Elektrotehniki fakultet Univerziteta u Tuzli

Odsjek: TOI
Naziv predmeta:Psihologija
Prof: Elvis Vardo
v.ass.

Motivacija u procesu uenja

Adin Husejnagi

Tuzla, novembar, 2015. godine

sazetak

Sadrzaj

Uvod
Uenje je sloen proces, a subjekti koji uestvuju u njemu jesu ti koji nastoje ostvariti
svoje ciljeve, usmjerenje ka efektivnom uenju i postizanju rezultata adekvatnih uloenom
radu i oekivanju.Uenje u kolama treba biti radostan proces u kome prevladavaju pozitivne
emocije (radost, srea, oduevljenje..) jer samo tako uenici mogu znati ta znai imati dobar
uspjeh i biti zadovoljan u ivotu.

Sadraj uenja se sastoji od znanja ( u razliitim oblicima: deskriptivno, analitiko i

proceduralno znanje ) vrijednosti, vjetina i stavova.
Da bi uenici spoznali i iskoristili svoje mogunosti vrlo je vano ozraje u kojem rade.
Vano je da se uenici u koli dobro osjeaju i da kroz takav pozitivan ugoaj prihvaaju i
pozitivne ivotne stavove i trajno ih ugrauju u svoj sistem vrijednosti. Uenici u koli trebaju
imati okruenje koje im pomae da nau svoj identitet, prou kroz teak period adolescencije
i kvalitetno odaberu svoj put u ivotu. Ako umjesto toga kola uveava frustracije,
nesigurnosti i probleme koje djeca donose iz porodice ili ih ak i sama stvara, ona pridonosi
bijegu djece u agresivnost, delikvenciju i ovisnost.
Uenike treba motivirati, privoljeti i zainteresirati za uenje. Motivacija je od presudne
vanosti za kolski uspjeh. Uenici i nastavnici vole raditi na mjestu gdje su motivirani, sretni
i zadovoljni da idu u kolu svaki dan. Ovaj rad ima prije svega da istakne vanost motivacije
u nastavnom procesu. Motiviranje uenika je jedan od kljunih zadataka i funkcija nastavnika.
Motivacija se mora temeljiti na onome to se eli postii, odnosno poticati one oblike
ponaanja koje vode ostvarivanju ciljeva u nastavi. Uzrok odreenog ponaanja ovjeka jesu
unutranji psiholoki pokretai koji ga tjeraju na neku aktivnost, pa rezultat nekog pojedinca
ne zavisi samo o njegovoj sposobnostu ve i o motivacji.

Pojam motiv, motivacija

MOTIV opi naziv za iroku i heterogenu klasu organskih, psihikih i sredinskih inilaca
za koje je utvreno ili se pretpostavlja da sudjeluju u determisanju ponaanja ljudi.

Pod motivom se podrazumjeva razlog ponaanja, oekivani ili eljeni ishod akcije, svjesno
postavljeni cilj nekog postupka.U savremenoj psihologiji pod motivom se podrazumjeva ili
objekat u spoljanjoj, sredini koji izaziva izvjesnu akcionu tendenciju u subjektu, ili sama ta
tendencija shvaena kao unutranji inilac koji pokree, usmjerava i zaustavlja ponaanje
jedinke.
Maslov i Glaseser navode sljedee inioce koji su u osnovi pokretljivosti svake individue:
Maslovljeva hijerarhija potreba motiva

Glasserova lista motiva

- fizioloke potrebe

- motiv preivljavanja

- potreba za sigurnou

- motiv ljubavi

- potreba za ljubavlju i pripadanjem

- motiv moi

- potreba za ugledom i potovanjem

- motiv zabave

- potreba za samoaktualizacijom

- motiv slobode

MOTIVACIJA termin kojim se u savremenoj psiholokoj literaturi oznaavaju tri grupe

pojava :

uzroci, pokretai ili izvori ponaanja

procesi pokretanja i usmjeravanje ponaanja

oekivani ili ostvareni ishodi ponaanja koji mu daju odreeni smisao

esto se koristi za oznaavanje samo jedne od navedenih osnovnih motivacionih pojava, te

postaje sinonim za izraze motiv nagon potreba, motivacioni proces cilj, ciljno stanje i sl.

Motivacija je openiti pojam koji se odnosi na cijeli skup nagona, zahtjeva, potreba, elja i sl.
Pojam motivacije dolazi od latinske rijei motus to znai kretanje. Iz toga moemo zakljuiti
da se radi o poticajnom razlogu, povodu, pobudi za neko djelovanje.
Motivacija je ono to podstie ljude da se u odreenoj situaciji ponaaju na odreeni nain.

