PREFIKSALNA

TVORBA GLAGOLA
MENTOR:

STUDENTICE:

PROF.DR. AMELA EHOVI

SELMA OVI
NAIDA HODI
EMINA HALILOVI

najplodniji tvorbeni nain kod glagola

prefiksacijom se mogu tvoriti novi glagoli

glagoli tvoreni prefiksima redovno su svreni

Osnovno znaenje se kod glagola s prefiksima

uva, a modificira se s obzirom na nain i
koliinu vrenja, odnosno izvrenosti radnje.

doi do stola, ali doi k stolu

izbaciti iz kue

naii na prijatelja

nadnijeti se nad knjigu

odmaknuti se od pei

Glagoli se tvore sa 19 prefiksa, od kojih 9 ima vie alternanti.

To su:
do-, iz- (s alternantama is-/i-/iza-/i-),
mimo-, na-, nad- (s alternantama nat-/nada-),
o-, odnosno ob- (s alternantama op-/oba-),
od- (s alternantama ot-/oda-),
po-, pod- (s alternantama pot-/poda-),
pre-, pred- (s alternantama pret-),
pri-, pro-, raz- (s alternantama ras-/ra-/ra-/raza-/ra-),
s- (s alternantama z-/-/sa-),
su-, u-, uz- (s alternantama us-/u-/uza-) i za-.

Veina alteranata posljedica su jednaenja zavrnog

prefiksalnog suglasnika s poetnim suglasnikom osnove. Tako
nastaju:

1. Obezvuene alternante:
is-//iz -

iskoiti/izletjeti

op-//ob- opkoliti/obletjeti
ot-/od-

otpisati/odmaknuti

pot-//pod-

potpisati/podloiti

pret-//pred- pretkazati/predbaciti
ras-//raz-

raspisati/razloiti

us-//uz- ustreptati/uzletjeti

2. Ozvuena alternanta:
z-//s- zbaciti/sletjeti

3. Okrnjene alternante:
i-//izra-//raz-

isipati/izletjeti
rairiti/razletjeti se

4. izmijenjene alternante
-//z-//si-//i-//iz-

zbaciti/eljavati/sletjeti
ietkati/iavoliti se/izletjeti

ra-//ra-//raz- raipati se/raistiti/razviti

u-//uz-

uitati/uzletjeti

Proirene alternante

iza-//iznada-//nadoba-//nadoda-//od-

izagnati i izgnati
nadastrijeti/nadletjeti
obaviti se uz obinije oviti i rjee obviti
odazvati se i rjee odzvati se

poda-//pod-

podastrijeti/podloiti

raza-//raz-

razagnati i rjee razgnati

sa-//s-

sakupiti uz obinije skupiti

uza-//uz-

uzavreti i rjee uzvreti

Prefiks do
do => dovriti radnju osnovnog glagola ili vrenjem
radnje tog glagola doi do odreenog mjesta ili mjere
Daje

tvorenicama

veinom

finitivno

znaenje

nekim

specifinostima:

Doi doprijeti do odreenog mjesta ili vremenskog roka:

dobjeati, dogurati, dokrasti se, dovui se, doivjeti;

Dovesti neto do odreenog mjesta:

dobaciti, dognati, dotjerati, dovesti;

Dostii neki drugi cilj:

dograditi, dohraniti, dokositi, doplesti, dorei

Prefiks iz
Njegova znaenja su:
Pokrenuti

neto ili samog sebe iz unutranjosti

prema van ili odozdo prema gore:

izbaciti, izgovoriti, izgurati, iskoiti, izletjeti, iseliti;
Sativno

znaenje:

izljubiti se, ispavati se, izvikati se;

Finitivno:

izboriti, izgorjeti, izigrati, izlijeiti, izlupati, izmuiti, izvriti,

ietkati, iavoliti se;
Distributivno:

ispogibati, isplagati, ispreplivati, isprobadati, izopijati se.

Prefiks mimo

S ovim prefiksom je malo glagola.

Imaju osnovno znaenje korijena: mimoii

i izvedenica od njega mimoilaziti.

Prefiks na
Znaenja su:

Staviti jedan predmet na drugi:

nabosti, nagaziti, naii, nalijepiti, nametati;

Sativno znaenje povratnih glagola:

naitati se,, nagledati se, naigrati se, nalupati se, naplesati se,

navikati se, navui se;

Inkoativno znaenje:
nagristi, napuiti i dr.;

Perfektivnost s finitivnim ili bez finitivnog znaenja:

nainiti, nagomilati, naotriti, napisati, nauiti i dr.

Prefiks nad
Znaenja su:

Dospjeti

ili

staviti

neto

nad

drugo:
nadstrijeti, nadletjeti, nadviti se;

Majorativno znaenje:
nadigrati, nadlajati, natpjevati.

neto

Prefiks o/ob
Znaenja su:

Obuhvatiti predmet u cjelini, vriti radnju

sa svih strana:
obgrliti,

okovati,

obii,

obletjeti,

ograditi,

ogrnuti,

okruiti, opkoliti, opiati;

Obuhvaanje uope:
obogatiti,

obraniti,

ocrniti,

ojuiti, oklevetati, opljakati i dr.

oistiti,

oglobiti,

Prefiks od
Znaenja su:

Odvajanje i udaljavanje od nekog predmeta

ili pojma uope:
odbaciti, odlijepiti, odvezati, otpasti;

Vrenje radnje kao odgovor na radnju koja

znai glagol bez prefiksa:
odazvati se, odgovoriti, odjeknuti, otpisati.

