Ivo Biani

ISPIT IZ MAKROEKONOMIKE KOJI SE

ODRAVA U SRIJEDU 7/1/2009 S POETKOM U
14 SATI U DVORANI X
DIO UPUTA ZA KOLEGIJ MAKROEKONOMIKA 0809
KOJI SE ODNOSI NA POLAGANJE ISPITA
Polaganje ispita
Dva naina polaganja. Statut i nedosljedna/polovina primjena Bolonje znai da kandidati mogu polagati na
dva naina. Kandidati koji polau kod Ive Biania i eljka Bogdana mogu polagati ispit na dva naina. Prvi je
putem redovitog ispitnog roka na kojemu se polae gradivo cijelog udbenika, a drugi kolokvijima, gdje je
ispitno gradivo podijeljeno u dijelove te je samim time jednostavnije za nauiti i poloiti. Dolasci na nastavu i
pisanje eseja tokom semestra jednako se boduju bez obzira na odabrani reim polaganja.
Kriteriji. Kriteriji su postavljeni tako da budu slini onima koji postoje za isti kolegij na drugorazrednim
Evropskim sveuilitima. Ekonomski fakultet u Zagrebu jo nije na toj razini ali to je ostvariv cilj kojemu bi
trebalo teiti pa prema njemu treba i postaviti kriterije. Taj kriteriji podrazumijeva da je za prosjenu ocjenu
potrebno uz redoviti rad tokom semestra i etiri tjedna koncentriranog uenja za ispit (u sluaju kolokvija uz
redoviti rad potrebno je desetak dana). Skreem panju na potrebu redovitog rada tokom semestra (na to e
poticati i nagraivati kolokviji i eseji), oni koji se prepuste kampanjskom uenju lako mogue da e imati
problema tokom uenja i morati uloiti daleko vei trud. Razina strunosti na kolegiju je odreena na temelju
osobnog iskustva (koje proizlazi iz dugogodinjeg rada na CEU, jednom od najboljih Evropskih
poslijediplomskih studija te povremenim predavanjima na fakultetima u Evropi i Americi), razgovora sa
nastavnicima slinih kolegija na drugim ekonomskim fakultetima u Evropi, Aziji i Americi i, vjerujem
najvanije, iz razgovora sa nekim nedavno diplomiranim studentima iz Zagreba koji su uspjeno zavrili
prvorazredne Evropske poslijediplomske studije i neki predavali na dodiplomskoj razini (to su Danijela Medak,
Vladimir Maodu, Nikola Bokan, Mladen Fruk i Ivan Krznar, Maja Bukovak, naalost ali predvidivo niti jedan
vie nema veze sa Ekonomskim fakultetom).
Ocjenjivanje. Ocjena se odreuje na temelju pravila odreenih nastavnim programom (ureuje aktivnosti koje
se ocjenjuju i pondere svake aktivnosti ali ne i bodove koji su ovdje kalibrirani prema dolascima na nastavu) i
nije mogue na nju utjecati. Ukupni broj bodova u ovom kolegiju je 600 i dobiva se zbrajanjem bodova za svaku
aktivnost koja se boduje.
OCJENE
dovoljan (2)
dobar (3)
vrlo dobar (4)
odlian (5)

BROJ BODOVA
320-379 (raspon 60 bodova)
380-449 (raspon 60 bodova)
450-519 (raspon 60 bodova)
520-600 (raspon 80 bodova)

Primjedbe na ocjenjivanje. Studenti koji nisu zadovoljni ocjenom imaju dvije mogunosti koje nisu
meusobno iskljuive. Prva je da trae obrazloenje nastavnika i uvid u pismeni
ispit te ukoliko smatraju da ocjena nije opravdana zatrae usmeni ispit. Drugi je da mogu, prema lanku 46
Statuta Fakulteta, traiti ponovno polaganje pred povjerenstvom koje imenuje Dekan. Molbu ponovnog
polaganja moraju dati u roku od 24 sati nakon priopenja ocjene a Dekan je duan u roku od 24 sata nakon
primljenog zahtjeva zakazati ponavljanje ispita pred povjerenstvom.
Polaganje ispita na redovnim ispitnim rokovima