Motivacija za uenje

Pored sposobnosti motivacija je jedan od najznaajnijih faktora uspjeha u uenju. Pod

motivacijo za uenje se podrazumjeva stanje u kojem je individua motivisana za uenje, ima
motiv da neto ui i naui.

Motivacija za uenje moe biti unutranja (intrinzina) i spoljanja (ekstrinzina).

Odnos unutranje i vanjske motivacije

U obrazovanju se jasno razlikuju ekstrinsini i intrinsini motivi.

Ekstrinsini se zadovoljavaju vanjskim postignuima (npr. Svjedodbom o viem stupnju
obrazovanja), a intrinsini se zadovoljavaju unutar samog uenja (npr. zadovoljavanje
specifinog interesa , odgovor na struni problem.. ).

Motivacija za uenje moe biti:

unutranja (intrinzina)

spoljanja (ekstrinzina)

Unutranja (intrinzina) motivacija

Unutranja (intrinzina) motivacija je primarna potreba za sticanjem znanja i vjetina; o njoj

govorimo kada je uenik aktivan radi same aktivnosti; kada nije potrebno koristiti nagrade i
druge podsticaje izvana, jer za individuu samo bavljenje tom aktivnou (uenje, rjeavanje
razliitih intelektualnih zadataka) predstavlja nagradu.

U osnovi unutranje motivacije za uenje lei radoznalost, stalni nemir ljudskog duha, tenja
za otkrivanjem i saznavanjem novog.
elja za znanjem je najznaajniji motiv za kolsko uenje. Mnogi obrazovni i odgojni
problemi u koli se mogu uspjenije rjeavati na taj nain to e se vea panja obratiti na
pobuivanje i razvijanje unutranje motivacije kod uenika.

Spoljanja (ekstrinzina) motivacija

Spoljanja (ekstrinzina) motivacija podrazumjeva koritenje podsticaja za uenje kakvi su

pohvala kritika - nagrada kazna takmienje poznavanje postignutih rezultata itd.

Poeljno je spoljane podsticaje koristiti samo privremeno dok se uenik ne upozna sa

prirodom predmeta, a onda je potrebno razvijati unutranju motivaciju uenika, njihovu elju
za saznanjem, radoznalost, potrebu uenika da kroz uenje ispolji svoje sposobnosti.

Sa uzrastom uenika spoljani podsticaju postaju manje znaajni, a sve znaajniji postaju
unutranji motivi vezani za postavljeni zadatak.
Da bi se uenici motivisali za poetak aktivnosti treba koristiti spoljanje podsticaje kako
bismo pridobili njihovu panju i zainteresovali uenike, pa e se poslije upoznavanja sa
gradivom, razviti interesovanja za samo uenje tog gradiva nezavisno od spoljanih
podsticaja.

Motivacija za uenje znai usmjeravanje energije na dostizanje postavljenih nastavnih ciljeva.

Pritom se mogu koristiti razne motivacijske tehnike. Za motivaciju uenika vana je
ustrajnost, odnosno trajanje. to dulje traje, vea je mogunost uspjeha i zavravanja
postavljenih zadataka.

Vani su i nastavni ciljevi koji predstavljaju dostignua koja uenici trebaju postii.

Postavljeni ciljevi poboljavaju uspjenost, zato to usmjeravaju pozornost na postavljeni

zadatak, ukljuuju trud, poveavaju ustrajnost i pospjeuju razvoj novih strategija za
dostizanje ciljeva. Na postizanje nastavnih ciljeva utjee i ueniko prihvaanje ciljeva koje je
predvidio nastavnik; ako ih uenici prihvate, ti ciljevi onda potiu i motivaciju.

Motivacijske tehnike u nastavi odnose se na predznanje uenika i na novo nastavno gradivo,

utjeu na osjeajno angairanje uenika te takoer na njihovo zanimanje i elje.

Motivacijske tehnike mogu biti klasine, inovativne, planirane, spontane, kratkotrajne,

dugotrajne, uvodne, zakljune ili meu-motivacije.

S obzirom na osjetila uenika, mogu biti vizualne (vid), auditivne (sluh), kinetike (kretanje),
olfaktorne (njuh) i gustativne (okus).
Nastavni proces ukljuuje razne naine i strategije koje mogu motivirati
uenike.Motivacijska strategija je, naime, svaka djelatnost ili svaki sadraj za koji s
odreenom vjerojatnou moemo predvidjeti da e potaknuti motivaciju uenika, zato tose
nadovezuje na interese, potrebe, vrijednosti, osjeaje, iskustva, predznanje, ivotne ciljeve
uenika itd. U svakom sluaju mogli bismo rei da je nastava kao takva motivacijska
strategija.