Prefiks po
Znaenja su:

Distributivno:
pocrkati, podizati, polomiti, porazbijati, poredati se,

poudavati se;

Deminutivno:
poigrati se, poleati, posjediti, popriati;

Vriti radnju po povrini nekog predmeta:

pogaziti, popljuvati, posoliti i dr. ;

Finitivno i sl. :
pobiniti, pojesti, popiti, potonuti itd.

Prefiks pod
Znaenja su:

Vrenje radnje ispod neega:

podastrijeti, podgristi, potkopati, potkovati,

podloiti, podmetnuti;

Finitivno i dr.
podmiriti, pothraniti itd.

Prefiks pre
Znaenja su:

Vriti

radnju prelazei preko neega ili tako da neto predje

preko drugog predmeta: prebaciti, pregaziti, prekoraiti, preletjeti,

preskoiti, pretrati, prevui;
Odvajanje:

pregristi, prelomiti, presjei i dr.;

Promjenu

mjesta:

predati, prekupiti, preseliti, preliti, presipati,

pretoiti i dr.;
Obuhvatiti

prostorno ili vremenski: predaniti, pregledati, prehraniti,

prekriti, prenoiti i dr.;

Majorativno
Finitivno

znaenje: precijeniti, prejesti se, preplatiti, prepuniti i dr.;

i dr.: prebrojiti, prekrojiti itd.

Prefiks pred
Taj prefiks oznaava stavljanje ispred neega:

predbaciti,

predstaviti,

pretkazati i dr.

Prefiks pri
Znaenja su :

a. pribliavanje, spajanje:

prigraditi, prikoraiti, prikovati, prilijepiti, primaknuti,

priuljati se, privui

b. dodavanje:
pridati, priliti, pritoiti, privrijediti i dr.;

c. deminucija:
priuvati, pridii se, prikriti i dr.;

d. drugo:
priklati, pripitomiti, prisjetiiti se itd.

Prefiks pro
Znaenja su:

a.prolaenje kroz to:

probosti, probuiti, prokopati, provui (se) itd.

b.prolaenje pored ega:

prohujati, projahati, projuriti, protrati;

c.finitivnost i sl.
proitati, prokleti, promrznuti, proivjeti;

d.inkoativnost:
progovoriti, propjevati, proplakati, proraditi, prozboriti i dr.;

e.unaprijed uraditi:
prokazati, prorei i dr.

Prefiks raz
Znaenja su:

a. odvajanje dvaju ili vie dijelova:

razagnati, razbacati, raskuhati, raseliti, raseliti, rastaviti, rairiti,
razdvojiti, razletjeti;

b.razvijanje, irenje:
razgledati, razgovoriti, razmotati, razviti;

c.vraanje u prijanje stanje:

raskalueriti, raspopiti, razvjenati itd.;

d.intenzivnost:

razbjesniti se , razbuktati se, raspriati se, razletjeti se , razljutiti

se, raitati se, raipati se i dr.

Prefiks s
Znaenja su:

a.sjedinjavanje , okupljanje:
sabrati, sakupiti, sjediniti, smijeati, slijepiti;

b. odmicanje , odvajanje, posebno prema

dolje;
sjahati, sletjeti, svui, zbaciti.

Prefiks u
Znaenja su:

a.zavretak radnje u unutranjosti neega:

ubaciti, udjenuti, ugaziti, uletjeti, upasti, utjerati, upisati;

b. odvajanje, odmicanje:
ubrisati, ukloniti, umai i dr.;

c. finitivnost i sl.;
uiniti, uloviti, umrijeti, uraditi i dr.

Prefiks uz
Znaenja su:

a. kretanje prema gore uz neto:

uspentrati (se), uspuzati, uzdii (se);

b.kretanje u suprotnom pravcu:

uzmai, uzvratiti i dr.;

c.inkoativno I intenzivno znaenje:

ushodati se, uskliktati, ustreptati, uzbuniti (se), uavrljati se i

dr.;

d.finitivnost i sl.;
uskopati, uzorati i dr.

Prefiks za
Znaenja su:

a.staviti iza neega , u neto ili na to:

zbaciti, zagnjuriti, zakaiti, zametnuti i dr.;

b.obuhvatiti neto sa strane i u cjelini:

zagraditi, zagrliti, zakloniti, zaliti, zaplesti, zazidati i dr.;

c.obuhvatiti s vanjske strane:

zabijeliti, zakoriti, zamrznuti, zasjeniti i dr.;

d.zauzeti poloaj:
zalei, zasjeniti, zastati, zaustaviti (se) i dr.;

e. dobiti svojstvo koje kazuje rije od koje je izveden osnovni

glagol:
zadjevojiti se, zakrljati, zamomiti se, zapopiti (se) i dr.;

f. inkoativno znaenje:
zagrmjeti, zajeati, zakriati, zalajati, zapjevati, zaplakati, zasvirati.

g.vrenje radnje u nepovoljnom smjeru:

zabrazditi( u prenesenom smislu), zabrojiti se i dr.

HVALA NA PANJI