Debata

Ve od najstarijih vremena, od samoga poetka

ovjeanstva s ovjekom se raaju I odreene potrebe
koje ine njegov svakodnevni I uobiajeni ivot. Potreba
da se rijeju ubijedi u neto I opravdaju odreeni stavovi,
te da se iznesu miljenja pa makar ona bila dijametralno
suprotna - samo je jedna od potreba koje ine ljudsku
prirodu.
Rasprava zasnovana na iznoenja I sukobu miljenja
potkrijepljena argumentima - samo je jedna od mnogih
vrsta rasprava. Ako govorimo upravo o jednoj ovakvoj,
onda je rije o debati.
Meutim, da bi debata bila uspjeno realizovana, moraju
se potovati odreena pravila koja ju karakteriu.
U sljedeem tekstu navest u pravila bez kojih bi debata
gubila svoje znaenje i ulogu.

Debata je,dakle, formalizirana rasprava u kojoj afirmirajua ekipa

brani (zastupa), a negirajua ekipa osporava (pobija) unaprijed
zadanu tezu.

-Svaka se ekipa sastoji od 3 lana.

-Prvi govornici u ekipama mogu govoriti najvie 6, dok drugi i trei
govornic
i govore najvie 5 minuta.
-Unakrsno ispitivanje traje 3 minute.
-Svaka ekipa ima pravo na ukupno 8
minuta za dogovaranje. Vrijeme za
dogovaranje se ne moe koristiti tijekom
govora ili unakrsnog ispitivanja. Osim ovih
ogranienja, ekipe koriste vrijeme za
dogovaranje kako im odgovara.
-Mjeritelj vremena se brine da se sudionici
debate pridravaju vremenskih ogranienja.
Njegova je uloga da tijekom debate
govornicima pokazuje koliko im je vremena
jo preostalo, za to koristei unaprijed dogovorene znakove.
-Govornici govore stojei. itanje govora nije doputeno,
koritenje natuknica je doputeno.
-O pobjedniku debate odluuju suci. Debatu sudi neparan broj
sudaca (najee

1 ili 3), a pobjeuje ekipa koja je dobila vie glasova sudaca.

-Suci odluuju o pobjedniku iskljuivo na osnovu pokazane
kvalitete debatiranja. Osobna uvjerenja sudaca o tezi ne smije
pritom igrati nikakvu ulogu.
-Suci trebaju usmeno obrazloiti svoju odluku, kako bi pomogli
ekipama da ue na osnovu svojih vlastitih izvedbi. Evaluacija
mora biti neutralna i konstruktivna.
-Tijekom debate nisu doputene nikakve upadice ili komentari.
Debatanti se moraju vladati pristojno, uvaavajui oponente i
suzdravajui se od pretjerane agresivnosti.

OSNOVNI POJMOVI
-ARGUMENT
Argument je tvrdnja koja je racionalno potkrepljenja odnosno koja
osim samo izjavne reenice ima jo i dokaze.

-ARGUMENTACIJA
-Argumentacija je komunikacija u kojoj uz pomo racionalnog
obrazloenja pokuavamo nae miljenje poopiti, tj. uiniti ga
prihvatljivim za druge; racionalno obrazlaganje stavova. Svaka
vrsta argumentacije podrazumijeva zakljuivanje
OBRAZLOENJE
-najee je neophodno da se razlog u obrazloenju na neki nain
potkrijepi;
pomou dokaza, definicije, analogije, primjera, kauzalnim
povezivanjem, pozivanjem na autoritet.
Argument u kojem nije koritena potkrjepa najee zavri samo
kao izjavna reenica to za debatu nije korisno.

STRUKTURA ARGUMENTACIJSKE LINIJE

-definicije, kriterij, glavni argumenti, podargumenti, potkrjepe
1. Definicije
-jasne i jednoznane, zdravorazumski prihvatljive, ni preuske ni
preiroke,strategijske, ali fer
2. Kriterij
-mjerilo i/ili cilj
-mora biti: dostian, mogu; konkretan (to precizniji), relevantan
za tezu; poeljan veini (pozitivan)
-postavlja se i opravdava (objanjava) na poetku debate, svaki se
argument s njim povezuje, i u svakom se zakljuku opet na njega
vraa, pogotovo u treem govoru
3. Glavni argumenti
-glavne tvrdnje koje brane tezu
4. Podargumenti
-manje podtvrdnje od kojih se sastoji svaki glavni argument

