Professional Documents
Culture Documents
Tačnost I Redovnost Transporta
Tačnost I Redovnost Transporta
SAOBRAAJNI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
Tema:
TANOST I REDOVNOST TRANSPORTA
S T U D E N T:
Sead ii
index 013/12-DS
BRKO, 2012.
M E N T O R:
S T U D E N T:
Sead ii
index 013/12-DS
BRKO, 2012.
Sadraj
1. Uvod
11
11
1. Uvod
Uloga saobraaja u privrednom ivotu svake zemlje jeste mnogostrana i vrlo znaajna. Postoji
vrsta uzajamna zavisnost izmeu stepena razvitka saobraaja u jednoj zemlji i nivoa razvoja
proizvodnih snaga. Saobraaj je rezultanta odreenog nivoa razvitka privrede s jedne strane, a
s druge strane on sam vri uticaj na privredni razvoj svake zemlje.
S obzirom na karakter saobraaja kao privredne delatnosti njegove osnovne funkcije
izraavaju se u sledeem:
Prvo, saobraaj kao privredna djelatnost omoguava obavljanje procesa reprodukcije za
najvei broj proizvoda. Moe se rei da to u svakoj robno novanoj privredi vai za najvei
dio drutvene proizvodnje. Za sve one prozvode ije se mesto prozvodnje ne poklapa sa
mjestom potronje, njihov prevoz jeste neophodan uslov reprodukcije. Funkcija transporta u
procesu drutvene reprodukcije pojavljuje se kao jedna karika u lancu koji ima za cilj da
povee sferu proizvodnje sa sferom potronje preko sfere prometa. Na taj nain transport vri
funkciju materijalizaije robnih tokova, kretanja robe od proizvodaa do potroaa. U tome je
osnovna funkcija transporta kao privredne dlatnosti i njegov ogroman znaaj za privredni
ivot svake zemlje.
Drugo, saobraaj utie na razvijanje teritorijalne podjele rada. Cilj teritorijalne podjele rada,
kako u okvini jedne zemlje, tako i u svetskim razmerama, jeste da se to bolje iskoriste
prirodni uslovi koji postoje u pogledu izvora sirovina, energetskih goriva, racionalnijeg i
boljeg korienja radne snage u pojedinim podrujima itd. To znai da je cilj teritorijalne
podjele rada da se u pojedinim regionima jedne iste zemlje ili jednog podruja razvije
proizvodnja onih materijalnih dobara za koju postoje optimalne mogunosti i da se ostvari to
vea produktivnost rada, to bolji prinosi itd. Razvoj saobraajnog sistema jeste jedan od
odluujuih faktora koji doprinosi teritorijalnoj podjeli rada. Istorijski razvoj pojedinh
zemalja i kontinenata pokazuje da je razvoj saobraaja, a naroito izgradnja eljeznica i
pomorskog transporta, doprinio teritorijalnoj podjeli rada, u svjetskim razmjerama.
Velike razlike u nivou razvoja eljeznikog saobraaja (duina, gustina mree, stepen
elektrifikacije eleznikih pruga i dr.) po regionima i zemljama svijeta. U cijelom svijetu se
smanjuje duina eljeznikih pruga, posebno u razvijenim zemljama. Nove pruge grade se
samo u pojedinim, najee nedovoljno razvijenim zemljama (Rusija, Kina).
Po gustini eljeznike mree vodee su evropske zemlje (gustina u Belgiji iznosi 133 km na 1
000 km2). Zemlje Sjeverne Amerike i Zapadne Evrope su prezasiene eljeznikim prugama,
a neke zemlje Afrike i Azije ih uopte nemaju. Gustina eljezike mree u prosijeku za zemlje
Afrike iznosi samo 2,7 km na 1 000 km2). Gustina mree je u nekim zemljama asimetrina u
Rusiji je najvea u evropskom dijelu, u Indiji na sjeveru (Pendab), u Kini na istoku, u Kanadi
na jugu, u Brazilu i Australiji na jugoistoku itd. Po nivou elektrifikacije eleznikih pruga
takoe prednjae evropske zemlje (u vajcarskoj je elektrificirano oko 100% pruga, u
vedskoj 65%, u Italiji, Austriji i paniji preko 50%, u Rusiji 43%.
