Ivo Biani

ISPIT IZ MAKROEKONOMIKE KOJI SE

ODRAVA U SRIJEDU 26/8/2009 S POETKOM U
14 SATI U DVORANI 1
7/1/2009
DIO UPUTA ZA KOLEGIJ MAKROEKONOMIKA 0809
KOJI SE ODNOSI NA POLAGANJE ISPITA
Polaganje ispita
Dva naina polaganja. Statut i nedosljedna/polovina primjena Bolonje znai da kandidati mogu polagati na
dva naina. Kandidati koji polau kod Ive Biania i eljka Bogdana mogu polagati ispit na dva naina. Prvi je
putem redovitog ispitnog roka na kojemu se polae gradivo cijelog udbenika, a drugi kolokvijima, gdje je
ispitno gradivo podijeljeno u dijelove te je samim time jednostavnije za nauiti i poloiti. Dolasci na nastavu i
pisanje eseja tokom semestra jednako se boduju bez obzira na odabrani reim polaganja.
Kriteriji. Kriteriji su postavljeni tako da budu slini onima koji postoje za isti kolegij na drugorazrednim
Evropskim sveuilitima. Ekonomski fakultet u Zagrebu jo nije na toj razini ali to je ostvariv cilj kojemu bi
trebalo teiti pa prema njemu treba i postaviti kriterije. Taj kriteriji podrazumijeva da je za prosjenu ocjenu
potrebno uz redoviti rad tokom semestra i etiri tjedna koncentriranog uenja za ispit (u sluaju kolokvija uz
redoviti rad potrebno je desetak dana). Skreem panju na potrebu redovitog rada tokom semestra (na to e
poticati i nagraivati kolokviji i eseji), oni koji se prepuste kampanjskom uenju lako mogue da e imati
problema tokom uenja i morati uloiti daleko vei trud. Razina strunosti na kolegiju je odreena na temelju
osobnog iskustva (koje proizlazi iz dugogodinjeg rada na CEU, jednom od najboljih Evropskih
poslijediplomskih studija te povremenim predavanjima na fakultetima u Evropi i Americi), razgovora sa
nastavnicima slinih kolegija na drugim ekonomskim fakultetima u Evropi, Aziji i Americi i, vjerujem
najvanije, iz razgovora sa nekim nedavno diplomiranim studentima iz Zagreba koji su uspjeno zavrili
prvorazredne Evropske poslijediplomske studije i neki predavali na dodiplomskoj razini (to su Danijela Medak,
Vladimir Maodu, Nikola Bokan, Mladen Fruk i Ivan Krznar, Maja Bukovak, naalost ali predvidivo niti jedan
vie nema veze sa Ekonomskim fakultetom).
Ocjenjivanje. Ocjena se odreuje na temelju pravila odreenih nastavnim programom (ureuje aktivnosti koje
se ocjenjuju i pondere svake aktivnosti ali ne i bodove koji su ovdje kalibrirani prema dolascima na nastavu) i
nije mogue na nju utjecati. Ukupni broj bodova u ovom kolegiju je 600 i dobiva se zbrajanjem bodova za svaku
aktivnost koja se boduje.
OCJENE
dovoljan (2)
dobar (3)
vrlo dobar (4)
odlian (5)

BROJ BODOVA
320-379 (raspon 60 bodova)
380-449 (raspon 60 bodova)
450-519 (raspon 60 bodova)
520-600 (raspon 80 bodova)

Primjedbe na ocjenjivanje. Studenti koji nisu zadovoljni ocjenom imaju dvije mogunosti koje nisu
meusobno iskljuive. Prva je da trae obrazloenje nastavnika i uvid u pismeni
ispit te ukoliko smatraju da ocjena nije opravdana zatrae usmeni ispit. Drugi je da mogu, prema lanku 46
Statuta Fakulteta, traiti ponovno polaganje pred povjerenstvom koje imenuje Dekan. Molbu ponovnog
polaganja moraju dati u roku od 24 sati nakon priopenja ocjene a Dekan je duan u roku od 24 sata nakon
primljenog zahtjeva zakazati ponavljanje ispita pred povjerenstvom.
Polaganje ispita na redovnim ispitnim rokovima