Osnovne osobine ispita. Ispitna pitanja sastavlja Ivo Biani. Ispit iz Makroekonomike se sastoji od dva dijela.
Prvi je "klasini" odnosno "closed book" ispit, a drugi iziskuje dulje odgovore ali se pie kao "open book" (dakle
mogue je koristiti svu literaturu koju kandidat sa sobom ponese).
U prvom, "closed book" dijelu ispita, pitanja su podijeljena u 9 grupa, po 3 iz gradiva pokrivenog svakim
kolokvijem. U svakoj grupi su dva pitanja i kandidat odgovara na jedno po svom izboru. Svaki odgovor vrijedi
najvie 45 bodova pa je ovdje mogue skupiti najvie 405 bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora
ocjenjuje se samo jedan.
U drugom, "open book" dijelu ispita, ponuene su 3 grupe pitanja. Svaki odgovor vrijedni najvie 35 bodova pa
je ovdje mogue skupiti najvie 105 bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo
jedan.
Da bi kandidat poloio ispit mora ostvariti barem 15 bodova u svakoj grupi pitanja u oba dijela ispita. Na ukupni
broj bodova iz ispita dodaje se broj i bodova za dolaske i esejske domae zadae.
Kriteriji su postavljeni tako da se ispit sa lakoom moe proi nakon etiri tjedna normalnog uenja. Predroka
nema.
VANA NAPOMENA 1: U pravilu nema usmenog ispita no nastavnik zadravaju pravo da ukoliko smatraju
potrebnim i uz obrazloenje navedeno na rezultatima ispita pozove kandidata na usmeni ispit.
VANA NAPOMENA 2: Polaganjem ispita bez aktivnog sudjelovanja u nastavi (dolasci + esejske domae
zadae) mogue je skupiti najvie 510 bodova. Oito oni kandidati koji ele ocjenu odlian morati e aktivnije
sudjelovati u nastavi.
VANA NAPOMENA 3: Svaki student ima pravo traiti obrazloenje bodovanja svog ispita. Obzirom na broj
studenata i opseg posla greke su lako mogue i jedini nain da se isprave je da studenti koji smatraju da nisu
pravedno ocijenjeni trae objanjenje. Nastavnici su ga duni dati.
Bodovanje aktivnosti ispita
I. "Closed book"
II. "Open book"
2.
Esejske domae zadae
3.
Dolasci na nastavu
UKUPNO 1.+2.+3.
1.

Pismeni ispit

9 pitanja * 45
405 bodova
3 pitanja * 35
105 bodova
2 esejske zadae * 30 bodova
20 termina * 1.5 bod

510 bodova
60 bodova
30 bodova
600 BODOVA

PRVI DIO ISPITA ('KLASINI' 'CLOSED BOOK')

U prvom, "closed book" dijelu ispita, pitanja su podijeljena u 9 grupa, po 3 iz gradiva
pokrivenog svakim kolokvijem. U svakoj grupi su dva pitanja i kandidat odgovara na jedno
po svom izboru. Svaki odgovor vrijedi najvie 45 bodova pa je ovdje mogue skupiti najvie
405 bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo jedno.
Ispit se pie 135 minuta odnosno od 14 do 16:15 (15 minuta po odgovoru)

MOLE SE KANDIDATI DA ISPRED ODGOVORA NAPIU

REDNI BROJ PITANJA NA KOJE SE ODGOVOR ODNOSI

1. GRUPA: POGLAVLJA 1 I 2
1. Iskljuivo u okvirima Keynesovog kria analizirajte uinke poveanja stope poreza na
dohodak i ponudite neko objanjenje zato bi to takvog poveanja poreske stope moglo doi.

2. Objasnite razlike koje privremeno i trajno smanjenje dohotka moe imati na osobnu
potronju i kakve su poskijedice za analizu u okvirima Keynesovog kria.

2: GRUPA: POGLAVLJA 3 I 4
3. Objasnite ta e se desiti u malom otvorenom gospodarstvu sa savrenom seljivosti kapitala
i reimu fleksibilnog teaja ako je sjecite IS i LM krivulje iznad svjetskog kamatnjaka.
4. Kako oekivana deprecijacija utjee na FE krivulju, objasnite taj utjecaj?

3. GRUPA: POGLAVLJE 5
5. U kojim uvjetima i zato mora doi do 'overshooting-a'?
6. Objasnite zato u Mundell-Flemingovom modelu gospodarstva za fleskibilnim teajem ne
moe doi do 'prisilne sterilizacije'?

