
300
@aren
Austenitni
135 do
185
@aren
Martenzitni
135 do
175
@aren
Perlitni
190 do
220
Sivi
liv
TVRDO]A,
HB
mm
1
4
8
1
4
8
1
4
8
1
4
8
1
4
8
1
4
8
1
4
8
1
4
8
1
4
8
BRZINA
REZANJA,
v,
m/min
610
460
335
580
395
335
395
235
175
520
350
260
460
305
245
440
265
205
425
275
185
550
395
305
460
305
215
POSMAK,
s,
mm/o
Vrsta
alatnog
materijala
0,13
0,25
0,4
0,13
0,25
0,4
0,13
0,25
0,4
0,13
0,25
0,4
0,13
0,25
0,4
0,13
0,25
0,4
0,13
0,25
0,4
0,13
0,25
0,4
0,25
0,4
0,5
K
K
K
K
K
K
C
C
C
K
K
C
C
C
C
C
C
C
K
K
K
K
K
K
C
C
C
24
BRZINA REZANJA,
v, m/min
POSMAK,
s, mm/o
DUBINA REZANJA,
d, mm
300 do 1000
0,05 do 0,5
10
10 do 30
0,1 do 0,2
100 do 600
0,05 do 0,5
100 do 600
0,2
Gruba
obrada
Zavr{na obrada
MATERIJAL OBRATKA
Alatni ~elici za rad u hladnom stanju
Brzorezni ~elici
Alatni ~elici za rad u toplom stanju
^elici za kotrljaju}e le`ajeve
Povr{inski otvrdnute legure
Sivi liv
Sinterovano `eljezo
^elici velike ~vrsto}e
Tvrde legure na bazi nikla
Brzorezni ~elici
Alatni ~elici za rad u hladnom stanju
Sivi liv
TVRDO]A,
HB
58
60
47
55
do 60 HRc
do 65 HRc
do 50 HRc
do 60 HRc
35 HRc
200 do 220 HB
200 do 220 HB
45 do 50 HRc
58 HRc
62 HRc
60 HRc
220 HB
BRZINA
REZANJA,
v, m/min
POSMAK,
s, mm/o
DUBINA
REZANJA,
d, mm
0,1
do 200
0,1
do 200
0,1
do 200
0,1
do 200
0,1
do 250
0,1
do 800
0,1
do 600
0,1
do 200
50
0,35
60 do 120
0,2
80
0,25
600 do 800 0,1 do 0,4
0,3
0,2
0,3
0,3
0,3
0,3
0,2
0,3
2,5
2,0
2,0
0,1 do 2,0
100
100
100
100
200
500
300
100
25
26
Radni
hod
vp
Povratni
hod
vp
Radni
hod vr
R
Vertikalno
rendisanje
v
Struganje
vp
vr
R=
vr
Radni
hod
Horizontalno rendisanje
Povratni
hod
R=
Blanjanje
Povratni
hod
v
Struganje
R=
redba sa struganjem
se ~esto koristi za izradu unutra{njih i vanjskih utora i kanala razli~itih oblika. Kod vertikalnog rendisanja, za razliku od blanjanja i horizontalnog rendisanja, pomo}no kretanje
mo`e biti u pravcima obe horizontalne ose, kao i rotaciono kretanje oko vertikalne ose,
odnosno ose koja je paralelna sa pravcem glavnog pravolinijskog kretanja alata.
Ma{ine za blanjanje nazivaju se blanjalice i to su u principu ma{ine velikih gabarita na
kojima se obra|uju veliki komadi, dok su ma{ine za rendisanje rendisaljke, manjih
dimenzija i na njima se obra|uju komadi manjih dimenzija. Ovo iz prostog konstruktivnog razloga jer mehanizam rendisaljke na kome se nalazi alat ne mo`e biti velike du`ine da bi se obezbijedila tako velika pravolinijska kretanja alata.
26
Obradak
6
7
1
Pribor za stezanje
obratka
vr
vp
Radni stol blanjalice
Radni hod
Povratni hod
27
vp
vr
vp
vr
vp
vr
s
a)
b)
c)
d)
Obradak
Povratni hod
Alat (zup~asti no`)
Radni hod
so
sA
28
a)
b)
d)
e)
c)
f)
a)
b)
c)
No za zavrno blanjanje i
30
BRZOREZNI ^ELIK
Gruba obrada
Nelegirani
konstrukcioni
~elici
< 400
10 do 12
400 do 500 8 do 10
500 do 600 8 do 10
6 do 8
600 do 700
6 do 8
700 do 800
800 do 1000 4 do 6
Legirani Mn,
< 850
6 do 8
Cr, Cr-Mo 850 do 1000 6 do 8
4 do 6
~elici
> 1000
Nehr|aju}i
600 do 800
6 do 8
~elici
1500 do
Alatni ~elici
6 do 8
1800
300 do 700
6 do 8
^eli~ni liv
6 do 8
> 700
< 220
8 do 10
Sivi liv
6 do 8
> 220
Temper liv
6 do 8
Tvrdi livovi 60 do 90 Sh 5 do 8
Bakar
6 do 8
< 350
8 do 10
Bakarne
6 do 8
350 do 450
legure
4 do 6
> 459
Zn - legure
10 do 12
Aluminijum
10 do 12
< 150
8 do 10
Al - leguere
> 150
6 do 8
Mg - legure
6 do 8
TVRDI METAL
Zavr{na obrada
20 do 26
18 do 24
16 do 20
14 do 18
10 do 14
10 do 12
8 do 14
8 do 12
6 do 8
-8
- 10
- 12
- 15
- 18
- 20
- 18
- 18
- 20
12 do 14
10 do 12
10 do 12
8 do 10
8 do 10
6 do 8
8 do 10
8 do 10
6 do 8
18 do 22
16 do 20
14 do 18
12 do 16
8 do 12
8 do 10
8 do 12
6 do 10
5 do 8
- 30
- 30
- 30
- 30
- 30
- 30
-
8 do 12
6 do 10
8 do 10
4 do 6
-8
6 do 8
4 do 6
6 do 8
-6
8 do 14
8 do 10
8 do 14
2 do 8
10 do 12
0 do 2
18 do 30
12 do 25
8 do 16
2 do 8
8 do 10
24 do 30
40 do 50
25 do 35
6 do 12
- 12
- 20
- 10
- 20
-
6 do 10
8 do 10
8 do 10
6 do 8
6 do 8
6 do 8
8 do 10
10 do 12
8 do 10
6 do 8
8 do 10
8 do 10
6 do 10
4 do 8
6 do 8
10 do 16
8 do 12
6 do 12
0 do 6
8 do 10
0
16 do 24
10 do 20
6 do 14
0 do 6
8 do 10
20 do 24
30 do 40
20 do 25
6 do 10
- 30
- 30
- 40
- 50
-
5
5
6 do 8
4 do 6
4 do 8
6 do 8
4 do 6
2 do 4
6 do 8
8 do 10
8 do 10
5 do 8
4 do 8
4 do 6
2 do 4
8 do 12
2 do 8
14 do 24
10 do 20
6 do 12
0 do 2
6 do 8
20 do 24
30 do 40
23 do 30
6 do 10
-8
-8
- 30
- 30
- 45
- 45
-
8 do 12 16 do 22 - 5 do - 8
6 do 10 12 do 16 - 5 do - 8
6 do 10 10 do 16 - 5 do - 8
5 do 8 8 do 14 - 5 do - 8
4 do 8 6 do 12 - 6 do - 8
4 do 6 6 do 10 - 6 do - 8
4 do 8 8 do 10 - 6 do - 8
4 do 8
6 do 8 - 6 do - 8
4 do 6
6 do 8
-8
31
vrsr
vrmax
vr
Povratni hod
vpmax
Radni hod
vp
Iako su obrade blanjanjem i rendisanjem skoro identi~ne struganju, postoji jedna zna~ajna razlika, a to je brzina rezanja. Naime, kod struganja je brzina rezanja u toku procesa konstantna a i sam proces rezanja je neprekidan, dok je kod blanjanja i rendisanja, zbog periodi~nosti kretanja, brzina promjenljiva usljed ~ega se javljaju ubrzanja i
usporenja. Kod velikih vrijednosti ovih ubrzanja, odnosno usporenja, javljaju se dinami~ke sile i trzaji. Osim toga, javljaju se i udari pri ulasku no`a u zahvat sa obratkom i
naglo rastere}enje pri izlasku no`a iz zahvata. Brzina rezanja se za blanjanje i rendisanje odre|uje u zavisnosti od konstrukcije i vrste pogona blanjalice i rendisaljke. Blanjalice i rendisaljke sa hidrauli~nim pogonom imaju brzine radnog hoda vr i povratnog
hoda vp pribli`no konstantne, slika 1.19, sa kra}im periodima ubrzanja i usporenja. Kod
rendisaljki sa mehani~kim pogonom, naj~e{}e, kulisnim mehanizmom, slika 1.20, brzine
radnog i povratnog hoda nisu konstantne, ve} se mijenjaju u toku ~itavog vremena trajanja navedenih hodova. S aspekta procesa rezanja interesantna je samo brzina radnog
hoda zbog toga {to alat u povratnom hodu nije u zahvatu sa obratkom, dakle ne vr{i
rezanje. Zbog toga se konstruktivnim rje{enjima pogona na ovim ma{inama obezbje|uje {to ve}a brzina povratnog hoda, naj~e{}e ve}a od brzine radnog hoda, slike 1.19
i 1.20. Ovo iz razloga potrebe da povratni hod traje {to je mogu}e kra}e, odnosno da
se i obrada komada izvr{i {to je mogu}e br`e. Me|utim, valja naglasiti da se upotrebom posebnog nosa~a alata i samog alata mo`e obezbjediti rezanje i u radnom i u
povratnom hodu, {to je ve} obja{njeno slikom 1.16.c.
Slika 1.19. povratnog hoda kod blanja- Slika 1.20. ratnog hoda kod rendisaljki sa
lica i rendisaljki sa hidraulinim pogonom
32
S = L + l1 + l 2 .
Obradak
l2
l1
Karakteristine veliine
... (1.8)
Za du`ine obratka L = 100 do 500 mm, du`ine ulaza i izlaza l1 i l2 se obi~no kre}u u
granicama od 35 do 75 mm.
Ako se sa t obilje`i vrijeme trajanja duplog hoda, pri ~emu je tr vrijeme trajanja radnog hoda, a tp vrijeme trajanja povratnog hoda, onda je broj duplih hodova jednak:
nL =
1
1
=
.
t
tr + t p
... (1.9)
tr =
S
,
vr
... (1.10)
tp =
S
,
vp
... (1.11)
nL =
vr vp
S (v r + v p )
... (1.12)
nL =
vr
v
S r + 1
v p
... (1.13)
33
v r = n L S (1 + r ) ,
gdje je: r =
vr
, faktor povratne brzine (obi~no je r = 1,5 do 3,0)
vp
= vr
K
h + r
vr
r
O
K
h r
vp
... (1.15)
a povratnog hoda:
v p max = v p
vpmax
vrmax
... (1.16)
vr
... (1.14)
O1
vr =
2 S nL
,
+ 2
... (1.17)
vp =
2 S nL
,
2
... (1.18)
nL =
vr
+ 2
=
.
S
2
... (1.19)
U tabeli 1.14 date su brzine alata (brzine radnog hoda) za rendisaljke sa kulisnim mehanizmom u zavisnosti od broja duplih hodova i du`ine hoda.
34
D U @ I N A
25
12...
17...
26...
36...
54...
77...
115...
157...
0,9
1,2
1,5
1,8
2,7
4,0
5,8
7,9
50
R A D N O G
H O D A,
S, mm
75 100 125 150 175 200 225 250 275 300 325 350 375 400 425 450 475 500 550 600
1,8
2,4
4,0
5,2
7,9
11,3
17,1
23,2
2,4
3,4
5,2
7,0
10,4
14,9
22,3
30,5
2,7
4,0
6,1
8,5
13,1
18,6
27,7
38,7
3,0
4,9
7,3
10,4
15,2
21,9
32,9
44,8
4,0
5,5
8,5
11,9
17,7
25,3
37,8
51,8
4,6
6,4
9,8
13,4
20,1
28,7
42,7
58,5
4,9
7,0
10,7
14,9
22,3
32,0
47,5
65,2
5,5
7,6
11,9
16,5
24,7
35,0
52,4
71,9
6,1
8,5
12,8
18,0
26,8
38,1
57,3
-
6,4
9,1
14,0
19,2
29,0
41,1
61,6
-
7,0
9,8
14,9
20,7
31,1
44,2
65,8
-
7,3
10,4
15,8
21,9
32,9
46,9
70,1
-
7,9
11,0
16,8
23,5
35,0
50,0
-
8,2
11,6
17,7
2407
36,9
52,4
-
8,5
12,2
18,6
25,9
39,0
54,9
-
9,1
12,8
19,5
27,4
40,5
57,6
-
9,5
1304
20,4
28,3
42,7
60,6
-
9,8
14,0
21,3
29,6
44,5
63,4
-
7,6
10,7
16,1
22,3
33,8
49,1
-
8,2
11,9
17,7
24,1
36,9
-
8,8
12,8
18,9
26,2
39,9
-
9,8
13,7
20,4
28,0
42,7
-
0,9
1,5
2,1
3,0
4,6
6,4
9,1
12,8
1,5
2,1
3,0
4,3
6,7
9,4
13,7
18,9
2,1
2,7
4,0
5,8
8,5
12,5
18,3
25,0
2,7
3,4
4,9
7,0
10,7
15,5
22,6
30,8
3,0
4,0
5,8
8,2
12,5
18,3
26,8
36,6
3,4
4,6
6,7
9,8
14,3
21,3
31,1
39,6
4,0
5,2
7,6
11,0
16,5
24,1
35,4
42,7
4,6
5,8
8,5
12,2
18,6
26,8
39,3
48,5
4,9
6,4
9,4
13,4
20,4
29,6
43,3
-
5,2
7,0
10,4
14,6
21,9
32,0
46,9
-
5,5
7,3
11,3
15,5
23,5
34,4
50,3
-
5,8
7,9
12,2
16,8
25,3
36,9
-
6,1
8,5
13,1
18,0
27,1
39,3
-
6,4
9,1
14,0
19,2
29,0
42,1
-
6,7
9,8
14,6
20,4
30,8
44,8
-
7,0
10,1
15,5
21,3
32,3
46,9
-
U literaturi postoji solidna baza podataka o preporu~enim vrijednostima elemenata re`ima rezanja pri blanjanju i rendisanju. U tabelama 1.15 do 1.18 date su neke od tih
preporuka.
Ugljeni~ni ~elik
BRZINA REZANJA,
v, m/min
13
10
Sivi liv
20
s, mm/dh
POSMAK,
DUBINA REZANJA,
d, mm
1,6
1,9
1,3
1,9
0,94
1,27
0,64
0,94
4,8
4,8
6,5
6,5
12,8
12,8
19,0
19,0
35
MATERIJAL OBRATKA
R E Z A N J A,
v, m/min
Gruba obrada
Fina obrada
45
45
18
15
12
3 do 5
60
60
12 do 30
10 do 25
18
6 do 9
Aluminijum
Mesing i bronza
Sivi liv
Niskougljeni~ni ~elik
Alatni ~elik
Vatrootporni ~elici
MATERIJAL
OBRATKA
TVRDO}A,
HB
Tvrdi metal
Brzorezni ~elik
MATERIJAL
ALATA
Sivi liv
Sivi liv
^elik
^elik
^elik
230
175
270
200
130
Tvrda
Mehka
230
175
270
200
130
Tvrda
Mehka
Bronza
Bronza
Sivi liv
Sivi liv
^elik
^elik
^elik
Bronza
Bronza
D U B I N A
R E Z A N J A
d = 3,2 mm
d = 6,4 mm
d = 13 mm
d = 25 mm
v,
s,
v,
s,
v,
s,
v,
s,
m/min
mm/dh
m/min
mm/dh
m/min
mm/dh
m/min
mm/dh
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
15
18
9
11
15
18
35
60
90
75
max.
max.
max.
max.
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
12
15
8
9
12
15
30
60
90
75
max.
max.
max.
max.
15
21
11
11
18
18
45
60
90
75
max.
max.
max.
max.
2,3
2,3
1,5
2,3
2,3
2,3
4,0
2,3
2,5
1,5
1,5
1,5
2,3
2,3
3,2
3,2
2,3
3,2
3,2
3,2
4,8
3,2
3,2
1,9
2,3
2,3
3,2
3,8
1,5
1,5
1,5
1,5
2,3
2,3
3,2
1,9
2,3
1,5
1,5
1,5
2,3
2,3
2,3
2,3
2,3
2,3
3,2
3,2
4,0
2,3
2,5
1,9
1,9
2,3
3,2
3,2
1,1
1,1
1,1
1,5
1,5
2,3
3,2
1,5
1,9
1,1
1,5
1,5
2,3
2,3
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
1,3 11 0,8
1,3 12 1,1
1,3
6
1,1
2,3
1,1
8
2,3
1,1
9
3,2 12 1,5
4,0 30 2,3
1,9 60 1,1
2,3 90 1,5
1,5
1,9
2,3
2,5 max. 1,5
3,2 max. 2,3
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
1,1
1,5
1,5
1,5
1,5
2,3
3,2
1,5
1,9
2,3
2,5
ZAVR[NA
OBRADA,
v,
m/min
12
18
6
9
15
18
45
55
65
75
90
90
max.
max.
Napomena: Preporu~ena dubina rezanja je pri zavr{noj obradi d = 0,08 do 0,38 mm, a posmak zavisi od vrste alata (za alat sa zaobljenim vrhom s = 1,1 do 1,5 mm/dh)
36
^VRSTO]A, MPa
Ugljeni~ni konstrukcioni
~elici
< 400
400 do 500
500 do 600
BRZINA REZANJA,
v, m/min
POSMAK,
s, mm/dh
8 do 22
6 do 16
12 do 16
6 do 14
5 do 12
12 do 30
Sivi liv
^eli~ni liv
Legure bakra
3
2
1
3
2
3
do
do
do
do
do
do
4
4
4
4
4
4
30
1,1
45
10,09
60
1,0
90
0,91
180
0,78
37
FR
F3
F2
F3
F3
F1
F2
F1
FR
F1
F2
F2
F1
F3
FR
FR
a)
b)
c)
d)
F1 = k s d s ,
N,
... (1.20)
F1 = b d 1s z k s (1 / 1 ) ,
N,
... (1.21)
F 2 = b d 1s x k 2 (1 / 1 ) ,
N,
... (1.22)
F 3 = b d 1s y k 3 (1 / 1 ) ,
N,
... (1.23)
38
Nelegirani
konstrukcioni ~elici
^VRSTO]A,
MPa
do 500
500 do 600
600 do 700
700 do 850
850 do 1000
700 do 850
850 do 1000
1000 do 1400
1400 do 1800
600 do 700
1650 do 2000
1500 do 1800
300 do 500
500 do 700
700 do 1000
80 do 300
300 do 420
420 do 580
0,2
0,4
0,8
1,6
3530
3920
4120
4315
4510
4610
4905
5200
5590
5100
6475
5590
3140
3530
2825
2355
2060
1570
3335
1030
1130
1375
1670
2550
2840
2940
3090
3240
3335
3530
3730
4020
3680
4710
4020
2260
2610
2805
1720
1490
1130
2400
745
825
980
1200
1865
2060
2160
2255
2355
2400
2550
2700
2940
2650
3435
2940
1670
1865
2010
1225
1080
835
1765
540
590
687
835
1335
1490
1530
1610
1690
1725
1815
1960
2110
1885
2470
2110
1215
1335
1470
903
785
590
1225
393
393
510
628
960
1080
1130
1180
1225
1420
1430
1470
1520
1305
1770
1570
865
970
1000
628
550
432
912
275
275
373
450
DIN
Ck45
Ck60
15CrMo5
16MnCr5
34CrMo4
42CrMo4
50CrV4
ks(1/1),
k2(1/1),
k3(1/1),
1990
2260
1820
2220
2130
2290
2100
2260
2140
2600
2240
2500
2220
1020
1160
274
311
260
263
250
232
324
247
246
255
237
271
315
178
190
351
364
333
343
347
290
391
326
337
355
337
334
317
240
251
MPa
MPa
MPa
1-z
1-x
1-y
0,74
0,70
0,78
0,86
0,82
0,83
0,74
0,70
0,75
0,80
0,79
0,74
0,74
0,75
0,74
0,51
0,51
0,46
0,52
0,59
0,44
0,54
0,53
0,48
0,57
0,37
0,52
0,61
0,54
0,54
0,30
0,38
0,20
0,32
0,29
0,25
0,30
0,28
0,32
0,38
0,32
0,33
0,23
0,30
0,30
39
PM =
F1 v
, W,
... (1.24)
40
Ft = (Gs + Go + F3 ) ,
... (1.25)
PM =
(F1
+ Ft ) v r
, W,
... (1.26)
PM =
Ft v p
, W,
... (1.27)
tg =
L i
, min,
s n
... (1.28)
tg =
D d
i
, min,
2
s n
(1.29)
41
tg =
B vr
i , min i
S s
... (1.30)
tg =
B i
, min,
s nL
... (1.31)
42
Bu{enje,
Upu{tanje i pro{irivanje i
Razvrtanje.
2.1. BU[ENJE
Bu{enje je postupak kojim se u punom komadu, kori{tenjem odgovaraju}eg alata
burgije, izra|uju prolazni i neprolazni otvori. Bu{enje prolaznog otvora zavojnom cilindri~nom burgijom prikazano je na slici 2.1.a, a na slici 2.1.b bu{enje (izrada) neprolaznog otvora tako|er, zavojnom cilindri~nom burgijom. Glavno i pomo}no kretanje pri
tome vr{i alat burgija. Glavno kretanje predstavlja obrtno (rotaciono) kretanje alata, a
pomo}no (posmi~no) kretanje pravolinijsko kretanje alata, slika 2.1. Postupak bu{enja
zavojnom burgijom naziva se obi~no ili klasi~no bu{enje. Zavojne burgije su cilindri~norotacioni alati koji imaju dvije rezne ivice simetri~ne u odnosu na osu burgije. Karakteristika bu{enja je da se u toku obrade popre~ni presjek strugotine ne mijenja. Samo
promjenom posmaka prije po~etka obrade mogu}e je mijenjati presjek strugotine. Pri
klasi~nom bu{enju se ne mo`e posti}i niti naro~ita ta~nost otvora, niti kvalitet obra|ene
povr{ine. Klasi~nim bu{enjem se naziva bu{enje pri kome du`ina otvora ne prelazi 5
do 8 promjera burgije, iz razloga {to kod prekora~enja ovog odnosa dolazi do ote`anog odvo|enja strugotine uzdu`nim `ljebovima na burgiji (koji ina~e slu`e za odvo|enje strugotine iz zone rezanja).
Bu{enje dubokih otvora duboko bu{enje je postupak izrade otvora sa upotrebom posebnih alata. Na slici 2.1.c prikazana je izrada ovakvih otvora upotrebom tzv. topovske
ili vretenaste burgije. Osim topovske burgije, za duboko bu{enje se koriste i druge
vrste alata, kao naprimjer BTA burgija i ejektorska burgija. Izgled i opis funkcionisanja
navedenih burgija bi}e dat ne{to kasnije.
43
D1
GK
D
a)
b)
c)
d)
Slika 2.1. b) buenje neprolaznog otvora zavojnom burgijom, c) buenje dubokih otvora duboko buenje u puno i d) buenje sa jezgrom
Topovska burgija se koristi za manje promjere, najvi{e do 40 mm, a druge dvije za te
i ve}e promjere. Pri dubokom bu{enju topovskom burgijom glavno i pomo}no kretanje,
kao i kod klasi~nog bu{enja vr{i alat, dok kod dubokog bu{enja sa BTA i ejektorskom, postoje razli~ite kombinacije; glavnog obrtnog kretanja alata ili obratka, ili obratka, ili i alata i obratka, i naj~e{}e, posmi~nog kretanja alata.
Bu{enje sa jezgrom, slika 2.1.d, predstavlja poseban postupak izrade otvora pri ~emu
se kori{tenjem alata u obliku cijevi sa formiranim reznim ivicama na obodu, vr{i isijecanje dijela materijala u obliku cilindra. Na taj na~in se izra|uje otvor promjera D, a istovremeno ostaje jezgro, dakle cilindri~ni puni oblik promjera D1, slika 2.1.d. Navedeno
jezgro je kao cilindri~an komad upotrebljivo. Za bu{enje sa jezgrom otvora manjih i
srednjih du`ina koriste se krunaste i cjevaste burgije. Za bu{enje duga~kih otvora sa
jezgrom koristi se izvedba BTA burgije za duboko bu{enje sa jezgrom.
44
B2
D
A
B1
1 2
2
3
45
=
c
d
<
b
e
f)
46
a)
b)
c)
d)
e)
f)
Slika 2.4. Oblici reznog dijela zavojnih burgija u zavisnosti od naina bruenja
Osim zavojnih burgija, za obradu otvora postupkom bu{enja koristi se jo{ ~itav niz razli~itih alata. Na slici 2.5.a prikazana je zavojna burgija sa lemljenim plo~icama od
tvrdog metala. Za bu{enje du`ih otvora (preko 10D, gdje je D promjer burgije), kao i
bu{enje te{ko obradljivih materijala koristi se zavojna burgija sa dva zavojna otvora za
dovo|enje sredstva za hla|enje i podmazivanje pod pritiskom, slika 2.5.b. Ovi otvori
izlaze na vrhu burgije na le|nim povr{inama. Osim toga {to se sredstvo za hla|enje i
podmazivanje dovodi radi hla|enja i podmazivanja u zoni rezanja, va`niji zadatak je
odvo|enje strugotine iz zone rezanja. Dakle sredstvo za hla|enje i podmazivanje dolazi
ovim otvorima i pritiskom kroz zavojne `ljebove burgije odvodi nastalu strugotinu.
Jedna konstruktivna varijanta burgije sa izmjenjivim plo~icama od tvrdog metala
prikazana je na slici 2.5.c. Prikazana burgija ima dvije {estougaone plo~ice, oblik W,
(vidi sliku 1.4) koja se mo`e zakretati tri puta s obzirom da su pri jednoj upotrebi aktivne po dvije strane plo~ice. S obzirom na konstrukciju, ove burgije se izvode u varijantama za promjere bu{enja od 12 do maksimalno 50 mm. Osim burgija sa prikazanim W {estougaonim, u upotrebi su i burgije i sa drugim standardnim oblicima plo~ica, naprimjer trokutastim i kvadratnim, kao sa plo~icama specijalnog oblika.
Specijalna burgija kojom se izra|uju tzv. sredi{nja gnijezda prikazana je na slici 2.5.d.
Uz navednu sliku prikazan je i detalj sredi{njeg gnijezda izra|enog na cilindri~nom komadu kao predoperacija za stezanje komada na strugu. Naime, u ovom slu~aju, na
desnoj strani komada se nakon izrade ovakvog sredi{njeg gnijezda vr{i prihvatanje
(oslanjanje) komada tzv. pokretnim desnim {iljkom. Konstruktivnih oblika zabu{iva~a ima
vi{e a u zavisnosti od oblika otvora za prihvatni {iljak, kvaliteta i ta~nosti izrade i sl.
Za izradu stepenastih otvora i to u uslovima ve}ih serija proizvodnje, jedan od na~ina
je upotreba stepenaste burgije, slika 2.5.e. Prikazana burgija se koristi za izradu dvostepenastog otvora tako|er datog na slici 2.5.e.
Za precizno bu{enje otvora koristi se trorezna burgija, slika 2.5.f koja ima tri simetri~ne
i iste rezne ivice. Na taj na~in, ukupna sila rezanja se razla`e na tri komponente, ~ime
47
a)
b)
c)
d)
e)
f)
Slika 2.5. tvrdog metala, b) burgija sa spiralnim otvorima za dovoenje sredstva za hla-
48
1
a) Topovska burgija
Vo|ica
Rezna ivica
b) BTA burgija
b) Ejektorska burgija
49
b)
a)
c)
50
tg x = x =
Dx
tg , ... (2.1)
D
gdje je: Dx, promjer cilindri~nog presjeka kroz posmatranu ta~ku rezne ivice,
D, promjer burgije,
x, ugao zavojnice burgije u
posmatranom
cilindri~nom
presjeku i
, ugao zavojnice burgije
mjeren na vanjskoj strani
burgije (na promjeru D ).
Veza izme|u grudnih uglova u presjeku normalnom na reznu ivicu i u
cilindri~nom presjeku, a za istu ta~ku
rezne ivice je data relacijom:
tg N =
tg x
.
sin ( 2 )
N
x
Presjek C-C
N
N
C
D
... (2.2)
tg N = tg x sin ,
Presjek N-N
... (2.3)
51
ctg =
1
cos
tg
sin ,
ctg
... (2.4)
gdje je: , ugao koji zaklapa projekcija rezne ivice sa jednom osom burgije, slika 2.8.
Vrijednosti uglova reznog dijela burgije zavise od ~itavog niza faktora, ali je najzna~ajniji materijal obratka. U tabelama 2.1, 2.2 i 2.3 date su preporu~ene vrijednosti za najva`nije uglove zavojnih burgija od brzoreznog ~elika i tvrdog metala, te topovskih burgija.
^VRSTO]A ILI
TVRDO]A,
MPa
Le|ni
Ugao,
Grudni
Ugao,
Ugao
zavojnice,
Ugao vrha
burgije,
Nelegirani konstrukcioni
~elici i ~eli~ni liv
400 do 700
700 do 1200
1200 do 2000
6 do 8
6 do 8
6 do 8
22 do 28
22 do 28
25 do 30
25 do 30
22 do 28
25 do 30
116
130
140
> 900
6 do 8
22 do 25
25
118
< 200 HB
200 do 400 HB
> 240 HB
6 do 8
6 do 8
5
25 do 30
25 do 28
22 do 25
28
25
22
118
140
150
6 do 8
15 do 20
20
118
6 do 8
7 do 10
7 do 10
7 do 10
7 do 10
7 do 15
5 do 9
6 do 10
28 do 30
30 do 45
10 do 40
10 do 20
40 do 45
30 do 45
10 do 40
8 do 45
25 do 30
30 do 50
10 do 40
10 do 20
40 do 50
30 do 40
10 do 40
8 do 40
118
130 do 150
120 do 140
118 do 130
140 do 145
120 do 140
110 do 130
90 do 120
Legirani konstrukcioni
~elici
Sivi liv
Mn-tvrdi ~elici i tvrdi
livovi
Temper liv
Bakar
Mesing
Bronza
Aluminijum
Aluminijumove legure
Mehke
Tvrde
Magnezijumove legure
Nelegirani konstrukcioni
~elici i ~eli~ni liv
52
^VRSTO]A
Mpa, ILI
TVRDO]A,
Le|ni
Ugao,
Grudni
Ugao,
Ugao
zavojnice,
Ugao vrha
burgije,
400 do 700
700 do 1200
1200 do 2000
5
5 do 6
5
22 do 28
22 do 28
22 do 28
25 do 30
22 do 28
22 do 28
118
140
150
Legirani konstrukcioni
~elici
Sivi liv
^VRSTO]A ILI
TVRDO]A,
MPa
Le|ni
Ugao,
Grudni
Ugao,
Ugao
zavojnice,
Ugao vrha
burgije,
> 900
5 do 6
22 do 25
25
118
< 200 HB
200 do 400 HB
> 240 HB
5 do 6
5 do 6
5
25 do 30
25 do 28
22 do 25
28
25
22
118
140
150
5 do 6
15 do 20
20
118
500 do 700
700 do 900
> 900
^elik
Sivi liv
Al-Si legure
Al-Cu legure
Promjer bu{enja, mm
Le|ni ugao, ,
7
30
10
25
13
20
16
16
1,
2,
35
30
40
30
15
12
25
20
30
20
15
12
20
14
25
12
d =
D
.
2
(2.5)
Posmak s pri bu{enju predstavlja put koji burgija pre|e u toku jednog svog obrtaja.
