1.planiranje,2. organizovanje, 3.vodjenje i 4.kontrola
1. Kao funkcija menadmenta, planiranje ukljuuje izbor misije, ciljeva i akcija za njihovo ostvarivanje. Planiranjem se organizacija usmerava prema budunosti, odnosno vri izbor buduih smerova akcija izmeu moguih alternativa. Kao polazna funkcija menadmenta, proces planiranja se moe posmatrati na osnovu sledeih faza: 1.definisanje ciljeva (na svim nivoima preduzea), 2.procena realne pozicije preduzea u funkcionalnom okruenju, 3.predvianje buduih dogaaja, 4.postupak izrade planova, 5.implementacija planova i ostvarivanje rezultata poslovanja. Organizovanje (Organizing) Funkcija organizovanja uspostavlja, klasifikuje i grupie sve potrebne i propisane aktivnosti u preduzeu prema naelima organizacije. Ona delegira poslove, 2 aktivnosti i uloge pojedinim organizacionim jedinicama, menaderima i zaposlenima i obezbeuje njihovu koordinaciju u procesu poslovanja. Osnovni zadatak funkcije organizovanja jeste "odreivanje uloga ljudima koji rade zajedno", odnosno uspostavljanje odgovarajue strukture uloga za zaposlene u organizaciji. Voenje (Leading) Kao jedna od funkcija menadmenta, voenje obuhvata vei broj aktivnosti usmerenih na interakciju izmeu menadera i saradnika. Voenje podrazumeva sledbenike, odnosno praenje voe, a ljudi tee da prate i slede one menadere koji im nude alternative zadovoljavanja njihovih linih i kolektivnih potreba, elja i ambicija. Sutina voenja je sposobnost voe da utie na ljude (saradnike), kako bi oni svojim radom i akcijama doprineli ostvarivanju zajednikih ciljeva. Voenje se bavi meuljudskim dimenzijama i aspektima menadmenta, pa stoga ukljuuje motivisanje, stilove voenja i komuniciranje. Kontrolisanje (Controlling) Kontrolisanje je merenje i ispravljanje pojedinanih i grupnih aktivnosti, kako bi se poslovi i procesi odvijali prema utvrenom planu. Kontrolisanjem se uporeuju ostvareni rezultati sa planiranim i povezuje, odnosno integrie i zaokruuje celokupni proces menadmenta. Kontrola predstavlja nadzor nad poslovnim aktivnostima preduzea, njegovih delova i nosilaca svih funkcija. Proces kontrolisanja uporeuje ostvarene rezultate sa standardima i zadacima koje je kompanija postavila kao svoje ciljeve u obliku planova ili drugih razvojnih dokumenata. Da bi kontrola bila efikasna, ona mora biti blagovremena. To se posebno odnosi na preventivnu kontrolu, ali isto tako i na tekuu kontrolu.