4. GRUPA: POGLAVLJA 6
7. Objasnite kako i zato 'klasino' trite rada' generira okomitu Funkciju ravnotene ponude.
8. Zato je Kratkorona funkcije ponude rastua ali ne okomita, koje su poreptostavke
potrebne za njen izvod?

5. GRUPA: POGLAVLJA 7 I 8
9. ta se postie prelaskom crtanja AD krivulje iz normalnog koordinatnog sustava u
lognormalni?
10. Analizirajte tok dogoaja u kojeg generira negativni ok potranje u uvjetima fiksnog
teaja i adaptivnih oekivanja!

6. GRUPA: POGLAVLJA 9 I 10
13. Objasnite kako Egzogeni tehniki napredak vodi rastu proizvodnje po stanovniku i o emu
ovosi ta stopa rasta?
14. Kakva je veza Hipoteze apsulutne konvergencije i Solowljevog modela?

7. GRUPA: POGLAVLJE 12 ODJELJCI 10.2, 14.3 i 14.5)

15. Zato integriranje trita roba vodi seljenju krivulje proizvodnih mogunosti i novoj
ravnotei koja podrazumijeva novu ravnoteu koja ima viu koliinu kapitala po
stanovniku/zaposlenom?
16a. Kako ekspanzivna fiskalna politika jedne lanice utjee na gospodarstva druge lanice
monetarne unije?
16b. U kojim uvjetima tehniki napredak moe voditi padu zaposlenosti?

8. GRUPA: POGLAVLJA 14 I 16
17. Objaniste uvjete u kojima je mogu pozitivna ravnoteni dug gospodarstva!
18. Kako uvoenje histereze utjee na djelotvornost fiskalne politike?

9. GRUPA: ANALIZA JEDNADBE: POGLAVLJA 1-10, 12, 14 I 16)

11. Analizirajte jednadbu k=s(k)-(n+)k
12. Analizirajte jednadbu =-bY-bY 1

Ivo Biani

DRUGI DIO ISPITA ('OPEN BOOK')

U drugom, "open book" dijelu ispita, ponuene su 3 grupe pitanja. Svaki odgovor vrijedni
najvie 35 bodova pa je ovdje mogue skupiti najvie 105 bodova. U sluaju da kandidat
ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo jedno.
Ispit se pie 60 minuta odnosno od 16:30 do 15:30 (20 minuta po odgovoru)

MOLE SE KANDIDATI DA ISPRED ODGOVORA NAPIU

REDNI BROJ PITANJA NA KOJE SE ODGOVOR ODNOSI

10 GRUPA: GRADIVO SVA TRI KOLOKVIJA ALI

PRVENTSTVENO PRVOG KOLOKVIJA
19. Objasnite razloge zato su ekonomisti bili nezadovoljni Modelom egzogenog rasta i na
koji nnain alternativni model rjeava te probleme?
20. Analizirajte utjecaj uvoenja minimalne nadnice i koje razloge navode 'protivnici'
uvoenja minimalne nadnice!

11. GRUPA: GRADIVO SVA TRI KOLOKVIJA ALI

PRVENTSTVENO DRUGOG KOLOKVIJA
21. Izgradite politiku smanjenja stope inflacije u uvjetima fiksnog teaja i analizirajte njene
implikacije u razliitim uvjetima iznesenim u nudbeniku.
22. Na koji nain se Mundell-Flemingov model i model koji koristi agregatnu ponudu i
agregatnu potranju meusobno dopunjuju?

12. GRUPA: GRADIVO SVA TRI KOLOKVIJA ALI

PRVENTSTVENO TREEG KOLOKVIJA
23. Generirajte politiku smanjenja proraunskog defitica objasnite u kojim uvjetima takva
politkka moe biti neophodna?
24. Na koji nain se oekivana deprecijacija moe smatrati samo ispunjavajue oekivanje
('self-fullfiling')?