Za dvorezne zavojne burgije posmak po jednoj reznoj ivici je:
sz =
s
s
=
,
z
2
... (2.6)
53
s/2=sz
ds
Oznake:
ds, debljina strugotine,
b, {irina strugotine,
sz, posmak po jednoj reznoj ivici burgije,
d, dubina rezanja,
D, promjer burgije,
s, posmak,
n, broj obrtaja burgije
Slika 2.9. Elementi rezanog sloja materijala pri buenju zavojnom burgijom
Posmi~na brzina pri bu{enju je:
v s = s n = sz z n ,
... (2.7)
v =
D n
, m/min,
1000
... (2.8)
v =
... (2.9)
M = CM s x D y i
... (2.10)
F 2 = C F 2 s x1 D y 1 ,
... (2.11)
54
Cv D y o
,
T m sx
Ugljeni~ni i legirani
konstrukcioni ~elici
Nehr|aju}i ~elici
Sivi liv, ~eli~ni liv,
Cu-legure i Al-legure
do 5
6 do 10
11 do 20
21 do 30
31 do 40
41 do 50
51 do 60
B^
B^
TM
B^
TM
B^
TM
B^
TM
B^
TM
B^
TM
15
25
15
45
20
50
25
70
35
90
45
6
20
8
15
35
15
25
60
25
45
75
50
105
110
70
140
TM
90
170
^elici
Al i Al-legure
Cu i
Bolje obradljive
Cu-legure Slabo obradljive
VatroNa bazi Co
otporne
Na bazi Fe
legure
Na bazi Ni
Mehko
Liveno
Srednje mehko
gvo`|e
Duktilno
Mg i Mg-legure
do 0,25%C
Ugljeni~ni do 0,5%C
do 0,9%C
TVRDO]A
HB
45 do 105
do 120
do 120
180 do 230
180 do 230
180 do 230
120 do 150
160 do 220
190 do 225
50 do 90
125 do 175
175 do 225
175 do 225
B^
B^
B^
B^(Co)*
B^(Co)*
B^(Co)*
B^/TM**
B^/TM**
B^/TM**
B^
B^
B^
B^
0,12 do 0,25%C
B^
B^
Legirani 0,3 do 0,65%C
> 50 HRC
TM**
Brzina
rezanja,
v, m/min
MATERIJAL OBRATKA
Materijal
alata
3,2
6,5
12,7
19,0
25,0
107
60
20
6
8
6
0,08
0,08
0,08
0,038
0,05
0,038
0,15
0,15
0,15
0,08
0,09
0,08
0,25
0,25
0,25
0,09
0,15
0,09
0,4
0,4
0,4
0,11
0,22
0,11
0,5
0,5
0,5
0,13
0,27
0,13
18/24-30
46 do 122
24
20
17
21
15 do 18
23 do 30
0,08/0,05 0,13/0,09
0,08
0,08
0,08
0,08
0,08
0,05
0,2/0,15
0,4/0,3
0,5/0,3
0,3/0,2
0,3/0,27
0,3/0,2
0,3/0,27
0,15
0,25
0,4
0,13
0,2
0,27
0,13
0,2
0,27
0,13
0,2
0,27
0,15
0,15
0,4
0,09
0,15
0,2
0,013 do 0,038
0,5
0,32
0,32
0,32
0,5
0,27
55
Alatni
Titan
i -
Cinkove legure
Brzina
rezanja,
v, m/min
Nehr|aju}i
~elici
Maraging ~elici
Austenitni
Feritni
Martenzitni
Otvrdnuti
Materijal
alata
MATERIJAL OBRATKA
275
135
135
135
150
do 325
do 185
do 185
do 175
do 200
195
240
300 do 360
275 do 350
80 do 100
B^
B^(Co)*
B^
B^(Co)*
B^(Co)*
B^
B^
B^(Co)*
B^(Co)*
B^
17
17
20
20
15
18
15
12
8
76
0,08
0,05
0,05
0,08
0,05
0,08
0,08
0,08
0,038
0,08
TVRDO]A
HB
6,5
12,7
19,0
25,0
0,13
0,09
0,09
0,15
0,09
0,13
0,13
0,13
0,08
0,15
0,2
0,15
0,15
0,25
0,15
0,2
0,2
0,2
0,09
0,25
0,27
0,2
0,2
0,4
0,2
0,27
0,27
0,27
0,1
0,4
0,3
0,27
0,27
0,5
0,27
0,32
0,32
0,32
0,13
0,5
TVRDO]A
HB
< 500
Konstrukcioni
~elici
500 do 700
> 700
< 900
Legirani ~elici
900 do 1000
1100 do 1400
> 1400
Nehr|aju}i
~elici
Sivi i temper
liv
Mn tvrdi ~elici
Kokilni liv
56
< 200 HB
> 200 HB
B^
P20
B^
P30
B^
P30
B^
P30
B^
P30
P30
P30
B^
P30
B^
K20
B^
K10
P30
K10
Brzina
rezanja,
v, m/min
MATERIJAL
OBRATKA
Materijal
alata
28 do 40 0,04
0,11
0,16
50 do 75 0,03
0,06
0,10
25 do 35 0,03
0,10
0,14
40 do 60 0,02
0,04
0,08
20 do 30 0,02
0,07
0,11
40 do 60 0,02
0,04
0,06
12 do 25 0,015 0,06
0,10
40 do 55 0,01
0,03
0,04
8 do 15
0,01
0,04
0,08
25 do 35 0,01
0,03
0,04
15 do 25 0,01
0,02
0,03
7 do 18
0,01
0,01
0,02
7 do 15
0,02
0,06
0,10
20 do 30
0,03
0,05
20 do 35 0,08
0,16
0,25
75 do 90 0,04
0,08
0,10
15 do 25 0,05
0,09
0,15
50 do 75 0,02
0,04
0,06
6 do 8
0,01
0,02
6 do 10
Ru~ni posmak
12
16
25
40
0,22
0,12
0,18
0,10
0,16
0,08
0,14
0,06
0,12
0,06
0,05
0,04
0,14
0,08
0,30
0,14
0,20
0,08
0,04
0,26
0,15
0,22
0,12
0,20
0,12
0,18
0,08
0,14
0,08
0,06
0,05
0,18
0,10
0,35
0,18
0,25
0,12
0,06
0,05
0,30
0,18
0,28
0,15
0,25
0,15
0,22
0,10
0,18
0,10
0,08
0,06
0,22
0,12
0,45
0,22
0,32
0,16
0,08
0,08
0,45
0,22
0,40
0,18
0,32
0,16
0,28
0,12
0,23
0,12
0,10
0,08
0,28
0,15
0,50
0,30
0,40
0,20
0,12
0,12
TVRDO]A
HB
< 450
^eli~ni liv
450 do 700
Bakar, bronza
i cink
Mesing
Aluminijumove
legure
< 80 HB
> 80 HB
Mehke
Tvrde
Magnezijumove
legure
Brzina
rezanja,
v, m/min
MATERIJAL
OBRATKA
Materijal
alata
B^
P30
B^
P30
B^
K20
B^
B^
B^
K20
B^
K20
B^
K20
30 do 35
40 do 60
25 do 35
25 do 40
40 do 70
80 do 100
60 do 120
30 do 75
120 do 200
200 do 300
100 do 160
150 do 250
100 do 160
125 do 250
12
16
25
40
0,05
0,02
0,05
0,02
0,04
0,04
0,07
0,04
0,06
0,08
0,05
0,03
0,07
-
0,12
0,06
0,10
0,04
0,10
0,06
0,16
0,10
0,16
0,16
0,14
0,06
0,18
0,06
0,20
0,08
0,15
0,06
0,16
0,08
0,25
0,15
0,22
0,20
0,20
0,10
0,28
0,08
0,25
0,10
0,25
0,08
0,22
0,10
0,32
0,18
0,32
0,25
0,25
0,14
0,35
0,12
0,30
0,12
0,30
0,10
0,25
0,12
0,40
0,20
0,40
0,28
0,32
0,16
0,42
0,16
0,35
0,16
0,35
0,12
0,30
0,15
0,48
0,24
0,50
0,36
0,38
0,20
0,55
0,22
0,40
0,20
0,40
0,15
0,40
0,18
0,60
0,28
0,62
0,45
0,42
0,24
0,68
0,26
Ugljeni~ni ~elici
Legirani ~elici
Alatni ~elici
PROMJER
BURGIJE,
D, mm
Kra}a
19 do 30
32 do 36,5
38 do 47,5
49 do 75
19 do 30
32 do 36,5
38 do 47,5
49 do 75
19 do 30
32 do 36,5
38 do 47,5
49 do 75
19 do 30
32 do 36,5
38 do 47,5
49 do 75
90 do 200
90 do 200
90 do 200
90 do 200
120 do 215
120 do 215
120 do 215
120 do 215
60 do 185
60 do 185
60 do 185
60 do 185
60 do 120
60 do 120
60 do 120
60 do 120
90 do 245
90 do 245
90 do 245
90 do 245
120 do 275
120 do 275
120 do 275
120 do 275
60 do 200
60 do 200
60 do 200
60 do 200
90 do 185
90 do 185
90 do 185
90 do 185
POSMAK,
s, mm/o
0,08
0,08
0,10
0,13
0,08
0,10
0,08
0,15
0,08
0,10
0,13
0,15
0,08
0,10
0,13
0,15
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
0,13
0,15
0,20
0,25
0,13
0,15
0,20
0,30
0,13
0,15
0,20
0,25
0,13
0,15
0,20
0,25
TVRDI
METAL
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
57
Kra}a
19 do 30
32 do 36,5
38 do 47,5
49 do 75
19 do 30
32 do 36,5
38 do 47,5
49 do 75
19 do 30
32 do 36,5
38 do 47,5
49 do 75
120 do 245
120 do 245
120 do 245
120 do 245
45 do 105
45 do 105
45 do 105
45 do 105
185 do 365
185 do 365
185 do 365
185 do 365
120 do 275
120 do 275
120 do 275
120 do 275
45 do 150
45 do 150
45 do 150
45 do 150
185 do 500
185 do 500
185 do 500
185 do 500
MATERIJAL OBRATKA
Sivi liv
Nehr|aju}i ~elici
Aluminijumove legure
POSMAK,
s, mm/o
TVRDI
METAL
0,004 do 0,008
0,005 do 0,01
0,006 do 0,012
0,008 do 0,015
0,003 do 0,004
0,004 do 0,005
0,004 do 0,006
0,005 do 0,008
0,008 do 0,01
0,008 do 0,012
0,01 do 0,015
0,012 do 0,02
Nepresvu~en
Nepresvu~en
Nepresvu~en
Nepresvu~en
Nepresvu~en
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Presvu~en-TiC
Nepresvu~en
Nepresvu~en
Nepresvu~en
Nepresvu~en
RE@IMI
REZANJA
v,
s,
v,
s,
Topovske
burgije od
D=8 do 20 mm D=8 do 20 mm
TM
Topovske burgije od B^
D<8 mm
15
25
m/min
o/min 0,01 do 0,013 0,025 do 0,03
m/min
o/min
-
20
50 do 90
0,03 do 0,05 0,08 do 0,15
30 do 60
0,08 do 0,1
Ejektorske
burgije
70 do 100
0,15 do 0,3
-
MATERIJAL
OBRATKA
Legirani ~elici
Sivi liv
58
850 do
1100 MPa
> 1100
MPa
NA^IN
RADA
BP
BJ
Pr
BP
BJ
Pr
BP
BJ
Pr
BP
Pr
v,
m/min
125
125
125
80
80
80
50
50
50
50
50
do 10
0,07
0,06
0,04
-
10 do 16 do 20 do 32 do 50 do 80 do 160 do
16
20
32
50
80
160
250
0,09
0,08
0,06
0,07
-
0,11
0,10
0,08
0,10
-
0,13
0,15
0,12
0,15
0,10
0,12
0,12
0,15
0,16
0,20
0,15
0,19
0,12
0,14
0,15
0,19
0,16
0,25
0,15
0,22
0,12
0,19
0,19
0,25
0,20
0,30
0,19
0,25
0,17
0,22
0,30
0,26
0,35
0,24
0,30
0,22
0,25
0,35
NA^IN
RADA
BP
BJ
Pr
BP
Pr
Bronza
Aluminijum
v,
m/min do 10
160
160
160
250
250
0,09
0,09
-
10 do 16 do 20 do 32 do 50 do 80 do 160 do
16
20
32
50
80
160
250
0,12
0,12
-
0,15
0,15
-
0,19
0,15
0,19
0,15
0,22
0,19
0,22
0,19
0,22
0,25
0,25
0,26
0,30
0,30
0,36
0,35
0,35
Legirani ~elici
Ugljeni~ni ~elici
STANJE I TERMI^KA
OBRADA
100 do 175
80 do 125
Niskougljeni~ni
225 do 275
125 do 175
375 do 425
Pobolj{an
Sa niskim
sadr`ajem
ugljenika
125 do 175
325 do 375
Sa srednjim
sadr`ajem
ugljenika
175 do 225
Srednjeugljeni~ni
TVRDO]A,
HB
Brzina rezanja,
v, m/min
s, mm/o
Posmak,
Materijal
alata
35
150
34
150
23
120
26
135
9
100
27
145
14
90
18
115
9
90
17
105
27
84
0,20
0,20
0,20
0,20
0,18
0,18
0,20
0,20
0,10
0,13
0,18
0,18
0,10
0,13
0,15
0,15
0,10
0,13
0,13
0,15
0,075
0,15
B^
P30
B^
P30
B^
P30
B^
P30
B^
P30
B^
P30
B^
P30
B^
P30
B^
P30
B^
P30
B^
P30
325 do 375
175 do 225
135 do 185
@aren
135 do 185
@aren
20
84
0,075
0,15
B^
K20
225 do 275
Hladno vu~en
18
69
0,075
0,10
B^
K20
135 do 175
@aren
27
76
0,075
0,15
B^
P30
15
60
0,075
0,10
B^
P30
Austenitni
Martenzitni
59
60
60
a)
b)
c)
d)
6
5
O2
O1
e)
f)
1
g)
Morze konus
za alat
61
A
A1
A2
62
a)
b)
d)
e)
f)
h)
c)
g)
i)
j)
k)
Slika 2.12. ka, b) nasadni proiriva sa lemljenim ploicama od tvrdog metala, c) na-
63
tg =
tg 0 tg cos ( 2 )
,
sin ( 2 )
... (2.12)
gdje je: 0, grudni ugao mjeren u cilindri~nom presjeku (kao presjeci prikazani na slici
2.8 za cilindri~nu zavojnu burgiju).
Pogled B
Presjek N-N
1 = 0
1 > 0
N
N
64
1 < 0
tg = tg1 sin ( 2 ) .
... (2.13)
Ugao vrha pro{iriva~a je ugao konusa kojeg ~ine rezne ivice i analogan je uglu
vrha zavojne burgije. I ovdje se ~esto, kao kod zavojnih burgija, vrh pro{iriva~a izra|uje sa izlomljenim reznim ivicama sa uglovima 1 i 2, slika 2.13.
Veli~ine uglova pro{iriva~a zavise od niza faktora me|u kojima je najva`niji materijal
obratka i materijal alata. U tabelama 2.11 i 2.12 date su, u proizvodnoj praksi naj~e{}e
kori{tene, preporuke za izbor ovih uglova.
MATERIJAL OBRATKA
HB 180
^elici i
HB 180 do 225
~eli~ni liv
HB 225 do 270
HB > 270
Vatrootporni ~elici i ~elici
otporni na koriziju
Otvrdnuti ~elici (50 HRC)
Varootporne legure
Titanove legure
HB 150
Sivi liv
HB 150 do 200
HB > 200
Al-legure i mesing
Magnezijumove legure
B^
TM
15 do 20
12 do 15
5 do 10
-
0
0 do 5
-10
0 do 3
10
do
do
do
do
do
-15
8
5
0
10 do 20
-
4
10
6
25
25
6
12
8
30
30
8
8
8
8
do
do
do
do
120
120
120
120
10
10
10
10
6 do 15
9
9
8
8
8
10
do
do
do
do
do
10
10
11
11
10
10
10
Ugao
zavojnice,
,
25
10
10
10
do
do
do
do
30
20
20
20
60 do 90
15 do 20
120
90
90
do 120
do 120
do 120
120
do 120
15
20
20
10
10
10
10 do 20
20 do 25
60
60
60
90
65
MATERIJAL OBRATKA
do 600
600 do 700
700 do 850
850 do 1000
700 do 850
850 do 1000
1000 do 1400
1400 do 1800
300 do 500
500 do 700
preko 700
do 140 HB
180 do 250 HB
250 do 400 HB
Nelegirani ~elici
Legirani ~elici
^eli~ni liv
Sivi liv
Temper liv
Tvrdi livovi
Aluminijum
Al-legure sa velikim % Si
Magnezijumove legure
Bakar
Mesing
Bronza
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
6
18
15
14
10
14
10
5
0 do 5
10
8
5
9
5
2
7
0
30
12
10
26
10
16
d =
D D0
, mm.
2
... (2.14)
sz =
s
, mm/zubu.
2
... (2.15)
v s = s n = s z z n , mm/min.
66
... (2.16)
sz
ds
D0
Oznake:
ds, debljina strugotine,
b, {irina strugotine,
sz, posmak po jednom zubu pro{iriva~a,
d, dubina rezanja,
D, promjer nakon pro{irivanja (pro{iriva~a),
D0, promjer prethodno izbu{enog otvora,
s, posmak,
n, broj obrtaja pro{iriva~a.
Slika 2.14. Elementi rezanog sloja materijala pri proirivanju zavojnim proirivaem
Brzina rezanja pri pro{irivanju je promjenljiva du` reznih ivica, i to od minimalne na
najmanjem promjeru D0 :
v min =
D0 n
, m/min,
1000
... (2.17)
v max =
D n
, m/min.
1000
... (2.18)
U proizvodnoj praksi se pri terminu brzina rezanja, s aspekta postojanosti alata, uvijek
podrazumijeva upravo ova maksimalna brzina rezanja, a s aspekta prora~una snage
ma{ine, srednja brzina (aritmeti~ka sredina maksimalne i minimalne brzine).
Metodologija analiti~kog na~ina odre|ivanja elemenata re`ima rezanja je veoma sli~na
onoj pri obradi bu{enjem. Pro{ireni izrazi za brzinu rezanja, moment pro{irivanja (upu{tanja) i aksijalni otpor rezanja su:
v =
Cv D y 0
,
T m sx dq
... (2.19)
M = CM s x D y d q i
... (2.20)
F 2 = C F 2 s x1 D y1 d q1 ,
... (2.21)
67
Za pro{irivanje i upu{tanja se osim navedenih pro{irenih izraza, za odre|ivanje posmaka ~esto koristi i izraz:
s = Cs D k ,
... (2.22)
gdje je: Cs, k, konstanta i eksponent. Vrijednost eksponenta k za pro{irivanje i upu{tanje je naj~e{}e k = 0,6, dok vrijednost konstante Cs zavisi od materijala
obratka.
Za orjentaciono odre|ivanje vrijednosti elemenata re`ima rezanja pri pro{irivanju i upu{tanju mogu poslu`iti razli~ite preporuke koje se mogu na}i u literaturi. Tabele 2.13 do
2.19 predstavljaju neke od tih preporuka.
MATERIJAL OBRATKA
11 do 20
21 do 30
31 do 40
41 do 50
30
40
50
60
Konstrukcioni ugljeni~ni i
legirani ~elici, sivi liv i
~eli~ni liv
51 do 60 61 do 80
80
100
15 do 20 20 do 25 25 do 30 30 do 35 35 do 40 40 do 50 50 do 60 60 do 80
0,5 do 0,6 0,6 do 0,7 0,7 do 0,9 0,8 do 1,0 0,9 do 1,1 0,9 do 1,2 1,0 do 1,3 1,1 do 1,3 1,2 do 1,5
HB200
0,7 do 0,9 0,9 do 1,1 1,0 do 1,2 1,1 do 1,3 1,2 do 1,5 1,4 do 1,7 1,6 do 2,0 1,8 do 2,2 2,0 do 2,4
HB>200
0,5 do 0,6 0,6 do 0,7 0,7 do 0,8 0,8 do 0,9 0,9 do 1,1 1,0 do 1,2 1,2 do 1,4 1,3 do 1,5 1,4 do 1,5
68
^vrsto}a,
Mpa, ili
tvrdo}a
Brzina
rezanja,
v, m/min
do 500
30 do 35
500 do 700 25 do 30
700 do 900 15 do 20
10
10
500 do 700 10
< 200 HB 15
> 200 HB 10
do 1100
do 500
do
do
do
do
do
12
25
20
25
15
10
15
20
25
30
40
50
0,12
0,10
0,08
0,06
0,10
0,06
0,10
0,08
0,20
0,15
0,10
0,10
0,12
0,10
0,15
0,15
0,30
0,25
0,12
0,12
0,15
0,12
0,20
0,18
0,30
0,25
0,15
0,15
0,20
0,18
0,23
0,22
0,35
0,30
0,20
0,20
0,20
0,18
0,25
0,25
0,40
0,32
0,25
0,25
0,25
0,25
0,30
0,28
0,40
0,35
0,28
0,38
0,30
0,28
0,35
0,30
0,45
0,40
0,30
0,30
0,35
0,30
0,40
0,35
^vrsto}a,
Mpa, ili
tvrdo}a
Temper liv
Silumin (12%Si)
Al-legure
Mesing
`ilav
krt
Bakar
Brzina
rezanja,
v, m/min
10
15
20
25
30
40
50
10 do 20
30 do 40
50 do 100
30 do 50
50 do 80
40 do 70
0,10
0,10
0,15
0,15
0,15
0,10
0,15
0,20
0,20
0,25
0,25
0,20
0,18
0,25
0,30
0,30
0,30
0,25
0,22
0,30
0,40
0,40
0,40
0,30
0,25
0,35
0,45
0,45
0,45
0,35
0,28
0,40
0,50
0,50
0,50
0,40
0,30
0,40
0,55
0,55
0,60
0,40
0,35
0,50
0,60
0,60
0,60
0,50
^vrsto}a,
Mpa, ili
tvrdo}a
Brzina
rezanja,
v, m/min
do 700
40 do 50
700 do 1000 30 do 40
1000 do 1200 10 do 25
400 do 500 40 do 50
500 do 700 30 do 45
< 200 HB
> 200 HB
25 do 40
20 do 30
50 do 80
60 do 100
30 do 50
60 do 140
10
15
20
25
30
40
50
0,08
0,06
0,04
0,08
0,08
0,10
0,08
0,12
0,12
0,08
0,16
0,10
0,08
0,05
0,10
0,10
0,12
0,10
0,13
0,13
0,10
0,18
0,12
0,09
0,05
0,12
0,12
0,14
0,12
0,14
0,14
0,12
0,20
0,12
0,10
0,06
0,12
0,12
0,15
0,12
0,15
0,15
0,12
0,20
0,14
0,12
0,07
0,14
0,14
0,17
0,14
0,17
0,17
0,14
0,22
0,14
0,12
0,08
0,14
0,14
0,18
0,14
0,18
0,18
0,14
0,22
0,16
0,14
0,09
0,16
0,16
0,20
0,16
0,20
0,20
0,16
0,24
0,18
0,15
0,10
0,18
0,18
0,22
0,18
0,22
0,22
0,18
0,25
^VRSTO]A, Mpa,
ILI TVRDO]A
700 do 900
^elici
900 do 1100
Nehr|aju}i i
Mn-~elici
^eli~ni liv
1100 do 1400
do 700
NA^IN
OBRADE
GD
FD
VFJ
GD
FD
VFJ
GD
FD
VFJ
GD
FD
VFJ
50 do 60
80 do 95
95 do 110
42 do 50
67 do 80
80 do 95
28 do 45
45 do 70
53 do 85
45 do 53
70 do 85
85 do 100
Posmak,
s, mm/o
0,20 do 0,40
0,16 do 0,315
0,05 do 0,10
0,20 do 0,40
0,125 do 0,25
0,04 do 0,08
0,16 do 0,40
0,10 do 0,25
0,03 do 0,08
0,20 do 0,40
0,125 do 0,25
0,04 do 0,08
69
^VRSTO]A, Mpa,
ILI TVRDO]A
do 220 HB
Sivi liv
preko 220 HB
Bronza
Aluminijumove
legure
do 80 HB
NA^IN
OBRADE
GD
FD
VFJ
GD
FD
VFJ
GD
FD
VFJ
GD
FD
VFJ
Posmak,
38 do 45
60 do 70
70 do 85
30 d0 38
50 do 60
60 do 70
60 do 70
95 do 110
110 do 130
75 do 90
120 do 140
140 do 170
s, mm/o
0,25 do 0,40
0,16 do 0,315
0,05 do 0,10
0,20 do 0,40
0,125 do 0,25
0,04 do 0,08
0,25 do 0,50
0,16 do 0,315
0,05 do 0,10
0,25 do 0,50
0,16 do 0,315
0,05 do 0,10
BRZINA
TVRDO]A REZANJA,
v, m/min
100 do 150
150 do 200
200 do 250
85 do 125
Ugljeni~ni
iniskolegirani
konstrukcioni
~elici
125 do 175
175 do 225
225 do 275
275 do 325
325 do 375
375 do 425
150 do 200
Niskolegirani
~elici
200 do 250
275 do 325
375 do 425
50 do 52 HRc
70
37
40
26
34
27
21
18
15
14
9
27
21
15
9
5
13,0
25,0
38,0
50,0
75,0
0,10
0,10
0,08
0,08
0,08
0,08
0,05
0,03
0,03
0,03
0,10
0,08
0,04
0,03
0,03
0,13
0,13
0,08
0,10
0,10
0,09
0,06
0,05
0,05
0,05
0,13
0,09
0,05
0,05
0,05
0,18
0,15
0,10
0,15
0,15
0,13
0,10
0,08
0,08
0,08
0,15
0,13
0,08
0,08
0,06
0,20
0,18
0,13
0,18
0,18
0,13
0,10
0,08
0,08
0,08
0,18
0,13
0,08
0,08
0,06
0,23
0,20
0,13
0,18
0,18
0,15
0,10
0,09
0,09
0,09
0,20
0,15
0,10
0,09
0,08
0,28
0,25
0,20
0,23
0,23
0,20
0,15
0,10
0,10
0,10
0,25
0,20
0,13
0,10
0,08
BRZINA
TVRDO]A REZANJA,
v, m/min
100 do 150
150 do 200
200 do 250
85 do 125
Ugljeni~ni
iniskolegirani
konstrukcioni
~elici
125 do 175
175 do 225
225 do 275
275 do 325
325 do 375
375 do 425
150 do 200
Niskolegirani
~elici
200 do 250
275 do 325
375 do 425
50 do 52 HRc
135
150
88
115
93
81
76
66
55
43
98
88
69
43
24
13,0
25,0
38,0
50,0
75,0
0,20
0,20
0,15
0,15
0,15
0,15
0,10
0,08
0,05
0,05
0,25
0,15
0,08
0,05
0,05
0,25
0,25
0,18
0,20
0,20
0,18
0,15
0,10
0,10
0,10
0,25
0,18
0,10
0,10
0,08
0,30
0,30
0,25
0,28
0,28
0,25
0,20
0,15
0,15
0,15
0,30
0,25
0,15
0,15
0,10
0,36
0,36
0,28
0,33
0,33
0,28
0,23
0,18
0,18
0,18
0,36
0,28
0,18
0,18
0,10
0,38
0,38
0,30
0,36
0,36
0,30
0,25
0,18
0,18
0,18
0,41
0,30
0,20
0,18
0,13
0,50
0,50
0,40
0,40
0,40
0,38
0,30
0,20
0,20
0,20
0,51
0,36
0,25
0,20
0,13
2.3. RAZVRTANJE
Razvrtanje predstavlja postupak najfinijeg {irenja (pro{irivanja) otvora koji su prethodno
fino obra|eni upotrebom pro{iriva~a. Razvrtanjem se pobolj{ava ta~nost mjera (dimenzija) otvora a istovremeno se smanjuje hrapavost obra|ene povr{ine. Obi~no se postupak razvrtanja sastoji od
n
s
prethodnog i zavr{nog a dobiveni kvalitet obra|ene
povr{ine dosti`e klasu N5 do N6 (sa Ra = 0,4 do 0,8
m, odnosno, Ra = 2,5 do 5,0 m). Na slici 2.15 prikazan je postupak razvrtanja gdje, kao i kod prethodno
obja{njenih postupaka obrade, glavno obrtno i pomo}no pravolinijsko kretanje vr{i alat. Alati za razvrtanje se nazivaju razvrta~i. Pri razvrtanju se skida veoma
tanki sloj materijala (veoma mala dubina rezanja) na
ra~un ~ega se posti`e najbolji kvalitet obrade.
S obzirom na zahtijev odre|ene ta~nosti otvora, jo{ jednom se napominje, da pri obradi otvora sa najstro`ije
A1
A2
A3
C2
A
C1
72
Za razvrtanje otvora ve}ih promjera koriste se nasadni razvrta~i, slika 2.18.b i c. Ovi
razvrta~i se postavljaju na trnove standardizovanih oblika i dimenzija pri ~emu se vi{e
nasadnih razvrta~a postavlja na jedan trn. Mogu biti sa ravnim (slika 2.18.b) i zavojnim
zubima (slika 2.18.c) pri ~emu je smjer zavojnice suprotan smjeru obrtanja razvrta~a pri
obradi. Zavojni zubi obezbje|uju miran rad, bez trzaja, ~ime se obazbje|uje ve}a
ta~nost razvrtanog otvora. Nasadni razvrta~i izra|uju se od brzoreznog ~elika ili sa
lemljenim plo~icama od tvrdog metala.
Ma{inski razvrta~i sa pode{ljivim umetnutim zubima, slika 2.18.d i e, imaju dvije
varijante: za prolazne otvore (slika 2.18.d) i neprolazne otvore (slika 2.18.e). Umeci
mogu biti od brzoreznog ~elika ili tvrdog metala. Pode{avanje `eljenog promjera
razvrta~a posti`e se kao i kod ru~nog razvrta~a, slika 2.17.c.
73
a)
c)
b)
d)
e)
f1)
A
Presjek A-A
f2)
g)
f3)
Presjek A-A
A
A
h)
74
75
/ 2 < 45
l1
45
45
N
a)
b)
D2
D1
l1
c)
d)
z = 1 ,5 D + k ,
r1
h
r1
76
... (2.23)
Jednoliko parno
Jednoliko neparno
Nejednoliko parno
U G L O V I
58 2
42
33
27 30
59 53
44
34 30
28 30
I Z M E \ U
62 5
46
36
29 30
48
37 30
30 30
Z U B A
39
31 30
32 30
d =
D D0
.
2
... (2.24)
sz =
s
, mm/zubu.
2
... (2.25)
77
v s = s n = s z z n , mm/min.
... (2.26)
v =
D0 n
, m/min,
1000
... (2.27)
Oznake:
ds, debljina strugotine,
b, {irina strugotine,
sz, posmak po jednom zubu razvrta~a,
d, dubina rezanja,
D, promjer nakon razvrtanja (razvrta~a),
D0, promjer prethodno obra|enog otvora,
s, posmak,
n, broj obrtaja razvrta~a,
z, broj zuba razvrta~a
sz
ds
D0
78
MATERIJAL
ALATA
B^
TM
B^
TM
25
20
-
40
30
60
45
80
50
120
75
80
70
120
105
120
90
180
135
120
110
180
165
120
140
180
210
0,8
2,2
1,7
0,9
2,4
1,9
1,0
2,6
2,0
1,1
2,7
2,2
1,2
3,1
2,4
1,3
3,2
2,6
1,4
3,4
2,7
1,5
3,8
3,1
1,7
4,3
3,4
2,0
5,0
3,8
Napomena:
1. Vrijednosti posmaka pri upotrebi razvrta~a od tvrdog metala pomno`iti koeficijentom kTM = 0,7
2. Pri finom razvrtanju sa jednim prolazom do kvaliteta N8 do N9 (Ra = 3,2 do 6,3 m), ili pri razvrtanju
kao pripremi za honovanje, vrijednosti posmaka pomno`iti koeficijentom k = 0,8
3. Pri finom razvrtanju do kvaliteta N5 do N6 (Ra = 0,4 do 0,8 m) vrijednosti posmaka pomno`iti koeficijentom k = 0,7
Tabela 2.23. Preporueni reimi rezanja pri razvrtanju alatima od brzoreznog elika
Brzina
rezanja,
v, m/min
10 do 12
8 do 10
6 do 8
4 do 6
6 do 10
5 do 8
8 do 10
4 do 6
8 do 10
10 do 12
15 do 20
8 do 12
12 do 18
12 do 18
^elici
MATERIJAL OBRATKA
^vrsto}a ili tvrdo}a, MPa
Mesing
`ilav
krt
Bakar
10
15
20
25
30
40
50
0,10
0,10
0,10
0,10
0,10
0,08
0,18
0,12
0,18
0,15
0,15
0,16
0,20
0,15
0,15
0,14
0,13
0,12
0,14
0,10
0,25
0,12
0,25
0,18
0,25
0,30
0,30
0,25
0,20
0,20
0,16
0,15
0,20
0,13
0,30
0,16
0,30
0,20
0,35
0,35
0,35
0,35
0,25
0,25
0,20
0,20
0,25
0,18
0,40
0,20
0,40
0,25
0,45
0,40
0,40
0,40
0,28
0,28
0,24
0,24
0,28
0,20
0,50
0,25
0,50
0,30
0,55
0,40
0,40
0,45
0,35
0,35
0,28
0,28
0,30
0,22
0,55
0,35
0,55
0,35
0,65
0,45
0,45
0,50
0,40
0,40
0,35
0,32
0,40
0,25
0,60
0,40
0,60
0,40
0,70
0,50
0,55
0,60
0,50
0,50
0,40
0,35
0,50
0,32
0,70
0,60
0,70
0,50
0,80
0,60
0,70
0,70
Tabela 2.24. Preporueni reimi rezanja pri razvrtanju alatima od tvrdog metala
Brzina
rezanja,
v, m/min
10
15
20
25
30
40
50
10 do 15
8 do 12
6 do 10
0,15
0,15
0,12
0,25
0,25
0,18
0,30
0,30
0,20
0,30
0,30
0,20
0,30
0,30
0,20
0,35
0,35
0,25
0,40
0,40
0,30
0,50
0,50
0,40
< 500
legirani < 700
< 200 HB
< 200 HB
8 do 12
6 do 10
10 do 15
8 do 12
20 do 30
0,15
0,12
0,20
0,15
0,30
0,20
0,15
0,30
0,20
0,40
0,25
0,18
0,35
0,25
0,45
0,30
0,20
0,40
0,30
0,50
0,30
0,20
0,45
0,30
0,50
0,35
0,25
0,45
0,35
0,55
0,40
0,30
0,55
0,40
0,60
0,50
0,40
0,65
0,50
0,70
^elici
MATERIJAL OBRATKA
^vrsto}a ili tvrdo}a, MPa
^eli~ni
liv
Sivi liv
Bakar
79
Brzina
rezanja,
v, m/min
10
15
20
25
30
40
50
15 do 25
15 do 25
20 do 30
0,20
0,20
0,20
0,30
0,30
0,30
0,35
0,35
0,35
0,40
0,40
0,45
0,45
0,45
0,45
0,45
0,45
0,55
0,55
0,55
0,60
0,65
0,65
0,70
F1 g
2
F2 g
F2 g
i
,
2
2
80
i,
ranja
F1 g
2
- F3g / 2
- F1p / 2
- F1g / 2
F3g / 2
na
F3 g
,
2
glavnim
reznim
ivicama:
F3 g
2
F3g / 2
F1p / 2
- F3g / 2
F1g / 2
na
popre~noj
reznoj
ivici:
F1 p
2
F1 p
2
F3 / 2
- F3 / 2
- F1 / 2
F2 / 2
l2
F2 / 2
F1
F
i, 1 ,
2
2
F2
2
l1
F2
,
2
F
F
diranja: 3 i 3 .
