Mainski fakultet Sarajevo

Katedra za industrijsko ininjerstvo i menadment

Predmet: Industrijska logistika

Industrijska logistika
Zadaa 1

Datum: 20.10.2014. godine

Zadau zadao:
Doc. dr. Hadis Bajri
Sarajevo

Mainski fakultet Sarajevo

Katedra za industrijsko ininjerstvo i menadment

Predmet: Industrijska logistika

Zadaa 1

Zadatak 1.
a. Navedite osnovne logistike uspjehe/inovacije svakog pojedinog historijskog
razdoblja navedenog u tekstu Historijski primjeri vojne logistike.
b. Navedite osnovne logistike probleme u svakom pojedinom historijskom razdoblju
navedenom u tekstu Historijski primjeri vojne logistike.
Zadatak 2.
Skicirati lanac snabdijevanja (uzvodno i nizvodno) za dva poslovnog subjekta iz vaeg
okruenja; jedan za proizvodnu organizaciju, a drugi za uslunu organizaciju.

Zadatak 3.
Za jedan lanac snabdijevanja (lanac stvaranja nove vrijednosti) identifikovati sve uesnike
lanca i sve aktivnosti koje su u njihovoj nadlenosti a koje doprinose stvaranju nove
vrijednosti. Napraviti procjenu trajanja svake od aktivnosti. Identifikovati logistike aktivnosti
i izraunati koliko vremena otpada na logistike aktivnosti od ukupnog vremena jednog
ciklusa transformacije (nastanka nove vrijednosti). Vidjeti primjer: Augulla Limited.

Napomene:
Zadau je potrebno predati u elektronskoj formi (doc ili docx format) ili isprinatano.
Ukoliko se zadaa predaje elektronski poslati je na e-mail: bajric@mef.unsa.ba ili
hadisbajric@gmail.com.
Rok za predaju zadae: 3.11.2014.
Zadau je potrebno kolokvirati.
Broj bodova e zavisiti od kvaliteta pisanog dijela i odgovora na postavljena pitanja.

1. Historijski primjeri vojne logistike 1

"Without supplies no army is brave."
Ni jedna vojska bez (logistike) podrke nije hrabra.
Frederick the great (Frederick II Pruski)
Poslovna logistika u osnovi je potekla od vojne logistike. Stoga smo potaknuti prvo sagledati
vojnu stranu logistikog novia. U ratu se ne radi samo u taktici i strategiji. Rat je u najveoj
mjeri logistika.
Gledajui ratove kroz historiju, mogue je identifikovati taku u kojoj pobjedu jedne strane
nije mogue sprijeiti, osim udom - taku nakon koje je prevaga na jednoj strani, a sve
manje i manje na drugoj. Logistika je glavni utjecajni faktor te prevage. Sljedei primjeri
ilustruju vanost logistike u vojnim pohodima u prolosti.
Aleksandar Veliki
Aleksandar Veliki i njegov otac Filip prepoznali su vanost i usavrili umjetnost logistike svoga