Osnovne osobine ispita. Ispitna pitanja sastavlja Ivo Biani. Ispit iz Makroekonomike se sastoji od dva dijela.
Prvi je "klasini" odnosno "closed book" ispit, a drugi iziskuje dulje odgovore ali se pie kao "open book" (dakle
mogue je koristiti svu literaturu koju kandidat sa sobom ponese).
U prvom, "closed book" dijelu ispita, pitanja su podijeljena u 9 grupa, po 3 iz gradiva pokrivenog svakim
kolokvijem. U svakoj grupi su dva pitanja i kandidat odgovara na jedno po svom izboru. Svaki odgovor vrijedi
najvie 45 bodova pa je ovdje mogue skupiti najvie 405 bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora
ocjenjuje se samo jedan.
U drugom, "open book" dijelu ispita, ponuene su 3 grupe pitanja. Svaki odgovor vrijedni najvie 35 bodova pa
je ovdje mogue skupiti najvie 105 bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo
jedan.
Da bi kandidat poloio ispit mora ostvariti barem 15 bodova u svakoj grupi pitanja u oba dijela ispita. Na ukupni
broj bodova iz ispita dodaje se broj i bodova za dolaske i esejske domae zadae.
Kriteriji su postavljeni tako da se ispit sa lakoom moe proi nakon etiri tjedna normalnog uenja. Predroka
nema.
VANA NAPOMENA 1: U pravilu nema usmenog ispita no nastavnik zadravaju pravo da ukoliko smatraju
potrebnim i uz obrazloenje navedeno na rezultatima ispita pozove kandidata na usmeni ispit.
VANA NAPOMENA 2: Polaganjem ispita bez aktivnog sudjelovanja u nastavi (dolasci + esejske domae
zadae) mogue je skupiti najvie 510 bodova. Oito oni kandidati koji ele ocjenu odlian morati e aktivnije
sudjelovati u nastavi.
VANA NAPOMENA 3: Svaki student ima pravo traiti obrazloenje bodovanja svog ispita. Obzirom na broj
studenata i opseg posla greke su lako mogue i jedini nain da se isprave je da studenti koji smatraju da nisu
pravedno ocijenjeni trae objanjenje. Nastavnici su ga duni dati.
Bodovanje aktivnosti ispita
I. "Closed book"
II. "Open book"
2.
Esejske domae zadae
3.
Dolasci na nastavu
UKUPNO 1.+2.+3.
1.

Pismeni ispit

9 pitanja * 45
405 bodova
3 pitanja * 35
105 bodova
2 esejske zadae * 30 bodova
20 termina * 1.5 bod

510 bodova
60 bodova
30 bodova
600 BODOVA

PRVI DIO ISPITA ('KLASINI' 'CLOSED BOOK')

U prvom, "closed book" dijelu ispita, pitanja su podijeljena u 9 grupa, po 3 iz gradiva
pokrivenog svakim kolokvijem. U svakoj grupi su dva pitanja i kandidat odgovara na jedno
po svom izboru. Svaki odgovor vrijedi najvie 45 bodova pa je ovdje mogue skupiti najvie
405 bodova. U sluaju da kandidat ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo jedno.
Ispit se pie 135 minuta odnosno od 14 do 16:15 (15 minuta po odgovoru)

MOLE SE KANDIDATI DA ISPRED ODGOVORA NAPIU

REDNI BROJ PITANJA NA KOJE SE ODGOVOR ODNOSI

1. GRUPA: POGLAVLJA 1 I 2
1. Iskljuivo u okvirima Keynesovog kria analizirajte uinke smanjenja izvoza i ponudite
neko objanjenje zato bi to takvog poveanja poreske stope moglo doi.

2. Objasnite kakav uinak moe imati privremeno ali ne i trajno poveanje porezas na
dohodak na osobnu potronju i kakve su poslijedice za analizu u okvirima Keynesovog kria.

2: GRUPA: POGLAVLJA 3 I 4
3. Objasnite ta e se desiti u malom otvorenom gospodarstvu sa savrenom seljivosti kapitala
i reimu fleksibilnog teaja ako je sjecite IS i LM krivulje ispod svjetskog kamatnjaka.
4. Na koji nain se u rasprave o teaju koristi pojma 'samoiuspunjavajuih opekivanja'?

