VJEBE 1.

I. Uvod u meunarodnu ekonomiju

II. Apsolutne i komparativne prednosti

Meunarodna ekonomija

I. Uvod u meunarodnu ekonomiju

1. EKONOMSKE AKTIVNOSTI U OTVORENOJ

EKONOMIJI
1.1. Kruni tok aktivnosti u otvorenoj ekonomiji
1.2. Mjerenje ekonomskih aktivnosti

Meunarodna ekonomija

1.1. KRUNI TOK EKONOMSKE AKTIVNOSTI U

OTVORENOJ EKONOMIJI
S

tednja domainstava

T
Domainstva

Drava
Zaduivanje

Trita
proizvoda

Trita
faktora

Financijska
trita

X-M

I
Zaduivanje

C
Poduzea

Inozemstvo

X-M
Zaduivanje poduzea

Meunarodna ekonomija

1.2. MJERENJE EKONOMSKE AKTIVNOSTI

Najede mjere su: - BDP
- BNP
BDP - ukupna finalna proizvodnja roba i usluga pomodu
faktora proizvodnje koji su geografski locirani u okviru granica
jedne zemlje neovisno jesu li u vlasnitvu dravljana te zemlje
(rezidenata) ili u vlasnitvu stranaca (nerezidenata)
BNP - se odnosi na proizvodnju domadim proizvodnim
faktorima, bez obzira gdje su locirani, odnosno BNP ukljuuje
i neto priljev faktorskih dohodaka iz inozemstva odnosno neto
inozemni dohodak.
Meunarodna ekonomija

Najede metode mjerenja ekonomskih aktivnosti su:

- output metoda
- mjeri vrijednost finalnog outputa kojeg su poduzeda
proizvela
- metoda dohotka
- suma svih dohodaka u ekonomiji (od rada, kapitala, renti)
uvedana za indirektne poreze
- metoda izdataka
- suma izdataka svih sektora u ekonomiji
- BDP=C+I+G+(X-M)

Meunarodna ekonomija

 Razlikujemo:
nominalni BDP
predstavlja vrijednost roba i usluga proizvedenih tijekom
godine vrednovanih po tekudim cijenama u toj godini.
realni BDP
realni BDP je vrijednost finalnih roba i usluga
proizvedenih u jednoj godini pri konstantnim
cijenama
realni BDP = (nominalni BDP / BDP deflator)*100.
BDP per capita
odnos BDP-a i broja stanovnika
ova nam mjera govori koliko bi svaki rezident neke zemlje
imao kada bi se vrijednost njene proizvodnje ravnomjerno
raspodijelila
Meunarodna ekonomija

2. MEUNARODNE USPOREDBE EKONOMSKE

AKTIVNOSTI ZEMALJA
2.1. Paritet kupovne modi
2.2. Strukturne promjene svjetske ekonomije
2.3. Ekonomski rast Kine i Indije
2.4. Ekonomski odnosi Hrvatske s inozemstvom

Meunarodna ekonomija

 prema podacima UN-a, danas u svijetu ima preko 192

(odnosno 194) zemlje
da bi se ukupna proizvodnja razliitih zemalja mogla
usporeivati, potrebno ju je izraziti u istoj valuti

trini teaj

paritet kupovne modi

Meunarodna ekonomija

2.1. PARITET KUPOVNE MOI

metoda koritenja dugoronog ravnotenog deviznog teaja

dviju valuta kako bi se izjednaila kupovna mod tih valuta
bazira se na zakonu jedne cijene
izjednaava kupovnu mod razliitih valuta u njihovim
zemljama za danu koaru dobara

Meunarodna ekonomija

Stopa rasta svjetskog BDP-a 1980.-2007.

6
5
4
3
2
1

BDP (PPP)

BDP (trini teaj)

Globalna recesija

Izvor: International Monetary Fund (2007) World Economic Outlook Database, October 2007

Meunarodna ekonomija

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

2000

1999

1998

1997

1996

1995

1994

1993

1992

1991

1990

1989

1988

1987

1986

1985

1984

1983

1982

1981

1980

Ukupni BDP (2007.) i BDP per capita (2006.) po paritetu kupovne modi (prvih
10 zemalja)
BDP
(milijuni USD)
Rang

Zemlja

BDP per capita (USD)

Rang

Zemlja

1.

SAD

13 543 330 1.

Luksemburg

81 511

2.

Kina

11 606 336 2.

Irska

44 676

3.

Indija

4 726 537 3.