Za koritenje te strategije u razredu vano je da izaberemo takvu aktivnost koja je

prilagoena naim uenicima u konkretnoj situaciji i koja je ciljno usmjerena.34

Da bi temeljito ovladali nastavnim predmetom, nastavnici bi trebali stvoriti pozitivno

nastavno ozraje i raspoloenje, pokazivati oduevljenje za nastavno gradivo, zanimati se za
uenike, poticati svakog uenika ponaosob, imati prirodan osjeaj za autoritet i
samopotovanje, meusobno potovanje i oputen odnos (izmeu uenika i nastavnika) te
spretno poticati pozitivnu dinamiku skupine, te ukljuivati humor i oduevljenje.

Uloga nastavnika u procesu uenja

Nastavnici ne bi trebali postavljali jednostavna pitanja, kao to je npr.: Kako motivirati

uenike?, ve prije svega pitanje: Kako poveati kakvou motivacije uenika?
Optimistine poruke morale bi biti sastavni dio nastavnog sata. Jedna od njih
moe biti: Znam da dananji rad predstavlja teak izazov, no znam da ga svi moemo
savladati. Potrudimo se! Pripremio sam neke vjebe koje e vam moda biti
zamorne, iako ete na kraju biti oduevljeni onime to ste postigli.
Nastavnik i za neprimjereno ponaanje u nastavi moe koristiti razliite motivacijske
strategije npr. moe koristiti semafor, odnosno crvenu, zelenu i naranastu
karticu, i to tako da nalijepi zelenu karticu ili papir na plou kad dozvoljava da
uenici meu sobom razgovaraju. Kad nastavnik nalijepi naranastu karticu, znai
da oekuje tiinu u roku od jedne minute, a ako pak nalijepi crvenu karticu, to,
naravno, znai da u razredu treba biti potpuna tiina.
Nastavnik bi trebao ponuditi uenicima razna podruja, zadatke i djelatnosti
na izbor; trebao bi ukljuivati divergentna pitanja i zadatke; trebao bi unositi nove
elemente, raznolikosti i iznenaenja; trebao bi stalno davati konkretne povratne
informacije o uspjehu; trebao bi ukljuivati elemente mate i igre; izraavati pozitivna
oekivanja prema uenicima; trebao bi uvoditi samostalne projekte uenika ili
projekte u skupinama, uenje u prirodi itd.

Uzrok pada motivacije

Kao prvo, dobro je znati pravi uzrok zato Vae dijete nema volju za uenjem i prema tome
poduzeti odgovarajue mjere. Svako je dijete drugaije i ono to jedno motivira, ne mora i
drugo.

Kada dijete ne voli uiti, veina roditeljai misli da je problem u djetetu, no esto je problem u
roditeljima.
U tom sluaju, najbolji je nain da promijenimo nau djecu taj da promijenimo sebe.

Neki od uobiajenih uzroka averzije prema uenju i pada motivacije su:

Pobuna protiv sistema djeca nisu naivna, i ona shvaaju da veina kolskog gradiva
nije potrebna u ivotu te da ocjene i visoko obrazovanje nisu garancija za uspjeh i
sreu u ivotu - imaju priliku u svojoj okolini (ako ne u vlastitom domu) susresti ljude
koji imaju diplome, a svejedno teko ive.
Zastarjele tehnike poduavanja - kole ne idu ukorak s modernim tehnologijama pa je
djeci, koja su navikla svakodnevno biti stimulirana sjajnim, specijalnim vizualnim i
audio efektima holivudskih produkcija i raunarskih igrica, analogno prenoenje
znanja i informacija predosadno i destimulativno.
Pobuna protiv roditelja moe biti da Vam se dijete svjesno ili nesvjesno osveuje
zbog neega. Znajui da Vam je bitno da ui i ima dobre ocjene, koristi to kao nain da
Vam protuslovi i osveuje se zbog neega za to ste mu se zamjerili. Djeca koja
potuju i vole svoje roditelje, ako ni zbog ega drugog, ue iz ljubavi i potovanja
prema roditeljima. Naalost, malo je djece koja u tinejderskoj dobi dre do svojih
roditelja, zato je bitno da roditelji primjereno postupaju.
rtva je mobbinga u koli, bilo od strane djece ili uitelja.
Loe drutvo - ako je Vae dijete upalo u loe drutvo, lahko je mogue da ga ono
odvlai od uenja.
Nesretna ljubav
Pubertetske muice
Lijenost
Nezainteresiranost za odreeni predmet ili gradivo.
Problemi s koncentracijom - pad koncentracije pri uenju, misli brzo odlutaju u sasvim
desetom smjeru i proe vrijeme a jako malo toga se naui, zapamti ili ponovi. To moe
frustrirati i time se izgubi volja za uenjem.
Preoptereenje