2
2
F1 / 2
Pojednostavljeni
F
M = 1 l1 ,
2
... (2.28)
gdje je l1 krak sila i prema ve}ini istra`iva~a mo`e se uzeti da je l1 = D / 2 (D, promjer
burgije).
Prema tome, moment ukupne glavne sile rezanja je:
M =
F1 D
.
4
... (2.29)
Prakti~ni zna~aj zapravo ima moment glavne sile, a ne glavna sila rezanja iz prostog
razloga {to se, poznavaju}i moment M i broj obrtaja burgije, mo`e odrediti potrebna
snaga.
Posmi~ne sile na svakoj reznoj ivici F2 / 2 ~ine ukupnu posmi~nu silu koja je jednaka
zbiru ove dvije pojedina~ne sile. Rastojenje izmenju njih je na slici 2.24 obilje`eno sa
l2, koje prema nekim autorima iznosi D / 2, a prema drugim D / 3. No, rastojanje l2
nema prakti~nog zna~aja, s obzirom da su pojedina~ne posmi~ne sile istog smjera i
da svojim algebarskim zbirom daju ukupnu posmi~nu silu, ili, kako se ~esto u literaturi
naziva, aksijalnu silu bu{enja (upu{tanja ili razvrtanja).
81
M = F1
D + D0
.
2
F2 / 4
F2 / 4
F2 / 4
... (2.30)
82
F2
i posi speglavnih
je slje-
F3 / 4
D0
(D0+D)/2
D0
F3 / 4
F1 / 4
F1 / 4
F3 / 4
F3 / 4
F1 / 4
F3 / 4
F1 / 4
F1 =
D ds
k s , N,
sin ( 2 )
... (2.31)
D d 1s z
, N,
F1 = k s (1 1 )
sin ( 2 )
... (2.32)
F2 =
D ds
k s 2 , N,
sin ( 2 )
... (2.33)
F 2 = k 2 (1 1 )
gdje je:
D d 1s x
, N,
sin ( 2 )
... (2.34)
D ds
, ukupan popre~ni prejek strugotine (vidi sliku 2.9),
sin ( 2 )
ks , MPa, specifi~na sila rezanja pri bu{enju,
ks2 , MPa, specifi~na posmi~na sila pri bu{enju,
ks(1/1) , MPa, glavna vrijednost specifi~ne sile rezanja pri bu{enju,
k2(1/1) , MPa, glavna vrijednost specifi~ne posmi~ne sile pri bu{enju,
1-z, 1-x, eksponenti, gdje vrijednosti z i x defini{u promjenu specifi~ne sile rezanja, odnosno, specifi~ne posmi~ne sile u zavisnosti od pove}anja debljine
strugotine.
F1 =
(D
D0 ) d s z
k s , N,
2 sin ( 2 )
... (2.35)
F1 = k s (1 1 )
(D
D0 ) d 1s z z
, N,
2 sin ( 2 )
... (2.36)
83
F2 =
(D
D0 ) d s z
k s 2 , N,
2 sin ( 2 )
... (2.37)
F2 = k 2 (1 1 )
gdje je:
(D
D0 ) d 1s x z
, N,
2 sin ( 2 )
... (2.38)
D ds z
, ukupan popre~ni presjek strugotine (vidi slike 2.14 i 2.22),
2 sin ( 2 )
z, broj zuba, odnosno broj reznih ivica pro{iriva~a ili razvrta~a,
ks , MPa, specifi~na sila rezanja pri pro{irivanju, odnosno razvrtanju,
ks2 , MPa, specifi~na posmi~na sila pri pro{irivanju, odnosno razvrtanju,
ks(1/1) , MPa, glavna vrijednost specifi~ne sile rezanja pri pro{irivanju, odnosno
razvrtanju,
k2(1/1) , MPa, glavna vrijednost specifi~ne posmi~ne sile pri pro{irivanju, odnosno
razvrtanju,
1-z, 1-x, eksponenti, gdje vrijednosti z i x imaju isto zna~enje kao i kod ostalih postupaka obrade.
U tabeli 2.25 dati su podaci za specifi~nu silu rezanja ks i specifi~nu posmi~nu silu
ks2 za bu{enje (izrazi (2.31) i (2.32)). U tabeli 2.26 dati su podaci za glavnu vrijednost
specifi~ne sile rezanja ks(1/1) i eksponent 1-z pri bu{enju. Podaci za glavnu vrijednost
specifi~ne posmi~ne sile pri bu{enju (izraz (2.34)) k2(1/1) i eksponent 1-x se mogu uzeti
kao za struganje (tabela 1.20).
U tabeli 2.27 dati su podaci za specifi~nu silu rezanja ks i specifi~nu posmi~nu silu
ks2 za pro{irivanje (upu{tanje) i razvrtanje (izrazi (2.35) i (2.37)). Literatura je oskudna
podacima za glavne vrijednosti specifi~ne sile rezanja i specifi~ne posmi~ne sile ks(1/1) i
k2(1/1) kao i eksponenata 1-z i 1-x pri obradi pro{irivanjem i razvrtanjem. Me|utim, sa
dovoljnom ta~no{}u se mogu koristiti korespondentni podaci za bu{enje.
84
0,25
0,40
0,63
1,0
2940
3090
3280
3480
3480
3920
4420
4660
4900
5200
4170
4660
1960
2200
2200
2450
735
930
1300
1570
660
835
1570
1960
2750
2940
3090
3280
3280
3680
4170
4170
4660
4900
3920
4170
1770
1960
1960
2200
696
785
1160
1370
620
700
1470
1670
2600
2600
2840
2940
2940
3300
3680
3680
4420
4420
3480
3480
1670
1670
1850
1860
620
696
1100
1160
550
620
1370
1300
2310
2310
2600
2600
2600
2940
3480
3280
3920
3680
3280
2940
1470
1470
1670
1670
590
550
980
980
520
490
1230
1100
2200
1960
2450
2200
2200
2450
3280
2940
3680
3280
2940
2450
1370
1230
1570
1370
520
440
880
785
466
390
1040
930
100 do 160 HB
ks
ks2
2100
2450
1960
2200
1770
1960
1670
1670
1470
1470
1370
1230
160 do 210 HB
ks
ks2
2200
2500
2080
2310
1860
2080
1770
1770
1570
1570
1470
1300
Ugljeni~
-ni
~elici
0,16
3090
3480
3480
3920
3920
4420
4460
5200
5200
5900
4660
5200
2080
2450
2320
2750
830
1040
1370
1770
735
930
1770
2200
Legirani ~elici
0,10
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
500
700
500 do 600
700 do 900
900 do 1000
Lahko obradljivi
nehr|aju}i ~elici
do 180 HB
Sivi liv
180 do 220 HB
Aluminijum
Aluminijumove legure
Magnezijumove legure
Cu i Al legure
80 do 100 HB
JUS
St34
St42
St70
18CrNi8N
42CrMo4
45WCrV
46MnSi4 (`aren)
55NiCr13
55NiCrMoV6
65Si7
100Cr6
100Cr6 (`aren)
105WCr6
^.0245
^.0445
^.0745
^.5421
^.4732
^.2136
^.4146
^.4146
^VRSTO]A,
MPa
ks(1/1)
1-z
380
440
815
590
1060
696
638
810
715
940
628
695
730
2290
1730
2380
2640
2670
2940
2340
3830
3190
2150
3060
2720
2920
0,77
0,75
0,84
0,82
0,86
0,81
0,85
0,92
0,87
0,68
0,77
0,76
0,76
GEOMETRIJA
ALATA
=118, =30
=120 do 139,
=30
=118, =30
=120 do 139,
=30
=118, =30
85
Ugljeni~ni ~elici
500
Legirani ~elici
MATERIJAL OBRATKA
^vrsto}a ili tvrdo}a, MPa
700
500 do 600
700 do 900
900 do 1000
Lahko obradljivi
nehr|aju}i ~elici
do 180 HB
Sivi liv
180 do 220 HB
Aluminijum
Aluminijumove legure
Cu i Al
legure
Magnezijumove legure
100 do 160 HB
160 do 210 HB
0,16
0,25
0,40
0,63
1,0
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
ks
ks2
2750
1370
3090
1570
3480
1860
4170
2200
4660
2450
4170
2200
1860
1160
2180
1290
930
520
1570
880
830
465
1860
1160
2600
1230
2940
1370
3280
1670
3920
1960
4410
2200
3680
1860
1670
980
1860
1100
830
440
1370
785
735
392
1670
980
2310
1040
2600
1160
2940
1470
3480
1670
3920
1860
3480
1670
1570
880
1670
980
785
392
1230
685
695
348
1570
885
2200
880
2310
980
2750
1230
3280
1470
3680
1570
3090
1370
1370
735
1470
830
695
348
1100
550
617
309
1370
735
1960
735
2200
835
2450
980
2940
1160
3280
1290
2750
1110
1230
590
1290
657
618
245
930
465
550
220
1230
590
1770
590
1960
657
2200
785
2600
930
2940
1040
2310
830
1040
465
1100
520
520
210
785
348
520
208
1040
440
ks
ks2
1960
1230
1760
1040
1570
930
1370
785
1230
620
1100
466
P = M = 2 n M , W,
... (2.39)
PM =
86
P
, W,
... (2.40)
za bu{enje u puno:
PM =
gdje je v sr =
F1 v sr
,
... (2.41)
v max
D n
=
, D, mm, promjer burgije i vmax, obodna brzina
2
2000
burgije,
za pro{irivanje i razvrtanje:
PM =
gdje je v sr =
F1 v sr
,
... (2.42)
v min + v max
, srednja brzina rezanja (vidi izraze (2.17) i (2.18)).
2
l1 =
ctg
2
2
... (2.43)
l1 =
D D0
ctg .
2
2
... (2.44)
87
l +
tg =
L
, to je za bu{enje u puno:
s n
ctg
2
2
s n
, min,
... (2.45)
a za razvrtanje i pro{irivanje:
l +
tg =
D D0
ctg
2
2 , min,
s n
... (2.46)
l1
l1
D0
D
a)
b)
88
3. NEKONTINUIRANI POSTUPCI
OBRADE VI[ESJE^NIM ALATIMA
Postupci obrade vi{esje~nim alatima predstavljaju one postupke kod kojih je alat vi{esje~an, dakle sa vi{e reznih ivica, bez obzira na karakter glavnog i pomo}nog kretanja.
Postupci obrade otvora tako|er spadaju u postupke obrade vi{esje~nim alatima. Me|utim, to su postupci sa kontinuiranim zahvatom svake rezne ivice alata sa obratkom.
Nekontinuirani postupci su oni kod kojih vi{esje~ni alat sa najmanje dvije, a ve}inom
preko {est reznih ivica, ne re`e sa svim reznim ivicama istovremeno, nego je u zahvatu sa obratkom samo odre|en broj reznih ivica tako da je popre~ni presjek rezanog
sloja materijala promjenljiv u toku zahvata na osnovu ~ega su ovi postupci i dobili
naziv nekontinuirani. Naj~e{}e je u zahvatu manje od polovine reznih ivica.
Tri su glavne grupe nekontinuiranih postupaka sa vi{esje~nim alatima:
glodanje,
provla~enje i
testerisanje ili piljenje (`aganje).
3.1. GLODANJE
3.1.1. Osnovne operacije
Glodanje je postupak obrade gdje alat glodalo vr{i glavno obrtno kretanje a posmi~no kretanje mo`e biti razli~ito. Pravolinijsko posmi~no kretanje u pravcu sve tri koordinatne ose, pojedina~no ili istovremeno, vr{i obradak. Osim toga, posmi~no kretanje
mo`e biti i kombinovano sa rotacionim (kru`nim) koje tako|er, naj~e{}e vr{i obradak.
Glodanjem se obra|uju dijelovi sa ravnim povr{inama, dijelovi sa slo`enim prostornim
konfiguracijama, razni utori i `ljebovi, zup~anici (konusni i cilindri~ni, pu`ni vijci i pu`ni
to~kovi) zavojne povr{ine razli~itih oblika, spoljni i unutra{nji navoji, pa ~ak i dijelovi
osnosimetri~nog oblika. Dakle, glodanje je univerzalan i veoma produktivan postupak
89
Obodno ili obimno glodanje je takav postupak glodanja gdje alat (glodalo) koji ima
rezne ivice po obodu vr{i glavno obrtno kretanje, a obradak, pravolinijsko posmi~no
kretanje. ^eono glodanje je takav postupak glodanja gdje glodalo ima naj~e{}e rezne
ivice po obodu i vr{i glavno obrtno kretanje pri ~emu osa glodala zaklapa ugao blizak
90 sa obra|ivanom povr{inom. I u ovom slu~aju obradak vr{i posmi~no pravolinijsko
kretanje. Iz ova dva postupka glodanja razvijen je ~itav niz operacija glodanja. Neke
najva`nije prikazane su na slici 3.2 i to:
s
a)
b)
1
e
a)
b)
f)
c)
g)
k)
h)
p)
e)
i)
m)
l)
d)
j)
o)
n)
r)
s)
izrada cilindri~nih zup~anika metodom relativnog kotrljanja pu`nim odvalnim glodalom, slika 3.2.r,
izrada metri~nog vanjskog (ili unutra{njeg) navoja valjkastim glodalom za navoje, slika 3.2.s.
S obzirom na odnos smjerova kretanja glodala i obratka razlikuju se sljede}e vrste glodanja:
Za obimno glodanje:
protusmjerno glodanje, slika 3.3.a i
istosmjerno glodanje, slika 3.3.b,
Za ~eono glodanje:
protusmjerno glodanje, slika 3.4.a,
istosmjerno glodanje, slika 3.4.b,
kombinovano ili simetri~no glodanje, slika 3.4.c.
v
sz
sz
v
vs
vs
a)
b)
vs
vs
v
v
sz
v
a)
vs
sz
sz
b)
c)
93
S obzirom na vrstu operacije glodanja za koju su namijenjena, postoji ~itav niz glodala. Slika 3.2 predstavlja prikaz samo nekih najva`nijih. Me|utim, s obzirom na ovaj kriterij, mogu se izdvojiti ~etiri glavne grupe glodala:
glodala
glodala
glodala
glodala
namijenjena
namijenjena
namijenjena
namijenjena
za
za
za
za
obradu
obradu
obradu
obradu
ravnih povr{ina,
zakrivljenih povr{ina,
specijalnih povr{ina i
zavojnica, zup~anika i o`ljebljenih vratila.
Prvu, drugu i ~etvrtu grupu ~ine, u najve}em broju, glodala koja su standardizovana,
dok tre}u grupu ~ine, kako standardizovana, tako i specijalna glodala ~iji oblik zavisi
od oblika povr{ina koje se obra|uju.
Prema slici 3.2 u prvu grupu spadaju
valjkasta, koturasta, ~eona, vretenasta i
testerasta glodala. U dugu grupu konkavna, konveksna i zaobljena glodala. U
tre}u grupu od standardnih glodala spadaju ugaona (simetri~na i nesimetri~na)
valjkasta, ugaona vretenasta i vretenasta
za T-utore. U ~etvrtu grupu spadaju modulna koturasta i vretenasta, profilna koGlodala sa mehaniki privrturasta i pu`na i glodala za vanjske i
Slika 3.5. enim okretnim reznim ploiunutra{nje navoje.
94
Utor za klin
Ule`i{tenje
Trn
Distantna ~ahura
Glavno vreteno glodalice
a)
Morze konus
b)
Slika 3.6.
95
tg N = tg cos ,
tg N =
... (3.1)
tg
.
cos
... (3.2)
Sljede}i va`an element glodala je oblik zuba. Ve} je napomenuto da se razlikuju dva
glavna na~ina izrade zuba glodala: glodanjem i le|nim struganjem. Na slici 3.8 prikazani su neki osnovni oblici pri ~emu su zubi dobiveni glodanjem oblici a), b) i c), a
zubi dobiveni le|nim struganjem oblik d). Za valjkasta, valjkasta ~eona, ~eona nasadna, koturasta, vretenasta, profilna, ugaona i testerasta glodala se koristi postupak izrade
zuba glodanjem, dok se za koturasta, konkavna, konveksna, vretenasta, ugaona, profilna, glodala za izradu navoja i pu`na glodala koristi postupak le|nog struganja.
Oblik zuba prikazan na slici 3.8.a ima malu ~vrsto}u, s obzirom da zub ima vitak
oblik a primjenjuje se kod valjkastih ~eonih glodala i profilnih glodala pri obradi sa
manjim popre~nim presjecima strugotine. Ova glodala se izra|uju glodanjem u jednom
prolazu uz upotrebu profilnog koturastog glodala. Oblik prikazan na slici 3.8.b ima izlomljenu le|nu povr{inu i izra|uju se tako|er glodanjem, ali u dva prolaza. Koristi se
Presjek A-A
Presjek A-A
=c
A
Presjek N-N
a)
Presjek N-N
b)
a)
b)
c)
Slika 3.8. Oblici zuba glodala: a), b), c) glodana i d) leno strugana
96
d)
^elici
V r s t a
^eono
valjkasto
Valjkasto
g l o d a l a
Koturasto
Vretenasto
()
()
()
()
7
6
5
3
17
13
11
8
45
42
37
32
6
5
4
3
14
11
9
6
22
20
18
18
7
6
5
3
15
12
8
6
20
15
10
10
8
7
6
3
15
10
6
6
35
25
20
15
4
4
4
6
6
6
5
8
8
12
15
8
12
20
15
12
25
25
40
42
30
40
40
40
40
50
50
5
5
3
6
6
6
5
8
8
10
12
6
12
15
12
12
25
25
20
20
10
20
25
20
20
35
40
5
5
3
6
6
6
6
8
8
10
12
6
12
15
15
12
25
25
20
20
10
15
20
20
15
35
30
6
6
4
7
6
6
6
9
9
10
12
8
12
12
12
10
25
25
30
30
15
30
45
35
30
40
40
97
MATERIJAL OBRATKA
^elici
Sivi liv
Mesing
Bronza
Al i Al-legure
14
12
10
16
12
12
12
do
do
do
do
do
do
do
g l o d a l a
Koturasto
()
-5
16 0 do 5
- 10
14 - 5 do - 10
- 10
- 15 do - 20
12
18 3 do 7
7 do 8
15
5
3 do 15
15
3
3 do 15
15 7 do 15
10 do 20
18
18
18
18
18
18
18
do
do
do
do
do
do
do
20
20
20
20
20
20
20
0 do 5
-5
- 10
0 do5
5 do 10
5 do 10
5 do 10
()
0
0
0
0
0
0
0
do
do
do
do
do
do
do
5
5
5
5
5
5
5
98
Materijal alata
TVRDO]A
HB
B^
85 do 270
270 do 325
325 do 425
HRC 43 do 50
HRC 50 do 56
225 do 425
HRC 48 do 58
135 do 275
135 do 425
10 do 15
10 do 15
10 do 12
5 do 10
5 do 10
10 do 15
5 do 10
1,
- 5 do 7
- 4 do - 11
- 4 do - 11
- 4 do - 11
- 4 do - 11
- 4 do - 11
- 4 do - 11
- 11 do 11
- 11 do 11
30
30
30
45
45
45
45
45
45
5 do 10
5 do 10
5 do 10
4 do 7
4 do 7
4 do 7
4 do 7
5
5
do 7
do 7
do 7
do 7
8
3 do 7
8
8 do 10
8 do 10
100 do 400
- 5 do 30 - 11 do 11
45
5 do 10
4 do 7
30 do 150
40 do 200
20 do 35
10 do 25
45
45
7 do 12
7 do 12
3 do 5
3 do 5
TM
0 do 7
0 do 7
,
3
3
3
3
s
II
I
sz
II
I
sz
II
I
II
I
Protusmjerno glodanje
Istosmjerno glodanje
99
d s max = s z sin ,
... (3.3)
gdje je ugao zahvata, tj. ugao okretanja glodala od momenta ulaska jednog zuba u
zahvat do momenta izlaska tog istog zuba iz zahvata. Na osnovu slike 3.10 mo`e se
do}i do izraza za ugao zahvata:
2
sin =
D
D
d
2
2
D
2
d d
1 ,
D D
=2
... (3.4)
d s max = 2 s z
d d
1 .
D D
... (3.5)
S obzirom da je dubina rezanja d mnogo manja od promjera glodala D, to se pribli`no mo`e uzeti da je srednja debljina strugotine dssr pri uglu /2, jednaka:
d ssr = s z sin
sz
.
2
... (3.6)
D/2-d
Po{to je:
sz
/2
sin
sz
dsmax
dssr
100
... (3.7)
to je:
1 cos
d
=
=
,
2
2
D
d ssr = s z
d
.
D
... (3.8)
rezanja pri glodanju predstavlja relativnu brzinu izme|u glodala i obratka pri
se pod brzinom glodala podrazumijeva obodna brzina v1, a obratka, posmi~na
v2. Obodna brzina glodala je jednaka:
v1 =
D n
, m/min
1000
... (3.9)
v 2 = s n = s z z n , m/min
dI
B
I
II
B
dII
... (3.10)
II
I
dIII =0
bI
bIII
III
sz
I
d
III
a)
bII
II
dI
dII
III
dIII =0
b)
101
v1
180-
180-1
v2
v2
=1
180-1=
1
a)
b)
v1
v 2 = v 12 + v 22 2 v 1 v 2 sin ,
... (3.11)
v 2 = v 12 + v 22 2 v 1 v 2 cos .
... (3.12)
Ono {to glodanje izdvaja od ostalih postupaka obrade je nazavisnost brzine posmi~nog
kretanja od brzine rezanja. To zna~i da na glodalicama ne postoji kinematska veza
izme|u prijenosnika za glavno i prijenosnika za pomo}no kretanje, nego su to dva
odvojena prijenosnika sa zasebnim pogonskim elektromotorima.
Najta~niji na~in odre|ivanja brzine rezanja i brzine posmi~nog kretanja (odnosno,
posmaka po jednom zubu, {to se ~esto uzima kao element re`ima obrade) za
konkretnu proizvodnu operaciju je analiti~ki na~in. Broj obrtaja glodala s obzirom na
iskori{tenje postojanosti glodala i iskori{tenje snage ma{ine najta~nije se izra~una na
osnovu izraza:
nA =
320 C 0
1 ,91 10 6 PM
,
odnosno,
, za {ta je
n
=
M
D s zx
D 1 i s zx1 d y1 b q z
110 E I f max
s z =
3
2
2
2
l C F1 b q1 + q 2 1 +
102
)(
1 y1
1 y1
110 E I f
s z = 3
i s =
l C F1 b (q 2 m q1 )
2 ,7 R t D .
20
25
40
60
75
90
80
-
90
-
120
120
120
-
180
120
180
-
180
180
60
-
180
180
75
120
180
180
120
120
180
180
120
150
240
240
150
180
240
240
300
-
400
-
103
Tabela 3.5. Preporuke za izbor brzine rezanja pri glodanju alatima od brzoreznog elika
25
20
18
12
10
15
20
12
20
30
35
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
45
40
30
25
18
25
35
14
35
80
80
45
40
30
16
14
30
20
15
30
do
do
do
do
do
do
do
do
do
65
60
50
30
22
40
40
25
40
100 do 200
80 do 150
30
25
20
18
15
16
16
do
do
do
do
do
do
do
25 do
-
40
32
28
22
20
25
25
35 do 55
30 do 50
25 do 45
20 do 30
8 do 12
25 do 50
15 do 40
25 do 50
30 do 100
40
40 do 120
40 do 200
Gloda~ke
glave
24 do 28
20 do 24
18 do 22
12 do 15
8 do 12
14 do 18
16 do 22
20 do 40
-
Za navoje
Testerasto
22 do 40
20 do 35
15 do 30
10 do 20
8 do 14
25 do 30
18 do 30
12 do 17
18 do 30
30 do 60
25 do 40
30 do 60
Koturasto
22 do 35
20 do 30
15 do 20
8 do 16
6 do 12
15 do 25
15 do 30
10 do 17
15 do 30
30 do 60
30 do 60
35 do 80
Odvalno
pu`no
(m=3 mm)
^elici
500 do 700
700 do 850
850 do 1100
> 1100
^eli~ni liv Rm = 500 MPa
Sivi liv do 200 HB
Sivi liv preko 200 HB
Temper liv
Bakar
Bronza
Mesing
Al i njegove legure
Mg - legure
Profilno
(le|no
strugano)
Rm = 500 MPa
Vretenasto
MATERIJAL OBRATKA
Valjaksto i
~eono
valjaksto
25
20
18
12
10
18
15
12
15
30
40
50
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
40
35
25
20
16
25
32
20
30
75
60
70
300 do 500 200 do 500 400 do 500 250 do 400 120 do 160 100 do 180 180 do 300 400 do 500
400 do 500 200 do 500 400 do 500 400 do 430 120 do 160 100 do 180 160 do 300 400 do 500
Tabela 3.6. Preporuke za izbor brzine rezanja pri glodanju alatima od tvrdog metala
MATERIJAL OBRATKA
MATERIJAL
ALATA
^eli~
ni liv
^elici
P30, P40
40 do 100
500 do 700
30 do 80
P20, P30
30 do 70
700 do 850
P20, P30
30 do 60
850 do 1000
P20, P30
25 do 50
> 1100
P20
Rm < 500 Mpa
P20, P30
30 do 80
500 do 700
25 do 60
P20, P30
20 do 50
> 1100
P20
Sivi liv do 200 HB
K10, K20
50 do 80
Sivi liv preko 200 HB
K10
30 do 60
Temper liv
M10, M20
50 do 80
Bakar
M10, M20
20 do 50
Bronza
K10, K20
100 do 200
Mesing
K10, K20
70 do 150
Al i njegove legure
K10, K20
70 do 200
Mg - legure
K10
200 do 500
* Podaci za gloda~ke glave vrijede za dubinu rezanja
b=0,8D, mm (D, mm, promjer gloda~ke glave)
104
GLODA^KE GLAVE*
MATERIJAL OBRATKA
Valjaksto
^eono
valjkasto
Vretenasto
Koturasto
Profilno
Gloda~ka
glava
Rm = 600 MPa
0,25
0,20
0,15
0,10
0,08
0,20
0,15
0,25
0,20
0,25
0,25
0,20
0,25
0,25
0,15
0,08
0,15
0,15
0,20
0,15
0,10
0,08
0,06
0,16
0,12
0,22
0,16
0,20
0,22
0,15
0,20
0,20
0,10
0,06
0,10
0,10
0,08
0,07
0,06
0,05
0,04
0,08
0,06
0,08
0,06
0,07
0,12
0,07
0,08
0,08
0,08
0,05
0,06
0,06
0,06
0,06
0,04
0,03
0,02
0,07
0,05
0,06
0,04
0,08
0,08
0,04
0,05
0,05
0,04
0,04
0,03
0,03
0,05
0,04
0,03
0,02
0,01
0,06
0,04
0,05
0,03
0,06
0,06
0,03
0,04
0,04
0,03
0,03
0,03
0,03
0,1 do 0,3
0,08 do 0,25
0,08 do 0,2
0,05 do 0,15
0,05 do 0,1
0,05 do 0,25
0,05 do 0,20
0,25 do 0,40
0,10 do 0,25
0,10 do 0,30
0,20 do 0,30
0,15 do 0,30
0,20 do 0,32
0,15 do 0,30
0,10 do 0,20
0,08 do 0,12
0,10 do 0,15
0,10 do 0,15
^elici
600 do 700
700 do 850
850 do 1100
> 1100
do 450 MPa
^eli~ni liv
do 520 MPa
do 200 HB
Sivi liv
preko 200 HB
Temper liv
Bakar
`ilava
Bronza
krta
Mesing
`ilave
Al - legure pobolj{ane
livene
Mg - legure
Tabela 3.8. Preporuke za izbor posmaka po zubu pri glodanju alatima od tvrdog metala
MATERIJAL
OBRATKA
^elici
Rm = 500 MPa
500 do 700
700 do 1000
1000 do 1250
do 450 MPa
do 520 MPa
Sivi
do 200 HB
liv
preko 200 HB
Temper liv
Bakar i bronza
Mesing
Al i Mg - legure
^eli~ni liv
Koturasto
Vretenasto
Podbru{ena
0,20
0,18
0,15
0,10
0,08
0,07
0,06
0,05
0,05
0,04
0,03
0,02
0,04
0,04
0,02
0,01
0,02
0,02
0,02
0,02
do
do
do
do
0,15
0,15
0,10
0,06
0,10
0,08
0,25
0,20
0,25
0,15
0,20
0,10
0,07
0,05
0,08
0,06
0,07
0,05
0,07
0,07
0,05
0,03
0,06
0,05
0,06
0,05
0,05
0,04
0,04
0,02
0,05
0,04
0,05
0,04
0,04
0,03
0,02
0,02
0,10
0,05
0,05
0,10
0,10
0,10
do
do
do
do
do
do
do
do
0,15
0,10
0,20
0,10
0,15
0,15
0,15
0,15
Gloda~ka
glava
105
VRSTA GLODALA
Valjaksto
^eono valjkasto
Koturasto
Profilno le|no strugano
Vretenasto
Gloda~ka glava
10
40
50
60
75
90
110
130
150
200
300
4
-
6
8
8
6
-
6
8
8
10
-
6
8
8
10
-
6
10
10
10
-
8
12
12
12
-
8
12
12
14
8
10
14
14
16
10
10
16
16
18
10
18
12
16
FR
-FR
Fv
F3
F3
F1
F2
FR
F2
a)
F1
b)
Fv
-FR
Reakcija na rezultantnu silu FR sila jednaka rezultantnoj sili rezanja FR, ali
suprotnog smjera,
Posmi~na sila F2 koja djeluje u pravcu vektora posmi~ne brzine. Za razliku od
struganja, kod glodanja ova sila nije normalna na glavnu i silu prodiranja,
Vertikalna sila Fv sila koja je normalna na posmi~nu silu.
Aksijalna sila Fa sila koja djeluje u pravcu paralelnom osi glodala i normalna
je na glavnu silu F1 i silu prodiranja F3,
Reakcija na aksijalnu silu (Fo = - Fa ) ili popre~na sila koja djeluje na obratku i
suprotna je aksijalnoj sili Fa na alatu.
Pri ~eonom glodanju, slika 3.14.b, za koordinatni sistem vezan za alat djeluju iste sile
kao i kod obimnog glodanja. Manja razlika je u silama vezanim za koordinatni sistem
obratka. Ovdje posmi~na sila F2 djeluje u pravcu posmi~nog kretanja, a normalno na
ovu silu djeluje popre~na sila Fo.
Postoje pribli`ni odnosi izme|u gore navedenih sila:
107
Od svih navedenih sila u literaturi se mogu na}i samo podaci za ra~unanje glavne sile
rezanja. Polazi se od poznate jedna~ine:
F1 = A k s ,
... (3.13)
F1 = k s (1 / 1 ) b d 1s z .
... (3.14)
Ako je glodalo {ire od obratka, onda se za {irinu glodanja uzima {irina obratka, a ako
je obradak {iri od glodala, onda se za {irinu glodanja uzima {irina glodala. S obzirom
da se debljina strugotine mijenja od nule do dsmax, ili obrnuto, to su, pri obimnom
glodanju, odgovaraju}e glavne sile rezanja na jedan zub glodala jednake (slika 3.10):
FR
Fv
-FR
Fa
F3
-Fa
F2
Fa
Fo
F3
-FR
F2
F1
F1
-Fa
-FR
a)
b)
F1 max = k s (1 / 1 ) b d s max 1 z i
... (3.15)
F1 sr = k s (1 / 1 ) b d ssr 1 z .
... (3.16)
F1 max = k s (1 / 1 ) d d s max 1 z i
... (3.17)
F1 sr = k s (1 / 1 ) d d ssr 1 z .
... (3.18)
F2(1)
FR
Fy
F1(3)
1
F1(1)
a)
3
F1(1)
F1(2)
Fx
F1(2)
F1(3)
F1(3)
F2(3)
F1(2)
F1(1)
F2(2)
F2(1)
F2(2)
2
F2(3)
F1(2)
b)
Fy
FR
F1(1)
F1(3)
F2(1)
Fx
A = F1 sr D ,
... (3.19)
FR
FR
E
B
4
5
a)
A
B
C
D
E
U zahvatu
U zahvatu
U zahvatu
U zahvatu
U zahvatu
su
su
su
su
su
zubi
zubi
zubi
zubi
zubi
1,
2,
2,
2,
3,
2
1
2, 3
3
3
3, 4
4
b)
A
B
C
D
E
U
U
U
U
U
zahvatu
zahvatu
zahvatu
zahvatu
zahvatu
su
su
su
su
su
zubi
zubi
zubi
zubi
zubi
2,
2,
2,
2,
2,
1,
1,
3
3,
3,
FRmax
FRsr
FRmin
FRsr
FRmin
FRmax
D
C
3
3
1
1
Slika 3.16. Promjena ukupne sile na glodalo sa: a) ravnim i b) zavojnim zubima
110
dA = F1
D
d .
2
... (3.20)
Za slu~aj obimnog glodanja rad A1 koji obavi jedan zub, ali za jedan puni obrtaj glodala (pri ~emu je taj zub bio u zahvatu sa obratkom od = 0 do = ) jednak je:
A1 =
=0
F1
=
D
D
d = b d s k s d .
2
2
=0
... (3.21)
A1 =
b s z D =
k s sin d .
2
=0
... (3.22)
k s = k s (1 / 1 ) d s z , dobije se:
A1 =
=
1
b s1z z D k s (1 / 1 ) sin1 z d .