Norveka

44 648

4.

Japan

4 346 080 4.

SAD

43 223

5.

Njemaka

2 714 469 5.

Island

40 112

6.

Velika Britanija

2 270 884 6.

vicarska

38 706

7.

Francuska

2 040 109 7.

Nizozemska

36 937

8.

Brazil

2 013 893 8.

Danska

36 920

9.

Rusija

1 908 739 9.

Katar

36 632

10.

Italija

1 888 492 10.

Austrija

36 368

Izvor: International Monetary Fund (2007), World Economic Outlook Database

Meunarodna ekonomija

Ukupni BDP (2007.) i BDP per capita (2006.) po paritetu kupovne modi (zadnjih 10
zemalja)
Rang

Zemlja

BDP
(milijuni USD)

BDP per capita (USD)

Rang

Zemlja

169.

Samoa

1 273

169.

Eritrea

996

170.

Solomonski Otoci

1 127

170.

Yemen

984

171.

Grenada

1 031

171.

Niger

963

172.

St. Vincent Grenadines

954

172.

Madagaskar

954

173.

Vanuatu

844

173.

Sierra Leone

893

174.

Tonga

836

174.

DR Kongo

842

175.

Saint Kits i Nevis

720

175.

Tanzanija

806

176.

Sao Tome i Principe

571

176.

Guinea-Bissau

763

177.

Dominika

443

177.

Malawi

707

178.

Kiribati

251

178.

Burundi

677

Izvor: International Monetary Fund (2007), World Economic Outlook Database

Meunarodna ekonomija

Udjeli grupa zemalja u svjetskom BND-u, BDP-u i stanovnitvu 2005. (%)

BND (%)

BDP (TT) %

BDP (PPP) %

Stanovnitvo %

Zemlje niskog dohotka

3,0

3,1

9,6

36,6

Zemlje nieg srednjeg

dohotka

10,5

11,0

25,7

38,4

Zemlje vieg srednjeg

dohotka

7,5

8,3

11,0

9,3

79,0

77,6

53,7

15,7

Zemlje visokog dohotka

Izvor: World Bank (2006) World Development Indicators,izraun autora

Meunarodna ekonomija

2.2. STRUKTURNE PROMJENE SVJETSKE EKONOMIJE

udjel poljoprivrede

udjel industrije

Meunarodna ekonomija

Udjeli poljoprivrede, industrije i usluga u svjetskom BDP-u 1971.-2003.

Poljoprivreda (%BDP)

Usluge (%BDP)

Industrija (% BDP)

Izvor: World Bank (2006) World Development Indicators

Meunarodna ekonomija

2003

2001

1999

1997

1995

1993

1991

1989

1987

1985

1983

1981

1979

1977

1975

1973

1971

80
70
60
50
40
30
20
10
0

Struktura BDP-a po grupama zemalja prema dohotku (klasifikacija Svjetske

banke), u %
Poljoprivreda
(% BDP)

Industrija
(% BDP)

Usluge
(% BDP)

Zemlje niskog dohotka

22

28

50

Zemlje nieg srednjeg dohotka

13

41

46

Zemlje vieg srednjeg dohotka

32

62

Zemlje visokog dohotka

26

72

Meunarodna ekonomija

2.3. EKONOMSKI RAST KINE I INDIJE ("KINDIJA")

centar gravitacije se pomie od Zapada prema Istoku
Kina: - najbre rastuda ekonomija u svijetu
- zemlja sa najvie stanovnika (1,3 mlrd.)
- najvede potroako trite
Indija: - jedna od najbre rastudih ekonomija u svijetu
- 1,08 mlrd. stanovnika
Predvia se da de u svijetu 2050. godine, sedam razvijajudih
ekonomija E7- Kina, Indija, Brazil, Rusija, Indonezija, Meksiko i
Turska pretedi grupu sedam najjaih zemalja G7.

Meunarodna ekonomija

BDP Kine i Indije po PPP u milijardama USD 1980.-2008.

14000

12000

10000

8000

6000

4000

2000

Kina

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

2000

1999

1998

1997

1996

1995

1994

1993

1992

1991

1990

1989

1988

1987

1986

1985

1984

1983

1982

1981

1980

Indija

Izvor: International Monetary Fund (2007) World Economic Outlook Database, October 2007
Meunarodna ekonomija

BDP per capita Kine i Indije po PPP u USD 1980.-2008.