Po obimu tereta vodeu poziciju u svijetu zauzimaju SAD, Kina i Rusija; po broju putnika
Japan (395 mlrd p-km), Kina (354), Indija (320), Rusija (192), Njemaka (60 mlrd p-km).
Najvei deo eljeznikih linija u svetu su nadzemne. Gradnja pruga je velika investicija,
izmeu ostalog zbog tunela, mostova, nasipa itd. Oko 6% ukupne duine pruga u svijetu je u
tunelima.
U nekim razvijenim zemljama (SAD, Japan, Nemaka, Francuska) izgraeni su superbrze
pruge (brzine preko 200 km/h) kao to su: inkansen u Japanu, TV (TGV Train Grande
Vitesse - vozovi velikih brzina) u Francuskoj, Transrapid u Njemakoj. eleznike pruge
zemalja ZND, EU, Severne Amerike u okviru svojih regiona su povezane u jedinstven
saobraajni sistem, tj. ine regionalne sisteme eljeznikih pruga.
Sl. 2 Kamion
Najrazvijeniju mreu autoputeva imaju SAD (1/4 ukupne duine), Kina, Japan, Indija, Rusija,
evropske zemlje. Evropa po gustini autoputeva prevazilazi sve ostale regione svijeta. Po
drumskom teretnom saobraaju prvo mesto zauzimaju SAD.
Meunarodne automagistrale igraju vanu ulogu za ostvarivanje meunarodnih veza i za
integrisanje saobraajnih sistema pojedinih zemalja. Takve postoje u Evropi i Sjevernoj
Americi (Panameriki put).
2
Godine 1993. odran je sastanak ministara saobraaja zemalja lanica EU na o. Krit. Tada je
donijeta odluka da se izgradi 10 transportnih koridora. Njihov cilj je da se poveu Sjeverna,
Srednja i Jugoistona Evropa, i da se ovi koridori produe prema Turskoj i zemljama Bliskog
i Srednjeg Istoka.
Modernizacija drumskog saobraaja ide u dva pravca modernizacija automobilskog parka i
modernizacija drumske mree. Zahvaljujui specijalizaciji i izradi vozila za specijalne
namjene i tene terete, kontejnetovoza, panelovoza, rashladnih trejlera i dr., drumski saobraaj
je poeo uspjeno da konkurie eljeznikom transportu. Zapadnoevropski standardi
doputaju autovozove ukupne teine do 44 tone i duine 18 m. Oni su usaglaeni sa
evropskim normama za bezbednost na putevima i zatiti puteva. U SAD i kanadi su
dozvoljeni vei autovozovi, a u Australiji jo vei 50 m i preko 100 tona. Postoje tegljai i
platforme, koje omoguuju u vandrumskim i drugim uslovima da se prevoze superteki tovari.
Drumski saobraaj stvara dosta ekolokih problema. Na drumski saobraaj otpada preko 40%
entropogenog zagaivanja atmosfere. Zbog toga u razvijenim zemljama prelaze na bezolovni
benzin i katalitike neutralizatore odraenih gasova. Time se smanjuju zagaenja u gradovima
i urbano-industrijskim aglomeracijama. U Zemljama Zapadne Evrope, Japanu i J. Koreji
visok procenat automobila koristi gas i dizel gorivo. Perspektivni pravac je usavravanje
elektromobila, posebno za gradski saobraaj.
Vazduni saobraaj uglavnom vri prevoz putnika. Broj avionskih putnika prelazi 1,3
milijardi ljudi godinje. Teretni prevoz, bez obzira na brzi rast, u ukupnom obimu prometa
tereta svih vrsta saobraaj zauzima beznaajan udeo (deo procenta).
Za poetak cijevovodnog transporta smatra se 1865. g. kada je u SAD izgraen prvi naftovod
duine 6 km. Deset godina kasnije izgraen je naftovod duine 100 km. U Rusiji je na
prijedlog velikog ruskog hemiara D. I. Mendeljejeva, 1907. g. izgraen naftovod od Bakua
do Batumija (885 km). U SAD su pristupili izgradnji produktovoda (za benzin, mlijeko,
brano, mljevenu rudu i koncentrate, ugalj itd.).