2
=0
... (3.23)
U literaturi se izraz (3.23) ~esto se naziva gloda~ki integral. Za pribli`no rje{enje navedenog izraza potrebno je specifi~nu silu rezanja, koja je ina~e promjenljiva, predstaviti sa njenom srednjom (prosje~nom) vrijednosti, tj.:
k s = const = k ssr .
... (3.24)
koja zapravo predstavlja vrijednost specifi~ne sile rezanja kada bi se glodanje moglo
ostvariti sa konstantnom debljinom strugotine ds = dssr.
Kori{tenjem pojednostavljenja (3.24) mo`e se rad jednog zuba za jedan obrtaj glodala,
odnosno, jedna~ina (3.22) napisati u obliku:
A1 =
b s z D k ssr
2
sin d
=0
b s z D k ssr
(1 cos ) .
2
... (3.25)
cos = 1 2
d
,
D
... (3.26)
A1 = d b s z k ssr .
... (3.27)
111
A = z A1 = d b s z z k ssr = d b s k ssr ,
... (3.28)
F1 sr =
d b s
k ssr .
D
... (3.29)
Na sli~an na~in se dobije i izraz za rad jednog zuba za jedan obrtaj glodala pri
~eonom glodanju. Ovdje se umjesto {irine strugotine b ra~una sa dubinom rezanja d:
A1 =
d s z D k ssr
2
=2
sin d
= 1
d s z D k ssr
(cos 1 cos 2 ) .
2
... (3.30)
A1 = d b s z k ssr .
... (3.31)
Uo~ava se potpuna identi~nost izraza (3.27) i (3.31), dakle i srednja rezultantna sila pri
~eonom glodanju je identi~na istoj pri obimnom glodanju.
Literatura ne obiluje podacima za srednju specifi~nu silu rezanja kssr, niti za srednje
glavne vrijednosti specifi~ne sile rezanja ks(1/1)sr za glodanje. U tabelama 3.10 i 3.11
dati su podaci za specifi~nu silu rezanja kssr. Osim toga, kssr se mo`e izra~unati i na
osnovu ks(1/1)sr pomo}u izraza: kssr = ks(1/1)sr dssr-z. Vrijednosti za ks(1/1)sr i za eksponent z su date u tabeli 3.12.
Tabela 3.10. Pribline vrijednosti za srednju specifinu silu rezanja kssr pri glodanju
VRSTA GLODALA
^elik, male tvrdo}e
^elik, srednje tvdro}e
^elik velike tvrdo}e
sivi liv, manje tvrdo}e
Sivi liv, ve}e tvrdo}e
Bronza
112
400
500 do 600
600 do 800
250
980 do 1470
1470 do 1960
1770 do 2350
590 do 1180
880 do 1570
590 do 980
ssr
Tabela 3.11. sivog liva u zavisnosti od maksimalne debljine
strugotine dsmax
Najve}a debljina
strugotine, ds,
mm
0,02
0,03
0,04
0,05
0,06
0,07
0,08
0,09
0,10
^ELIK TVRDO]E
manje
3100
2800
2600
2510
2350
2300
2210
2160
2110
do
do
do
do
do
do
do
do
do
4120
3730
3500
3340
3140
3090
2990
2840
2800
srednje
5150
4860
4660
4170
3920
3830
3680
3580
3480
do
do
do
do
do
do
do
do
do
ve}e
6230
5590
5250
5000
4710
4610
4410
4120
4220
7260
6570
6080
5840
5490
5400
5200
5000
4910
do
do
do
do
do
do
do
do
do
8440
7460
6970
6670
6280
6130
5940
5740
5590
manje
srednje
ve}e
2060
1810
1620
1520
1370
1320
1280
1230
1180
3000
2590
2300
2160
2010
1910
1810
1770
1720
4120
3600
3190
3040
2800
2650
2550
2500
2400
St50.11
St60.11
C35
C35N
Ck35
Ck45
Ck45N
C60
Ck60
37MnSi5
34C4
220Cr45N
16MnCr5
34CrMo4
42CrMo4
50CrV4
18CrNi6
30CrNiMo8
GG22
GG26
GG30
Mehanite A
^.0545
^.0645
^.1430
^.1430, normalizovan
^.1531
^.1531
^.1531, normalizovan
^.1730
^.1731
^.3230
^.4130
^.4150
^.4320
^.4731
^.4732
^.4830
^.5421
^.5432
Sivi liv 22
Sivi liv 26
Sivi liv 30
Nodularni liv
Tvrdi liv
Tvrdi liv
Mesing
510
610
570
570
655
650
720
755
710
680 do 785
520
590
715
590
620
750
200 HB
350
45 HRC
54 HRC
-
MATERIJAL OBRATKA
DFB
ks(1/1)sr
1950
2070
1915
1620
1355
2180
1960
1470
2090
1960
1755
1755
1570
2195
2450
2180
2220
2255
1440
1140
1110
1245
2020
2385
420
0,26
0,17
0,20
0,17
0,34
0,14
0,20
0,16
0,18
0,12
0,35
0,37
0,19
0,21
0,26
0,26
0,30
0,19
0,26
0,26
0,30
0,26
0,19
0,19
0,38
113
PM =
F1 v1
, W,
... (3.32)
gdje se za glavnu silu rezanja F1 stavlja njena srednja vrijednost (izraz (3.29)), pa je:
PM =
d b s v 1
k ssr .
D
... (3.33)
PM = d b v 2
k ssr
, W,
... (3.34)
tg =
L
i , min,
n s
... (3.35)
114
l1 = d (D d ) ,
... (3.36)
l1 =
1
D D 2 b 2 i
... (3.37)
l1 = b (D b ) .
... (3.38)
Oznake:
L, du`ina obrade, l, du`ina obratka, l1, du`ina ulaza,
l2, du`ina izlaza, b, {irina glodanja, d, dubina glodanja
b
l2
l1
l2
l1
a)
b)
115
3.2. PROVLA^ENJE
Provla~enje je postupak obrade pri kojem alat provlaka~ ima veliki broj zuba pri
~emu su naj~e{}e jedan do pet zuba, a rje|e i do osam zuba, istovremeno u zahvatu
sa obratkom. Alat za provla~enje koji je u obliku ozubljenog trna ili letve, naj~e{}e vr{i
glavno kretanja koje je pravolinijsko, a rje|e i zavojno (kombinacija pravolinijskog i
obrtnog kretanja). Na slici 3.18 prikazan je slu~aj obrade unutra{nje povr{ine (otvora)
provla~enjem pri ~emu obradak miruje, a alat vr{i
pravolinijsko glavno kretanje. Posmi~nog (pomo}nog)
kretanja kod provla~enja nema. Umjesto toga, rezne
ivice provlaka~a su smaknute jedna u odnosu na
Provlaka~
drugu, pri ~emu, veli~ina ove rezlike reznih ivica
predstavlja zapravo debljinu sloja materijala koju }e
naredni zub odrezati. Ako se posmatra rezanje svakog zuba pojedina~no, slika 3.19, onda se mo`e
Rezne
primjetiti da je presjek strugotine konstantan tokom
ivice
rezanja jednog zuba i zapravo je identi~an postupku
rendisanja. Zbog toga se u literaturi ponegdje postupak provla~enja ne ubraja u nekontinuirane, nego u
Obradak
Oslonac
kontinuirane postupke obrade, ali sa vi{esje~nim alati(radni sto)
ma. Me|utim, pri provla~enju se mijenja broj zuba u
zahvatu, tako naprimjer, na slici 3.19, prikazana su tri
zuba trenutno u zahvatu. Nakon izlaska zuba 1, u
zahvatu ostaju zubi 2 i 3, a tek onda u zahvat ulazi
zub 4. Ova ~injenica ipak svrstava provla~enje u nekontinuirane postupke obrade vi{esje~nim alatima. S
obzirom da su alati za provla~enje dosta komplikovani
i veoma skupi, to se provla~enje koristi u serijskoj i
masovnoj proizvodnji. Karakteristika provla~enja je veliv1
ka ta~nost izratka u klasi sa razvrtanjem i srednjim
bru{enjem. Ono {to tako|er karakteri{e ovaj postupak
ematski prikaz
obrade je ujedna~enost kvaliteta izradaka {to je
Slika 3.18. provlaenja
veoma va`no s aspekta odr`anja kvaliteta proizvodnje.
Kao op{te karakteristike postupka provla~enja mo`e se navesti sljede}e:
116
U procesu obrade, posmak, kao posebno kinematsko kretanje ne postoji. Ako se provla~enjem izra|uju zavojne povr{ine, onda je dodatno obrtno kretanje alata sastavni dio glavnog kretanja,
Radijalni porast zuba i pravolinijsko kretanje
alata obezbje|uje kontinuitet procesa rezanja i
Provlaka~i imaju posebne elemente za vo|enje
{to obezbje|uje visoku ta~nost i kvalitet obrade.
Princip obrade
U osnovi postoje dva na~ina provla~enja: unutra{nje i vanjsko. Na slici 3.20 prikazani
su primjeri obradaka sa otvorima razli~itog oblika obra|enih unutra{njim provla~enjem.
Na navedenoj slici su debljim linijama ozna~ene povr{ine obra|ene provla~enjem a
tanjim linijama oblik pripremka prije provla~enja. Ovo su povr{ine koje je mogu}e obraditi samo jo{ rendisanjem (ako to dimenzije otvora na obratku dozvoljavaju). Me|utim,
veliki broj istih obradaka se mo`e dobiti samo provla~enjem. Kako se vidi na navedenoj slici, oblici otvora mogu biti od jednostavnih do komplikovanih: okrogli, `ljebasti,
kvadratni, {etougaoni i drugi neokrugli oblici. Svi ovi oblici mogu imati i zavojni karakter pri ~emu se koriste provlaka~i sa zavojno izra|enim zubima i uz dodatno obrtno
kretanje provlaka~a pri obradi.
Na slici 3.21 prikazani su primjeri obradaka sa povr{inama ura|enim vanjskim provla~enjem. Kao {to se mo`e primijetiti, radi se o {irokoj lepezi razli~itih oblika: bravarskih
vili~astih klju~eva za vijke i navrtke, rotor parne turbine, cilindar brave (kllju~aonica), i
t.d. I ovdje su povr{ine koje su obra|ene provla~enjem ozna~ene debljim linijama. Ono
{to karakteri{e vanjsko provla~enje i {to ga razlikuje od unutra{njeg je pojava bo~ne
sile. Naime, kod unutra{njeg provla~enja pojava ovih sila je tako|er prisutna, ali se
zbog simetri~nosti alata i povr{ina provla~enja, ove sile poni{tavaju i jednostavno re~eno, prestavljaju kru`no optere}enje provlaka~a. Kod vanjskog provla~enja, zbog nesimetri~nosti oblika provlaka~a koji je u obliku nazubljene letve odgovaraju}eg profila
C1
C2
C3
R
h
b)
c)
t
b
R
h
t
b
h
0,5 do 1 mm
0,5 do 1 mm
Preporu~ene vrijednosti grudnog i le|nog ugla pri provla~enju razli~itih materijala date
su u tabeli 3.13.
a)
d)
e)
119
Grudni ugao,
Le|ni ugao,
8 do 12
15 do 20
10
8
6
7
0 do 8
8
15 do 20
20
0,5 do 2
1 do 3
1 do 3
1 do 5
1 do 3
1 do 3
0,5 do 2
0,5 do 2
1 do 5
1 do 3
Profilno provla~enje
Slojevito provla~enje
Progresivno provla~enje
U tabeli 3.14 su za razli~ite vrste provlaka~a pri unutra{njem provla~enju date preporuke prirasta zuba sz (=dz, debljina strugotine po jednom zubu). Navedeni podaci su
dati u zavisnosti od materijala obratka. Isti podaci, samo za vanjsko provla~enje dati
su u tabeli 3.15.
MATERIJAL OBRATKA
VRSTA PROVLAKA^A
Za
Za
Za
Za
120
okrugle otvore
otvore sa vi{e utora (`ljebova)
otvore sa ozubljenjem
kvadratne i {estougaone otvore
^elik
0,02
0,05
0,03
0,02
do
do
do
do
Sivi liv
Aluminijum
Bronza, mesing
0,05 do 0,12
0,06 do 0,12
0,05 do 0,20
NA^IN
PROVLA^ENJA
Plo~asti, ugaoni i
za utore
Slojevito
Progresivno
Slojevito i progreisvno
Kombinovano
Valjkasti i profilni
MATERIJAL OBRATKA
Niskougljeni~ni
~elik
0,04
0,15
0,04
0,08
do
do
do
do
0,12
0,80
0,10
0,40
Visokolegirani
~elik
0,04
0,15
0,04
0,08
do
do
do
do
0,10
0,50
0,80
0,30
Sivi liv
0,02
0,04
0,06
0,10
do
do
do
do
0,05
0,10
0,15
0,50
Brzina rezanja kod provla~enja predstavlja brzinu kretanja alata u odnosu na obradak.
Pro{ireni izraz za brzinu rezanja ima oblik:
v =
Cv
k MA k SHP kVB ,
T m d zx
... (3.39)
... (3.40)
Fa
F1
Sile pri
provlaenju
tabela 3.18.
121
Ugljeni~ni
konstrukcioni
~elici
Niskougljeni~ni
Srednjeugljeni~ni
Niskougljeni~ni
Legirani ~elici
Srednjeugljeni~ni
Visokougljeni~ni
Feritni
Nehr|aju}i
~elici
Austenitni
Martenzitni
MATERIJAL OBRATKA
Sivi liv
Mesing, bronza
Legure obojenih metala
TVRDO]A
100 do 150
150 do 200
v,
STANJE, TERMI^KA
OBRADA
m/min
dz, mm/z
11
9
0,10
0,10
85 do 125
0,10
225 do 275
0,075
7,5
0,075
325 do 375
Pobolj{an
0,05
125 do 175
7,5
0,075
325 do 375
0,05
175 do 225
0,10
325 do 375
0,05
175 do 225
0,10
@aren
3
6
0,05
0,075
135 do 185
@aren
0,075
225 do 275
Hladno vu~en
0,075
135 do 175
@aren
7,5
0,10
275 do 325
Pobolj{an
0,05
325 do 375
135 do 185
Vanjsko provla~enje
6 do 8
7,5 do 10
4 do 14
8 do 10
8 do 12
4 do 14
Sila prodiranja po jednom zubu se kod simetri~nih provlaka~a poni{tava, dok se kod
nesimetri~nih, kakvi su ve}ina provlaka~a za vanjsko provla~enje, mo`e izra~unati na
osnovu izraza:
F3 = k r F1 ,
... (3.41)
gdje je: kr, popravni koeficijent koji uzima u obzir radijalni prirast zuba, tabela 3.19,
F1, glavna sila rezanja.
Kod vanjskog provla~enja provlaka~ima sa kosim zubima javlja se, pored navedenih,
jo{ i bo~na sila Fa, koja se mo`e izra~unati iz izraza:
Fa = F1 k sin ,
122
... (3.42)
^VRSTO]A, MPa,
ILI TVRDO]A
ks(1/1)
Provla~enje
vanjskih utora
< 700
700 do 800
> 800
< 700
700 do 800
> 800
Nelegirani
konstrukcioni ~elici
Legirani konstrukcioni
~elici
Provla~enje
Provla~enje
vi{eutornih otvora okruglih otvora
1740
1980
2450
1980
2450
2770
2080
2260
2790
2260
2790
3090
Eksponent,
2190
2370
2630
2370
2630
3120
0,85
0,85
0,85
0,85
0,85
0,85
Cr-Mo ~elici
250 do 270 HB
2490
0,80
Cr-Ni-Mo ~elici
280 do 310 HB
2840
0,87
< 200 HB
> 200 HB
1130
1340
1230
1470
940
1100
0,73
0,73
Sivi liv
10
15
20
1*
2*
Obrada ~elika
1,13
1,0
0,93
0,85
1,0
1,0
1,1
1,0
0,95
0,9
Popravni koeficijent
3*
Istro{enost
alata
4*
O{tar
0,9
1,34
1,0
1,15
1,0
1,0
1,15
kSHP
Tup
kVB
0,02
0,03
0,05
0,08
0,12
0,9
-
0,85
0,80
0,80
0,70
0,70
0,60
0,65
0,50
0,60
0,40
25
30
45
1,0
1,05
1,08
1,11
123
PM =
F R v
, W,
... (3.43)
tg =
h
, min,
v
... (3.44)
3.3. TESTERISANJE
Testerisanje (piljenje ili `agane) je nekontinuirani postupak obrade vi{esje~nim alatima
koji se isklju~ivo koristi za razrezivanje, odsijecanje, dijeljenje raznih polufabrikata ({ipke,
profili, cijevi i dr.) na vi{e komada. Ne postoji nikakva varijanta zavr{ne obrade testerisanjem, nego jednostavno, to je postupak koji ima za cilj diljeljenje rezanje polufabrikata na pripremke odre|ene du`ine, kao predoperacije bilo kojih drugih postupaka obrade. Ovdje se radi o veoma prostom i jednostavnom postupku sa veoma lo{im kvalitetom obra|ene povr{ine. Zapravo, u pore|enju sa drugim postupcima obrade rezanjem ne mo`e se govoriti o kvalitetu obra|ene povr{ine u tom kontekstu, ali bez kojeg
se metaloprerada ne mo`e zamisliti.
Prema na~inu izvo|enja glavnog kretanja postoje dva potpuno razli~ita postupka testerisanja:
kru`no testerisanje i
pravolinijsko testerisanje.
124
d =
Pomo}no kretanje
Glavno kretanje
v2
v1
v
v2
t ,
v1
... (3.45)
PK
GK
PK
PK
GK
GK
a)
b)
c)
125
a)
b)
t
h
c)
d)
Tabela 3.21. Preporuke za izbor rezne geometrije i broja zuba testera sa segmentima
MATERIJAL OBRATKA
Le|ni ugao, ,
Grudni ugao, ,
Broj zuba po
jednom segmentu
8
6
6
8
6
8
8
8
8
12
10
8
15 do 22
15 do 18
12 do 14
15
15
15
15
15
15
25 do 27
22 do 25
12 do 25
4
4
6
4
4
6
10
8
6
3
3
4
Korak, t, mm
4 do 2
3,15 do 1,6
1,6 do 1.25
1,6 do 1,25
1,0 do 0,8
6 do 12
8 do 16
18 do 22
18 do 22
28 do 32
Korak, t, mm
4,2 do 2,5
3,2 do 1,8
2,1 do 1,4
1,4 do 1,05
6 do 10
8 do 14
12 do 18
18 do 24
1,4 do 1,05
18 do 24
Za razliku od ostalih postupaka obrade, za testerisanje nije dovoljno istra`ena veza izme|u elemenata re`ima obrade i postojanosti testera. No, u literaturi se mogu na}i
preporuke za izbor brzine rezanja i posmaka, naj~e{}e od strane proizvo|a~a testera.
U tabelama 3.24 i 3.25 date su neke od tih preporuka.
Na osnovu brzine rezanja se mo`e odrediti broj obrtaja kru`ne testere kod kru`nog
testerisanja:
n=
v
, o/min,
D
... (3.46)
127
nL =
v
, dh/min,
2 S
... (3.47)
1
FR = A k s = b s z k s , N,
t
... (3.48)
PM = As b
ks
, W,
... (3.49)
gdje je: As, mm2/s, specifi~na povr{ina rezanja (povr{ina odrezanog presjeka obratka u
jedinici vremena, tabela 3.26),
b, mm, {irina testere,
ks, MPa, specifi~na sila rezanja i
, koeficijent iskori{tenja alatne ma{ine.
128
Tabela 3.24. Preporuke za izbor brzine rezanja kod testera od brzoreznog elika
MATERIJAL OBRATKA
^elik, Rm < 700 MPa
Legirani ~elik, Rm < 1000 MPa
Alatni ~elik
^eli~ni liv
Sivi liv
Temper liv
Bronza, mesing
Obojeni metali (ve}i rez)
Obojeni metali (manji rez)
Kru`ne testere
Testere sa segmentima
30 do 50
10 do 30
10 do 15
20 do 30
20 do 30
20 do 30
80 do 120
150 do 300
800 do 1200
50 do 80
25 do 50
25 do 40
20 do 40
20 do 40
20 do 40
80 do 200
200 do 500
250 do 800
14 do 28
14 do 16
6 do 12
8 do 16
12 do 18
40 do 300
300 do 800
500 do 1250
Ugljeni~ni
~elici
Cr-Ni ~elici
Alatni ~elici
Nehr|aju}i ~elici
Brzorezni ~elici
Sivi liv
SL12 i SL14
SL22 i SL26
^eli~ni liv
Bakar
Mesing
3 do 10
7,5 do 14
2,08 do 5,0
1,0 do 3,35
0,83 do 1,65
0,65 do 1,15
0,83 do 1,65
0,65 do 1,15
0,83
0,83
0,65
0,5
0,65
0,5
6,65
5,85
3,35
2,0
3,35
2,0
0,17 do 1,35
0,17 do 1,35
0,08 do 0,65
0,08 do 0,5
0,08 do 0,65
0,08 do 0,5
0,65 do 1,0
0,65 do 1,0
0,65 do 1,0
0,42 do 0,65
0,58 do 0,65
0,42 do 0,65
0,17 do 0,42
0,25 do 0,42
0,14 do 0,42
4,15 do 6,65
1,35 do 1,66
1,65 do 2,0
do 16,7
2,0 do 8,35
1,0 do 3,35
1,35 do 1,65
6,65 do 13,3
6,65 do 16,7
do 2,0
do 1,0
1,0 do 1,33
do 6,7
do 8,0
do
do
do
do
do
do
^eli~ni liv
Sivi liv
500 do 1330
Mesing
915 do 1670
129
tg =
l1 + l + l 2
, min,
n s
... (3.50)
l2
l=d
l=b
l2
l1
b)
130
v
s
a)
l2
c)
bru{enje,
honovanje i
superfini{,
lepovanje,
poliranje,
ultrazvu~na obrada i
obrada abrazivnim mlazom.
Postupci obrade sa ~vrsto vezanim alatima predstavljaju postupke kod kojih je alat
(brus koji je ura|en iz jednog dijela ili iz brusnih segmenata) sastavljen od sitnih tvrdih
~estica ~vrsto vezanih vezivom masom. Postupak bru{enja umnogome podsje}a na glodanje, ali sa dvije osnovne razlike: kod brusa postoji enormno velik broj reznih ivica i
rezne ivice nemaju definisanu reznu geometriju. Tako naprimjer, brusno tocilo (brus)
koturastog oblika, promjera 200 mm i {irine 40 mm, koje je ura|eno od brusnih zrna
veli~ine 0,25 do 0,35 m, ima po svom obodu oko 200000 reznih ivica. Zrna iz kojih
su izra|ena brusna tocila su od vrlo tvrdih nemetalnih materijala. Zrna su nepravilnog
oblika, razli~ito orjentisana sa uo~ljivom mikroreznom geometrijom, tj. kod svakog zrna
se mogu razaznati grudna i le|na povr{ina, a time i grudni i le|ni ugao. Ono {to ovu
reznu geometriju izdvaja od geometrije alata definisane rezne geometrije je velik ugao
klina , odnosno, obavezno negativan grudni ugao . Na~in formiranja strugotine pri
131
Obradak
Pasta za
obradu
v1
v2
4.1. BRU[ENJE
4.1.1. Osnovne operacije
Postupci obrade bru{enjem predstavljaju postupke kod kojih glavno, obrtno kretanje
vr{i alat brusno tocilo, dok posmi~na kretanja, kojih mo`e biti vi{e i koja mogu biti
pravolinijska i/ili obrtna, vr{i obradak. Me|utim, posmi~no kretanje mo`e vr{iti i brusno
tocilo. Postupci obrade bru{enjem se mogu podijeliti na vi{e na~ina:
1. Prema obliku povr{ine koja se obra|uje:
1.1. bru{enje spolja{njih okruglih povr{ina,
1.2. bru{enje unutra{njih okruglih povr{ina,
132
133
vo
vs
vt
vo
vp
vt
vt
vp
a)
b)
vo
vt
c)
vp
vs
vt
d
vo
e)
d)
vt
vs
vt
vs
/2
vp
d
vpl
vt
f1)
f2)
f)
g)
vt
vo
vt
vr t
vp
vo
1
4
h)
vr t
vo
i)
134
135
vt
vt
vt
vs
vp
vs
a)
vs
b)
d
c)
d
d
vt
vt
vt
vs
vs
d)
vp
vs
e)
vs
f)
Slika 4.4. Postupci bruenja ravnih povrina: a), b) i c) eono, d), e) i f) obimno
136
Prvi slu~aj karakteri{e ta~nije nalijeganje brusnog tocila a time i ta~nija obrada, ali istovremeno je ve}e optere}enje tocila, ve}a kontaktna povr{ina i ve}e zagrijavanje obratka.
137
vs
vt
vs
vt
a)
b)
138
Alati za bru{enje se nazivaju brusna tocila ili brusevi i mogu biti izra|eni u cjelosti od
brusnog materijala, ili je na trup od konstrukcionog ~elika ili nekog drugog metalnog
materijala na njegovoj radnoj povr{ini/povr{inama nanesen tanki sloj brusnog materijala.
Oblici i karakteristike brusnih tocila su standardizovani, a kao najva`nije karakteristike
se izdvajaju: geometrijski oblik i dimenzije, sredstvo za bru{enje (materijal zrna), veli~ina (krupno}a) zrna, vrsta veziva, struktura i t.d. Na slici 4.7 prikazana su neka standardna brusna tocila i to: koturasto (slika 4.7.a), prstenasto (slika 4.7.b), valjkasto (slika
4.7.c), obru~asto (slika 4.7.d), kru`no konusno (slika 4.7.e), lon~asto (slika 4.7.f), konusno lon~asto (slika 4.7.g) i vretenasta tocila, odnosno tocila sa dr{kom (slika 4.7.h).
a)
c)
b)
g)
d)
e)
f)
h)
b)
c)
d)
139
Standardni
140
Slika 4.11. Neki tipini oblici brusnih tocila od super abrazivnog brusnog materijala
Karakteristike brusnih materijala koje su od presudnog zna~aja za upotrebu sistematizovane su u oznakama brusnih tocila. Te karakteristike su: materijal brusnih zrna, veli~ina brusnih zrna, vrsta vezivog materijala ili veziva, struktura i tvrdo}a. Naima, brusni
materijal se dobije kada se u odre|enom omjeru pomje{a vezivo sa zrnima te na taj
na~in dobije vje{ta~ki materijal odre|ene tvrdo}e, poroznosti, mehani~kih karakteristika,
strukture i t.d. Ozna~avanje brusnih tocila, kako od obi~nih abrazivnih materijala, tako i
od super abrazivnih materijala je standardizovano. Standardna oznaka daje informacije
o gore navedenim najva`nijim karakteristikama. Na slici 4.12 prikazano je ozna~avanje
obi~nih brusnih tocila, a na slici 4.13 brusnih tocila od dijamanta i kubi~nog bor nitrida. Navedene slike sadr`e i tabelarne klasifikacije pojedinih karakteristika uklju~enih u
oznake brusnih tocila. Oznaka obi~nih brusnih tocila je sastavljena od dodatne broj~ane
oznake, jedne slovne oznake, dvocifrene broj~ane oznake, zatim, slovne oznake, broj~ane i, na kraju, slovne oznake. Na slici 4.12 je data oznaka 30 A 46 H 6 V, koja pobli`e
ozna~ava sljede}e: 30 precizna identifikacija ili proizvo|a~, A abrazivno zrno od
normalnog korunda, 46 srednja veli~ina zrna, H tvrdo}a (klasa mak{ih tocila), 6
oznaka strukture (otvorena struktura) i V kerami~ko vezivo. Oznala za dijamantska i
CBN tocila sastavljena je od slovne oznake, dvo- do ~etvorocifrene bro~ane oznake, tri
slovne oznake i, na kraju, slovno-broj~ane oznake. Na slici 4.13 je data oznaka D 151
K J A C50, koja pobli`e ozna~ava sljede}e: D materijal zrna (dijamant), 151 veli~ina
zrna, K vezivo (umjetna smola), J tvrdo}a veziva (mehko), A trup (aluminijum) i
C50 koncentracija, (diajmant 2,2 Kt/cm3).
Materijali za proizvodnju brusnih tocila (abrazivne komponente) se dijele na prirodne i
vje{ta~ke. U naj{irem smislu, prirodni materijali su: korund, kvarc, prirodni dijamant i
kremen, a vje{ta~ki su: silicijumov karbid (karbokorund, sa 95 do 98% SiC crni i sa
97 do 98,5% SiC zeleni), elektrokorund (normalni sa 92 do 95% Al2O3, bijeli ili plemeniti sa 98 do 99% Al2O3 i legirani sa 97% Al2O3 sa dodatkom kromovog, titanovog
i cirkonijumovog oksida), borov karbid i polikristalni dijamant PCD i kubi~ni bor nitrid
CBN.
Neke va`nije karakteristike navedenih materijala date su u tabeli 4.1.
141
30 A 46 H 6 V
1
1. PREFIKS
- Oznaka proizvo|a~a
- Precizna identifikacija
Normalni korund - A
Plemeniti korund - B
3. VELI^INA ZRNA
30
36
46
54
60
70
80
90
100
120
150
180
Silicijumov karbid C
Borov karbid - CB
4. TVRDO]A
A,
E,
H,
L,
P,
T,
X,
220
240
280
320
400
500
600
800
1000
1200
6. VEZIVO
B, C, D izrazito mehka
F, G vrlo mehka
I, J, K - mehka
M, N, O srednja
Q, R, S tvrda
U, V, W vrlo tvrda
Y, Z izrazito tvrda
V kerami~ko
S silikatno
R guma
RF oja~ana guma
B umjetna smola
BF oja~ana umjetna smola
Mg - magnezitno
5. STRUKTURA
1
otvorena struktura
10
11
12
13
14
zatvorena struktura
D 151 K J A C50
2. VELI^INA ZRNA
Fina
1181,
851,
601,
426,
301,
1001,
711,
501,
356,
251
Gruba
213, 181,
151, 126,
107, 91,
76, 64,
54, 46
5. TRUP
A Aluminijum
B Fenolna
smola
3. VEZIVO
K umjetna smola
Bz, M, G, S metalno
vezivo
KSS
GSS
MSS
VSS
umjetna smola
galvansko
sinterovani metal
- keramika
4. TVRDO]A VEZIVA
J mehko
N - srednje
R tvrdo
T vrlo tvrdo
6. KONCENTRACIJA
Dijamant
D dijamant
CBN kubi~ni bor nitrid
Dijamant
Kt/cm3
Oznaka
1,1
1,65
2,2
3,3
4,4
5,5
6,0
6,6
C25
C38
C50
C75
C100
C125
C135
C150
Vol, % Oznaka
CBN
CBN
12
18
24
V120
V180
V240
Gustina,
gr/cm3
3,05
3,48
3,45
3,93
3,16
2,48
do
do
do
do
do
do
Mikrotvrdo}a,
HV
Savojna
~vrsto}a,
MPa
3,36
10000
205 do 480
3,54 8600 do 10000
295
3,54 7300 do 10000
490
4,16 1800 do 2780
80 do 90
3,39 2800 do 3600 145 do 155
2,52 4000 do 5000
245
Pritisna
Toplotna Temperaturna
~vrsto}a, provodljivost, postojanost,
MPa
W/mC
C
2000
2000
4900
750
1500
1800
146,5
146,5
42
19,7
10,9
10,4
900
900
1200
1800
1400
800
Gruba
Srednja
VELI^INA ZRNA, mm
8
10
12
14
16
20
24
30
36
46
54
60
70
80
2,83 do 2,0
2,38 do 1,68
2,0 do 1,41
1,68 do 1,19
1,41 do 1,0
1,19 do 0,84
0,84 do 0,60
0,71 do 0,50
0,60 do 0,42
0,42 do 0,30
0,35 do 0,25
0,30 do 0,21
0,25 do 0,18
0,21 do 0,15
ZRNATOST
VELI^INA ZRNA, mm
Fina
90
100
120
150
180
220
0,18
0,15
0,13
0,11
0,09
0,075
do
do
do
do
do
do
0,13
0,11
0,09
0,06
0,05
0,045
Vrlo fina
240
280
320
400
500
600
800
1000
1200
0,047
0,038
0,031
0,018
0,014
0,010
0,008
0,005
0,004
do
do
do
do
do
do
do
do
do
0,043
0,035
0,028
0,016
0,012
0,008
0,006
0,004
0,003
Vezivo ili vezivi materijal predstvlja materijal s kojim se brusna zrna povezuju u jedan
kompaktan vje{ta~ki materijal brus. Zadatak veziva je da ~vrsto obuhvati brusno zrno
i da, kada se usljed tro{enja zrna pove}a sila rezanja, otpusti zrno, koje }e usljed djelovanja centrifugalne sile i sredstva za hla|enje napustiti zonu rezanja i osloboditi, odnosno, otkriti nova zrna ni`eg nivoa. Od vrste veziva, njegovog procentualnog u~a{}a
u ukupnoj zapremini brusa zavisi ~vrsto}a, stepen tvrdo}e i sposobnost rezanja
(bru{enja). Razlikuju se veziva organskog i neorganskog porijekla. Organska veziva
imaju veliku ~vrsto}u i `ilavost, otporna su na udare i zbog toga se koriste kod bru{enja velikim brzinama. U ovu grupu spadaju prirodne i vje{ta~ke smole, guma, kau~uk i
143
Brusno
zrno
ematski prikaz
Pora
Vezivo
100, %
10
20
80
60
50 Pore
40
Zapreminski odnosi
30
20
90
100, %
70
Zrno 50
70
B Normalna struktura
80
30
40
60
90
10
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100, %
Vezivo
U toku bru{enja, a usljed sile bru{enja, brusno zrno se tro{i, slika 4.16.a, drobi, slika
4.16.b i biva istrgnuto iz strukture, slika 4.16.c. Kod vrlo tvrdih brusnih tocila (polje C
strukture, slika 4.15), brusno zrno se tro{i i vrlo rijetko biva drobljeno ili istrgnuto iz
strukture. Razvojem procesa tro{enja brus izgubi sposobnost rezanja. Kod vrlo mehkih
brusnih tocila (polje A strukture, slika 4.15), ~ak i pri manjim optere}enjima, brusna
zrna bivaju istrgnuta iz strukture i u zahvat sa materijalom obratka dolaze nova zrna.