12000

10000

8000

6000

4000

2000

Kina

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

2000

1999

1998

1997

1996

1995

1994

1993

1992

1991

1990

1989

1988

1987

1986

1985

1984

1983

1982

1981

1980

Indija

Izvor: International Monetary Fund (2007) World Economic Outlook Database, October 2007
Meunarodna ekonomija

Udjel Kine i Indije u svjetskom BDP-u prema PPP 1980.-2008 .

18
16
14
12
10
8
6
4
2

Kina

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

2000

1999

1998

1997

1996

1995

1994

1993

1992

1991

1990

1989

1988

1987

1986

1985

1984

1983

1982

1981

1980

Indija

Izvor: International Monetary Fund (2007) World Economic Outlook Database, October 2007

Meunarodna ekonomija

2.4. EKONOMSKI ODNOSI HRVATSKE S INOZEMSTVOM

Hrvatska: - mala i otvorena zemlja
- 4,44 mil. stanovnika
- BDP (2006.): 34 200 mil. EUR
- BDP per capita (2006.): 7 707 EUR
- znaajna trgovinska povezanost sa
zemljama EU (najznaajniji trgovinski partneri
Hrvatske su Italija,Njemaka, Austrija,
Slovenija, eka i Poljska)

Meunarodna ekonomija

Struktura izvoza Hrvatske prema ekonomskim grupacijama 2006.

26,51%

7,00%
63,23%
1,45%
1,81%

EU

CEFTA

EFTA

Ostale razvijene zemlje

Ostale zemlje u razvoju

Izvor: Dravni zavod za statistiku (2007) Statistiki ljetopis 2007. Zagreb:DZS

Meunarodna ekonomija

Najznaajniji izvozni proizvodi Hrvatske u robnoj razmjeni 2006.

Udjel u ukupnom izvozu (%)

Mineralna goriva i ulja

Brodovi, brodice

Elektrini strojevi, oprema i dijelovi

Strojevi aparati, dijelovi

Drvo i proizvodi od drva

15,1
11,4
8,7
7,2
4,0

Meunarodna ekonomija

Struktura uvoza Hrvatske prema ekonomskim grupacijama 2006.

24,43%

5,82%
1,73%
65,01%

3,01%

EU

CEFTA

EFTA

Ostale razvijene zemlje

Ostale zemlje u razvoju

Izvor: Dravni zavod za statistiku (2007) Statistiki ljetopis 2007. Zagreb:DZS.

Meunarodna ekonomija

Najznaajniji uvozni proizvodi Hrvatske u robnoj razmjeni 2006.

Udjel u ukupnom uvozu (%)

Mineralna goriva i ulja

Strojevi, aparati, dijelovi
Vozila (osim tranikih), dijelovi
Elektrini strojevi, oprema i dijelovi
Plastine mase i proizvodi
eljezo i elik

15,8

11,8
9,5
8,2
3,8
3,7

Meunarodna ekonomija

Zakljuna razmatranja
Stope rasta svjetskog BDP-a u 2007. pokazale su opadajudi
trend
opasnost od globalne recesije
Postoje znaajne razlike u zemljama izmeu vrijednosti BDP-a
i BDP per capita! Dok su SAD, Kina i indija zemlje sa najvedim
ukupnim BDP-om, Luksemburg, Irska i Norveka imaju najvedi
BDP per capita
Najznaajnije strukturne promjene svjetskog outputa ogledaju
se u smanjivanju udjela poljoprivrede.

Meunarodna ekonomija

 Zakljuna razmatranja
Predvia se da de u svijetu 2050. godine, sedam razvijajudih
ekonomija E7- Kina, Indija, Brazil, Rusija, Indonezija, Meksiko i
Turska pretedi grupu sedam najjaih zemalja G7.
Najznaajniji trgovinski partneri Hrvatske su Italija, Njemaka,
Austrija, Slovenija, eka i Poljska.

Meunarodna ekonomija

II. Apsolutne(Smith) i komparativne (Ricardo)

prednosti

Meunarodna ekonomija

SADRAJ
1. Primjeri apsolutnih i komparativnih prednosti
2. Utjecaj teaja na komparativne prednosti

Meunarodna ekonomija

1. Apsolutne i komparativne prednosti

Meunarodna ekonomija

PONAVLJANJE
SMITH - Zemlja de se specijalizirati u proizvodnji i izvozu onog
dobra u kojem je efikasnija od drugih. Efikasnost proizvodnje mjeri
se utrokom rada u proizvodnji jedinice proizvoda.
RICARDO - Zemlja de se specijalizirati u proizvodnji i izvozu onog
dobra u kojem je relativna produktivnost rada (Q/L) veda.
Px/Py = aLX/aLY = Y/X