Uzrok pada motivacije i averzije prema uenju ne smije nikada posluiti kao izgovor ili
opravdanje. Uiti se treba, i to cijeli ivot.

Neki od poteza i pothvata koji Vam svakako mogu pomoi:

Nikako ne prisiljavati djecu na uenje, nego pronai naina da ih se motivira, privoli i
zainteresira za uenje.Pohvala je esto najbolja ili dovoljna motivacija.
Usaditi svome djetetu osjeaj odgovornosti to ranije.
Objasniti djetetu da u ivotu postoje stvari koje se jednostavno MORAJU odraditi,
svialo se to nama ili ne.
Ne uite i ne piite zadae umjesto svog djeteta - tako inite vie tete nego koristi.
Nemojte mu davati gotova rjeenja. Kad djetetu neto nije jasno, roditelji ponekad
gube strpljenje i pribjegnu lakem nainu pa djetetu ponude gotovo rjeenje. No time
mu odmau i onemoguavaju njegovo osamostaljivanje.
Ako je u pitanju lijenost, ponekad je dovoljno uvesti strogou. Ne znamo kakvi ste Vi,
no mnogi roditelji ine svojoj djeci medvjeu uslugu kad im previe poputaju.
Uvedite mjere koje e ih potaknuti da se prime knjige.
Ako je dijete naredalo jedinice, najozbiljnije mu zaprijetite neim, recimo da ete ga
prebaciti u njemu najgoru kolu ako se ne sredi. Jednostavno mu objasnite kako u
ivotu funkcionira zakon uzroka i posljedica: "Budui da ima 5 jedinica, nema to
traiti vani dok te jedinice ne popravi" i toka.
Uenje trebaju shvatiti ne kao nuno zlo, ve da moe biti i gut. Kada to shvate, eljet
e uiti sami i nee uenje poistovjeivati s neim negativnim, optereujuim ili
frustrirajuim.
Pomozite pronai djetetu svoj stil uenja - u nekim je sluajevima uzrok averzije
prema uenju taj to uenik ne zna uiti na nain na koji je nauen uiti (sluanjem
nastavnika i itanjem udbenika) pa je isfrustriran i tako gubi volju za uenjem.
Uvijek budite pozitivni - pohvalite dijete ne samo kada ostvari konani cilj, npr. kada
dobije dobru ocjenu ili poloi ispit ve i kad uspjeno obavlja korake koji vode prema
cilju, primjerice, kada Vam tono prepria neko gradivo ili rijei zadatke iz
matematike i slino. Takve pohvale motiviraju dijete da ustraje u uenju.
Osigurajte svom kolarcu ugodno mjesto za uenje, bez drugih podraaja koji bi mu
mogli odvui pozornost.

Teorije o motivaciji

Ljudi se meusobno razlikuju potrebama koje imaju i intenzitetom tih potreba . Razlike u
potrebama dovode do interindividualnih razlika meu linostima . Prouavanje strukture
potreba pojedinca znai i prouavanje njegove linosti . Takvo prouavanje omoguuje ne
samo upoznavanje linost i pojedinca , ve i predvianje njegova ponaanja i njegovih
postupaka i, napokon , to omoguuje i kontrolu ponaanja . Polazei od takvog gledita ,
Murray je stvorio teoriju linost i koja se zasnina na potrebama kao primarnom uzroku
ponaanja i motivacije pojedinca.
Budui da motivacija pojedinca predstavlja dinamiki aspekt linosti , da ona predstavlja
energetsku i pokretaku snagu i da ona usmjeruje i upravlja ponaanjem , ona je i osnovica
linost i svakog ovjeka . Zbog tih, karakteristika Murrayevu teoriju linost i moemo nazvati
motivacionom teorijom linosti.

Za razumijevanje ponaanja nekog pojedinca nuno je poznavati okolinu i kontekst u kojoj se

taj pojedinac nalazi. Prema tome, okolne determinante odreuju ponaanje i linost pojedinca.
To je zbog toga to su one u vezi s njegovom motivacijom i djeluju na tu motivaciju.
U objanjenju motivacije linosti javljaju se kod Murraya tri osnovna pojma. To su potreba,
pritisak i tema.