vremena. Filip je shvatio kako je ogroman teret koji je tradicionalno slijedio vojsku,
ograniavao mobilnost njegovih snaga. Kako bi navedeno kompenzirao, trupe su poele
same nositi vlastito oruje, titove i poneto namirnica tokom pohoda, ime se minimizirala
potreba za infrastrukturom potrebnom za transport. Volovi i volovska kola nisu koriteni na
nain na koji su koriteni prilikom drugih pohoda u ranijim vremenima. Volovi su mogli
postii brzinu od samo 3,2 km satu; bili su neprikladni za prijenos dobara na vee udaljenosti
i nisu mogli drati korak s dnevnom udaljenou koju je vojska prelazila, u prosjeku 24 km na
dan. Vojska nije koristila kol(ic)a i sluge za noenje zaliha, to je bila praksa tadanje grke i
rimske vojske; konji, deve i magarci su koriteni u Aleksandrovim teretnim pratnjama
(povorkama) zbog svoje brzine i izdrljivosti. Ako je bilo potrebno, graditelji cesta bi
prethodili vojsku u njihovom maru kako bi odravali planirane rute prohodnima.
Aleksandar je takoer ekstenzivno koristio otpremu brodovima pomou umjereno velikih
trgovakih brodova koji su bili u mogunosti prevoziti oko 400 tona, za razliku od konja koji je
mogao nositi oko 90 kg (no trebao je pojesti 9 kg stone hrane dnevno, konzumirajui tako
svoj vlastiti teret svakih 10 dana). Aleksandar nikada nije proveo zimu ili vie od nekoliko
sedmica sa svojom vojskom u pohodu dalje od luke ili plovne rijeke. ak je koristio logistike
nedostatke svojih neprijatelja protiv njih samih jer su mnogi brodovi bili primarno dizajnirani
za borbu, a ne za dugi boravak na vodama daleko od logistike baze, pa je blokirajui luke i
rijeke koje bi perzijski brodovi koristili za opskrbu, prisiljavao ih na povratak u bazu. Planirao
je iskoristiti svoju trgovaku flotu za podrku pohodu u Indiji, gdje bi flota drala korak s
vojskom, dok bi vojska osigurala floti svjeu vodu. No, monsuni su bili jai nego obino, to je
sprijeilo flotu od plovidbe. Aleksandar je izgubio dvije treine svojih snaga, ali je ipak uspio
doi do oblinje luke gdje se ponovno opskrbio. Vanost logistike bila je u samom sreditu
Aleksandrovih planova, a njegova maestralnost u logistici osigurala mu je realiazaciju
najduih vojnih pohoda u historiji. Do najudaljenije take koju je dosegnula njegova vojska,
rijeke Beas u Indiji, njegovi vojnici su preli 18.105 km u 8 godina. Njihov uspjeh ovisio je o
1