3. GRUPA: POGLAVLJE 5
5. Zato se IS nakon nekog oka krivulja sekli sporo?
6. Objasnite u kojim uvjetima u okviru Mundell-Flemingovom modelu mora doi do 'prisilne
sterilizacije'?

4. GRUPA: POGLAVLJA 6
7. Iz kojih razloga mogu poslodavci ponuditi radnicima nadnicu koja je iznad njihovog
graninog troka odnosno 'efficiency wage'?
8. Objasnite koji su uvjeti i pretpostavke potrebne za okomitu Krivulju agregatne ponude?

5. GRUPA: POGLAVLJA 7 I 8
9. ta se desi ako se AS i AD krivulje sijeku uz obujam proizvodnje koji je vei od
ravnotenog odnosno onog kojeg ngenerira prirodna stopa zaposlenosti (u jednom tulaenju
AS i Ad se sijeku desno od LAS krivulja)
10. Analizirajte tok dogoaja u kojeg generira negativni ok potranje u uvjetima fiksnog
teaja i racionalnih oekivanja!

6. GRUPA: POGLAVLJA 9 I 10
13. Objasnite kako Egzogeni tehniki napredak vodi rastu proizvodnje po stanovniku i o emu
ovosi ta stopa rasta?
14. Kakva je veza Hipoteze apsulutne konvergencije i Solowljevog modela?

7. GRUPA: POGLAVLJE 12 ODJELJCI 10.2, 14.3 i 14.5)

15. Kako integriranje trita kapitala utjee na zemlju iz koje kapital odlazi?
16a. Kako ekspanzivna fiskalna politika jedne lanice utjee na gospodarstva druge lanice
monetarne unije?
16b. U kojim uvjetima tehniki napredak moe voditi padu zaposlenosti?

8. GRUPA: POGLAVLJA 14 I 16
17. to e se desiti sa ravnotenim dugoim ako primarni deficit ostane nepromijenjen a stopa
rasta padne i postane manja od realnog kaamtnjaka?
18. Kako uvoenje histereze utjee na djelotvornost monetarne politike?

9. GRUPA: ANALIZA JEDNADBE: POGLAVLJA 1-10, 12, 14 I 16)

11. Analizirajte jednadbu k=s(k)-(n+)k
12. Analizirajte jednadbu =-bY-bY 1

Ivo Biani

DRUGI DIO ISPITA ('OPEN BOOK')

U drugom, "open book" dijelu ispita, ponuene su 3 grupe pitanja. Svaki odgovor vrijedni
najvie 35 bodova pa je ovdje mogue skupiti najvie 105 bodova. U sluaju da kandidat
ponudi vie odgovora ocjenjuje se samo jedno.
Ispit se pie 60 minuta odnosno od 16:30 do 15:30 (20 minuta po odgovoru)

MOLE SE KANDIDATI DA ISPRED ODGOVORA NAPIU

REDNI BROJ PITANJA NA KOJE SE ODGOVOR ODNOSI

10 GRUPA: GRADIVO SVA TRI KOLOKVIJA ALI

PRVENTSTVENO PRVOG KOLOKVIJA
19. Objasnite ato su ekonomisti htjeli da ravnotena stopa rasta ovisi o tednji i kako su
model prilagodili da to postignu?
20. Analizirajte utjecaj uvoenja minimalne nadnice i koje razloge navode 'protivnici'
uvoenja minimalne nadnice!

11. GRUPA: GRADIVO SVA TRI KOLOKVIJA ALI

PRVENTSTVENO DRUGOG KOLOKVIJA
21. Kako se mora mijenjati primarni deficit ako u uvjetima rasta realnog kamatnjaka i pada
stope rasta ispod njegove razine elite zadrati stabilni ravnoteni javni dug, opiite osobine
takve ravnotee!
22. Zato veliki javni dug i rast kamatnjaka moe spijeiti stabilizacijsku politiku temeljenu
na poveanju dravnih izdataka.

12. GRUPA: GRADIVO SVA TRI KOLOKVIJA ALI

PRVENTSTVENO TREEG KOLOKVIJA
23. Kako moete smanjiti utjecaj histereze?
24. U uvjetima Mundell-Fleminogva modela za gospodarstvo fiksnog teaja objasnite uinak
negativnog oka izvoza i rasta svjetskog kamatnjaka.