Zbog gore navedenog se u praksi za bru{enje tvrdih materijala obratka koriste mehka
brusna tocila, a za bru{enje mehkih materijala obratka, tvrda brusna tocila.
144
F
T
a)
b)
c)
Mehki ~elik
Kaljeni ~elik
Vrsta bru{enja,
vrsta brusnog tocila
Materijal
zrna
Vezivo
A
A
A
A
A
A
B, 7A
B, 7A
B, 7A
B, 7A
B, 7A
B, 7A
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
Zrnatost
24
40
24
16
16
16
46
50
36
16
16
16
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
70
70
40
24
24
24
60
80
60
24
24
24
Tvrdo}a
K do M
I do M
H do K
H do I
H do K
H do K
J do M
I do K
G do I
G do I
H do K
H do K
145
Brzorezni ~elik,
kaljen
Sivi liv
^eli~ni liv
Tvrdi metal
Bronza, mesing
Obojeni metali
146
Vrsta bru{enja,
vrsta brusnog tocila
Materijal
zrna
Fino bru{enje
Najfinije bru{enje
Obimno, okruglo vanjsko
Ravno ~eono
Obimno, okruglo vanjsko
Obimno, okruglo unutra{nje
Obimno ravno
^eono ravno
Lon~asto tocilo, ravno bru{enje
Segmentno brusno tocilo
Obimno, okruglo vanjsko
Obimno, okruglo unutra{nje
Obimno ravno
^eono ravno
Lon~asto tocilo, ravno bru{enje
Segmentno brusno tocilo
Obimno, okruglo vanjsko
Obimno, okruglo unutra{nje
Obimno ravno
^eono ravno
Lon~asto tocilo, ravno bru{enje
Segmentno brusno tocilo
O{trenje, grubo
O{trenje, srednje
O{trenje, fino
O{trenje, najfinije
Obimno, okruglo vanjsko
Obimno, okruglo unutra{nje
Obimno ravno
^eono ravno
Lon~asto tocilo, ravno bru{enje
Segmentno brusno tocilo
Obimno, okruglo vanjsko
Obimno, okruglo unutra{nje
Obimno ravno
^eono ravno
Lon~asto tocilo, ravno bru{enje
Segmentno brusno tocilo
B, 7A
C
B
C
B
B
B, 7A
B, 7A
B
B
C
C
C
C
C
C
C
C
C
C
C
C
C
C
C
D
C
C
C
C
C
C
C
C
C
C
C
C
Vezivo
V
B
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
B
Zrnatost
100 do 150
300 do 500
46 do 70
20 do 24
46 do 60
46 do 60
30 do 46
24 do 60
24 do 60
24 do 60
24 do 60
40 do 80
24 do 40
14 do 30
14 do 30
14 do 30
24 do 50
50 do 80
24 do 36
16 do 30
16 do 30
16 do 30
36 do 80
50 do 150
240 do 400
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
24
40
20
20
20
20
36
20
30
20
24
24
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
60
80
40
30
30
30
80
24
36
24
30
30
Tvrdo}a
J do K
I do K
L do M
P do R
I do M
H do K
G do I
G do H
G do I
G do I
L do N
I do M
I do L
H do J
I do K
I do K
K do M
I do K
I do L
H do J
H do K
I do K
I do K
H do K
H do K
I do L
I do L
I do K
H do J
I do K
I do K
H do K
P do R
H do I
h do I
I do J
I do J
Dt
vt
C1
Brusno zrno
B
d
r
Do
B1
A
vo
d s max = 2 s z
d
Dt
d
1
D
t
, ... (4.1)
gdje je: dsmax, maksimalna debljina strugotine, sz, posmak po jednom brusnom zrnu,
d, dubina bru{enja i Dt, promjer tocila.
147
vt
sz
vt
Dt / 2
dsmax
Obradak
vo
Tocilo
a)
Dt / 2
T1
Do / 2
dsmax
T2
b)
sz =
v
v
s
= o = o Dt ,
z z n t z v t
Dt
... (4.2)
148
vt
dsmax
gdje je:
s, posmak po jednom ortaju
brusnog tocila,
vo, posmi~na obodna brzina
obratka,
z, broj zrna po obodu brusnog
tocila u presjeku normalnom na osu tocila,
vt, obodna brzina tocila,
Dt, promjer tocila.
lz5
s
lz1
lz2
lz3
lz4
z =
Dt
,
k str d z
... (4.3)
gdje je: kstr, koeficijent strukture brusa ~ija se vrijednost ra~una na osnovu izraza:
k str = 3
100 k z
,
vz
kz
kz
kz
vz,
d s max = 2 k str d z
vo
d
vt
Dt
d
1
D
t
... (4.4)
Maksimalna debljina strugotine pri okruglom bru{enju, slika 4.18.b, mo`e se pribli`no
izra~unati iz izraza:
... (4.5)
Ugao se mo`e izra~unati iz trougla OAT2, slika 4.18, iz koga, na osnovu kosinusne
teoreme, vrijedi:
2
D D
D
Dt
+ o 2 t o cos ,
2 2
2
2
e2 =
... (4.6)
cos =
S obzirom da je e =
Dt 2 + Do 2 4 e 2
.
2 Dt Do
D
Dt
d + o
2
2
... (4.7)
cos =
2 d 2 d
+
1 .
Dt
Do
... (4.8)
149
1
1
sin = 2 d
+
D t Do
... (4.9)
1
1
,
d s max = 2 s z d
+
D t Do
... (4.10)
{to, uvr{tavanjem izraza (4.2) i (4.3), daje izraz za maksimalnu debljinu strugotine pri
obimnom okruglom bru{enju:
d s max = 2 k str d z
1
vo
1
.
d
+
vt
D
D
o
t
... (4.11)
Izrazi (4.4) i (4.11) se mogu jo{ pojednostaviti s obzirom da je u izrazu (4.4) ~lan d/Dt
mnogo manji od 1 i s obzirom da je u izrazu (4.11) ~lan 1/Do 1/ 0, tako da se, i
za ravno i za okruglo bru{enje dobije pojednostavljen, jedinstven izraz za ra~unanje
maksimalne debljine strugotine:
d s max = 2 k str d z
vo
d
.
vt
Dt
... (4.12)
d s max = s z = k str d z
vo
.
vt
... (4.13)
d ssr =
d s max
.
2
... (4.14)
Elementi re`ima rezanja pri bru{enju zavise od samog postupka bru{enja, materijala i
karakteristika brusnog tocila, naro~ito veziva, materijala obratka, zahtijevanog kvaliteta
obrade, vrste alatne ma{ine brusilice i t.d. Na slikama 4.3 i 4.4 se moglo vidjeti da,
u zavisnosti od operacije bru{enja, postoje razli~ita kretanja alata i obratka. Sva kretanja se dijele na glavna i pomo}na. Kod svih postupaka bru{enja, glavno kretanje je
uvijek obrtno kretanje brusnog tocila, a pomo}na kretanja predstavljaju kretanja obratka
i/ili alata.
150
Brzina rezanja pri bru{enju je jednaka obodnoj brzini brusnog tocila. Za razliku od svih
ostalih postupaka obrade rezanjem, kod bru{enja se brzina rezanja naj~e{}e odabire s
obzirom na materijal tocila, a ne s obzirom na materijal obratka. Naime, po{to se bru{enje vr{i sa mnogo ve}im brzinama nego je to slu~aj kod ostalih postupaka obrade,
to su i ve}a optere}enja na brusno tocilo od centrifugalne sile a tako|er je i ve}a koli~ina nastale toplote i time ve}e i zagrijavanje obratka {to uti~e na ta~nost obrade.
Prema odabranoj brzini brusnog tocila i s obzirom na njegovu ~vrsto}u izra~unava se
broj obrtaja tocila (glavnog vretena ma{ine):
nt =
vt
, o/s,
Dt
... (4.15)
25
35
35
120
151
Brzina
tocila,
vt, m/s
POSTUPAK BRU[ENJA
Konstrukcioni metalni
materijali i alatni
~elici
O K R U G L O
Tvrdi metal
V A N J S K O
Grubo bru{enje
Fino bru{enje
30 do 35
30 do 35
Uzdu`ni
posmak,
s, vs
Radijalni
posmak,
sp, mm/o
0,01 do 0,025
0,05 do 0,015
(0,3 do 0,7)B
(0,2 do 0,4)B
(0,3 do 0,7)B
(0,3 do 0,7)B
B R U [ E N J E
12 do 25
15 do 55
30 do 35
30 do 35
20 do 30
20 do 30
0,015 do 0,05
0,015 do 0,05
-
Popre~no, zarezno,
zasje~no
Grubo
fino
30 do 35
30 do 35
20 do 50
20 do 40
Sa uzdu`nim
posmakom
Grubo
Fino
20 do 30
30 do 35
10 do 20
20 do 30
O K R U G L O
U N U T R A [ N J E
Grubo
Fino
Grubo
Fino
Grubo
Fino
30
30
30
30
10
15
do
do
do
do
do
do
B R U [ E N J E
Grubo, Do 20 mm
Uzdu`no Grubo, Do > 20 mm
Fino
Konstrukcioni
metalni
materijali i
alatni ~elici Popre~no, zasje~no
Grubo
Fino
R A V N O
Konstrukcioni
metalni materijali i
alatni ~elici
Dubina
bru{enja,
d, mm
Konstrukcioni
Na univerzalnim
metalni
brusilicama
materijali i Na poluautomatskim
alatni ~elici
brusilicama
Na poluautomatskim
Tvrdi metal
brusilicama
152
Brzina
obratka,
vo, m/min
35
35
35
35
25
30
20 do 40
20 do 40
50 do 150
50 do 150
20 do 30
25 do 50
B E Z
0,0025 do 0,075
0,001 do 0,005
[ I L J A K A
30 do 35
30 do 35
30 do 35
30 do 35
30 do 35
10 do 45
10 do 30
O B I M N O
0,001 do 0,005
B R U [ E N J E
Brusilice sa okruglim
obrtnim radnim stolom
Grubo
Fino
30 do 35
30 do 35
20 do 60
40 do 60
Grubo
Fino
30 do 35
30 do 35
8 do 30
15 do 20
0,015 do 0,04
0,005 do 0,015
(0,4 do 0,7)B
(0,2 do 0,3)B
Alatne brusilice sa
pravouglim radnim
stolom
Grubo
Fino
30 do 35
30 do 35
3 do 8
3 do 8
0,05 do 0,15
0,01 do 0,015
POSTUPAK BRU[ENJA
Grubo
Fino
Tvrdi metal
Konstrukcioni metalni
materijali i alatni ~elici
R A V N O
Brzina
tocila,
vt, m/s
Brzina
obratka,
vo, m/min
Dubina
bru{enja,
d, mm
Uzdu`ni
posmak,
s, vs
Radijalni
posmak,
sp, mm/o
20 do 30
25 do 35
4 do 5
2 do 3
0,03 do 0,04
0,01 do 0,02
0,5 do 1,0m/min
0,3 do 0,4m/min
^ E O N O
Grubo
Fino
25 do 30
25 do 30
4 do 12
2 do 3
0,015 do 0,04
0,005 do 0,01
Brusilice sa okruglim
obtnim radnim stolom
sa vertikalnim posmakom za svaki obrtaj
stola
Grubo
Fino
25 do 30
25 do 30
10 do 40
10 do 40
0,015 do 0,03
0,005
Brusilice sa okruglim
obrtnim stolom sa jednohodnim bru{enjem i
automatskim posmakom
Grubo
Fino
25 do 30
25 do 30
2 do 3
2 do 3
0,1 do 0,15
0,005
O [ T R E N J E
Alatni ~elici
Tvrdi metal
B R U [ E N J E
Brusilice sa pravouglim
radnim stolom
O{trenje
Fino bru{enje
R E Z N I H
18 do 25
18 do 32
A L A T A
1,0 do 3,0
0,5 do 1,5
15
1,0 do 1,5
d = 0,01 mm/d.hodu
Grubo o{trenje
Fino o{trenje
20 do 25
20 do 30
1,5 do 2,0
1,0 do 2,0
d = 0,03 mm/d.hodu
d = 0,01 do 0,02 mm/d.hodu
20 do 30
0,1 do 0,7
Tabela 4.6. Preporuene obodne brzine, v, m/s, brusnog tocila pri finom bruenju
M A T E R I J A L
POSTUPAK
BRU[ENJA
Nezakaljen
Okruglo, vanjsko
Okruglo, unutra{nje
Ravno, obimno
Ravno, ~eono
Bru{enje bez {iljaka
30
25
30
25
30
do
do
do
do
do
40
35
35
30
35
O B R A T K A
Zakaljen
Brzorezni
~elik
Sivi liv i
bronza
30
20
25
25
25
25
15
25
25
25
30
20
30
30
30
Konstrkcioni ~elik
do
do
do
do
do
35
30
30
30
30
do
do
do
do
do
35
20
35
35
35
do
do
do
do
do
50
25
50
45
50
Tvrdi
metal
30
15
25
25
25
do
do
do
do
do
35
30
35
35
35
Vatrootporne
i Ti-legure
35
30
35
35
35
do
do
do
do
do
50
40
40
45
40
153
Popre~no,
zarezno
Okruglo,
vanjsko
Okruglo,
unutra{nje
35
25 do 50
0,1 do 0,3 mm/min
35
20 do 45
(0,1 do 0,3)B
0,005 do 0,01 mm/d.h
20 do 30
25 do 60
(0,1 do 0,3)B
0,01 mm/d.h
Okruglo, vanjsko
bru{enje
30 do 40
15 do 25
0,5 do 1,0
-
20 do 25
3 do 5
0,3 do 1,0
Dt2
Dt1
Kao i svaki drugi alati, tako se i brusna tocila tokom upotrebe tro{e. Za razliku od
alata definisane rezne geometrije (no`evi, glodala, burgije i t.d.), gdje je tro{enje identifikovano tro{enjem radnih povr{ina alata, {to uzrokuje gubitak rezne sposobnosti, kod
brusnih tocila se tro{enje identifikuje promjenom oblika i dimenzija pri ~emu je intenzivnije tro{enje prisutno na uglovima tocila, slika 4.20. Ovo iz razloga karaktera posmi~nih
kretanja gdje su abrazivna zrna na rubovima prva u dodiru sa obratkom s jedne strane, i {to su na rubovima abrazivna zrna slabije vezana, tj. materijal brusa je manje
kompaktan, s druge strane. Usljed toga, rubovi tocila se vi{e tro{e, slika 4.20, nakon
~ega brusno tocilo ne gubi reznu sposobnost,
B1
B2
nego se daljom upotrebom obakvog tocila dobiju
radni komadi nedovoljne ta~nosti. Dakle, kriterij
istro{enosti brusnog tocila ne predstavlja gubitak
rezne sposobnosti, nego gubitak geomerijskog oblika usljed ~ega se gubi i geoemtrijska ta~nost
obratka, {to je logi~no, s obzirom da je bru{enje
B
postupak zavr{ne obrade. Nakon dostizanja istro{enog oblika, tocilo se poravnava pri ~emu se sa
prvobitnog promjera Dt1, sada dobiva tocilo promjera Dt2. Navedeni opis tro{enja podrazumijeva da
nije do{lo do intenzivnijeg zatupljenja pojedina~nih
zrna u brusu. Me|utim, u toku bru{enja pove}ava
se tro{enje radnih povr{ina brusnih zrna (vidi sliku
4.16.a), a tako|er dolazi i do naljepljivanja materijala obratka po povr{ini tocila. Na taj na~in se
Karakter troenja
Slika 4.20. brusnog tocila pri
smanjuje sposobnost prodiranja abrazivnih zrna u
materijal obratka, a to zapravo predstavlja gubitak
okruglom i ravnom bruenju
154
T =
v ob
A Dta
, min,
d c s d
... (4.16)
155
gdje je: 1
Fz3
F 2 = F1 cos 1 F3 sin 1 i
... (4.17)
Fv = F1 sin 1 + F3 cos 1 ,
... (4.18)
2
, , ugao zahvata.
3
Fz
Dt
Dt
vt
vt
1
d
F2
Ft
Fz1
F3
Sile koje
Slika 4.21. djeluju
na brusno zrno
vs
Fv
FR
F1
a)
F3
FR
vo
Fr
F1
b)
vt
vo
F2
vs
F2
F3
F1
bruenju sa uzdunim posmiRa~unanje sila rezanja pri bru{enju je dosta komplikonim kretanjem
vano. Ovo iz razloga {to postoji ~itav niz uticajnih faktora; osim materijala obratka i popre~nog presjeka rezanog sloja materijala i njegove debljine, tu su jo{ i neki faktori koji su specifi~ni
samo za bru{enje. To su nesrazmjerno velik odnos promjera brusnog tocila prema veli~ini elementarnog zrna, materijal brusnog tocila i t.d.
Glavna sila pri bru{enju, po uzoru na ostale postupke obrade, a naro~ito glodanje,
mo`e se izra~unati iz izraza:
F1 = Asr k s ,
... (4.19)
Asr =
vo
d s , mm2,
vt
... (4.20)
gdje je: vo, m/s, uzdu`na posmi~na brzina obratka pri ravnom obimnom bru{enju, odnosno, obodna brzina obratka pri okruglom bru{enju,
vt, m/s, obodna brzina tocila, brzina rezanja,
d, mm, dubina bru{enja,
s, mm, popre~ni posmak pri ravnom bru{enju, ili uzdu`ni posmak pri okruglom
bru{enju.
Za razliku od postupaka obrade alatima definisane rezne geometrije, za bru{enje nema
podataka za specifi~nu silu rezanja. U literaturi se mo`e na}i poneki podatak i to vi{e
za okruglo bru{enje. U tabeli 4.10 dati su oskudni podaci za specifi~nu silu rezanja pri
okruglom bru{enju koje se mogu koristiti i za ravno obimno bru{enje.
157
Posmak, s, mm
0,02
0,06
0,10
12
12
12
29400
15700
11300
Osim analiti~kog na~ina ra~unanja sile rezanja pomo}u izraza (4.19) ~esto se zavisnost
sile rezanja pri bru{enju modelira s obzirom na razli~ite uticajne faktore. Takvi modeli
su zasnovani na eksperimentalnom mjerenju i odgovaraju}oj matemati~koj obradi
rezultata. No, takvi modeli vrijede za konkretne uslove obrade, kombinacije re`ima i
kombinaciju materijala tocila i obratka. Ni`e se navode dva primjera takvih modela,
ne{to starijeg datuma:
F1 = k o v o0 ,7 s 0 ,7 d 0 ,6 i
... (4.21)
... (4.22)
gdje je: ko, koeficijent koji uzima u obzir materijal obratka (ko = 0,31 za kaljeni ~elik,
ko = 0,29 za nekaljeni ~elik i ko = 0,28 za sivi liv),
vo, mm/s, uzdu`na posmi~na brzina obratka pri ravnom bru{enju, ili obodna
brzina obratka pri okruglom bru{enju,
s, mm, popre~ni posmak pri ravnom bru{enju, ili uzdu`ni posmak pri okruglom
bru{enju,
d, mm, dubina bru{enja,
HB, tvrdo}a materijala obratka i
Asr, mm2, srednja povr{ina popre~nog presjeka strugotine, izraz (4.20).
Snaga potrebna za bru{enje se mo`e analiti~ki izraziti preko odgovaraju}ih sila na
obodima tocila i okruglog obratka i obodnih brzina, naravno, uzimaju}i u obzir
koeficijent iskori{tenja prijenosnika od pogonskog elektromotora do brusnog tocila,
odnosno obratka. Snaga elektromotora za pogon obrtanja brusnog tocila je jednaka:
PMt =
F1 v t
, W,
t
... (4.23)
PMo =
158
F1 v o
, W,
o
... (4.24)
... (4.25)
za ~eono bru{enje: PM = C N v ox d z B w , W,
... (4.26)
gdje je: vo, m/s, brzina uzdu`nog posmi~nog kretanja pri ravnom bru{enju, odnosno
obodna brzina obratka pri okruglom bru{enju,
s, mm, popre~ni posmak na kraju hoda pri ravnom bru{enju, odnosno
uzdu`ni posmak za jedan obrtaj obratka pri okruglom bru{enju,
d, mm, dubina bru{enja,
Do, mm, promjer obratka pri okruglom bru{enju,
B, mm, {irina bru{enja ili {irina obratka,
CN, x, y, z, u, w, konstanta i eksponenti ~ije vrijednosti zavise od postupka
bru{enja, materijala obratka, krupno}e zrna i tvrdo}e tocila. Vrijednosti
navedene konstante i eksponenata su date u tabeli 4.11.
MATERIJAL
OBRATKA
Brusno tocilo
Zrnatost Tvrdo}a
Uzdu`no
Zarezno
Unutra{nje okruglo
Ravno obimno sa
pravolinijskim posmakom
Ravno obimno sa
kru`nim posmakom
Ravno ~eono sa
pravolinijskim posmakom
Nekaljeni ~elik
Kaljeni ~elik
Nekaljeni i
kaljeni ~elik
Nekaljeni ~elik
Kaljeni ~elik
Sivi liv
Nekaljeni ~elik
Nekaljeni ~elik
Kaljeni ~elik
Nekaljeni ~elik
Kaljeni ~elik
CN
25000 do 30200
0,75
0,7
0,85
16300 do 21000
16300 do 21000
0,5
0,5
0,55
0,55
0,5
0,5
0
0
0
0
3700
0,8
0,8
0,2
1,0
2400 do 3250
3000 do 4100
0,85
0,85
0,7
0,7
0,6
0,6
0,5
0,5
0
0
10000
0,6
0,5
0,6
0,5
1550 do 2100
1260 do 1500
7700
0,5
0,35
0,55
0,4
0,4
0,7
0,4
0,4
1,0
0,3
0,3
0,3
0
0
0
L do O
31200 do 40800
1,0
0,8
0,8
50 do 40 F do H
50 do 40 F do H
125
F do O
80 do 50 E do K
1400
12100 do 12500
3000 do 10400
3000 do 10400
0,8
0,7
0,7
0,7
0,7
0,5
0
0
0,65
0,5
0,5
0,5
0
0
0
0
0
0
0,6
0,6
40 do 25 H do O
40 do 25 H do K
40
H do K
40
L, M
50 do 40 H do K
40
H, I
50
159
MATERIJAL
OBRATKA
Zrnatost Tvrdo}a
Ravno ~eono sa
kru`nim posmakom
Nekaljeni ~elik
Kaljeni ~elik
Sivi liv
80 do 50 E do K
80 do 50 E do K
80 do 50 H do K
Brusno tocilo
CN
14000 do 15600
11600 do 13400
13400 do 20700
0,5
0,3
0,4
0
0
0
0,5
0,25
0,4
0
0
0
0,6
0,3
0,45
Napomena: Materijal brusnog tocila: elektrokorund pri obradi ~elika i karkokorund pri obradi sivog liva
Kori{tenjem podataka iz tabele 4.11, izraza (4.25), odnosno (4.26) i izraza (4.23) mo`e
se do}i do izraza za ra~unanje glavne sile rezanje pri:
x
v
za obimno bru{enje: F1 = C N o s y d z Dou B w t , i
v
za ~eono bru{enje: F1 = C N o d z B w t .
vt
... (4.27)
vt
... (4.28)
L
,
s no
sa uzdu`nim posmakom: t g = i
... (4.29)
1
,
no
... (4.30)
L = l (0 ,4 0 ,6 ) B
obratka, i no = 1000 v o Do .
du`ine obratka) i
L
B
1 ,
1000 v o s p
... (4.31)
160
L
,
1000 v o
... (4.32)
1
2
2
Dt Dt b , l 2 =5 do 10 mm,
N l + B
.
v s N
... (4.33)
U izrazima (4.29) do (4.33) oznake pojedinih veli~ina su: L, mm, du`ina radnog hoda,
l, mm, du`ina bru{enja, l1, mm, prazan hod prije ulaska tocila u zahvat sa obratkom,
l2, mm, prazan hod nakon izlaska tocila iz zahvata sa obratkom, B1, mm, du`ina
radnog hoda u popre~nom pravcu, b, mm, {irina bru{enja, b2, mm, prazan hod pri
izlasku tocila iz zahvata u popre~nom pravcu, B, mm, {irina tocila, Dt, mm, promjer
tocila, i = / d, broj prolaza ( - dodatak za bru{enje, d, dubina bru{enja, tj. rezanja),
N, broj obradaka.
vo
l2
Do
l1
Dt
vo
vt
Dt
sr d
vt
sr d
B
Do
a)
b)
B1
b2
c)
Dt
l2
vo
l
l2
l
L
l1
vt
vs
Dt
vo
vt
sr d
sp
vt
l1
d)
vrt
vo
Do
sr d
d)
Dt
Dr
vanjsko bruenje, b) okruglo unutranje bruenje, c) ravno obimno bruenje, d) ravno eono
bruenje i e) bruenje bez iljaka
161
4.2. HONOVANJE
Honovanje je postupak obrade skoro isklju~ivo okruglih otvora koji su prethodno obra|eni razvrtanjem, najfinijim unutra{njim struganjem, provla~enjem ili bru{enjem. Honovanjem se obra|uju otvori promjera od 5 do 1100 mm sa du`inama do maksimalno i
nekoliko metara. Ovaj postupak zavr{ne obrade slu`i isklju~ivo za zavr{no "dotjerivanje"
oblika i smanjenje hrapavosti obra|ene povr{ine bez ikakve mogu}nosti pove}anja
promjera ili popravljanja polo`aja ili konusnosti otvora. Honovanjem se dobije veoma
kvalitetno obra|ena povr{ina u kvalitetu ta~nosti mjera oko 0,01 mm, pa ~ak i do
(0,003 do 0,007) mm, i hrapavosti obra|ene povr{ine Ra = 0,08 do 0,32 m. Na slici
4.25 prikazana je {ema honovanja cilindri~nih otvora. Honovanje je sli~no unutra{njem
bru{enju jer je alat izra|en od istog materijala kao i brusno tocilo, ali kod honovanja
alat vr{i sva kretanja: glavno obrtno i posmi~no pravolinijsko (naprijed nazad), sa karakteristikom duplog hoda. Osim ove glavne, postoje jo{ neke razlike izme|u honovanja i unutra{njeg bru{enja a to su:
vs
v
ematski
Da bi se honovanjem dobila velika ta~nost obra|ivanog otvora neophodno je obezbijediti ogovaraju}e "prilago|avanje" alata otvoru koji se honuje. To prilago|avanje se ostvaruje odgovaraju}im vo|enjem alata i obratka, kao i stezanjem obratka. Postoji vi{e
konstruktivnih rje{enja iz kojih proisti~u osnovne {eme honovanja, slika 4.26. Prva {ema
honovanja, slika 4.26.a, predstavlja slu~aj krutog stezanja alata za honovanje i "slobodno" stezanje obratka na radnom stolu ma{ine. Ova {ema honovanja se primjenjuje
162
Alat
Obradak
a)
b)
c)
d)
e)
163
a)
b)
c)
d)
a)
b)
ematski prikaz
otvori ne mogu popraviti u okrugle, jer segmenti, naro~ito uski, prate prethodno ura|enu konturu otvora. Ovo se {ematski mo`e pokazati slikom 4.29. Zbog navedenog, alati
sa elasti~nim oslanjanjem segmenata u pravilu imaju {ire segmente. Kod novijih izvedbi, slika 4.28.b, segmenti se oslanjaju preko ~epova na dva konusa u sredini glave.
Pomjeranjem konusa se mogu fiksirati radijalni polo`aji brusnih segmenata. Ovakvim
alatima je mogu}e neokrugle otvore "popraviti" u okrugle.
Pri obradi honovanjem alat vr{i obrtno kretanje brzinom v1 i pravolinijsko posmi~no
kretanje brzinom vs. Za razliku od ostalih postupaka obrade, kod honovanja je uticaj
posmi~ne na brzinu rezanja veoma zna~ajan. Na slici 4.30 {ematski je prikazan jedan
brusni segment u kretanju prema dole i u kretanju prema gore. Zbog rotaciono-pravolinijskog kretanja alata svako elementarno zrno brusa putuje po zavojnici jedne orjentaci-
164
... (4.34)
v
D n
gdje je: = arctg s , v1 =
, m/min, obodna brzina alata, D, mm, promjer
v1
1000
alata, n, o/min, broj obrtaja alata, v s = 2 ndh Lh , m/min, posmi~na brzina alata,
ndh, dh/min, broj duplih hodova alata u minuti i Lh, mm, du`ina hoda alata.
l b = (0 ,5 0 ,75 ) L .
... (4.35)
l b = (1 ,0 1 ,2 ) L .
... (4.36)
165
Prije
honovanja
Poslije
honovanja
Prije
honovanja
100 do 150
4 do 5
Rz = 40 do 10
50 do 90
3 do 4
Rz = 40 do 10
25 do 40
2 do 3
Rz = 20 do 10
Ra = 2,5 do 1,25
12 do 15
2 do 3
Ra = 2,5 do 0,63
6 do 12
1 do 2
Ra = 2,5 do 0,63
Poslije
honovanja
Broj
operacija
Dodatak za obradu
po oeraciji, mm
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
1
2
150 do 200
20 do 30
12 do 15
80 do 120
15 do 25
8 do 12
50 do 70
12 do 15
6 do 12
20 do 35
10 do 12
15 do 20
4 do 6
Ra = 0,32 do 0,08
Odstupanje od oblika
otvora, m
VRSTA ALATA
ODSTUPANJE OD OKRUGLOG
OBLIKA, m
1,5 do 15
5 do 70
preko 12
preko 30
Trnovi za honovanje
Alati sa jednim brusnim segmentom
Alati sa vi{e segmenata
Glave za honovanje
5
5
5
5
Prethodno honovanje
Materijal
zrna
Zrnatost
Tvrdo}a
Zavr{no honovanje
Materijal
Zrnatost
Tvrdo}a
zrna
Nekaljeni ~elik
60 do 100
O do P
400
Kaljeni ~elik
A
A
C
A
A
60 do 100
80 do 100
80 do 100
150 do 220
80 do 150
K do
O
L do
N do
O do
A
A
C
A
A
280 do 400
400
320 do 400
400 do 800
400
H do M
O
K do L
M do N
O
Sivi liv
Bronza, mesing
Al-legure
166
O
P
P
P
^elik
0,15
0,10
0,08
0,06
0,04
0,02
0,01
0,005
200/160
160/125
125/100
100/80
80/63
63/50
28/20
20/14
M A T E R I J A L
Kaljeni ~elik
Sivi liv
200/160
160/125
125/100
100/80
80/63
63/50
40/28
28/20
315/250
200/160
160/125
125/100
80/63
40/28
28/20
20/14
O B R A T K A
Krom
Al-legure
200/160
200/160
160/125
125/100
80/63
40/28
28/20
20/14
100/80
100/80
63/50
63/50
40/28
28/20
200/160
160/125
80/63
80/63
40/23
10/7
Karakter
operacije
Obodna brzina
alata, v1, m/min
Posmi~na brzina,
vs, m/min
Prethodno
Poluzavr{no
Zavr{no
Prethodno
Zavr{no
Prethodno
Zavr{no
Prethodno
Zavr{no
Zavr{no
50
50
40
40
30
15
10
20
20
40
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
80
60
50
80
50
30
30
40
30
70
15 do 20
12 do 16
8 do 12
17 do 22
8 do 15
8 do 12
5 do 7
5 do 8
4 do 7
4 do 8
0,8
0,5
0,6
0,8
0,3
0,4
0,2
1,0
0,6
0,3
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
1,4
1,2
0,8
1,0
0,6
0,8
0,4
1,5
1,0
0,5
1,3
1,3
0,5
0,8
0,4
0,4
0,2
0,8
0,4
0,4
0,3
0,3
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
1,5
1,5
0,9
1,2
0,6
0,6
0,4
1,4
0,8
0,6
0,5
0,4
Prethodno
Poluzavr{no
Zavr{no
Prethodno
Zavr{no
Prethodno
Zavr{no
Prethodno
Zavr{no
Prethodno
Zavr{no
Zavr{no
50
45
40
50
40
25
25
40
40
12
12
20
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
80
70
50
80
70
35
35
50
55
20
20
25
16 do 18
16 do 18
12 do 16
15 do 18
8 do 12
6 do 12
3 do 8
5 do 8
4 do 6
6 do 8
5 do 7
10 do 12
167
Lh = L + 2 l i l b .
... (4.37)
[irina i broj brusnih segmenata se bira tako da segmenti pokrivaju otprilike jednu tre}inu obima otvora koji se honuje.
Ve} je re~eno da je temperatura pri honovanju dosta niska zahvaljuju}i ni`im brzinama
rezanja. Ipak, da bi se sprije~ila pojava vi{ih temperatura, pri honovanju se naj~e{}e
koriste ulje i petrolej.