Lewinova koncepcija motivacije i dinamike u linosti ponovno odraava karakteristiku

njegove teorije, a taje da je to isto psiholoka teorija. U takvoj teoriji sva objanjenja i
pojmovi imaju psiholoki znaaj. Zbog toga i na podruju motivacije i dinamike linosti, u
kojoj druge teorije i autor i koriste brojna fizioloka objanjenja i fizioloke povode i uzroke
ponaanja, Lewin koristi i dalje samo psiholoke koncepte.

Atkinson je (1959, 1964) razvio teoriju motivacije koja se zasniva na motivu postizanja.
Svrha je te teorije da objasni determinante aktivnosti koja je motivirana postizanjem
uspjeha,kao i da utvrdi determinante pojedinih aspekata takvih uspjehu orijentiranih
ponaanja kao to su: usmjerenost, veliina i trajnost . Motiviranost postizanjem uspjeha vrlo
je rairen i socijalno podravan oblik motivacije. Atkinson smatra da je motivacija za

postizanjem uspjeha rezultat dviju suprotnih tendencija: Tu(tendencija za postizanjem uspjeha

ili postignuem ) i Tn(tendencija za izbjegavanjem neuspjeha).

Allport je u svojoj teoriji veliku panju posveti o motivaciji. Linost je za njega dinamiki
sustav. Allport smatra da svaka teorija linosti mora kao osnovicu uzeti analizu i objanjenje
motivacije. Takva teorija mora priznati suvremenost motiva, sadanjost motiva, a ne traiti
motive u prolosti pojedinca.

Motivacija. Taj pojam koji je toliko vaan u drugim teorijama i modelima linosti prema
miljenju Kellyja sasvim je nepotreban u njegovoj teoriji. Motivacija u drugim teorijama treba
objasniti dva aspekta ponaanja: zato se javlja odreena akcija, tj . zato su ljudi aktivni i
zato ta aktivnost ide u odreenom smjeru a ne u nekom drugom smjeru. Prema miljenju
Kellyja pojam motivacije pretpostavlja da su ljudi po svojoj prirodi inertni ili statini i da
djeluju samo kad neka sila djeluje na njih ili ih pokree.

Istraivanja
Istraivanje u kojem je sudjelovalo 104 uenika petog, estog, sedmog i osmog razreda je
pokazalo slijedece:
Na pitanje: ta je motivacija?, uenici su dali slijedee rezultate:

Slika 1. ta je motivacija?,

Na pitanje: Koje od navedenih osobina kod nastavnika te najvie motiviu za uenje?

uenici su dali slijedee rezultate:

Slika 2. Koje od navedenih osobina kod nastavnika te najvie motiviu za uenje?

Na pitanje: ta utie na tvoju motivaciju u koli?, uenici su dali slijedee rezultate:

Slika 3. ta utie na tvoju motivaciju u koli?

Zakljuak

Uenici u nastavnom procesu, kroz ostvarivanje plana i programa trebaju to bolje da

upoznaju i naue iskoristiti i razviti svoje mogunosti. Uenike treba motivirati, privoljeti,
zainteresirati za uenje. Pri tome je vano da uenicima bude jasno zato je potrebno da neto
naue, da im gradivo bude zanimljivo prezentirano, a zahtjevi primereni njihovim
sposobnostima. Nastavnik treba da to jasnije definie zadatke koje postavlja uenicima, da
koristi materijale koji privlae panju i poveavaju radoznalost uenika.

Kao motivacija za uenje vrlo je vano i ozraje koje vlada u razredu kao i odnos
izmeu uenika i nastavnika. Bez motivacije nema ni uspjeha u nastavi. Sa
uzrastom uenika spoljanji podsticaji postaju manje znaajni, a sve znaajniji
postaju unutranji motivi vezani za postavljeni zadatak i zato treba posebnu
panju posvetiti kako kod uenika aktivirati unutranje poticaje u nastavnom
procesu.

Reference
Konenik, E. (2002): Nekatere vrste in predlogi motivacijskih strategij pri pouku geografije
Fulgosi A. (1981). Psihologija linosti, Zagreb

estanovi M. (2003). Psihologija odgoja i obrazovanja, Sarajevo

dr.Nikola Potkonjak i dr.Petar imlea, Pedagoka enciklopedija 2 , Novi Sad,1989.

http://www.zivotna-skola.hr/clanci/ucenje.html