Odlomak iz knjige Taylor, G. D. (2009), Introduction to Logistics engineering, Taylor, G.D. (ed.), CRC Press,
Taylor & Francis Group, str. 3 - 6

sposobnosti vojske da se brzo kree, a da pri tome zavisi o razmjerno malo ivotinja, koristei
more kad god je mogue i oslanjajui se na inteligentnu logistiku.
Napoleon u Rusiji
Kako su stoljea prolazila, problemi s kojima se suoavala vojska (unato pojavi novih taktika,
baruta i eljeznice) ostali su isti: samoodravanje tokom pohoda. Bilo koja velika vojska bila
bi popraena velikim brojem konja, a suhu hranu za stoku je bilo mogue u velikim
koliinama prevoziti jedino brodom. Vojska u pohodu je tako ili ekala da trava ponovno
naraste ili pauzirala svako malo. Napoleon je bio u mogunosti iskoristiti prednosti cestovnog
sistema ranog 19. stoljea i rastuu gustou stanovnika, ali se u konanici i dalje oslanjao na
kombinaciju skladita i traganja za hranom. Iako su se Napoleonove vojske prestale koristiti
atorima kako bi poveali brzinu i olakali logistiki teret, brojnost konjice i artiljerijskog
oruja (koje su vukli konji) je rasla, ime se izgubio prvobitni smisao. Nedostatak atora
zapravo je poveao pojavu bolesti i oboljenja, stavljajui vei pritisak na zdravstveni sistem, a
time i na logistiki sistem zbog zahtijeva za veim medicinskim kapacitetima i potrebnim
pojaanjima.
Velik je broj razloga koji su pridonijeli Napoleonovom propalom pokuaju zauzimanja Rusije
1812. godine. Neadekvatna logistika smatra se primarnim razlogom. Napoleonova metoda
ratovanja bazirala se na brzoj koncentraciji snaga na kljunom mjestu za unitavanje
neprijatelja. Taj pristup je zahtijevao to bre premjetanje ljudi na mjesta gdje su bili
najpotrebniji. Kako bi to bilo mogue, Napoleon je napredovao vojskom na nekoliko ruta
istovremeno, spajajui ih samo kada je bilo neophodno. Najsporiji dio vojske u to vrijeme su
bile snage zaduene za snabdijevanja. Dok je vojnik mogao prei 24 32 km dnevno, teretna
kola su bila ograniena na 16 - 20 km na dan. Kako bi izbjegao usporavanje vojske zbog
snabdijevanja, Napoleon je insistirao da trupe ive to je mogue vie od zemlje (op.a.
prehranjujui se od zemlje na kojoj borave). Napoleonov uspjeh tokom vremena u centralnoj
Europi, protiv Prusa i Austrijanaca, pokazao je da je koritena metoda ratovanja efektivna.
Ipak, kako bi dala rezultate zemljite je moralo biti pogodno. Morala je postojati dobra
cestovna mrea kako bi vojska napredovala u nekoliko pravaca, te dobra poljoprivredna baza
koja moe prehraniti vojsku.
Kada je Napoleon preao preko rijeke Nieman u Rusiju, u junu 1812. godine, uz sebe je imao
600.000 vojnika i 50.000 konja. Plan mu je bio zavriti rat za 20 dana, prisiljavanjem Rusa na
borbu u jednoj velikoj bitci. Zbog postojanja eventualnih greaka u planiranju, teretna kola
su nosila zalihe za 30 dana. Stvarnost je bila neto drugaija. Napoleon je saznao da Rusija
ima jako lou cestovnu mreu. Iz tog je razloga bio prisiljen napredovati vrlo uskom frontom.
Iako je dozvolio vee snage snabdijevanja nego inae, hranu je trebalo zamijeniti s bilo ime
to su vojnici mogli skupiti usput. Ali ovo je bio pogrean plan. Uz loe ceste, poljoprivredna
baza je bila iznimno loa i nije mogla podrati toliki broj vojnika koji bi ivio od zemlje. Kako
je 600.000 vojnika u osnovi prolazilo istim cestama, prve skupine koje su prolazile imale su
najbolju hranu koja se mogla lako skupiti. Za skupine koje su uslijedile nije vrijedilo isto, a u
konanici za one koji su bili na samom kraju kolone vrlo malo hrane je bilo raspoloivo. Rusi
su navedeni problem pogorali svojom politikom unitavanja svega na putu, prilikom
povlaenju pred Francuzima. Kako je vrijeme prolazilo, vojnici su se poeli zaostajati, budui
da su morali skupljati hranu sve dalje od ceste i uslijed slabosti izazvane nedostatkom hrane.