Odnosi razmjene jednaki su

proizvodnje i MRT.

tehnikim koeficijentima

Meunarodna ekonomija

PRIMJER 1.
Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice
Zemlja
X

1 sat

6 sati

3 sata

5 sati

U kojem dobru zemlja A ima apsolutnu prednost, a u kojem zemlja

B? Prema Smithovoj teoriji u proizvodnji kojeg dobra bi se svaka
zemlja trebala specijalizirati?
Meunarodna ekonomija

!!!
Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji proizvoda X
jer za proizvodnju jedne jedinice X-a troi samo 1 sat rada, dok
zemlja B za proizvodnju jedne jedinice X-a troi 3 sata rada,
odnosno, moemo redi da je zemlja A efikasnija u proizvodnji
proizvoda X.
Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji proizvoda Y
jer za proizvodnju jedne jedinice Y-a troi 5 sati rada, dok
zemlja A troi 6 sati rada, odnosno, moemo redi da je zemlja
B efikasnija u proizvodnji proizvoda Y.

Meunarodna ekonomija

Slijedi
Prema Smithovoj teoriji apsolutnih prednosti, obje zemlje bi se
trebale specijalizirati u proizvodnji onog proizvoda u kojem
imaju apsolutnu prednost i izvoziti taj proizvod.
To znai da bi se zemlja A trebala specijalizirati u proizvodnji Xa i izvoziti X, dok bi se zemlja B trebala specijalizirati u
proizvodnji Y-a i izvoziti Y.

Meunarodna ekonomija

PRIMJER 2.
Zemlja

Proizvodnja po satu
X

a) U kojem dobru zemlja A ima apsolutnu prednost, a u kojem zemlja

B? U situaciji autarkije, koliki bi bio ukupan output proizvoda X i Y?

b) to se dogaa sa ukupnim outputom ako se obje zemlje specijaliziraju
u proizvodnji onog proizvoda u kojem imaju apsolutne prednosti?
c) Odredite i grafiki prikaite podruje probitane razmjene za zemlje

A i B ako takvo postoji!

Meunarodna ekonomija

a) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji X-a jer u sat vremena

proizvede 3 jedinice X-a, dok zemlja B proizvede samo 1 jedinicu X-a.
Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji Y-a jer u sat vremena
proizvede 2 jedinice Y-a, dok zemlja A proizvede 1 jedinicu Y-a.

Zemlja

Proizvodnja po satu
X

Ukupno

Kada bi zemlje A i B djelovale u autarkiji i obje proizvodile oba

proizvoda ukupni output bio bi 4 jedinice X-a i 3 jedinice Y-a!
Meunarodna ekonomija

b) Nakon potpune specijalizacije na temelju apsolutnih prednosti,

ukupni output se povedao i iznosi 6 jedinice X-a i 4 jedinica Y-a.

Zemlja

Proizvodnja po satu
X

Ukupno

Meunarodna ekonomija

U zemlji A: 1X=1/3Y
U zemlji B: 1X=2Y
Zemlja

Proizvodnja po satu

Primijetimo:
Postoji razlika u cijenama roba izmeu
zemlje A i zemlja B: temelji za
meusobno probitanu trgovinu.
Meunarodna ekonomija

Proizvod Y

zemlja B

autarkija zemlje B

(1X=2Y)

Podruje probitane trgovine

(1X=1/3Y)

zemlja A

autarkija zemlje A

Proizvod X
Meunarodna ekonomija

PRIMJER 3.
Zemlja

a)
b)

Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice

X

1 sat

5 sati

3 sata

6 sati

U proizvodnji kojeg dobra zemlja A, a u proizvodnji kojeg zemlja

B ima apsolutnu prednost?
U proizvodnji kojeg dobra imaju zemlja A i B komparativne
prednosti?

Meunarodna ekonomija

a) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba dobra, X i Y.

b) Vidljivo je kako zemlja B vie zaostaje u proizvodnji X-a (3

sata/1sat) nego u proizvodnji Y-a (6sati/5sati), odnosno da zemlja A
vie prednjai u proizvodnji X-a nego Y-a.

Prema Ricardovoj teoriji komparativnih prednosti, to bi znailo da

zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji X-a, a zemlja B
u proizvodnji Y-a

Meunarodna ekonomija

 Primijetimo:
U modelu dvije zemlje i dva proizvoda, ukoliko zemlja A ima
komparativnu prednost u proizvodu X, tada zemlja B mora
imati komparativnu prednost u proizvodnji proizvoda Y.