Kona~no, na rezultat honovanja zna~ajno uti~e i vrijeme obrade. Na po~etku obrade
brusni segmenti intenzivno skidaju (odnose) najvi{e vrhove neravnina na obra|ivanoj
povr{ini. Veoma brzo, nakon svega jednu ili dvije minute, bar kako to neka istra`ivanja
pokazuju, odno{enje materijala obratka je svedeno na minimum, tako da se zapravo s
daljom obradom uop{te ne dobiva nikakvo smanjenje hrapavosti obra|ene povr{ine.
li=0,5lb
li=(0,50,65)lb
li=(0,250,17)lb
Lh
li=0,3lb
lb
li=0,25lb
li=0,3lb
a)
b)
li=(0,250,17)lb
c)
li=(0,50,65)lb
d)
Slika 4.31. ra prije honovanja (li - duina izlaska brusnih segmenata, Lh - hod alata,
lb - duina brusnog segmenta, D - promjer alata/otvora koji se honuje
168
4.3. SUPERFINI[
Superfini{ predstavlja postupak najfinije obrade, naj~e{}e vanjskih cilindri~nih, ili rje|e,
ravnih povr{ina. U principu se veoma rijetko koristi za obradu unutra{njih povr{ina. To
je ustvari poseban oblik vrlo finog honovanja, tako da se ovaj postupak ponekad naziva kratkohodno honovanje. Literaturni podaci o kvalitetu obrade superfini{om su donekle razli~iti. Prema evropsim podacima mogu}e je posti}i hrapavost sa Rmax do 2,2 do
0,4 m, a prema ameri~kim ~ak do 0,02 m. U toku obrade cilindri~an obradak vr{i
obrtno kretanje obodnom brzinom vo, slika 4.32, a brusni segment vr{i dva pravolinijska posmi~na kretanja: periodi~no uzdu`no vs i oscilatorno uzdu`no vosc. Dakle, ovdje
se uzdu`nom posmi~nom kretanju dodaje jo{ i oscilatorno kretanje u istom pravcu i to
velikih frekvencija 3,3 do 35 kHz i amplituda 1 do 10 mm. Usljed ovakvog karaktera
kretanja svako elementarno abrazivno zrno alata vr{i jedno slo`eno kretanje u obliku sinusoide kojoj je srednja linija ustvari jedna zavojna linija. Zbog toga je u toku obrade
brzina rezanja promjenljiva. Na slici 4.33 prikazana je razvijena trajektorija svakog elementarnog zrna koja mo`e poslu`iti za kinemtsku analizu procesa rezanja.
Brzina oscilatornog kretanja se mijenja po zakonu:
v osc = A f cos t ,
t =
... (4.38)
x
,
vo
... (4.39)
vs
vosc(max)
vo
vo
vosc
vrez
vo
vosc
vrez(max)
A
A
v rez = v o2 + v osc 2 ,
... (4.40)
odnosno:
v rez = v o2 + (A f
)2 cos 2 t
a maksimalna:
v rez (max ) = v o2 + (A f
)2
... (4.41)
... (4.42)
v osc (max ) = A f .
... (4.43)
Na slici 4.34 prikazani su osnovni postupci superfini{a. Zarezni ili zasje~ni postupak
vanjskih cilindri~nih povr{ina prikazan je na slici 4.34.a. Ovdje glavno obrtno kretanje
vr{i obradak, a posmi~no oscilatorno kretanje vr{i alat. Pri tome, alat se primi~e obratku za odgovaraju}u veli~inu d koja predstavlja dubinu rezanja, te na taj na~in djeluje
na obradak pritiskom p. Posmi~no oscilatorno kretanje zapravo nije posmi~no kretanje
kao kod drugih postupaka obrade jer se njegova veli~ina sabire sa obrtnim kretanjem
obratka i daje brzinu rezanja, {to je pokazala kinematska analiza data izrazima (4.38)
do (4.43). Pri obradi du`ih obradaka koristi se postupak uzdu`nog supefini{a, slika
4.34.b. Ovdje, pored gore navedenih kretanja, alat vr{i jo{ i uzdu`no posmi~no oscilatorno kretanje vs. Ovaj postupak ima dosta sli~nosti sa okruglim vanjskim uzdu`nim
bru{enjem, s tom razlikom da alat ne vr{i obrtno kretanje, kako je to slu~aj kod bru{enja, nego oscilatorno uzdu`no kretanje vosc. Postupak obrade ravnih povr{ina, u
praksi poznat od nazivom multi-motion postupak, slika 4.34.c, predstavlja postupak sa
dosta slo`enom kinematikom. Nosa~ alata se obr}e sa broje obrtaja na, a istovremeno
se u njemu oscilatorno pravolinijski kre}e brusni segment brzinom vosc. Obradak se tako|er obr}e, brojem obrtaja no, ali istovremeno i osciluje u pravcu dvije horizintalne
vo
vo
d
d
p
vosc
vosc
a)
na
vosc
f1
f2
vs
b)
no
c)
Alat
Te~nost
Obradak
I faza
II faza
10 do 20
25 do 35
40 do 50
55 do 60
60 do 65
H do I
G do I
E do F
A do E
171
O B R A D A
O K R U G L I H
p, MPa
vs, m/s
Pritisak brusa,
posmaka,
A, m
vanja,
Brzina uzdu`nog
Amplituda oscilo-
vosc, m/s
alata,
Dodatak
za obradu,
m
Brzina oscilovanja
Gre{ke oblika,
m
vo, m/s
Hrapavost obra|ene
povr{ine, Ra, m
obratka,
MATERIJAL
OBRATKA
Obodna brzina
P O V R [ I N A
2 do 5
1 do 2
0,4 do 0,9
0,4 do 0,7
6 do 8
10
0,15
0,13
0,18
0,13
3
5
0,008 0,24
0,27
10
2,0
10 do 14
0,15
0,14
0,016
2,0
0,8
0,07
0,12
0,033 0,75
3 do 5
2 do 4
5 do 6
0,4
0,026
0,033 0,75
5 do 10
0,2
0,08
0,033 0,15
0,5
0,087
0,0013
do
0,05
0,024
^elik 41Cr4
45 do 48 HRC
^elik C45,
Cm45, Cf45
45 do 50 HRC
^elik 20MnCr5
58 do 62 HRC
^elik 25CrMo4
45 do 50 HRC
O B R A D A
^elik 40Mn4
42 do 48 HRC
^elik 20MnCr5
58 do 62 HRC
Nekaljen sivi liv
R A V N I H
0,4
P O V R [ I N A
8 do 10
60
0,3
0,12
0,34 do
0,078
0,395
1,43
0,123
0,5
0,033
0,4
0,033 0,49
4.4. LEPOVANJE
Kako je u uvodu ovog poglavlja re~eno, postupci obrade alatima nedefinisane rezne
geometrije dijele se u dvije glavne grupe: postupci sa ~vrsto vezanim alatima i postupci sa nevezanim alatima. Prethodni tekst se odnosio na prvu grupu postupaka sa
vezanim alatima a u narednom dijela teksta }e se ne{to re}i o drugoj grupi sa nevezanim alatima. Naj~e{}e primjenjivani postupci ove grupe su lepovanje, poliranje, ultrazvu~na obrada i obrada abrazivnim mlazom.
Lepovanje je postupak obrade sa sitnim abrazivnim zrnima raspore|enim u te~nosti ili
pasti koja se nanosi na kalup (uslovno re~eno alat) i koji se relativno kre}e u odnosu
na obradak. Zahvaljuju}i relativnom kretanju izme|u obratka i kalupa, te formiranom
sloju te~nosti ili paste sa abrazivnim zrnima izme|u njih, dolazi do abrazivnog djelovanja navedenih zrna i time do obrade povr{ine obratka. Ovo je postupak najfinije obra-
172
b)
F
Obradak
FT
R
FN
Kalup za
lepovanje
FN
Lom (rez)
FT
a)
Slika 4.36. djelovanja jednog zrna, b) mikroskopski snimak lepovane eline povrine
173
dva rotaciona
pravolinijsko i
dva rotaciona
kod lepovanja
Obradak
Obradak
Obradak
Kafez
Kafez
d) Lepovanje cilindri~nih i
ravnih povr{ina
Neki karakteristini
e) Lepovanje kuglica
174
f) Lepovanje sferi~nih
povr{ina
Veli~ina
zrna, m
Primjena
Kvalitet obrade,
Rmax, m
Karbokorund
180 do 800
100 do 5
5 do 0,05
320 do 800
-
4 do 5
5 do 0,5
Borov karbid
320 do 800
40 do 5
1 do 0,1
@eljezni oksid
Kromov oksid
Kalcijev oksid
2 do 1
2 do 1
2 do 0,5
^elik
^elik, mesing
^elik, mesing
0,1
0,1
0,1
SREDSTVO ZA LEPOVANJE
^elik, mesing
Tvrdi metal, kaljeni ~elik
do 0,1
0,1
Sadr`aj
abraziva, %
Karbokorund i elektrokorund
5 do 10
Elektrokorund
30 do 40
Karbokorund
25 do 30
Elektrokorund
25 do 30
Elektrokorund
5 do 10
10 do 15
5 do 10
Bijeli elektrokorund
Komponenta
paste
Sadr`aj
komponente, %
Kerozin
Vretensko ulje
stearin
Vretensko ulje
Vazelin
Stearin
Natrijev nitrid
Voda
40 do 50
24 do 50
3 do 10
23 do 40
40 do 60
10 do 20
1 do 2
Sve ostalo
Natrijev nitrid
Voda
1 do 2
Sve ostalo
Kerozin
Vazelin
Stearin
Oleinska kiselina
Kerozin
Vazelin
Stearin
Parafin
Kerozin
Vazelin
Stearin
70 do 80
5 do 10
10 do 15
3 do 5
70 do 80
5 do 10
10 do 20
3 do 5
50 do 60
15 do 20
10 do 20
Stearin
Maslinovo ulje
3
92
Karakter obrade
Prthodno lepovanje
~elika
Prethodno lepovanje
mehkih ~elika, obojenih
metala i njihovih legura
Prethodno i poluzavr{no
lepovanje kaljenih ~elika
Poluzavr{no lepovanje
~elika, poluprovodni~kih
materijala i kvarca
Zavr{no lepovanje ~elika i
poluprovodni~kih materijala
Zavr{no lepovanje mehkih
~elika, obojenih metala i
njihovih legura
Prethodno i poluzavr{no
lepovanje kaljenih ~elika
Zavr{no lepovanje,
obojenih metala i njihovih
legura
175
VRSTA ABRAZIVA
0,6 do 2,0
0,4 do 1,5
0,2 do 1,0
Komponenta
paste
Sadr`aj
komponente, %
Stearin
Parafin
P~elinji vosak
Ulje
Kerozin
Stearin
Parafin
P~elinji vosak
Biljno ulje
Kerozin
8
8
2,4
15
Sve ostalo
8
8
2,4
15
Sve ostalo
Parafin
Karakter obrade
Prethodno lepovanje te{ko
obradljivih materijala (tvrdi
metal, kaljeni ~elici)
Dodatak za
obradu, mm
Materijal kalupa
Prethodno
Poluzavr{no
0,02 do 0,05
0,01 do 0,02
Ra = 0,16 do 0,63
Ra = 0,04 do 0,16
Zavr{no
0,003 do 0,01
Ra = 0,02 do 0,08
Rz = 0,05 do 0,1
Tabela 4.22. Preporuene brzine rezanja, pritisci i dodaci za obradu pri lepovanju
BRZINA REZANJA, v, m/s
Lepovanje ravnih i sferi~nih
povr{ina izme|u ravnih plo~a
Sferno lepovanje sa
zaobljenim kalupima
Radni pritisak, p, MPa
Dodatak za obradu, d, m
176
Prethodno lepovanje
Poluzavr{no lepovanje
Zavr{no lepovanje
6,66 do 4,14
5 do 2,5
1,66 do 0,16
1,66 do 0,83
0,83 do 0,08
0,118 do 0,078
< 500
0,078 do 0,049
< 200
0,049 do 0,029
< 20
4.5. POLIRANJE
Poliranje je {irok pojam razli~itih postupaka kojim se dobiju povr{ine najfinijeg kvaliteta.
Postoji polirno bru{enje, polirno lepovanje, poliranje mlazom, elektroerozivno poliranje i
t.d. Me|utim, ovdje }e se navesti samo postupak poliranja koji ima karakter abrazivne
obrade, odnosno, obrade alatima nedefinisane rezne geometrije sa nevezanim alatima.
Taj postupak poliranja je sli~an bru{enju, a dijelom i lepovanju. Princip obrade poliranjem prikazan je na slici 4.38. Na kotur (rotiraju}i to~ak) koji je naj~e{}e izra|en od
drveta, ko`e debelog platna i sli~nih materijala, nanosi se pasta za poliranje (polir
pasta). Ru~no se odre|enom silom priti{}e obradak te na taj na~in obezbje|uje zagla|ivanje povr{ine obratka. Pasta za poliranje je sastavljena od abrazivnih zrna i veziva
koje je mnogo ~vr{}e nego kod lepovanja. S obzirom da se kotur obr}e velikim brzinama (kao kod bru{enja), to poliranje podsje}a na bru{enje, a s obzirom da je alat
nevezan, tj., sastavljen od sitnih abrazivnih zrna u pastozno - ~vrstom materijalu, to
ovaj postupak podsje}a na lepovanje. Osim postupka prikazanog na slici 4.38, koji je
rotacionog karaktera, postoji i pravolinijsko oscilatorno (njihaju}e) poliranje.
Zadatak poliranja je prevashodno smanjenje hrapavosti obra|ene povr{ine i izgled povr{ine, dok dimenzije i ta~nost oblika obratka imaju drugostepeni zna~aj. S tim u vezi
postoji i jedna posebna vrsta tzv. dekorativnog poliranja kojim se povr{ine obratka ukra{avaju razli~ito orjentisanim (kru`nim, lu~nim, pravim) tragovima obrade.
Kao rezni materijal naj~e{}e se koriste sljede}i
materijali: korund (bijela pasta za poliranje), silicijumov karbid i kromov oksid (zelena pasta za poliranje) i `eljezni oksid (crvena pasta za poliranje).
Kao vezivi materijal za pastu se koriste naj~e{}e
`ivotinjske masti, oleinska kiselina, stearin, vosak i
t.d. Pri velikim brzinama kotura pri poliranju, ovi
materijali omek{avaju i naljepljuju se na povr{inu
kotura.
Pritisak kojim se obradak priti{}e na kotur ostvaruje se naj~e{}e ru~no, ali tako|er i ma{inski na
brusilicama. Ovaj pritisak se kre}e u granicama od
25 do 50 N/cm2. U literaturi nema mnogo podataka o elementima re`ima obrade poliranjem. Neke
preporuke koje mogu poslu`iti u praksi date su u
tabeli 4.23.
F
Kotur
Obradak
Pasta za poliranje
ematski prikaz
177
VRSTA POLIRANJA
Zrnatost
Grubo "bru{enje"
Fino "bru{enje"
Prethodno poliranje
Poliranje do sjaja
Poliranje do visokog sjaja
60 do 80
100 do 120
150 do 180
200 do 280
320 do 1200
20 do 35
16 do 25
12 do 20
30 do 50
25 do 45
20 do 30
178
vs
Obradak
Vibracije
Alat (kalup)
Suspenzija abrazivno
sredstvo
(te~nost + abrazivna zrna)
179
f
vs
1
5
6
180
vs
4 f Aa
, m/s,
1000
... (4.44)
Alat
Alat
Suspenzija
v =
vs
Obradak
a)
b)
vs =
V (1 + 100 )
, mm/s,
A
... (4.45)
Staklo
Ferit
Germanijum
Kremen
Silicijum
Tvrda keramika
Korund
Tvrdi metal
Mesing
Tvrdi ~elik
Mehki ~elik
Brzorezni ~elik
Dijamant
Materijal
zrna
Plemeniti korund ili silicijumov
karbid, zrnatost 220
MATERIJAL OBRATKA
Dijamant
20
13,3
13,3
6,7
6,7
4,2
0,5
0,5 do 0,67
0,2
0,13
0,1
0,07
-
Tro{enje alata,
, % od V
1
3
3
2,5
3
6
10
50 do 80
40
120
100
200
10000
181
10 mm
[to se ti~e ta~nosti obrade na nju najvi{e uti~e veli~ina i kvalitet zrna, stepen tro{enja
alata, po~etni oblik alata, te pojava popre~nih oscilacija. Zbog negativnog uticaja obrade na bo~nim stranama alata, pri obradi otvora }e se zapravo izraditi konusan otvor,
slika 4.42. U slu~aju zahtjeva visoke ta~nosti otvo0,1 mm
ra potrebno je prethodno izraditi otvor alatom s
ne{to manjim promjerom, a zatim drugim, kona~nim alatom samo pro{iriti otvor postupkom bo~ne
obrade. Na taj na~in se mogu ultrazvu~nom obradom izra|ivati otvori ta~nosti 0,001 mm. Kvalitet
obra|ene povr{ine direktno zavisi od veli~ine abrazivnih zrna i sa odgovaraju}om veli~inom mo`e se
0,015 mm
dosti}i hrapavost do Rmax < 1 m.
[to se ti~e materijala alata kao faktora koji tako|er zna~ajno uti~e na proces obrade oltrazvukom,
mo`e se generalno re}i da se od materijala tra`i
da bude elasti~an, da ima visoku otpornost na
182
Netanost oblika
183
PK
PK
GK
GK
GK
GK
1
a)
PK
2
PK
PK
GK
1
GK
b)
PK
2
PK
1
2
GK
GK
1
1
PK
c)
PK
PK
d)
e)
f)
184
Abrazivna zrna sa
ili bez te~nosti
Mlaznica
Mlaz
Obradak
45
185
186
v
z1
z2
z3
vp
c)
a)
b)
15
0
a)
b)
a)
b)
c)
v1
vo
3
vs
2
Izrada vanjskog navoja
d s max = s sin ,
DA
... (5.1)
dsmax
Do
D D
D
DA
+ o 2 A o cos ,
2 2
2
2
e2 =
... (5.2)
cos =
D A2 + Do2 4 e 2
,
2 D A Do
... (5.3)
odnosno:
D 2 + Do2 4 e 2
sin = 1 A
2 D A Do
... (5.4)
gdje je: DA, promjer alata, odnosno promjer kru`ne putanje vrha no`a,
Do, vanjski promjer navoja, odnosno promjer obratka.
Po{to je ekscentricitet e =
D
DA
+ d o , (d, dubina navoja, odnosno ukupna dubina
2
2
rezanja), to se, uvo|enjem ovog izraza u izraz (5.4) i uz zanemarivanje razlomaka koji
u nazivniku imaju veli~ine DA2, Do2 ili DADo, jer su male, dobije:
1
1
.
sin 2 d
D
D
A
o
... (5.5)
s=
d s max
=
sin
d s max
1
1
2 d
Do D A
... (5.6)
189
nA =
v1
.
DA
... (5.7)
v o = s n A = D o no ,
... (5.8)
no =
s nA
.
Do
... (5.9)
Naravno, uzdu`no pravolinijsko pomjeranje glave za jedan obrtaj obratka mora biti jednako koraku navoja koji se izra|uje.
Ugao zakretanja glave u odnosu na osu obratka se ra~una prema izrazu:
= arctg
P
,
(Do d )
... (5.10)
tg =
L
l + l1 + l 2
i z =
i z ,
P no
P no
... (5.11)
190
l2
l1
Odgovarajue veliine
0,5
0,75
1,0
1,25
1,5
2,0
D u b i n a
0,34
0,5
0,67
0,8
0,94
D u b i n a
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
1,75
0,11
0,09
0,07
0,07
0,17
0,15
0,11
0,07
0,19
0,16
0,13
0,11
0,08
0,20
0,17
0,14
0,11
0,10
0,08
1,14
2,5
0,22
0,21
0,17
0,14
0,12
0,10
0,10
0,08
3,0
3,5
4,0
n a v o j a,
1,28
1,58
r e z a n j a
0,22
0,21
0,17
0,14
0,12
0,08
P, mm
N A V O J A,
0,25
0,24
0,18
0,16
0,14
0,12
0,11
0,08
0,27
0,24
0,20
0,17
0,15
0,13
0,12
0,11
0,11
0,08
1,89
p o
4,5
2,2
2,5
2,8
p r o l a z u,
0,28
0,26
0,21
0,18
0,16
0,14
0,13
0,12
0,12
0,11
0,10
0,08
5,0
5,5
6,0
3,12
3,14
3,72
0,43
0,40
0,32
0,27
0,24
0,22
0,20
0,19
0,18
0,17
0,16
0,15
0,13
0,13
0,12
0,10
0,46
0,43
0,35
0,30
0,27
0,24
0,22
0,21
0,20
0,19
0,18
0,16
0,15
0,14
0,12
0,10
mm
0,34
0,31
0,25
0,21
0,18
0,17
0,15
0,14
0,14
0,12
0,11
0,08
0,34
0,32
0,25
0,22
0,19
0,17
0,16
0,15
0,14
0,13
0,12
0,12
0,11
0,08
0,37
0,34
0,28
0,24
0,22
0,20
0,18
0,17
0,16
0,15
0,14
0,13
0,12
0,10
mm
0,41
0,39
0,32
0,27
0,24
0,22
0,20
0,19
0,18
0,17
0,16
0,15
0,12
0,10
0,5
0,75
1,0
1,25
1,5
0,34
0,48
0,63
0,77
0,9
0,11
0,09
0,07
0,07
0,17
0,14
0,10
0,07
0,19
0,16
0,11
0,09
0,08
0,20
0,17
0,13
0,10
0,09
0,08
0,22
0,21
0,15
0,13
0,10
0,08
1,07
1,2
2,5
0,25
0,23
0,17
0,14
0,12
0,11
0,10
0,08
3,0
3,5
n a v o j a,
1,49
r e z a n j a
0,22
0,21
0,15
0,13
0,11
0,09
0,09
0,08
P, mm
N A V O J A,
2,0
D u b i n a
D u b i n a
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
1,75
0,27
0,25
0,18
0,15
0,13
0,12
0,11
0,10
0,10
0,08
1,77
p o
0,28
0,26
0,20
0,16
0,14
0,13
0,12
0,11
0,10
0,10
0,09
0,08
2,04
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
2,89
3,2
3,46
0,41
0,38
0,32
0,26
0,22
0,20
0,18
0,17
0,16
0,15
0,14
0,14
0,13
0,12
0,12
0,10
0,44
0,41
0,35
0,28
0,24
0,22
0,20
0,19
0,18
0,16
0,15
0,15
0,14
0,13
0,12
0,10
mm
2,32
2,62
p r o l a z u,
mm
0,32
0,30
0,23
0,19
0,17
0,15
0,14
0,13
0,12
0,11
0,10
0,08
0,41
0,38
0,30
0,25
0,22
0,20
0,17
0,16
0,15
0,15
0,14
0,14
0,12
0,10
0,33
0,31
0,24
0,21
0,18
0,15
0,14
0,13
0,12
0,12
0,11
0,10
0,10
0,08
0,36
0,33
0,27
0,23
0,21
0,19
0,16
0,15
0,14
0,13
0,12
0,12
0,11
0,10
191
0,5
0,75
1,0
1,25
1,5
0,38
0,57
0,77
0,12
0,10
0,08
0,08
0,19
0,17
0,13
0,08
0,22
0,18
0,15
0,13
0,09
0,91
1,07
0,23
0,19
0,16
0,13
0,11
0,09
1,30
2,5
0,25
0,24
0,20
0,16
0,14
0,11
0,11
0,09
3,0
3,5
n a v o j a,
1,46
1,81
r e z a n j a
0,25
0,24
0,19
0,16
0,14
0,09
P, mm
N A V O J A,
2,0
D u b i n a
D u b i n a
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
1,75
0,29
0,27
0,20
0,18
0,16
0,14
0,13
0,09
0,31
0,27
0,23
0,19
0,17
0,15
0,14
0,13
0,13
0,09
2,16
p o
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
3,20
3,57
3,9
4,25
0,49
0,46
0,37
0,31
0,27
0,25
0,23
0,22
0,21
0,19
0,18
0,17
0,15
0,15
0,14
0,11
0,53
0,49
0,40
0,34
0,31
0,27
0,25
0,24
0,23
0,22
0,21
0,18
0,17
0,16
0,14
0,11
mm
2,52
2,86
p r o l a z u,
0,32
0,30
0,24
0,21
0,18
0,16
0,15
0,14
0,14
0,12
0,11
0,09
0,39
0,35
0,29
0,24
0,21
0,19
0,17
0,16
0,16
0,14
0,13
0,09
0,39
0,37
0,29
0,25
0,22
0,19
0,18
0,17
0,16
0,15
0,14
0,14
0,12
0,09
0,42
0,39
0,32
0,27
0,25
0,23
0,21
0,19
0,18
0,17
0,16
0,15
0,14
0,11
mm
0,47
0,45
0,37
0,31
0,27
0,25
0,23
0,22
0,21
0,20
0,18
0,17
0,14
0,11
0,5
0,75
1,0
1,25
1,5
0,39
0,54
0,71
0,13
0,10
0,08
0,08
0,19
0,16
0,11
0,08
0,22
0,18
0,12
0,10
0,09
0,87
1,03
192
0,23
0,19
0,15
0,11
0,10
0,09
0,25
0,24
0,17
0,15
0,13
0,09
1,21
1,37
2,5
0,29
0,26
0,19
0,16
0,14
0,13
0,11
0,09
3,0
3,5
n a v o j a,
1,71
r e z a n j a
0,25
0,24
0,17
0,15
0,14
0,10
0,10
0,09
P, mm
N A V O J A,
2,0
D u b i n a
D u b i n a
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
1,75
0,31
0,29
0,21
0,17
0,15
0,14
0,13
0,11
0,11
0,09
2,02
p o
0,32
0,30
0,23
0,18
0,16
0,15
0,14
0,13
0,11
0,11
0,10
0,09
2,33
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
3,0
3,3
3,66
3,96
0,47
0,43
0,37
0,30
0,25
0,23
0,21
0,19
0,18
0,17
0,16
0,16
0,15
0,14
0,14
0,11
0,50
0,47
0,40
0,32
0,27
0,25
0,23
0,22
0,21
0,18
0,17
0,17
0,16
0,15
0,14
0,11
mm
2,65
p r o l a z u,
mm
0,37
0,34
0,26
0,22
0,19
0,17
0,16
0,15
0,14
0,13
0,11
0,09
0,47
0,43
0,34
0,29
0,25
0,23
0,20
0,18
0,17
0,17
0,16
0,16
0,14
0,11
0,38
0,35
0,27
0,24
0,21
0,17
0,16
0,15
0,14
0,14
0,13
0,11
0,11
0,09
0,41
0,38
0,31
0,26
0,24
0,22
0,18
0,17
0,16
0,15
0,14
0,14
0,13
0,11
TVRDO]A, HB
Promjer navoja, mm
>
>
>
>
>
>
100 do 225
Ugljeni~ni i legirani
~elik i ~eli~ni liv
225 do 375
375 do 535
Nehr|aju}i ~elik i
~eli~ni liv
135 do 440
Sivi liv
110 do 320
Nodularni i
temper liv
110 do 400
M25
M25
M25
M25
M25
M25
M25
M25
M25
M25
M25
M25
A L
Brzorezni ~elik
12 do 15
15 do 18
9 do 12
12 do 15
1,5 do 4,5
4,5 do 7,5
2 do 6
3 do 8
8 do 15
10 do 18
8 do 15
10 do 18
T
Tvrdi metal
18
60
15
30
12
24
20
24
26
49
26
49
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
60
90
46
60
30
40
30
37
43
73
43
73
Radijalni no`evi,
,
15 do
0
10 do
0
5
0
15 do
2 do
12 do
20 do
25
12
20
3
15
25
Tangencijalni no`evi,
,
Kru`ni no`evi,
,
25
25
25
-
20 do 25
18 do 20
30
0 do 10
22
28 do 33
Tabela 5.7. Preporuke za brzinu rezanja pri izradi navoja sa glavama za rezanje navoja
MATERIJAL OBRATKA
Sivi liv
Nehr|aju}i ~elici
Lahko obradljivi ~elici
Srednjeugljeni~ni ~elici
Niskougljeni~ni ~elici
Aluminijum
Mesing
Manganska bronza
Aluminijumska broza
Bakar
Magnezijum
Cink
12
3 do 4,5
7,5
3
6
34
34
18
7,5
7,5
34
34
15
4,5 do 6
12
4,5
9
55
55
30
12
12
55
55
193
d =
d1
H2 P
,
=
cos
l1 z cos ( 2 )
2
z
... (5.12)
D
P
H2
P
II III
IV
IV
V
III
d1
l1
II
/2
A=
P H 2 P 2
=
ctg .
2
4
2
... (5.13)
Amax = H 2 P
hm
l1
h
1 m
2 l1
h
= P 2 m
2 l1
h
1 m
2 l1
ctg ,
2
... (5.14)
gdje je: hm, du`ina navoja (navrtke), l1, du`ina konusnog dijela ureznika, P, korak navoja, , ugao profila navoja,
Poznavaju}i materijal obratka i sa podatkom za Amax, mo`e se izra~unati dozvoljeni
obrtni moment rezanja koji mora biti manji od torzionog momenta ureznika. Drugim
rije~ima, na taj na~in se prora~unavaju elementi rezanja s aspekta ~vrsto}e ureznika.
Moment rezanja se ne ra~una kao {to je to bio slu~aj kod bu{enja i upu{tanja ili pro{irivanja (izrazi (2.29) i (2.30)) iz prostog razloga {to je veoma te{ko prora~unavati pove}anje ovog momenta usljed pove}anja trenja izme|u ravnog (kalibriraju}eg) dijela
ureznika, kada konusni dio ureznika jo{ uvijek re`e a istovremeno je cilindri~ni dio
ureznika u kontaktu sa obratkom. Zbog toga, za prakti~ne prora~une, najjednostavnije
je ra~unati moment rezanja pri izradi navoja ureznikom, prema eksperimentalnom modelu:
M = C k D x P y , Nm,
... (5.15)
gdje je: D, mm, promjer navoja, P, mm, korak navoja, Ck, x i y, konstanta i eksponenti ~ije se vrijednosti odre|uju eksperimetalno. Za naj~e{}e materiale obratka, u tabeli 5.8 su date vrijednosti navedene konstante i eksponenata.
195
MATERIJAL OBRATKA
Ureznici za navrtke
Ma{inski ureznici
0,04
0,03
0,78
1,7
0,27
0,22
0,27
0,31
0,39
0,53
1,4
1,5
1,5
do 140 HB
140 do 180 HB
180 do 220 HB
Bronza i mesing
-
Ck
Sivi liv
x
y
Pri izradi navoja ve}e du`ine ili navoja u neprolaznim otvorima, presjek strugotine bi
bio tako velik da bi sile rezanja ugrozile ~vrsto}u ureznika {to bi dovelo do loma
istog. U takvim slu~ajevima niti produ`enje konusnog dijela ureznika ne}e smanjiti
ukupnu silu rezanja, te se tada koriste dva ili tri ureznika. Ovdje se dakle, ukupni
presjek rezanog sloja materijala dijeli na vi{e ureznika pri ~emu se svaki od njih ravnomjernije optere}uje. Pri tome je geometrijom ta~no definisan I-ureznik, II-ureznik i IIIureznik. Na slici 5.9 prikazana je raspodjela ukupnog presjeka rezanog sloja materijala
na tri ureznika pri ~emu postoje tri karakteristi~na slu~aja. Na slici 5.9.a prikazan je
slu~aj kada sva tri ureznika imaju razli~ite du`ine konusnog dijela, kod ureznika I i II
smanjen je vanjski promjer, dok su sva tri ureznika imaju isti srednji promjer. Na slici
5.9.b prikazan je slu~aj sli~an prethodnom uz jednu razliku a to je da se srednji
promjeri ureznika malo razlikuju. Kona~no, tre}i slu~aj, slika 5.9.c, predstavlja slu~aj
kada svi ureznici imaju iste promjere, ali samo sa razli~itim du`inama konusnog dijela.
Ovakva kombinacija ureznika nije pogodna za navoje ve}ih du`ina, nego samo za navoje koji se izra|uju u neprolaznim otvorima.
S obzirom na namjenu postoji nekoliko konstruktivnih izvedbi (oblika) ureznika. Na slici
5.10 prikazani su neki najva`niji. Tako|er, na istoj slici prikazani su i oblici popre~nog
presjeka ureznika, odnosno oblik reznog klina zuba ureznika.
l1'''
l1'''
l1''
l1'''
l1''
l 1'
l1''
l 1'
l 1'
III
II
I
a)
III
II
I
b)
III
II
c)
Slika 5.9. Naini raspodjele ukupnog rezanog sloja materijala na tri ureznika
196
tg =
l + l1 + l 2 l + l1 + l 2
,
+
P n1
P n2
... (5.16)
f1)
f2)
f3)
a)
b)
c)
d)
e)
f)
l2
l1
gdje je:
l, du`ina navoja (du`ina rezanja),
l1, ulazna du`ina (1 do 3 koraka navoja),
l2, izlazna du`ina (2 do 3 koraka navoja),
P, korak navoja,
n1, broj obrtaja pri rezanju navoja,
n2, broj obrtaja pri vra}anju ureznika (odvrtanje
ureznika).