Situacija je bila jednako loa i za konje. Ispaa uz cestu ili na livadi bila je neadekvatna za
odravanje konja zdravima. Njihova je hrana morala biti nadopunjena sa stonom hranom.
to je dalje vojska napredovala u Rusiju, manje stone hrane je bilo dostupno. ak je i trava
postajala sve rjea jer su konji koji su prvi proli imali najbolju ispau, a oni na zaelju
najgoru, identino situaciji s hranom vojnika. Do kraja prvog mjeseca, preko 10.000 konja je
uginulo.
Loa logistika koja je dovela do neadekvatnih zaliha hrane i poveanja oboljelih vojnika,
desetkovala je Napoleonovu vojsku. Dok je Napoleon doao do Moskve, u septembru, preko
200.000 njegovih vojnika je bilo mrtvo, a kad je vojska prela u Poljsku, poetkom decembra,
manje od 100.000 iscrpljenih i ranjenih vojnika ostalo je od 600.000 ponosnih vojnika koju su
preli u Rusiju prije 5 mjeseci.
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat nije sliio niemu to se ranije dogodilo. Ne samo da su inicijalno vojske
nadmaile svoje logistike sisteme s brojnosti ljudi, opreme i konja koji su se kretali brzim
tempom, nego su totalno podcijenili potrebe za municijom, posebno za artiljeriju. U prosjeku
potronja municije je bila 10 puta vea od predratnih procjena, a nedostatak municije
predstavljao je ozbiljan problem, prisiljavajui vlade da znatno poveaju proizvodnju. No,
krivica za pohode po Europi za koje su Britanci bili logistiki nespremni, ne pada na vladu,
nego na pogreno predratno planiranje. Kad se rat poeo odvijati u rovovima, zalihe su bile
potrebne za izgradnju utvrda koje su se prostirale du cijele Zapadne fronte. Uzevi u obzir
broj rtava, potekoe pri pripremanju za napad (potroni materijal), a zatim i pri odravanju
napada (ukoliko je dolo do napredovanja zalihe su se morale prenositi preko movara niije
zemlje), nije zauujue to se rat na zapadu odvijao puevim korakom, obzirom na
logistike probleme.
Britanci su tek 1918. godine, nauivi lekciju iz prethodne 4 godine, pokazali kako se treba
provesti napad, uz pomo tenkova i motoriziranih vojnih saonica odravajui ritam
konstantnog napadanja, istovremeno drei opskrbu dalje od eljeznikih vorita i luka. Prvi
svjetski rat bio je prekretnica za vojnu logistiku. Vie se nije moglo rei da je opskrba laka
kada je vojska u pokretu zbog injenice da kada bi stali troili bi hranu, gorivo i hranu za
stoku sve potrebnu za vojsku. Od 1914, vrijedilo je obrnuto, zbog velike potronje municije
i neizbjenog razvoja transporta kako bi se ista dostavila do potroaa. Bilo je daleko
sloenije snabdjeti vojsku u pokretu. Iako su industrijske zemlje bile u mogunosti proizvesti
velike koliine ratnih potreptina, potekoe su bile u odravanju snabdijevanja vojske u
pokretu.
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat bio je globalnih razmjera. Ne samo da je bilo potrebno snabdijevati snage
na do tada najveim udaljenostima od baze, nego su se i snage kretale brzo a imale su i
znaajnu potronju goriva, hrane, vode i municije. eljeznica se pokazala neophodnom, a
vodeni i vazduni saobraaj pridonijeli su jo i vie kako se rat odmicao. Koritenje
motorizovanog transporta velikih razmjera za taktiko snabdijevanje pomoglo je odravanju
zamaha napadakih operacija, te je veina vojski postajala sve vie motorizovana kako je rat
odmicao. Nakon to su bitke prestale, vojni operativci mogli su se opustiti do odreene

mjere, dok su se logistiari morali pobrinuti ne samo za zarobljene snage, ve su morali