Meunarodna ekonomija

PRIMJER 4.

Zemlja

Proizvodnja po satu
X

a) U proizvodnji kojeg dobra ima zemlja A apsolutnu i

komparativnu prednost u odnosu na zemlju B i koje bi dobro
trebala izvoziti u B?

Meunarodna ekonomija

 Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji X, a u

proizvodnji Y je jednako produktivna kao i zemlja B.
Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji X i njega
bi trebala izvoziti.

Meunarodna ekonomija

PRIMJER 5.
Zemlja

Proizvodnja po satu
X

a) U proizvodnji kojeg dobra ima zemlja A apsolutnu i

komparativnu prednost u odnosu na zemlju B i koje bi
dobro trebala izvoziti u B?
b) Odredite i grafiki prikaite podruje probitane razmjene
ako takvo postoji!
Meunarodna ekonomija

 Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji obaju dobara.

Ta je prednost ista 4jX u zemlji A : 2jX u zemlji B i 2jY u zemlji A :
1jY u B.
Zemlja A je tono dvaput efikasnija u proizvodnji obaju dobara.
U ovom sluaju ne moemo govoriti o komparativnim prednostima
i ne moe biti meusobno probitane trgovine.
Da bi zemlja A profitirala od trgovine trebala bi dobiti vie od 2jY za
4jX jer takvo joj je stanje na domadem tritu, ali B nije voljna
ustupiti vie od 2jY za 4jX zato to na domadem tritu moe
proizvoditi 4jX za 2jY.

Meunarodna ekonomija

Ovdje moemo dodati zakonu komparativnih prednosti:

AK I AKO ZEMLJA IMA APSOLUTNU PREDNOST U
PROIZVODNJI OBA DOBRA, MEUSOBNO PROBITANA
TRGOVINA NIJE MOGUA UKOLIKO SU TE APSOLUTNE
PREDNOSTI ISTE ILI U ISTOM OMJERU ZA OBA DOBRA.

Meunarodna ekonomija

PRIMJER 6.
Zemlja

Proizvodnja po satu
X

Koje su koristi za zemlje A i B ukoliko je meusoban odnos razmjene

6jX za 9jY?
b) Koje su koristi za zemlje A i B ukoliko je meusoban odnos razmjene
6jX za 3jY?
c) Koje su koristi za zemlje A i B ukoliko je meusoban odnos razmjene
6jX za 12jY?
a)

d) Odredi i grafiki prikaite podruje probitane razmjene zemalja A i B

ako takvo postoji!

Meunarodna ekonomija
s

a)
Imajmo na umu da zemlja A ima komparativnu prednost u
proizvodnji X, a zemlja B u proizvodnji Y, to znai da de zemlja A
izvoziti X, a zemlja B Y.
Ako bi zemlja A mijenjala 6jX za 9jY s zemljom B, A de dobiti 6jY
vie ili utedjeti 2 sata rada toliko joj treba za proizvesti 6jY (na
domadem tritu za 6jX dobije se 3jY).
U zemlji B se na domadem tritu za 6jX trai 12jY, a razmjenjujudi
sa zemljom A, zemlja B dobije 6jX za 9jY to znai da daje 3jY
manje ili: B tedi 1,5 sati rada (toliko joj treba za proizvodnju 3jY).
Ili:
U zemlji B se na domadem tritu za 9jY dobije 4,5jX, a
razmjenjujudi sa A, zemlja B za 9jY dobije 6jX to je 1,5jX vie ili: B
tedi 1,5 sati rada.

Meunarodna ekonomija

b)
Imajmo na umu da zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji
X, a zemlja B u proizvodnji Y, to znai da de zemlja A izvoziti X, a
zemlja B Y.
Ako bi zemlja A mijenjala 6jX za 3jY s B, zemlja A ne bi dobila nita
(toliki je odnos razmjene i na njenom domadem tritu).
Zemlja A je indiferentna i moda nede biti voljna za trgovinu. Zemlja B
kupi sve koristi od trgovine.
U zemlji B se na domadem tritu za 6jX trai 12jY, a razmjenjujudi sa
zemljom A, B dobije 6jX za 3jY to znai da daje 9jY manje ili: zemlja B
tedi 4,5 sati rada (toliko joj treba za proizvodnju 9jY).