NAINI POBIJANJA
-to se sve moe pobijati: definicija/e, kriterij, argumenti
(obrazloenja, potkrjepe, pretpostavke); veze izmeu tih
elemenata (!)
-Pobijanje rade i afirmacijska i negacijska ekipa!
1. Pobijanje definicije
-definicije treba pobijati samo ako nisu zdravorazumski
prihvatljive, ako su preuske ili preiroke, ili ako su nefer,
odnosno ako ne ostavljaju gotovo nikakvog prostora negacijskoj
ekipi za pobijanje
-vrlo jasno pokazati zato su A definicije neprihvatljive, dati svoje
definicije pokazati zato su bolje za debatu
2. Pobijanje kriterija
-ako nije dostian, konkretan, relevantan ili poeljan ukazati na to
i objasniti zato to nije tako (nije dovoljno samo vikati kako se

kriterij nee ostvariti ve je potrebno pokazati kako postoji neki

razlog zbog kojeg argumenti nee dovesti do kriterija)
-objasniti zato je A kriterij neprihvatljiv, ponuditi i opravdati svoj
3. Pobijanje argumenata:
a)glavnih tvrdnji
b)pod argumenata (obrazloenja)
-traiti logike pogreke
c)potkrjepa
-pokazati da su netone, pristrane ili nedovoljne
d)pretpostavki
-ne stoji ili ne povezuje obrazloenje i tvrdnju
e)sukob argumenata
ako mogue, esto je najbolje iako organizacijski najzahtjevnije
pobijati argumente protivnike ekipe kroz obrazlaganje svojih
argumenata. U dobrom sukobu argumenata ut emo kako i zato
je jedan argument kredibilniji ili vaniji od drugoga, to e biti
potkrijepljeno primjerima kojima se direktno kontiraju protivniki
primjeri itd.
VANO JE! Objasniti postojanje sukoba, otkud, kako, zato, a ne
samo
istaknuti da su argumenti u sukobu pa onda samo priati o
svojem!
4. Pobijanje veza:
a)kriterij i argumenti ne dokazuju tezu a. Sve je super, ali niste
dokazali tezu

i.Primjer je kada u tezi Treba uvesti graanski odgoj kao

obavezan
predmet u kole afirmacija napravi super argumentaciju koja
dokazuje da je graanski odgoj vana cjelina u obrazovanju ali ni
na
koji nani ne obrazlae zato bi bio obavezan)
b)argumenti u neskladu s kriterijem a.
Primjer ovoga esto se nalazi u tezi oko smrtne kazne kada se
afirmacije esto
nau u situaciji da branei smrtnu kaznu u ime zatite ivota
obrazlau kako je
potrebno ovjeka ubiti.
c)argumenti u neskladu s definicijama
d)argumenti kontradiktorni meusobno
Primjer bi bilo kada u debati oko legalizacije marihuane afirmacija
istodobno koristi argument trava nije tetna i argument i druge
tetne stvari su legalne (duhan, alkohol) itd.
e)unutar argumenata
-obrazloenje/tvrdnja, potkrjepe/obrazloenje a.
Premjeri nemaju veze sa argumentom, obrazloenja ne dovode do
cilja
argumenta...

KAKO POBIJATI?
-nemojte ispustiti niti jedan argument
-ono na to se ne odgovori, smatra se prihvaenim
-ponite od vanij
ih argumenata i vie se zadrite na njima
selekcijaje kljuna!
-grupirajte sline argumente suprotne ekipe i pobijte ih zajedno,
usporedite sa svojom argumentacijom ako je mogue
-jasno pokaite kako vae pobijanje utjee na kriterij i tezu
-jasno pokaite to oponenti nisu dokazali, na to nisu odgovorili,
to su trebali napraviti a nisu, debata se dobija istodobno
pokazujui svoje prednosti i ukazujui na protivnike nedostatke.
NIKADA ne zaboravit da su u debati dvije strane a ne samo vaa.

KAKO PRIPREMITI DEBATU

SHVATITI BIT PROBLEMA
1. Shvatiti znaenje kljunih rijei u odreenoj tezi
2. Pronai tono odreenu toku spora A i N strane
-esto se ini kako najbolje da se u debati radi o pojedinim
sluajevima ali
uvijek je iza primjera u pitanju neka vrijednost ili princip
i debata bi se trebala voditi oko toga kako se ta vrijednost
preslikava na stvarnost.
-vrlo je korisno samo informativno proitati materijale, s ciljem
razumijevanja problema, ne traei argumente, podatke, itd.
STVORITI ARGUMENTE
Zapisivanjem ideja, te naknadnim vrednovanjem i grupiranjem;
najprije u manjoj, a zatim u veoj grupi

ISTRAIVATI
-podijeliti materijale i zadatke za istraivanje
-pronai potkrjepe i definicije koje odgovaraju smislu teze
-istraivanje: asopisi, magazini, knjige, enciklopedije, rjenici,
Internet, razgovor sa osobama koje se bave odreenim
podrujima, razgovor sa roditeljima, prijateljima...

Zakljuak:
Uz pridravanje gore navedenih pravila, po svim pretpostavkama
debata treba
da bude uspjeno realizovana, te bez mogunosti gubljenja svoje
specifinosti I vrednote.

Izvori:
http://nastava.tvz.hr
http://ok.org.rs

https://hr.wikipedia.org
www.zbornica.com