premjestiti i demobilizirane snage, te osigurati ratnim zarobljenicima povratak kui, kao i
snabdjeti hranom civile nerijetko razorenih zemalja/podruja.
Drugi svjetski rat je u logistikom, ali i svakom drugom smislu, najzahtjevniji rat u historiji.
Troak tehnologije nije jo postao ograniavajui faktor, a samo industrijski potencijal zemlje
i pristup sirovinama ograniavao je koliinu opreme, rezervi i potronih materijala koje je
zemlja mogla proizvesti. Obzirom na to SAD su nadmaile sve ostale. Potronja ratnih
materijala nikad nije bila problem za SAD i saveznike. No, ni borbena snaga Nijemaca nije bila
smanjena uslijed njihove ogromne potronje ratnih materijala, niti stratekih bombakih
napada sila Alijanse 2. Provodili su dvije i pol godine nepopustljivu, esto briljantnu,
obrambenu strategiju, a ak i na samom kraju, industrijska je proizvodnja rasla. Najvanije
logistiko nasljee Drugog svjetskog rata je strunost u snabdijevanju dalekih operacija i
logistika znanja po pitanju toga to je, a to nije, izvedivo.
Njemaki vojnici zarobljeni od strane Amerikanaca u Sjevernoj Africi izrazili su iznenaenje
vezano uz ogromne zalihe hrane, odjee, oruja, alata i lijekova koje su Amerikanci uspjeli
prenijeti preko okeana u Afriku u samo nekoliko mjeseci. Njemaka vojska koja je bila puno
blie Njemakoj nego amerika vojska Americi imala je hronine nedostatke osnovnih vojnih
potreptina i esto se oslanjala na zarobljene materijale.
S druge strane svijeta, ameriki ratni saveznik, Sovjetski Savez, je takoer premaivao
proizvodnju Njemake svake godine. Pristup nafti bio je vaan - dok su Amerika, Britanija i
Sovjetski Savez imali siguran pristup izvorima nafte, Njemaka i Japan osigurali su naftu s
podruja koja su osvojili ili prisilili u savez, to e se pokazati kao nedostatak kada su ta
podruja napadnuta od strane sila Alijanse kasnije tokom rata. Sovjetska odluka, 1941.
godine, da fiziki premjeste proizvodne kapacitete istono od Urala i podalje od linije
razgranienje, postavila je sr logistike podrke izvan dohvata njemakih aviona i tenkova.
Nijemci su se tokom cijelog rata borili s prilagoavanjem sovjetskih eljeznikih pruga i
zatitom istih od sovjetskih gerilskih bombakih napada, a kako bih mogli snabdijevati svoje
snage u Rusiji.
2. Logistika u praksi: Augulla Limited
U svojoj fabrici u Bombaju, Augulla Limited proizvodi osnovne odjevne predmete kao to su
majice i sl. Proces je prilino jednostavan, ali predsjednik kompanije, Pradhir Augulla, je
razoaran duinom proizvodnog ciklusa, odnosno vremenom potrebnim da njegovi proizvodi
dou do krajnjeg kupca.
On razmatra kupovinu drugih kompanija u lancu snabdijevanja da vidi da li moe poboljati
ukupne performanse. Da bi donio ovu odluku on je prikupljao podatke i dobio prosjeno
vrijeme trajanja razliitih aktivnosti, poevi od kupovine vlakana na otvorenom tritu roba,
do konane isporuke odjevnih predmeta do krajnjih kupaca.
Lanac snabdijevanja Augulla Limited, odnosno proces transformacije zapoinje sa kupovinom
vlakna dostupnih na otvorenom tritu roba a zavrava kada kupac kupi odjeu u prodavnici.
Moe se vidjeti da je potrebno u prosjeku 365 dana da materijal proe kroz lanac
2

Alijansa je izraz koji se ispoetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez drava na elu s Velikom
Britanijom, SSSR-om i SAD.

snabdijevanja. Operacije predenja, pletenje, bojenje, krojenje i ivanja traju 48 dana, a

preostalo vrijeme otpada na logistike operacije. Izraeno u procentima, na logistike
operacije otpada 86,85% vremena procesa transformacije.

Aktivnost

Trajanje

Vlakna stoje u robnim skladitima

140 dana

Kupovina vlakana i transport do predionica

11 dana

U predionici

Sirova vlakna u skladitu

21 dana

Proces predenja (transformacija sirovih vlakana u prediva)

13 dana

Predivo u skladitu (skladite gotovog proizvoda)

11 dana

Kupovina prediva i transport do fabrike gdje se predivo plete

8 dana

U fabrici za pletenje
Skladite prediva

6 dana

Proces pletenje (transformacija prediva u tkaninu)

9 dana

Skladite izmeu pletenja i bojenja

12 dana

Bojenje

7 dana

Skladite tkanine, gotovih proizvoda

8 dana

Kupovina tkanine i transport do Augulla Limited

7 dana

U Augulla Limited
Skladite tkanine

12 dana

Krojenje (formiranje komponenti odjee)

5 dana

Skladite komponenti

6 dana

ivenje (formiranje odjevnih predmeta)

14 dana

Skladite gotovih proizvoda

18 dana

Regionalni distributivni centri (dostava i skladitenje)

21 dana

Lokalni veleprodajni objekti (dostava i skladitenje)

17 dana

Maloprodajni objekti (dostava i skladitenje)

19 dana

UKUPNO

365 dana