Meunarodna ekonomija

c)
Imajmo na umu da zemlja A ima komparativnu prednost u
proizvodnji X, a B u proizvodnji Y, to znai da de zemlja A izvoziti X,
a zemlja B Y.
Ako bi zemlja A mijenjala 6jX za 12jY s zemljom B, dobila bi 9jY vie
nego na domadem tritu gdje se za 6jX dobije 3jY. To je uteda od
3 sata.
Ako bi zemlja B mijenjala 12jY za 6jX s zemljom A, zemlja B ne bi
dobila nita (toliki je odnos razmjene i na njenom domadem tritu
2jY:1jX).
Zemlja B je indiferentna i moda nede biti voljna za trgovinu.

Zemlja A kupi sve koristi od trgovine.

Meunarodna ekonomija

d)
U zemlji A: 1X=1/2Y
U zemlji B: 1X=2Y
Proizvodnja po satu
Zemlja
X

Primijetimo:
Postoji razlika u cijenama roba izmeu
zemlje A i zemlja B: temelji za
meusobno probitanu trgovinu.
Meunarodna ekonomija

Proizvod Y

zemlja B

autarkija zemlje B

(1X=2Y)

Podruje probitane
trgovine

zemlja A

(1X=1/2Y)

autarkija zemlje A

Proizvod X
Meunarodna ekonomija

2. Utjecaj teaja na komparativne

prednosti

Meunarodna ekonomija

PRIMJER 7.

Zemlja

Vrijeme za proizvodnju 1 jedinice

X

1 sat

4 sata

2 sata

3 sata

Ovdje trokove mjerimo koliinom utroenog rada.

Ako bi cijene/trokove, izrazili u nacionalnim valutama, polazedi od
cijena rada u zemljama A i B, dobili bismo:

Meunarodna ekonomija

Pretpostavimo:
A: 1 sat rada = 10
B: 1 sat rada = 7,5

Pretpostavimo teaj:
1 = 1,5.
Tada se cijene mogu izraziti u
valuti zemlje B .

a)
b)
c)
d)

Zemlja

Cijena po jedinici
proizvoda
X

10

40

15

22,5

Zemlja

Cijena po jedinici
proizvoda
X

15

60

15

22,5

Objasnite komparativne prednosti zemalja A i B!

to se dogaa ako se teaj promijeni na 1 = 4?
to se dogaa ako se teaj promijeni na 1 = 1?
Prikaite grafiki podruje meusobno probitane razmjene zemalja A i B ako
takvo postoji!
Meunarodna ekonomija

a)
Cijena proizvoda X ista je u obje zemlje! Izgubila se poetna
prednost zemlje A!
Zemlja B ima apsolutnu cjenovnu prednost u proizvodu Y te je to
njena izvozna roba.

Meunarodna ekonomija

b) Ako valuta zemlje A nominalno aprecira: 1=4.

Zemlja

Cijena po jedinici proizvoda

X

40

160

15

22,5

Nakon aprecijacije valute zemlje A njene komparativne prednosti u

proizvodu X opet ne mogu dodi do izraaja i nede modi izvoziti jer ima viu
cijenu kod oba proizvoda nego to je u zemlji B: proizvod X (40>15) ;
proizvod Y (160>22,5).

Meunarodna ekonomija

c) Ako valuta zemlje A nominalno deprecira: 1=1.

Cijena po jedinici proizvoda

Zemlja
X

10

40

15

22,5

Nakon deprecijacije valute zemlja A ima cjenovnu prednost u proizvodu X

(10<15), a to se tie proizvoda Y prednost ima zemlja B (40>22,5).

Meunarodna ekonomija

Zakljuimo:
Da bi dola do izraaja relativna komparativna trokovna
prednost mora postojati i apsolutna cjenovna (trokovna)
prednost, tj. apsolutni nivo novane cijene mora biti nii
nego u inozemstvu da bi se roba mogla izvoziti.

Meunarodna ekonomija

Zemlja

Vrijeme za
proizvodnju 1
jedinice
X

1 sat

4 sata

2 sata

3 sata

d)
U zemlji A: 1X=1/4Y
U zemlji B: 1X=2/3Y

Zemlja

Proizvodnja po satu
X

1/4

1/2

1/3

Meunarodna ekonomija

Proizvod Y

zemlja B

autarkija zemlje B

(1X=2/3Y)

Podruje probitane
trgovine

(1X=1/4Y)

zemlja A

autarkija zemlje A

Proizvod X
Meunarodna ekonomija