1234567890

Ivo Biani

PITANJA TREEG KOLOKVIJA IZ

MAKROEKONOMIKE KOLSKA GODINA 2008-09
KOLOKVIJ ODRAN 9/1/2009
OD X DO X SATI U DVORANI X
DIO UPUTA KOJE SE ODNOSE NA POLAGANJE PUTEM
KOLOKVIJA
Osnovne osobine. Umjesto ispita kandidati mogu kolegij poloiti putem 3 kolokvija (broj
kolokvija je odreen nastavim programom). Datumi odravanja kolokvija dani su u rasporedu
(vidjeti "Datumi za pamtiti"). Ukoliko kandidat ne poloi jedan od kolokvija mora polagati
pismeni ispit u cijelosti.
Svaki od 3 kolokvija iz Makroekonomike sastoji od nekoliko skupina "klasinih" odnosno "closed book" pitanja.
Pitanja su podijeljena u 6 grupa u prvom i drugom kolokviju odnosno u 5 u treem. U svakoj grupi su po dva
pitanja i kandidat odgovara na jedno po svom izboru. Svaki odgovor vrijedni najvie 30 bodova pa je putem
kolokvija mogue skupiti najvie 510 bodova (u prvom i drugom kolokviju najvie po 180, a u treem 150
bodova). U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo jedan.
Da bi kandidat poloio kolokvij mora postii barem 15 bodova u svakoj grupi pitanja. Na ukupni broj bodova iz
kolokvija dodaje se i broj bodova za dolaske i esejske domae zadae.

Kriteriji na kolokviju su tako postavljeni da je za prolaznu ocjenu potrebno tjedan dana

normalnog uenja.
VANA NAPOMENA 1 - Naknadno pisanje kolokvija: Ukoliko uslijed bolesti ili iz nekog drugog opravdanog
razloga student nee biti u mogunosti pristupiti jednom od tri kolokvija moi e to uiniti u prvom roku
redovitog zimskog ispitnog roka (u veljai 2008.). Ukoliko student ne poloi jedan kolokvij (ali ako poloi druga
dva) ili eli popraviti ocjenu (jer je jedna kolokvij slabo napisao) moe naknadno polagati jedan kolokvij u
prvom roku redovitog zimskog ispitnog roka.

VANA NAPOMENA 2 - Popravljanje ocjene: Ukoliko kandidat eli popraviti ocjenu moe
pisati tzv. "Upgrade" esej. Pisanje "upgrade" eseja biti e omogueno kandidatima kojima
nedostaje manji broj bodova (najvie 15) do vie ocjene. Pie se samo jedan "upgrade" i to u
isto vrijeme kao i ponovljeni kolokvij.
VANA NAPOMENA 3: Neka od pitanja postavljenih na kolokviju, ne sva, zahtijevat e
povezivanje vie razliitih dijelova obraenog gradiva, a dobiveni broj bodova ovisiti e, kako
o znanju, tako i o sposobnosti sinteze nauenog i razmiljanja "outside the box".
Prednosti polaganja putem kolokvija:
mogue je postii isti broj bodova (510) odgovarajui na manje sloena "closed book"
pitanja u odnosu na ispit

vei je izbor "closed book" pitanja, te tako postoji i vea vjerojatnost dobivanja bolje
ocjene
nema "open book" pitanja
gradivo je razbijeno na dijelove pa ima manje uenja "u komadu"
aktivnost na nastavi (dolasci+eseji) nuan je uvjet ocjene odlian, to ide u prilog odabiru
polaganja putem kolokvija, budui da se samim sudjelovanjem na nastavi dosta naui, a
izlaskom na kolokvij naueno odmah i primjeni
mogunost "popravljanja" ocjene dodatnim radom odnosno "upgrade" esejom
mogue je iz opravdanog razloga propustiti i naknadno pisati jedan kolokvij

Bodovanje aktivnosti kolokvija

I. kolokvij
1. Kolokviji II. kolokvij
III. kolokvij
2. Esejske domae zadae
3. Dolasci na nastavu
UKUPNO 1.+2.+3.

6 pitanja * 30 180 bodova

6 pitanja * 30 180 bodova
5 pitanja * 30 150 bodova
2 esejske zadae * 30 bodova
20 termina * 1.5 bod

510 bodova
60 bodova
30 bodova
600 BODOVA

Ocjenjivanje. Ocjena se odreuje na temelju pravila odreenih nastavnim programom

(ureuje aktivnosti koje se ocjenjuju i pondere svake aktivnosti ali ne i bodove koji su ovdje
kalibrirani prema dolascima na nastavu) i nije mogue na nju utjecati. Ukupni broj bodova u
ovom kolegiju je 600 i dobiva se zbrajanjem bodova za svaku aktivnost koja se boduje.
OCJENE
dovoljan (2)
dobar (3)
vrlo dobar (4)
odlian (5)

BROJ BODOVA
320-379 (raspon 60 bodova)
380-449 (raspon 60 bodova)
450-519 (raspon 60 bodova)
520-600 (raspon 80 bodova)