Odgovarajue veliine
do 400
do 700
do 900
^eli~ni liv
Legirani ~elik do 900
Rm, MPa
preko 900
Nehr|aju}i ~elici
Grudni
ugao, ,
Le|ni
ugao, ,
12 do 15
8 do 12
6 do 8
10 do 12
10 do 12
10 do 12
6 do 10
6 do 9
3 do 6
5 do 7
5 do 7
5 do 7
6 do 10
6 do 8
MATERIJAL
OBRATKA
Sivi liv
Kovani liv
Mesing
Bronza
Cink
HB 180
HB > 180
Grudni
Le|ni
ugao, , ugao, ,
2
0
6
15
6
15
do
do
do
do
do
do
3
5 do 7
2
5 do 7
8
5 do 7
20 16 do 20
8
6 do 8
20 16 do 20
198
450 MPa
700 MPa
900 MPa
750 MPa
750 MPa
10 do 15
8 do 15
5 do 10
5 do 10
3 do 8
3 do 8
3 do 10
8 do 12
8 do 15
15 do 30
25 do 40
10 do 20
12 do 20
20 do 30
8 do 12
5 do 15
20 do 30
0,5
0,7
0,75
1,0
0,75
1,25
1,0
1,5
1,0
1,75
1,5
2,0
1,5
2,5
1,5
3,0
2,0
3,5
3,0
4,0
3,0
4,0
3,0
4,5
2,5
3,9
5,9
4,6
8,4
5,3
8,4
5,8
10,5
6,3
10,5
7,9
13,4
8,5
16,7
8,9
11,7
10,2
14,6
11,3
17,5
12,2
19,0
13,2
14,5
12,6
24,5
22,1
41,2
33,6
47,8
36,0
35,5
30,5
38,6
33,6
44,3
38,3
45,5
-
Rm, MPa
< 700
< 1200
600 do 1200
800 do 1000
1000 do 1300
600
800 do 1000
1200 do 1400
1500 do 1700
do
do
do
do
do
do
do
do
do
6
4,0
2,5
1,5
0,8
2,5
1,5
0,8
0,5
7
5
3,5
2,0
1,2
3,5
2,0
1,2
1,0
do
do
do
do
do
do
do
do
do
8
6
4,5
2,5
1,5
4,0
2,5
1,5
1,5
9 do 11
6 do 10
4,5 do 7,0
2,5 do 4,0
1,2 do 2,0
4 do 6
2,5 do 4,0
1,5 do 3
1,5 do 2,5
Napomena:
1. Materijal ureznika brzorezni ~elik,
2. Pri izradi navoja samo jednim ureznikom ili pri obradi navoja u neprolaznim otvorima, vrijednosti za brzinu rezanja treba umanjiti dva puta.
199
Vijak
l1
lk
l2
200
Tabela 5.13. Preporuke za brzinu rezanja i grudni ugao pri izradi navoja nareznicama
Brzina rezanja, v, m/min,
za nareznice od:
Alatnog ~elika Brzoreznog ~elika
MATERIJAL OBRATKA
Konstrukcioni nelegirani ~elik, Rm
Konstrukcioni nelegirani ~elik, Rm
Konstrukcioni nelegirani ~elik, Rm
Konstrukcioni legirani ~elik, Rm
Konstrukcioni legirani ~elik, Rm >
Alatni ~elik
^eli~ni liv, Rm 600 MPa
Sivi liv
Temper liv
Aluminijum
Elektroliti~ki bakar
Silumin
Mesing (`ilav)
Mesing (krt)
Bronza
Bakar
450 MPa
700 MPa
900 MPa
700 MPa
700 MPa
2
1
1
1
1
2
2
2
3
1
1
3
3
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
do
3
3
2
2
5 do 8
4 do 8
2 do 5
2 do 5
1 do 3
1 do 3
2 do 5
2 do 4
3 do 5
6 do 12
5 do 8
8 do 15
2 do 5
3 do 5
6 do 10
4 do 8
2
3
6
5
8
3
3
6
4
Grudni
ugao,
,
12 do 15
8 do 12
6 do 10
6 do 10
6 do 8
8 do 10
4 do 8
2 do 3
5 do 8
15 do 25
15 do 20
10 do 15
8 do 12
2 do 5
5 do 8
15 do 20
0,5
0,7
0,75
1,0
0,75
1,25
1,0
1,5
1,0
1,75
1,5
2,0
1,5
2,5
3,0
4,5
15,3
10,2
15,3
10,8
21,5
11,7
20,0
12,3
25,0
12,8
21,5
15,3
28,0
20,0
35,0
15,3
7,6
8,1
8,1
8,8
8,8
9,2
9,2
9,6
9,6
11,5
11,5
15,0
15,0
11,5
11,5
201
202
vo
vs
vo
v1
vs
H2
sp
glodalima
(vieprofilnim) glodalom
Elementi rezanog sloja materijala pri glodanju navoja analiziraju se na isti na~in kao
kod glodanja (ta~ka 3.1.4). [ema rezanja sa karakteristi~nim veli~inama za analizu rezanog sloja materijala pri glodanju navoja (za oba slu~aja: glodanje koturastim i vi{eprofilnim glodalima) prikazana je na slici 5.15. Kao rezultat obrtanja glodala brzinom v1
zub glodala }e u}i u zahvat sa materijalom obratka u ta~ki 1 a iz zahvata iza}i u
ta~ki 2. Pri tome se debljina strugotine pove}ava od nule do maksimalne dsmax, a
zatim zub glodala trenutno izlazi iz zahvata sa obratkom. Kru`na veli~ina obilje`ena na
navedenoj slici sa sz predstavlja posmak u milimetrima po jednom zubu glodala.
Maksimalna debljina strugotine je:
s s max = s z sin ,
... (5.17)
i srednja debljina:
d ssr = s z sin
d ssr = s z
H 2 (Do H 2 )
,
D a (Do + D a 2 H 2 )
... (5.19)
... (5.18)
v1
Da
dsmax
Glodalo
sz
H2
Koriste}i
postupak
dat
izrazima
(3.13) do (3.15), za glodanje, uz
zamjenu odgovaraju}ih veli~ina, dobije se:
.
2
Do
vo
Obradak
203
v1 =
Da na
, m/min,
1000
... (5.20)
na =
1000 v1
, o/min.
Da
... (5.21)
Lagano obrtanje obratka brzinom vo naziva se kru`ni posmak. Na slici 5.16 prikazani
su pojedina~ni posmaci po zubu glodala sz kao i posmak po jednom obrtaju glodala
sr. Kru`ni posmak (obrtno kretanja obratka) je:
so = Do no , mm/min,
... (5.22)
so = s r na , mm/min,
... (5.23)
sr = s z z ,
sr
sz
sz
sz
sz
... (5.25)
sz
sz
sz
sz
no
z = 8, broj zuba
sr = sz z
... (5.24)
so = s z z n a ,
na
204
Legirani ~elici
Feritni nehr|aju}i ~elici
Austenitni nehr|aju}i ~elici
Austenitni lahko obradljivi ~elici
(sa dodatkom sumpora i olova)
Martenzitni nehr|aju}i ~elici
Tvrdo}a, HB
Brzina rezanja,
v, m/min
sz, mm/zubu
85 do 125
125 do 175
175 do 225
225 do 275
275 do 325
100 do 150
150 do 200
200 do 250
275 do 325
125 do 175
175 do 225
225 do 275
275 do 325
135 do 185
135 do 185
225 do 275
135 do 185
225 do 275
135 do 185
185 do 225
275 do 325
135 do 185
185 do 240
275 do 325
150 do 200
275 do 325
325 do 375
30
37
30
24
21
52
55
38
30
34
27
21
20
34
27
24
30
27
34
30
18
46
41
23
21
18
14
0,05
0,05
0,05
0,04
0,025
0,05
0,05
0,05
0,025
0,05
0,05
0,04
0,025
0,05
0,05
0,04
0,05
0,04
0,05
0,05
0,025
0,05
0,05
0,025
0,05
0,025
0,025
Posmak,
Ono {to je s prakti~nog aspekta va`no, a vezano je za brzinu rezanja pri izradi navoja
struganjem, glodanjem, ureznikom i nareznicom je eksperimentalno odre|ivanje izraza
za brzinu rezanja. Tako su, prema nekim istra`ivanjima, dobiveni sljede}i modeli:
v1 =
Cv K v D1 ,2
, m/min,
T m P x
... (5.26)
za izradu navoja struganjem jednosje~nim alatom i glodanjem koturastim i vi{eprofilnim vretenastim glodalima:
v1 =
Cv K v
, m/min.
T P x s zy
m
... (5.27)
205
M = C M K M D x1 P y1 , Nm.
... (5.28)
Vrijednosti konstanti Cv, Kv, CM, i KM, kao i eksponenata m, x, y, x1, i y1 se dobiju
eksperimentalno i date su u tabelama 5.16 i 5.17. Ostale veli~ine u izrazima (5.26) do
(5.28) su: D, mm, vanjski promjer navoja, T, min, usvojena postojanost alata, P, mm,
korak navoja, sz, mm/zubu, posmak po jednom zubu glodala.
v
v
M
M
1
Tabela 5.16. pri izradi navoja (materijal
obratka konstrukcioni ugljenini elik)
VRSTA ALATA
Okrugle nareznice
Ureznici (slika 5.10.d)
Ma{inski ureznici
Glave za rezanje navoja
Strugarski no`, P > 2 mm
Strugarski no`, P < 2 mm
Glodalo (koturasto i vi{eprofilno)
Za model (5.28)
Cv
CM
x1
y1
2,7
41
53
7,4
30
14,8
257
0,5
0,9
0,9
0,5
0,08
0,11
0,6
1,2
0,5
0,5
1,2
0,25
0,3
1,0
0,6
0,1
0,65
45
2,5
4,1
46
-
1,1
2,0
1,7
1,1
-
1,5
1,5
1,5
1,5
-
206
(C22)
(Ck35)
(C45)
(41Cr4)
(25CrMo4)
(120 do 140 HB)
(140 do 180 HB)
(180 do 220 HB)
Ureznici
Glodala
Kv
KM
Kv
KM
Kv
KM
1,0
1,0
1,0
0,8
0,9
1,0
0,5
1,5
1,3
1,0
1,0
1,0
1,0
1,0
0,7
1,2
0,7
1,0
1,0
0,8
0,9
-
0,9
1,0
1,0
1,1
1,2
-
1,0
1,0
1,0
0,5
0,7
-
1,0
1,0
0,5
0,7
-
kada je materijal obratka isuvi{e tvrd (preko 40 HRC) i kada je bru{enje navoja
u puno jedini isplativ postupak,
kada je materijal obratka isuvi{e mehak (duktilan) i kada je radi kvaliteta obrade
te{ko upotrijebiti bilo koji postupak rezanja osim bru{enja i
kada se zahtijeva visoka dimenziona ta~nost navoja.
U oba slu~aja, i kada bru{enju navoja predhodi neki od postupaka rezanja, ili kada se
navoj izra|uje samo bru{enjem, bru{enje navoja vr{i se sa dvije vrste tocila: koturastim
(jednoprofilnim) i vi{eprofilnim. Bru{enje navoja u puno (bez predhodne obrade rezanjem) jednoprofilnim tocilima koristi se za navoje i zavojanice velikog koraka, zatim za
proizvodnju ureznika, kao i za navoje koraka manjeg od 3 mm. Bru{enje vi{eprofilnim
tocilima se koristi za navoje visoke ta~nosti. Na slici 5.17.a prikazan je postupak bru{enja jednoprofilnim, a na slici 5.17.b postupak bru{enja vi{eprofilnim tocilom. Kretanja tocila i obratka pri bru{enju su indenti~na kao kod glodanja navoja koturastim i vi{eprofilnim glodalom. Jedina razlika jeda pri bru{enju jednoprofilnim tocilom, obradak, osim
pomo}nog obrtnog, mo`e da vr{i i pomo}no pravolinijsko kretanje. Na slici 5.17.a i b,
pojedina kretanja su sljede}a: vt glavno obrtno kretanje tocila (brzina rezanja), vo
pomo}no obrtno kretanje obratka (kru`ni posmak), vs pravolinijsko pomo}no kretanje
tocila ili obratka (uzdu`ni posmak) i sp popre~ni posmak (popre~no primicanje tocila
s ciljem zauzimanja ukupne dubine bru{enja).
vt
vt
vs
sp
vo
vo
vs
a)
vs
b)
c)
207
tg =
l + l1 + l 2
l + l1 + l 2
i =
P no
P no
+m,
sp
... (5.29)
tg =
D no
,
vo
... (5.30)
208
Tvrdo}a, HRC
do 50
Ugljeni~ni ~elici
preko 50
do 50
Legirani ~elici
preko 50
do 50
Alatni ~elici
preko 50
Sivi liv
135 do 275 HB
do 52
200 do 475 HB
89 do 94 HRA
Korak navoja,
P, mm
Brzina tocila,
vt , m/s
0,35 do 0,4
0,45 do 0,8
1 do 2
2,5 do 6
0,35 do 0,4
0,45 do 0,8
1 do 2
2,5 do 6
0,35 do 0,4
0,45 do 0,8
1 do 2
2,5 do 6
0,35 do 0,4
0,45 do 0,8
1 do 2
2,5 do 6
0,35 do 0,4
0,45 do 0,8
1 do 2
2,5 do 6
0,35 do 0,4
0,45 do 0,8
1 do 2
2,5 do 6
0,35 do 0,4
0,45 do 0,8
1 do 2
2,5 do 6
0,35 do 0,4
0,45 do 0,8
1 do 2
2,5 do 6
0,35 do 0,4
0,45 do 0,8
1 do 2
2,5 do 6
0,35 do 0,4
0,45 do 0,8
1 do 2
2,5 do 6
51
48
46
43
46
43
38
36
51
48
46
43
46
43
38
36
51
48
46
43
46
43
38
36
51
48
46
43
51
48
46
43
Brzina obratka,
vo , m/min
1,2
1,8
1,2
1,8
1,2
1,8
1,2
1,2
46
0,45 do 1,2
30
28
25
23
0,45
209
metoda izrade pojedina~nih me|uzublja metoda zub po zub pri ~emu postoji
samo glavno i posmi~no kretanje, a ne postoje nikakva druga kretanja identi~na
relativnim kretanjima pri sprezanju zup~anika,
metoda kopiranja (prema {ablonu),
metode relativnog kotrljanja, metode koje osim kretanja neophodnih za stvaranje
strugotine, imaju i kretanja koja su ista ili sli~na kretanjima pri sprezanju zup~anika i
kombinovane metode.
metode izrade
metode izrade
zubima),
metode izrade
metode izrade
Kao specifi~nosti procesa rezanja pri izradi zup~anika mo`e se izdvojiti sljede}e:
210
211
212
GK
GK
360/z
GK
a)
b)
d)
c)
2
2
GK
GK
GK
2
GK
e)
g)
f)
1
h)
GK
GK
GK
GK
2
1
GK
i)
j)
k)
l)
2
2
GK
GK
2
1
1
m)
n)
o)
Metode obrade cilindrinih zupanika: a), b), c), d), e), i f) metode prethod-
Slika 5.18. ne obrade, g), h), i), j), k), l), m) i n) metode zavrne obrade, o) izrada zupanika provlaenjem (1 obradak, 2 alat, GK glavno kretanje)
slo`eno kretanje sa trajektorijom u obliku zavojnice. Dopunsko obrtno kretanje zup~astog no`a se ostvaruje pomo}u jedne ~ahure sa zavojnim `ljebom odgovaraju}eg nagiba. Vratilo zupa~stog no`a ima izdanak (~ep, osovinica) koji putuje po zavojnom `ljebu
~ahure, tako da alat pri vertikalnom kretanju, osim osnovnog obrtnog kretanja, izvodi i
dodatno obrtno kretanje. Rendisanje zup~anika no`em primjenjuje se pri izradi cilindri~nih zup~anika sa ravnim i kosim zubima, unutra{njih ozubljenja (tako|er, sa ravnim i
kosim zubima), zup~astih letvi i razli~itih zup~astih segmenata. Zup~asti no`evi se naj~e{}e izra|uju od brzoreznog ~elika sa grudnim uglom = 5 , le|nim = 6 i bo~nim
213
214
215
216
Zaobljavanje bo-
217
GK
1
GK
GK
GK
a)
B
b)
GK
d)
c)
GK
GK
[ablon
g)
f)
e)
GK
GK
GK
P
h)
A
i)
j)
GK
GK
GK
k)
2
m)
n)
2
GK
GK
GK
GK
2
1
o)
l)
GK
GK
p)
r)
s)
GK
Slika 5.24. alat, GK-glavno kretanje): a), b), c), d), e) i f) me1
218
t)
tode izrade glodanjem, g), h), i), j), k), i l) metode izrade rendisanjem, m) i n) metode izrade provlaenjem, o), p), r) i s) metode bruenja i t) lepovanje zupanika
219
13
15
14
16
17
12
18
11
10
9
8
1
2
Glodalo sa
Naredna metoda izrade konusnih zup~anika sa krivolinijskim zubima sa kontinuiranim radom prikazana je na slici 5.24.e. Poznata je pod nazivom Oerlikon-Mammano. Oblik ozubljena dobiven na ovaj na~in je tzv. eloidni a odlikuje ga kostantna visina zuba du` cijele njegove du`ine. Alat je glodalo sa umetnutim
zubima raspore|enih u grupe (naj~e{}e po dva, slika 5.27) gdje jedan zub (zub A)
obra|uje ispup~ene bokove zuba zup~anika, a drugi zub (zub B) udubljene bokove.
Zna~i, zubi A i B glodala obra|uju jedno kompletno me|uzublje. Za vrijeme jednog
obrtaja glodala, radni predmet izvr{i pomo}no obrtno kretanje (relativno kotrljanje), ali
za onoliko koraka zup~anika koji se izra|uje koliko parova zuba A i B ima glodalo.
Proces izrade je zahvaljuju}i tome kontinuiran i, kako se to sa slika 5.24.e i 5.27
mo`e primjetiti, zubi glodala u odnosu na obradak-zup~anik opisuju epicikloidu.
Obradak
B
A
Kru`nica
Epicikloida
GK
Alat
221
222
223
224
GK
GK
2
2
GK
1
a)
b)
d)
GK
GK
c)
GK
GK
2
e)
f)
g)
h)
Slika 5.29. tanje): a), b) i c) izrada punih vijaka, d), e), f) i g) izrada punih tokova,
h) ljutenje (brijanje) punih tokova
kretanje, a obradak pomo}no obrtno, dok se po~etno primicanje alata mora izvr{iti
tangencijalno.
Izrada globoidnih pu`nih to~kova globoidnim pu`nim glodalom prikazana je na slici
5.29.f. I ovdje alat vr{i glavno obrtno kretanje, a obradak pomo}no obrtno kretanje.
Profili zuba pu`nog glodala ura|eni su tako da tangiraju zajedni~ku kru`nicu. Ovdje
me|utim, na po~etku rada alat mora izvr{iti radijalno primicanje obratku.
Manje produktivan postupak izrade istih pu`nih to~kova prikazan je na slici 5.29.g.
Ovdje je alat rotacionog oblika i ima dva zuba (no`a). Glavno obrtno kretanje vr{i alat,
a pomo}no obrtno obradak.
Kona~no, kao postupak fine obrade, navodi se primjer lju{tenja pu`nih to~kova alatom
za lju{tenje u obliku pu`nog vijka. Postupak obrade je identi~an lju{tenju cilindri~nih
zup~anika.
225
Tabela 5.19. Preporuene vrijednosti grudnih i lenih uglova alata za izradu zupanika
VRSTA ALATA
Modulno profilno koturasto glodalo za grubu obradu
Modulno profilno koturasto glodalo za finu obradu
Vretenasto profilno glodalo
Modulno pu`no glodalo (obi~no, za grubu obradu)
Modulno pu`no glodalo (obi~no, za finu obradu)
Modulno konusno pu`no glodalo
- pri obradi tvrdog ~elika
No`evi (nosa~i)
- pri obradi `ilavih ~elika
Pravi zup~asti
- sa pravim zubima
alat (zup~asta
- sa kosim zubima na vrhu zuba
letva)
- sa kosim zubima na podno`ju zuba
Kru`ni zup~asti
- na vrhu zuba
no`
- na bo~nim stranama (bokovima)
- za izradu pu`nih to~kova
No`evi
- za izradu konusnih zup~anika
Grudni ugao, ,
Le|ni ugao, ,
8 do 10
0
0
5 do 10
0
0
20
22 do 27
6,5
5 do 7
15 do 17
5
0
20
15
15
15
10 do 12
10 do 12
7 do 8
11 do 13
11 do 13
5,5
2 do 3
6 do 7
2 do 3
8 do 10
12
Za odre|ivanje posmaka, ili posmi~ne brzine, postoji vi{e eksperimentalno dobivenih izraza u kojima se naj~e{}e uzima u obzir karakterisike materijala obratka i modul zup~anika. Jedan takav izraz, za modulno koturasto glodalo ima oblik:
s=
226
Cm
, mm/min,
m 0 ,5
... (5.31)
v =
Cv z u
, m/min,
T m s x m y
... (5.32)
gdje je: Cv, m, x, y i u, konstanta i eksponenti ~ije vrijednosti zavise od vrste alata,
dozvoljenog tro{enja alata, materijala obratka, karaktera obrade i sl. (tabela
5.21), z, broj zuba zup~anika koji se izra|uje, T, min, postojanost alata (za
module m 8 mm, T = 180 min, za zup~anike od ~elika i za zup~anike od
sivog liva T = 360 min), s, mm/d.h., mm/o, posmak i m, mm, modul zup~anika koji se izra|uje.
Literatura obiluje i razli~itim preporukama za elemente re`ima rezanja pri izradi zup~anika. Neke od tih preporuka, prema ameri~kim izvorima date su u tabelama 5.22 do
5.24, i to: pri izradi zup~anika pu`nim glodalima u tabeli 5.22, rendisanjem u tabeli
5.23 i pri lju{tenju (brijanju) zup~anika u tabeli 5.24.
Konstanta, Cm
600
700
800
180 HB
Srednje tvrdo}e
268
183
107
400
565
^elik
Sivi liv
Bronza
ALAT
Karakter
obrade
Kru`ni
zup~asti
no`
180 HB
240 HB
Cv
Cv
Cv
Gruba
obrada
0,8
1,2
1,2
1,2
0,4
0,8
524
598
256
3600
137
49,5
494
565
242
3440
138
47
52,5
-
0,50
0,47
0,25
0,53
0,37
0,22
0,85
0,88
0,25
0,53
0,65
0,47
Fina
obrada
0,04
0,10
208
153
200
148
0,37
0,25
0
0
Pu`no
glodalo,
m < 8 mm
^elik 41Cr4
Gruba
obrada
Fina
obrada
0
0
227
228
Niskougljeni~ni sa
dodatkom sumpora
Srednjeugljeni~ni sa
dodatkom sumpora
Niskougljeni~ni sa
dodatkom olova
Niskougljeni~ni
Srednjeugljeni~ni
MATERIJAL OBRTKA
Tvrdo}a,
HB
100 do 150
Termi~ka
obrada i
stanje
pripremka
Toplo valjan
ili `aren
Toplo valjan,
normalizovan
175 do 225
ili hladno
vu~en
325 do 375
Pobolj{an
100 do 150
Toplo valjan,
normalizovan
ili hladno
vu~en
200 do 250
Toplo valjan,
normalizovan
ili hladno
vu~en
85 do 125
Toplo valjan,
normalizovan
ili hladno
vu~en
225 do 275
@aren ili
hladno vu~en
125 do 175
Toplo valjan,
normalizovan,
`aren ili
hladno vu~en
325 do 375
Pobolj{an
Modul
zup~anika,
m, mm
Broj
prolaza,
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
Brzina
Posmak,
rezanja,
s,
mm/o.obrat. v, m/min
0,75
1,25
1,5
1,5
1,5
0,75
1,25
1,5
1,5
1,5
0,75
1,25
1,5
1,5
1,5
0,75
1,25
1,5
1,5
1,5
0,75
1,25
1,5
1,65
1,65
0,75
1,25
1,5
1,5
1,5
0,75
1,25
1,5
1,5
1,5
0,75
1,25
1,5
1,5
1,5
0,75
1,25
1,5
1,8
1,8
0,65
0,65
0,65
1,15
1,15
85
76
73
70
67
90
84
81
73
70
67
60
58
55
52
40
37
34
27
21
105
95
90
81
78
84
73
69
58
50
88
85
81
75
62
60
59
56
49
37
64
60
56
53
50
37
32
30
24
21
Srednjeugljeni~ni sa
dodatkom sumpora
Toplo valjan,
normalizovan
150 do 200
ili hladno
vu~en
Niskougljeni~ni
Srednjeugljeni~ni sa
dodatkom olova
Termi~ka
obrada i
stanje
pripremka
Toplo valjan,
normalizovan
150 do 200
ili hladno
vu~en
Srednjeugljeni~ni
MATERIJAL OBRTKA
Tvrdo}a,
HB
325 do 375
Pobolj{an
325 do 375
Pobolj{an
125 do 175
Toplo valjan,
`aren ili
hladno vu~an
275 do 325
Normalizovan
ili pobolj{an
175 do 225
Toplo valjan,
`aren ili
hladno vu~an
325 do 375
Normalizovan
ili pobolj{an
Modul
zup~anika,
m, mm
Broj
prolaza,
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
do 0,5
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 12
13 do 25
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
Brzina
Posmak,
rezanja,
s,
mm/o.obrat. v, m/min
0,75
1,25
1,5
1,5
1,5
0,65
0,65
0,65
1,15
1,15
0,75
1,25
1,5
1,5
1,5
0,75
1,15
1,15
1,15
1,15
0,75
1,25
1,5
1,5
1,5
0,75
1,15
1,15
1,15
1,15
0,75
1,25
1,25
1,5
1,5
0,65
0,65
0,65
1,15
1,15
60
55
50
47
44
41
30
29
23
20
67
60
58
55
52
40
37
34
27
21
64
58
55
52
49
40
37
34
30
27
55
49
44
41
38
29
24
23
20
18
229
230
Niskougljeni~ni
sa dodatkom
sumpora
Srednjeugljeni~ni
sa dodatkom
sumpora
Niskougljeni~ni
sa dodatkom
olova
Niskougljeni~ni
Srednjeugljeni~ni
MATERIJAL OBRTKA
Tvrdo}a,
HB
Termi~ka
obrada i
stanje
pripremka
100 do 150
Toplo valjan
ili `aren
175 do 225
Toplo valjan,
normalizovan
ili hladno
vu~en
325 do 375
Pobolj{an
Toplo valjan,
normalizovan
ili hladno
vu~en
Toplo valjan,
normalizovan
200 do 250
ili hladno
vu~en
Toplo valjan,
normalizovan,
85 do 125
`aren ili
hladno vu~en
100 do 150
225 do 275
@aren ili
hladno vu~en
Toplo valjan,
normalizovan,
125 do 175
`aren ili
hladno vu~en
325 do 375
Pobolj{an
Modul
zup~anika,
m, mm
Broj
prolaza,
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
Posmak,
Brzina
s,
rezanja,
mm/o.obrat. v, m/min
0,2
0,28
0,4
0,55
0,2
0,28
0,4
0,55
0,2
0,28
0,4
0,55
0,2
0,2
0,25
0,3
0,2
0,28
0,4
0,55
0,2
0,28
0,4
0,55
0,2
0,25
0,3
0,45
0,2
0,25
0,3
0,4
0,2
0,25
0,3
0,45
0,2
0,2
0,25
0,3
26
27
24
12
38
27
27
18
23
12
Srednjeugljeni~ni
sa dodatkom
sumpora
Niskougljeni~ni
Srednje i
visokougljeni~ni
sa dodatkom
olova
Srednjeugljeni~ni
MATERIJAL OBRTKA
Tvrdo}a,
HB
Termi~ka
obrada i
stanje
pripremka
Toplo valjan,
normalizovan,
150 do 200
`aren ili
hladno vu~en
325 do 375
Pobolj{an
150 do 200
Toplo valjan,
normalizovan
ili hladno
vu~en
325 do 375
Pobolj{an
125 do 175
Toplo valjan,
`aren ili
hladno vu~an
275 do 325
Normalizovan
ili pobolj{an
175 do 225
Toplo valjan,
`aren ili
hladno vu~an
325 do 375
Normalizovan
ili pobolj{an
Modul
zup~anika,
m, mm
Broj
prolaza,
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
0,5 do 1,0
1,5 do 2,0
2,5 do 5,5
6 do 25
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
2
2
2
4
Posmak,
Brzina
s,
rezanja,
mm/o.obrat. v, m/min
0,2
0,28
0,45
0,55
0,2
0,2
0,25
0,3
0,2
0,28
0,4
0,55
0,2
0,2
0,25
0,3
0,2
0,25
0,3
0,45
0,2
0,2
0,25
0,3
0,2
0,25
0,3
0,45
0,2
0,2
0,25
0,3
24
11
24
11
21
12
18
11
231
232
Niskougljeni~ni
sa dodatkom
sumpora
Srednjeugljeni~ni
sa dodatkom
sumpora
Niskougljeni~ni
sa dodatkom
olova
Niskougljeni~ni
Srednjeugljeni~ni
MATERIJAL OBRTKA
Tvrdo}a,
HB
Termi~ka
obrada i
stanje
pripremka
150 do 200
Hladno vu~en
Toplo valjan,
normalizovan,
175 do 225
`aren ili hladno
vu~en
325 do 375
Pobolj{an
Toplo valjan,
normalizovan,
100 do 150
`aren ili hladno
vu~en
Toplo valjan,
normalizovan,
200 do 250
`aren ili hladno
vu~en
Toplo valjan,
normalizovan,
85 do 125
`aren ili hladno
vu~en
225 do 275
Toplo valjan,
normalizovan,
125 do 175
`aren ili hladno
vu~en
325 do 375
Pobolj{an
Modul
zup~anika,
m, mm
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
Posmak,
s, mm/o.obrat.
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
Brzina rezanja,
v, m/min
185
205
150
84
215
185
160
115
135
84
Srednjeugljeni~ni
sa dodatkom
sumpora
Niskougljeni~ni
Srednje i
visokougljeni~ni
sa dodatkom
olova
Srednjeugljeni~ni
MATERIJAL OBRTKA
Termi~ka
obrada i
stanje
pripremka
Tvrdo}a,
HB
Toplo valjan,
normalizovan,
150 do 200
`aren ili hladno
vu~en
Modul
zup~anika,
m, mm
Posmak,
s, mm/o.obrat.
Brzina rezanja,
v, m/min
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
0,07
0,12
0,2
0,3
Normalizovan ili
275 do 325
pobolj{an
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
0,07
0,12
0,2
0,3
76
Toplo valjan,
175 do 225 `aren ili hladno
vu~an
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
0,07
0,12
0,2
0,3
120
Normalizovan ili
pobolj{an
do 1,0
1,5 do 2,0
3,0 do 5,0
6 do 25
0,07
0,12
0,2
0,3
69
325 do 375
Pobolj{an
Toplo valjan,
normalizovan,
150 do 200
`aren ili hladno
vu~en
325 do 375
Pobolj{an
Toplo valjan,
125 do 175 `aren ili hladno
vu~an
325 do 375
150
76
160
84
145
Glavno ma{insko vrijeme pri izradi zup~anika mo`e se izra~unati iz sljede}ih izraza:
pri izradi zup~anika metodom zub po zub modulnim profilnim koturastim glodalom:
tg =
L z L z
+
+ t1 z ,
vr
vp
... (5.33)
gdje je: L, mm, du`ina hoda radnog stola glodalice za jedan prolaz (ova du`ina se
sastoji od du`ine zuba, odnosno {irine zup~anika koji se izra|uje i du`ina pri
233
tg =
L z
,
n s q
... (5.34)
gdje je: L, mm, du`ina hoda nosa~a alata pri radnom hodu (ova du`ina se sastoji od
du`ine zuba, odnosno {irine zup~anika koji se izra|uje i du`ina pri ulazu u
zahvat i izlaza iz zahvata), z, broj zuba zup~anika, n, o/min, broj obrtaja glodala, s, mm/o, posmak glodala za jedan njegov obrtaj, q, broj hodova (po~etaka) pu`nog glodala.
tg =
z m i
h
,
+
s n
s1 n
... (5.35)
gdje je: z, broj zuba zup~anika, m, mm, modul zup~anika, i, broj prolaza, s, mm/dh,
kru`ni posmak za jedan dupli hod alata, n, dh/min, broj duplih jodova u minuti, h, mm, visina zuba zup~anika, s1, mm/dh, posmak pri urezivanju (naj~e{}e je ovaj posmak oko 10 do 35% od posmaka s ).
tg =
l z i
,
n s z1
... (5.36)
gdje je: l, mm, du`ina zuba zup~anika ({irina zup~anika), i, broj prolaza, z, broj zuba
zup~anika, n, o/min, broj obrtaja alata-zup~anika za lju{tenje, s, mm/o,
posmak za jedan obrtaj obratka-zup~anika, z1, broj zuba alata-zup~anika.
234
235
Obradak
y
x
d
vo
Alat
vs
Ovaj postupak odlikuje velika produktivnost. U pore|enju sa klasi~nim struganjem mogu}e je skinuti 1,2 do 4 puta ve}u koli~inu strugotine u jedinici vremena {to zavisi od
broja zuba glodala. Osim toga, kvalitet obrade je pri ostalim istim uslovima, u pravilu
bolji kod struganja-glodanja u odnosu na klasi~no struganje. Ve}ina snage potrebne za
odvijanje procesa rezanja se tro{i za obrtanje glodala jer je to glavno kretanje, tako da
za obrtanje nije potrebna ve}a snaga {to je naro~ito va`no kod obradaka ve}ih
dimenzija kod kojih bi obrada struganjem iziskivala potro{nju mnogo ve}e snage.
Proces struganja-glodanja s kinematskog aspekta zahtijeva troosnu koncepciju alatne
ma{ine. Potrebno je pravolinijsko kretanje u pravcu x-ose (slika 6.1) za zauzimanje rezanja, rotacija oko y-ose (rotacija obratka), prvolinijsko kretanje u pravcu y-ose i rotacija oko x-ose (rotacija alata). Osim toga, iz vi{e razloga koji }e biti kasnije obja{njeni,
potrebno je imati i mogu}nost pomjeranja ose alata u pravcu z-ose, te na taj na~in
ostvariti centri~an ili ekscentri~an polo`aj glodala u odnosu na obradak.
Ono {to je naro~ito karakteristi~no za proces rezanja pri struganju-glodanju je da se
kontinuiran proces s jednosje~nim alatom, kakav je postupak struagnja, zamjenjuje
nekontinuiranim postupkom obrade sa vi{esje~nim alatom, dakle postupkom obrade sa
prekidnom strugotinom.