Primjedbe na ocjenjivanje. Studenti koji nisu zadovoljni ocjenom imaju dvije mogunosti
koje nisu meusobno iskljuive. Prva je da trae obrazloenje nastavnika i uvid u pismeni
ispit te ukoliko smatraju da ocjena nije opravdana zatrae usmeni ispit. Drugi je da mogu,
prema lanku 46 Statuta Fakulteta, traiti ponovno polaganje pred povjerenstvom koje
imenuje Dekan. Molbu ponovnog polaganja moraju dati u roku od 24 sati nakon priopenja
ocjene a Dekan je duan u roku od 24 sata nakon primljenog zahtjeva zakazati ponavljanje
ispita pred povjerenstvom.

VANA NAPOMENA:
STUDENTI KOJI ZADOVOLJNI POSTIGNUTIM USPJEHOM
NA PRVOM KOLOKVIJU MOGU, POD UVJETOM DA SU
POLOILI DRUGA DVA, GA
OPET PISATI KAO NADOKNADU

PITANJA
Zbog lakeg ispravljanja mole se kandidati da ispred
odgovora napiu redni broj na koje se odgovor odnosi
PRVA GRUPA PITANJA (POGLAVLJE 9)
1. Kako se pomou Solowljevog modela tumai Hipoteza apsolutne
konvergencije i zato je ona zamijenjena Hipotezom relativne konvergencije?
2. Objasnite zato poveanje stope tednje do razine manje od stope tednje
Zlatnog pravila vodi privremenom padu potronje te kave to implikacije moe
imati?

DRUGA GRUPA PITANJA (POGLAVLJE 10)

3. Iskljuivo u okvirima Solowljevog modela objasnite promjene koje e
izazvati poveanje dravne potronje uz istovremeno smanjenje stope dravnih
investicija ispod razine stope tednje privatnog sektora.
4. U okvirima Solowljevog modela sa ljudskim kapitalom objasnite kako unato
iste stope rasta tehnikog napretka jedna zemlja sa niom stopom tednje moe
imati viu razinu ravnotene proizvodnje po efikasnoj jedinici rada proirenoj
ljudskim kapitalom ('output per human-capital augmented efficency unit of
labour')

TREA GRUPA PITANJA (POG. 12 i ODJ. 10.2, 14.3 i 14.5)

5. Zato je svejedno u kojoj sa lanici monetarne unije povea ponude novca?
6. Koje su prednosti od integracije trite kapitala stie zemlja koja u trenutku
integriranja je manje razvijena, ocijenite koliko je po Vaem miljenju taj sluaj
zanimljiv za razumijevanje Hrvatskog gospodarstva?

ETVRTA GRUPA PITANJA (POGLAVLJE 14)

7. Zato je za zemlju koja ima primarni deficit vano zadrati stopu
rasta iznad razine realnog kamatnjaka i ta se desi ako stopa rasta
padne ispod razine realnog kamatnjaka?
8. Na koji nain zemlja moe inflacijom smanjiti pritisak na smanjenje
primarnog deficita?
PETA GRUPA PITANJA (ANALIZA JEDNADBE)
9. Analizirajte jednadbu k=sf(k)-(n+)k
10. U jednadbi e=m+(1-)e e1 analizirajte znaenje i uinak poveanja
koeficijenta

BONUS PITANJE
- RAUNA SE ISKLJUIVO ZA KANDIDATE KOJI SU U
ODGOVORIMA U SVAKOJ GRUPI POSTIGLI NAJMANJE 16
BODOVA (ne vrijedi za one koji su 'uvjetno poloili' jer im nedostaje
jedna grupa)
- BODUJE SE PREM DUINI ODGOVORA PISANOG 'NORMLANIM
RUKOPISOM' A NE SADRAJU I TO NAKON SEDMOG REDKA
SVAKI DALJI REDAK VRIJEDI 1 BODA
- MAKSIMLANA BROJ BODOVA JE 30
11. Analizirajte tvrdnju Obzirom da nisam student ekonomije nego poslovnog
smjera ovakva makroeknomika mi je posve nepotrebna i uenje je gubitak
vremena
12. Navedite i obrazlaite ILI pet stvari iz kolegija Makroekonomike koje ete
zapamtiti ILI pet stvari koje smatrate najveim gubitkom vremena i koje ete to
prije zaboraviti