Struganjem-glodanjem se mogu obra|ivati cilindri~ne vanjske i unutra{nje povr{ine, te
~eone povr{ine. Prema polo`aju osa obratka i glodala postoje dva postupka: ortogonalno (ose su normalne) i koaksijalno (ose su paralelne). Pri tome je za ortogonalan
slu~aj prisutno ~eono glodanje, a pri koaksijalnom, obimno glodanje. Va`no je napomenuti da se unutra{nje cilindri~ne povr{ine mogu obra|ivati samo za koaksijalan polo`aj
osa obratka i alata. S obzirom na odnos smjerova obrtanja obratka i glodala postoji
istosmjerno i protusmjerno struganje-glodanje. Na slici 6.2 prikazane su navedeni postupci struganja-glodanja.
S aspekta polo`aja osa obratka i glodala pri ortogonalnom struganju-glodanju postoje,
kako su to eksperimentalna istra`ivanja potvrdila, ~etiri slu~aja, slika 6.3. Centri~ni polo-
236
Protusmjerno
Obrada ravnih
povr{ina
Istosmjerno
Ortogonalno struganje-glodanje
Obrada unutra{njih
cilindri~nih povr{ina
Obrada vanjskih
cilindri~nih povr{ina
Protusmjerno
Protusmjerno
Istosmjerno
Koaksijalno struganje-glodanje
Istosmjerno
Koaksijalno struganje-glodanje
Protusmjerno
Istosmjerno
Ortogonalno struganje-glodanje
Protusmjerno
Istosmjerno
Koaksijalno struganje-glodanje
a)
e =0
b) e =
Dg
l
2
c)
Dg
l
2
d)
e=
Dg
2
OBLIK OBRATKA
FAKTOR PROCESA
Dubina rezanja, d
Oznake:
Nula
Nisko
Srednje
Visoko
Promjenljivo
238
Zahvaljuju}i stalnom razvoju alatnih ma{ina i materijala reznih alata, permanentno je pove}avana brzina rezanja. Time se, s jedne strane pove}avala proizvodnost, ali, s druge
strane i kvalitet obrade. Po~ev{i od prvih alata izra|enih od visokougljeni~nih alatnih
~elika pa do najnovijih supertvrdih alatnih materijala, brzina rezanja je pove}ana za
skoro 100 puta. S druge strane, svaki alatni materijal ima odgovaraju}u maksimalnu
dozvoljenu brzinu rezanja. Tako je naprimjer, za prve vrste tvrdih metala, maksimalna
brzina rezanja iznosila oko 30 do 50 m/min, za reznu keramiku 200 do 300 m/min, a
za supertvrde alatne materijale (polikristalni dijamant PCD i kubi~ni bor nitrid CBN)
brzina dosti`e i 1000 m/min. Prema tome, svaki alatni materijal ima odgovaraju}u
maksimalnu dozvoljenu brzinu rezanja preko koje gubi rezne sposobnosti. Ovakav zaklju~ak vrijedi za tzv. konvencionalne brzine rezanja, za koje vrijedi Taylor-ova zakonitost
postojanost alata brzina rezanja. Svi do sada obja{njeni postupci obrade u ovoj
knjizi i sve analize odnose se upravo
na ovu zakonitost. Taj dio zakonitosti
prikazan je jednim dijelom generalizirane zavisnosti postojanosti alata od brzine rezanja, ali u {irokom dijapazonu
brzina rezanja, slika 6.5. Prisustvo maksimuma i minimuma (jednog ili vi{e) na
ovoj generaliziranoj zavisnosti obja{njava se pojavom i nestankom pojedinih
vidova tro{enja alata koji su u direktnoj
zavisnosti od brzine rezanja.
No, osim toga, pri prekora~enju neke
kriti~ne brzine rezanja, ne de{avaju se
samo promjene u smislu tro{enja, nego
se de{avaju i neki fenomeni vezani za
temperaturu rezanja i mehanizam nastanka strugotine. Osim toga, istra`iva~i
239
Temperatura rezanja, , oC
1600
^elici
1200
Bronza
Tvrdi metal
800
Sivi liv
Brzorezni ~elik
Ne`eljezni metali
400
Aluminijum
Podru~je malih
(konvencionalnih)
brzina rezanja
v1
vk
600
Prijelazno
podru~je
II
v2
1200
1800
2400
3000
Brzina rezanja, v, m/min
III
240
241
B
100 m
a)
-
Alat
3
4
6
100 m
b)
c)
Postoji nekoliko kriterija koji se koriste za definisanje prijelaza izme|u obrade sa konvencionalnim brzinama i visokobrzinskih obrada:
Prema apsolutnoj vrijednosti brzine rezanja, mogu}e je izvr{iti podjelu na: konvencionalne (niske) brzine rezanja - do 600 m/min, visoke brzine rezanja od 600 do
1800 m/min, vrlo visoke brzine rezanja od 1800 do 18000 m/min i ultra visoke brzine rezanja preko 18000 m/min.
242
Oblast I Obrada sa niskim brzinama koja se ostvaruje kada je talasna du`ina vibracija u osnovnom modu mala tako da se pri obradi javljaju efekti prigu{enja. Ovo
se uglavnom de{ava kada je talasna du`ina vibracija manja od 3 mm. Naprimjer,
ako je sopstvena frekvencija vretena 1000 Hz, a upotrebljeni alat vretenasto glodalo sa dvije rezne ivice promjera 25 mm, tada }e ovaj tip obrade nastati pri broju
obrtanja vretena manjim od 2300 o/min,
Oblast II Obrada sa srednjim brzinama odvija se pri vi{im brzinama pri kojima ne
nastaju efekti prigu{enja, ali istovremeno stabilnost nije naru{ena. Gornju granicu za
ovaj tip obrade predstavlja brzina vretana pri kojoj je frekvencija nailaska reznih ivica glodala pribli`no 1/4 frekvencije osnovnog moda. Za prethodno razmatrano glodalo, ovaj tip obrade ostvarit }e se pri obrtanju glodala sa 2300 do 7500 o/min. Za
ovu oblast granica stabilnosti je gotovo konstantna,
Oblast III Obrada sa visokim brzinama ostvaruje se onda kada je frekvencija
nailaska zuba glodala jednaka 3/8 ili
1/2 sopstvene frekvecije osnovnog
moda. Za ve} navedeno glodalo,
Nestabilno
ovaj tip obrade se ostvaruje pri obrpodru~je
tanju glodala sa 7500 do 45000
o/min,
Oblast IV Obrada sa ultra visokim
brzinama nastaje pri brzinama pri
Stabilno podru~je
kojima je frekvencija nailaska zuba
glodala ve}a dva do tri puta od
III
I II
IV
Brzina vretena
frekvencije osnovnog moda. Za nevedeni alat, ova obrada }e se ostvariti
Dijagram (karta) stabilnosti sa
Slika 6.8. karakteristinim podrujima
pri obrtanju ve}em od 60000 o/min.
Dubina rezanja
243
Prijelazna oblast
Oblast visokobrzinskih
obrada
1
2
3
4
5
6
7
4
3
2
1
10
100
1000
10000
Brzina rezanja, m/min
244
Od postupaka obrada visokim brzinama u industrijskoj upotrebi je najvi{e visokobrzinsko glodanje, zatim visokobrzinsko struganje-glodanje, a manje visokobrzinsko bru{enje,
visokobrzinsko struganje i visokobrzinsko bu{enje. Radni komadi slo`ene konfiguracije
se najbolje obra|uju visokobrzinskim glodanjem. Takvi su dijelovi u avio industriji, automobilskoj industriji i razni alati i kalupi za plasti~nu preradu.
Osnosimetri~ni komadi se obra|uju visokobrzinskim struganjem i visokobrzinskim struganjem-glodanjem. Visokobrzinsko struganje je ograni~eno centrifugalnim silama koje se
javljaju pri visokim brojevima obrtaja obratka, tako da se koristi najvi{e za obradu
veoma tvrdih materijala (High Speed Hard Turning-Machining), za koje je podru~je visokih brzina rezanja kod mnogo ni`ih vrijednosti, slika 6.9. Dakle, mogu}nosti konvencionalnog struganja ograni~ene su veli~inom centrifugalnih sila koje se javljaju u
samom obrtaku i steznim glavama glavnog vretena, dok je konvencionalno glodanje
limitirano centrifugalnim silama koje djeluju na glodalo. Struganje-glodanje, kao kombinacija ova dva postupka, a naro~ito ako se obavlja visokim brzinama, pru`a {iroke
mogu}nosti upotrebe.
Podru~je primjene visokobrzinskog bru{enja je od klasi~ne upotrebe za zavr{nu obradu
do obrade visoke produktivnosti. Najnovija upotreba visokobrzinskog bru{enja karakteri{e ovaj postupak kao vrlo produktivan, ali istovremeno i sa veoma visokim kvalitetom
obrade. U Evropi je, naprimjer, dostignuta brzina rezanja od 350 m/s (21000 m/min),
dakle, ultravisoka brzina rezanja, i to pri eksperimentalnom bru{enju na specijalnoj laboratorijskoj ma{ini. U Japanu, vrijednosti brzine pri bru{enju su dostigle 200 m/s
(12000 m/min), a u SAD-u je napravljena specijalna brusilica za okruglo bru{enje sa
maksimalnom brzinom rezanja od 250 m/s (15000 m/min). Na slici 6.11 prikazana su
dva osnovna na~ina ostvarivanja visokobrzinskog bru{enja. U prvom slu~aju, slika
6.11.a, obodna brzina brusnog tocila se pove}ava uz istovremeno odr`avanje ostalih
245
Koli~ina skinutog
materijala
Sila bru{enja
Hrapavost obra|ene
povr{ine
Sila bru{enja
Koli~ina skinutog materijala
a)
Tro{enje tocila
b)
Slika 6.11. Promjene nekih parametara obrade za dva sluaja visokobrzinskog bruenja
Na kraju, radi sagledavanja nekih prednosti visokobrzinskih obrada nad konvencionalnim, daju se dva primjera. Ovi primjeri su segment {ireg autorovog istra`ivanja visokobrzinskih obrada izvedenog u Laboratoriji za obradu rezanjem i alatne ma{ine
Ma{inskog fakulteta u Zenici.
Prvi primjer se odnosi na analizu kvaliteta obra|ene povr{ine pri konvencionalnom
struganju i visokobrzinskom struganju-glodanju. Dakle, eksperimentalno istra`ivanje je
provedeno s ciljem uporedbe konvencionalnog struganja i visokobrzinskog struganja-glodanja s aspekta kvaliteta obra|ene povr{ine. Kao konstantni parametar procesa obrade
kori{tena je specifi~na zapremina skinutog materijala. Pri tome je za iste posmake, ko-
246
VISOKOBRZINSKO
STRUGANJE-GLODANJE
KONSTANTNA
SPECIFI^NA
ZAPREMINA
ODNE[ENOG
MATERIJALA
no
no
ng
Q = 2,7
mm3/min
Ra = 8,17 m
Rmax = 49,44 m
Rz = 40,74 m
pn = 54,34 %
s = 0,856
mm/o
Ra = 1,91 m
Rmax = 14,40 m
Rz = 10,44 m
pn = 41,43 %
Ra = 2,07 m
Rmax = 14,68 m
Rz = 10,18 m
pn = 54,50 %
Ra = 2,59 m
Rmax = 14,48 m
Rz = 11,38 m
pn = 55,76 %
Q = 3,1
mm3/min
Ra = 8,50 m
Rmax = 52,96 m
Rz = 40,0 m
pn = 54,01 %
s = 0,988
mm/o
Rz = 48,09 m
pn = 49,29 %
s = 1,142
mm/o
Mikrotvrdo}a strugotine,
360 HV
Ra = 9,15 m
Rmax = 56,48 m
Mikrotvrdo}a strugotine,
319 HV
Q = 3,6
mm3/min
Slika 6.12. izmjerenim vrijednostima parametara hrapavosti i mikrosnimcima strugotine sa izmjerenim vrijednostima mikrotvrdoe
247
248
Hrapavost obra|ene
povr{ine, m
4,0
3,0
Rz
2,0
1,0
Ra
100
200
Hrapavost obra|ene
povr{ine, m
a)
Ra = 0,21 m
300
4,0
3,0
Rz
2,0
Ra = 0,23 m
1,0
Ra
100
200
b)
300
249
250
251
Zagrijavanje gasnim gorionikom, slika 6.15.a, predstavlja jedan od najjednostavnijih na~ina lokalnog zagrijavanja. Oprema i instalacija je relativno jednostavna za rukovanje i
mo`e se jednostavno postaviti na alatnu ma{inu. Pri obradi na stugu nosa~ gorionika
se mo`e postaviti na suport i time se kretati zajedno sa alatom. S ciljem intenzivnijeg
zagrijavanja, osim jednog mo`e se postaviti i vi{e gorionika. Mane ovog na~ina zagrijavanja su: te{ko ostvarivanje pouzdane kontrole procesa zagrijavanja (lokalizacija toplote
i regulacija temperature zagrijavanja), mogu}nost o{te}enja povr{ina obratka oksidacijom
i jaka svjetlost i buka pri radu. Zbog toga se najvi{e koristi pri gruboj obradi struganjem i glodanjem.
Elektrolu~no zagrijavanje, slika 6.15.b, kao i prethodno, koristi se naj~e{}e pri struganju
i glodanju. Elektri~ni luk koji slu`i za lokalno zagrijavanje stvara se izme|u volframove
elektrode i obratka, ~ime je omogu}eno ta~nije zagrijavanje sloja materijala neposredno
ispred rezne ivice alata. Slika 6.15.b prikazuje ovaj na~in zagrijavanja u za{titnoj atmosferi, naj~e{}e mje{avini argona i vodonika. Nedostaci ovog na~ina zagrijavanja su: pojava jake svjetlosti zbog ~ega su potrebna posebna za{titna sredstva, kao i mogu}nost
preskakanja elektri~nog luka sa neobra|ene na obra|enu povr{inu i nestabilnost elektri~nog luka.
Plazma zagrijavanje, tj. zagrijavanje lukom plazme, slika 6.15.c, je sli~no prethodnom,
ali sa znatno ve}om koncentracijom. Volframova elektroda (gorionik plazmatron) predstavlja osnovu ure|aja pri ~emu je obradak druga elektroda. Uspostavljanjem elektri~nog luka izme|u volframove elektrode i obratka, kroz njega struji neutralan visokojonizirani gas (argon ili azot) plazma od elektrode ka obratku. Pri tome se obrada mo`e
vr{iti na dva na~ina:
Jasno je da drugi na~in obezbje|uje ve}u ta~nost obrade i kvalitet obra|ene povr{ine.
Osim toga, pri obradi materijala sa tvrdom korom, ovaj na~in obarde ima prednost {to
se upravo povr{inski tvrdi dio ne skida rezanjem, nego rastapanjem. Nedostaci plazma
zagrijavanja su: potreba za intenzivnim hla|enjem izvora energije i plazmatrona, visoka
cijena opreme i pojava jake svjetlosti i buke.
Indukciono zagrijavanje, slika 6.15.d, predstavlja na~in gdje se zagrijavanje vr{i induciranjem elektri~ne energije u obradak postavljanjem induktora oko obratka. Kroz induktor
proti~e struja visoke frekvencije od 300 Hz do 1,2 kHz. Intenzitet zagrijavanja je u
funkciji specifi~nog elektri~nog otpora i permabiliteta materijala obratka. Prednost ovog
na~ina zagrijavanja je veoma brzo povr{insko zagrijavanje do veoma visokih temperatura i visoka ta~nost dubine prostiranja toplote. Pri visokim frekvencijama indukovanja variranje dubine zagrijavanja je nekoliko desetih dijelova milimetra, a pri niskim frekvenci-
252
Izvor
energije
a)
b)
c1)
c2)
Voda
d)
e)
f)
Loma~ strugotine
g)
h)
jama do 1,5 mm. Tako|er, veoma lahka i ta~na je regulacija temperature zagrijavanja.
Me|utim, nedostaci indukcionog zagrijavanja su: visoka cijena opreme, potreba hla|enja
induktora, prilago|avanje oblika induktora obliku obratka, mogu}nost primjene samo za
magnetne materijale i ograni~ena dubina zagrijavanja.
Indukciono kontaktno zagrijavanje prikazano je na slici 6.15.e. Ovdje se zagrijavanje
vr{i toplotom nastalom te~enjem visokofrekventne struje kroz povr{inski sloj obratka koji
treba da se odstrani rezanjem. Izme|u dvije elektrode koje su u kontaktu sa obratkom
te~e struja suprotno od smjera obrtanja obratka (pri struganju). U odnosu na indukciono zagrijavanje prikazano na slici 6.15.d, indukciono kontaktno zagrijavanje ima prednost koja se ogleda u ve}oj mogu}nosti stvaranja bolje lokalizacije toplote po povr{ini
i dubini obratka.
253
254
Kod postupaka odno{enja materijala djelovanjem mehani~ke sile, prvi zahtjev, veoma
mala vrijednost UR, ostvaruje se djelovanjem reznog klina alata na veoma malu povr{inu obratka. To zna~i da, naprimjer za veli~inu UR od oko 100 nm, alat treba da ima
radijus zaobljenja rezne ivice manje od 1 m. Prednost ovih postupaka su visoka ta~nost obrade jer se radi direktnog kontakta alata i obratka obezbje|uje korelacije izme|u putanje alata i geometrijeske forme obra|ene povr{ine. Me|utim, glavni nedostatak
ovih postupaka je pojava sile rezanja koja mo`e ugroziti oblik obratka i otpornost alata, ~ime je donja granica dimanzija obratka limitirana.
Kod postupaka odno{enja materijala rastapanjem i isparavanjem materijal se odnosi na
ra~un ulo`ene toplotne energije koja se potro{i na rastapanje, ili ~ak i isparavanje dijela materijala obrataka. Rastopljeni dio materijala se odnosi od obratka strujom gasa
pod pritiskom. Kod ovih postupaka mehani~ke karakteristike materijala obratka nisu va`ne za njegovu obradljivost, nego su tu prije svih ta~ka topljenja, ta~ka isparavanja, toplotna provodljivost i toplotni kapacitet. Ali, ove karakteristike nemaju toliko zna~ajan uticaj na obradljivost ovim postupcima, nego je to slu~aj sa mehani~kim karakteristikama
za postupke obrade djelovanjem mehani~ke sile. Glavna prednost ovih postupaka je
veoma mala sila pri obradi, jer se rastopljeni materijal veoma lahko odnosi sa povr{ine
obratka. Glavni nedostatak je pojava zone na obra|enoj povr{ini sa uticajem toplote.
Postupci obrade rastvaranjem u te~nosti je naredna grupa postupaka mikro-obrada. Mehanizam odno{enja materijala je zasnovan na jonskoj reakciji na povr{ini obratka. Na
255
256
a)
b)
d)
c)
e)
g)
i)
f)
h)
j)
k)
257
258
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
Abele E., Versch A., Ekinovic S., Kulas N.: Drilling at the Stability Limits with Mechatronic
Toolholders, Proceedings of the 8th Int. Conference on Porduction Engineering, CIM2002, pp.I010-I-016, Brioni, 2002,
Abramov F.N. i dr.: Spravonik po obrabotke metallov rezaniem, Tehnika, Kiev, 1983,
Altan T., Lilly B., Yen Y.C.: Manufacturing of Dies and Molds, Annals of the CIRP, Vol.51/2,
2002,
Armour J.D.: Metallurgy and Machinability of Steels, ASM, Clivland, 1950,
Aihmin V.N.: Protjagivanje, Mainostroenie, Moskva, 1981,
Autorenkollektiv: Stahlfibel Werkzeuge, VEB Deutscher Verlag fr Grundstoffindustrie, Leipzig,
1982,
Bao W.Y., Tansel I.N.: Modeling micro-end-milling operation. Part I: analitycal cutting force
model, Internationa Journal of Machine Tools & Manufacture, Vol.40, pp. 2155-2173, 2000,
Barbaov F.: Thread-Milling Practice, Mir Publishers, Moscow, 1984,
Barbaov F.A., Silvestrov B.N.: Frezernie i zuboreznie raboti, Visaja kola, Minsk, 1983,
Bhattacharyya A., Ham I.: Design of Cutting Tools, Use of Metal Cutting Theory, ASTME,
Dearborn, 1969,
Bhattacharyya B., R.F.Scrhtton: Plastic Flow at the Chip-Tool Interface During Hot Machining,
Mechanical Engineering, No.3, ASME, New York, 1971,
Blott D.M.: Machining Stainless Steel - How to Cut the Standard Grades, Engineering Bookshelf,
American Society for Metals, Metals Park, 1968,
Bobrov V.F.: Osnovi teorii rezanija metallov, Mainostroenie, Moskva, 1975,
Bobrov V.F.: Mnogoprohodnoe narezanie krepenih rezb rescom, Mainostroenie, Moskva, 1982,
Boothroyd G.: Fundamentals of Metal Machining and Machine Tools, McGraw-Hill Book
Company, New York, 1975,
Boston O.W.: Tool Life Testing, Machining - Theory and Practice, ASM, Clevland, Ohio, 1950,
Bougler F.W.: Materials and Machinability, Machining - Theory and Practice, ASM, Clevland,
Ohio, 1950,
Brdarevi S.: Obrada metala rezanjem i alatne maine, Mainski fakultet, Zenica, 1989,
Brdarevi S., Ekinovi S.: Analiza tanosti matematikih modela kriterija obradljivosti sa i bez
zajednikog dejstva faktora, Zbornik radova 2. Meunarodnog nauno-strunog skupa
Tendencije u razvoju mainskih konstrukcija i tehnologija, Zenica95, Zenica, 1995,
Cebalo R.: Moderna tehnika bruenja, kolska knjiga, Zagreb, 1991,
Choudhury S.K., Mangrulkar K.S.: Investigation of Orthogonal Turn-Milling for the Machining
of Rotationally Symetrical Work Pieces, Journal of Materials Processing Technology, Vol. 99, pp.
120-128, 2000,
Chua M.S., Rahman M., Wong Y.S., Loh H.T.: Determination of Optimal Cutting Conditions
Using Design of Experimental and Optimization Techniques, International Journal of Machine
Tools and Manufacture, Vol.33, No.2, 1993,
Colding B.N.: A Tool-Temperature/Tool-Life Relationship Covering a Wide Range of Cutting
Data, Annals of the CIRP, 40, No.1, 1991,
Dewers R.C., Aspinwall D.K.: High Speed Machining of Hardened Steels Using Coated Tungsten
Carbide Ball End Mills, Proceedings of the 2nd International Conference on High Speed
Machining, pp. 165-174, Darmstadt, 1999,
Divine C.A. Jr.: Machining Stainless Steels - What to Cosider in Choosing an Alloy, Engineering
Bookshelf, American Society for Metals, Metals Park, 1968,
Dolinek S., Kopa J.: Odrezavanje Dopolnilno gradivo za predavanja in vaje, Univerza v
Ljubljani, Fakultet za strojnitvo, Ljubljana, 1992,
Dolinek S., Kopa J., Ekinovi S.: Characteristic of the Shape Memory Materials in Relation to
the Machinability Impact, Proceedings of the 10th International Scientific Conference on
Achievements in Mechanical and Materials Engineering, Gliwice, 2001,
259
LITERATURA
28. Dolinek S., Ekinovi S.: A Contribution to the Strain-Hardening Process Analysis of Hardened
Steel During High-Speed Machining, Proceedings of the 6th Int. Conference on Advances
Manufacturing Systems and Technology, pp. 137-141, Udine, 2002,
29. Dolinek S., Ekinovi S., Kopa J., Sokovi M.: High-Speed Hard Milling of Steel, - Proceedings
of the 13th AMME Conference, 2002,
30. Dragun A.P.: Reuij instrument, Lenizdat, Moskva, 1986,
31. Eda H., Kishi K., Ueno H.: Influence of Martensite Amount on Machinability of Steels in Turning
with CBN Tools, Bull. Japan Soc. of Prec. Engg., 16, No.4, 1982,
32. Ekinovi S., Brdarevi S.: Optimizacija parametara rezne geometrije strugarskog noa pri obradi
elika .5432, 1. Nauno-struni skup - Tendencije u razvoju mainskih konstrukcija i
tehnologija, Zenica, 1994,
33. Ekinovi S.: Prilog odreivanju mjere obradljivosti elinih materijala, Doktorska disertacija,
Mainski fakultet, Zenica, 1996,
34. Ekinovi S., Brdarevi S.: Zavisnost izmeu faktora deformacionog ovravanja pri obradi
rezanjem i mehanikih osobina elika, Mainstvo, Vol.1., No.1., 1997,
35. Ekinovi S., Brdarevi S., Kovaevi M.: The Relationship Between Shear Plane Angle and
Workpiece Material Properties, Proceedings of 4th International Conference on Production
Engineering, Opatija, 1997,
36. Ekinovi S.: A New Machinability Function, Proceedings of 31st CIRP International Seminar on
Manufacturing Systems, Berkeley, 1998,
37. Ekinovi S.: Microhardness of Workpiece The Best Characteristic of Steel Machinability,
Proceedings of 31st CIRP International Seminar on Manufacturing Systems, Berkeley, 1998,
38. Ekinovi S., Brdarevi S.: A New Classification of Machinability Testing Methods, Proceedings
of 2nd International Symposium on Intelligent Manufacturing Systems, Sakarya University,
Adapazar, 1998,
39. Ekinovi S.: Kompleksna analiza ulazno-izlaznih parametara obrade s aspekta kvaliteta obraene
povrine, Zbornik radova 5. Meunarodnog nauno-strunog skupa "Tendencije u razvoju
mainskih konstrukcija i tehnologija" TMT 2000, Zenica, 2000,
40. Ekinovi S., Babahmetovi K.: On the Strain-Hardening Process in Orthogonal Cutting of Steel
Materials, Proceedings of the 11th International DAAAM Symposium, Intelligent
Manufacturing& Automation: "Man Machine Nature", Opatija, 2000,
41. Ekinovi S., Babahmetovi K.: Change of Strain Hardening Rate Along the Primary Shear Zone
in the Orthogonal Cutting, Mechanika, Nr. 1(27), Kaunas, 2001,
42. Ekinovi S.: Obrada rezanjem, Dom tampe, Zenica, 2001,
43. Ekinovi S.: A Model for Reliable Prediction of the Machined Surface Quality Parameters,
Proceedings of the 4th Jordanian International Mechanical Engineering Conference, JIMEC 2001,
Amman, Jordan, 2001,
44. Ekinovi S., Vivancos J., Dolinek S.: The Comparison of High-Speed Turn-Milling and
Conventional Turning from the Aspect of Machined Surface Quality, Proceedings of the 3rd
International Confetence RIM 2001, Biha, 2001,
45. Ekinovi S., Zili S., Beganovi A.: Kvalitet obraene povrine pri visokobrzinskom struganjuglodanju elika .4131, Zbornik radova 2. nauno-strunog skupa Kvalitet 2001, Zenica, 2001,
46. Ekinovi S., Petkovi D.: High-Speed Turn-Milling and Vibration Problem, Proceeding of the
12th International DAAAM Symposium, Jena, 2001,
47. Ekinovi S. i saradnici: Istraivanje i razvoj visokobrzinskog struganja-glodanja, Naunoistraivaki projekat, Mainski fakultet, Zenica, 2002,
48. Ekinovi S., Tufeki D., Nezirovi S.: The Quality of Machined Surface in High-Speed TurnMilling of Ductile Steel, Proceedings of the 1st Int. DAAAM Conference on Advanced
Technologies for Developing Countries, ATDC2002, pp. 187-190, Slavonski Brod, 2002,
49. Ekinovi S., Dolinek S., Ekinovi E.: Frequency of Segmentation, and Shape and Dimensions of
Chip Segments at 52 HRC Steel High-Speed Machining, Journal Masinstvo, Vol.6, No.3, pp. 143148, Zenica, 2002,
50. Ekinovi S., Dolinek S., Kopa J., Godec M.: The Transition From the Conventional to the HighSpeed Cutting Region and Chip-Formation Analysis, Journal of Mechanical Engineering
(Strojniki vestnik), Vol.43, No.3, pp.133-142, Ljubljana, 2002,
260
261
LITERATURA
80. Komaduri R., Chandrasekaran N, Raff L.M.: Orientation Effects in Nanometric Cutting of Single
Crystal Materials: An MD Simulation Approach, Annals of the CIRP, Vol48/1, pp. 67-72, 1999,
81. Kopa J.: Odrezavanje, Univerza v Ljubljani, Fakulteta za strojnitvo, Ljubljana, 1991,
82. Kopa J., Sokovi M.: Tehnika odrezavanja Sobodna rezalna orodja, Univerza v Ljubljani,
Fakulteta za strojnitvo, Ljubljana, 1993,
83. Kosilovskij A.G., Meerjakova R.K. (red.): Spravonik tehnologa mainostroitelja,
Mainostroenie, Moskva, 1985,
84. Kova P., Miliki D.: Rezanje metala, Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehnikih nauka,
Novi Sad, 1998,
85. Konig W.: Fertigunsverfahren, Band 1, Drehen, Frasen, Bohren, VDI Verlag GmbH,
Dusseldorf, 1980,
86. Konig W.: Fertigunsverfahren, Band 2, Schleifen, Honen, Lappen, VDI Verlag GmbH,
Dusseldorf, 1980,
87. Kulikov S.I., Rizvanov F.F., Romanuk V.A., Kovalevskij S.V.: Progresivnie metodi
honingovanija, Mainostreoenie, Moskva, 1983,
88. Kuljani E.: Machining Data Requirements for Advanced Machining Systems, AMST 87,
Opatija, 1987,
89. Kuljani E.: Obrada skidanjem strugotine - uvodni referat, 13. Savjetovanje proizvodnog
mainstva, Banja Luka, 1979,
90. Kuljani E.: Stanje i tendencije obrade odvajanjem strugotine - uvodni referat, 21. Savjetovanje
proizvodnog strojarstva, Opatija, 1987,
91. Kuznecov V.D.: Fizika rezanja i trenje matallov i kristallov, Nauka, Moskva, 1977,
92. Lazi M.: Obrada metala rezanjem Prirunik za laboratorijske vjebe, Univerzitet u
Kragujevcu, Mainski fakultet, Kragujevac, 1979,
93. Lostukov V.V.: Grinding of Metals, Mir Publishers, Moscow, 1982,
94. Machining Data Handbook, Machinability Data Center, Metcut Research Associates Inc.,
Cincinnati, Ohio, 1972,
95. Masuzawa T.: State of the Art of Micromachining, Annals of the CIRP, Vol. 49/2, pp. 473-488,
2000,
96. Meier E., Schenkel H.: Tehnologie des Maschinenbaus, Verlag Technik, Berlin, 1979,
97. Merchant M.E.: Metal Cutting Research - Theory and Application, Machining - Theory and
Practice, ASM, Clevland, Ohio, 1950,
98. Metals Handbook, Vol.16, Machining, ASM, International, 1989,
99. Mielnik E.M.: Hot Machining in Retrospect and Review, Technical papers of the Nort American
Manufacturing Research Institution of SME, pp. 64-75, 1994,
100. Milai V.R.: Maine alatke I, Univerzitet u Beogradu, Mainski fakultet, Beograd, 1980,
101. Milai V.R.: Maine alatke II, Univerzitet u Beogradu, Mainski fakultet, Beograd, 1981,
102. Mikovi A.: Glodanje postupci obrade, Sveuilite u Mostaru, Strojarski fakultet, Mostar,
2002,
103. Modern Metal Cutting A Practical Handbook, Sandvik Coromant, Sandviken, 1994,
104. Muhren C., at al: Machinability of Materials Applied in Volvo, AMST 90, Trento, 1990,
105. Muren H.: Odrezavanje in odnaanje, Univerza v Ljubljani, Fakulteta za stronitvo, Lubljana,
1995,
106. Nakayama K., Arai M., Kanda T.: Machining Characteristics of Hard Materials, Annals of the
CIRP, 37, No.1, 1988,
107. Nikoli D. i dr.: Mainska obradaPrirunik za proraun mjerodavnih reima mainske obrade
rezanjem I, 5. izdanje, Privredni pregled, Beograd, 1983,
108. Obumjan G.G., Adam J.I.: Spravonik zuboreza, Mainostroenie, Moskva, 1983,
109. Ordinarcev I.A.: Problemi irokogo primenenija sintetieskih sverhtverdih materiallov pri
mehanieskoj obrabotke, Stanki i instrumenti, No.7, Mainostroenie, Moskva, 1984,
110. Otto F., Kluft W.: Entwicklung von Sensoren zur Spanformerkennung fr Das Drehen, Ind-Anz,
99, No.51, 1977,
111. Oxley P.L.B.: Machanics of Machining an analytical approach to assessing machinability, Ellis
Horwood Ltd, Chichester, 1989,
112. Pankin A.V.: Obrabotka metallov rezaniem, Magiz, Moskva, 1961,
262
263
LITERATURA
147. Vukelja D.: Obrada metala rezanjem - uvodni referat, 16. Savjetovanje proizvodnog mainstva,
Mostar, 1982,
148. Waters F.: Fundamentals of Manufacturing for Engineers, UCL Press Ltd, London, 1996,
149. Wieregge G.: Zerspanung der Eisenwerkstoffe, Verlag Stahleisen m.b.H., Dsseldorf, 1970,
150. Woldman N.E., Gibbons R.C.: Machinability and Machining of Metals, McGraw-Hill Book
Company, New York, 1951,
151. Wright P.K.: 21st Century Manufacturing, Prentice Hall, Upper Saddle, 2001,
152. Zdenkovi R.: Obrada metala skidanjem, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1965.
153. igalko N.I., Jacura E.S.: Obrabotka materialov, stanki i instrumenti, Vijejaja kola, Minsk,
1984,
264