Danas je najdui gasovod iz Jamburga (poluostrvo Jamal u Rusiji) do Njemake. Naftovod
Druba poinje u Povolju (Rusija) i prua se preko Budimpete, Bratislave do vedta u
Njemakoj (ukupno 5 500 km).
odnosno saobraaj postaje neredovan, to izaziva velike poremeaje na liniji. Prema tome,
pod redovnou saobraaja se podrazumeva kretanje vozila po utvrenom redu i grafikonu
vonje.
Redovnost saobraaja zavisi od subjektivnih faktora, kao to je disciplina osoblja vozila, ali i
od objektivnih, a to su vrsta vozila koji rade na liniji i vrsta i stanjetrase po kojoj se vozilo
kree.
Zavisnost redovnosti saobraaja od vrste vozila i karaktera trase, kao i od grafikona vonje,
ispoljava se na vie naina.
Za redovno odravanje saobraaja na liniji zainteresovani su podjednako i putnici i preduzee.
Neredovnost saobraaja izaziva neredovan prevoz putnika na mjesto opredjeljenja
(zakanjenje na posao), a u isto vreme smanjuje prihode preduzea jer su na redovnost
saobraaja naroito osetljivi putnici koji se prevoze na kraim relacijama, pa samim tim nisu
zavisni od gradskog saobraaja.
Neredovni saobraaj na liniji najee izaziva kvar nekog vozila i njegovo iskljuenje iz
saobraaja. Posledica ovoga je stvaranje praznine na grafikonu, koja je ravna dvostrukom
intervalu vonje na istoj liniji. Osim toga, vozilo koje ide iza iskljuenja vozila mora da primi
i svoje putnike i putnike iskljuenog vozila, to izaziva poveano zadravanje na stanicama
(zbog veeg broja putnika), ime se smanjuje eksploataciona brzina i poveeva interval
izmeu vozila koje je ilo ispred iskljuenog i iza njega.
Da bi se ostvarili svi navedeni zahtevi, mora se redom vonje uskladiti rad svih delatnosti na
eleznici koje imaju neposrednog uticaja na izvrenje reda vonje (saobraajnu-transportnu
djelatnost, djelatnost vue, djelatnost odravanja pruge, elektrotehniku djelatnost, djelatnost
odravanja voznih sredstava i dr.). On mora biti usklaen s mogunostima eljeznikih
kapaciteta (kola, vuna vozila, prevozna i propusna mo pruge, stanini kapaciteti itd.).
Kako red vonje predstavlja godinji plan rada kojim se omoguuje izvrenje planiranog
obima prevoza, iz toga proizilazi da se red vonje izrauje za period vaenja od jedne godine.
Za pruge gde je to potrebno, red vonje se moe izraditi posebno za ljetni a posebno za zimski
period.
Opti red vonje sadri potreban broj redovnih vozova i vozova po potrebi za period u kojem
vai, a izrauje se za slubene potrebe u vidu grafikona i u vidu knjiice reda vonje.
Poseban red vonje radi se za posebne vozove i vai samo za sluaj kada se ukae potreba za
saobraaj takvih vozova. U izuzetnim sluajevima opti red vonje moe sadrati i red vonje
izvesnih posebnih vozova.
Redovnim vozom smatramo svaki voz koji saobraa redovno svakog dana ili najmanje 5 dana
u toku nedelje bez obzira da li voz saobraa za sve vreme ili samo u toku izvesnog perioda
vaenja reda vonje.
Vanrednim vozom smatra se svaki voz koji ne saobraa redovno ili saobraa manje od 5 dana
u nedelji.
Vanredne vozove ine:
vozovi po potrebi, za koje postoji red vonje u optem redu vonje, a predvieni
su da saobraaju u sluaju potrebe kao vanredni vozovi. Ovde ubrajamo i vozove
koji saobraaju u odreene dane, ali manje od 5 dana u nedelji;
posebni vozovi, koji saobraaju od sluaja do sluaja po posebnom redu vonje;
podjeljeni vozovi, koji koriste red vonje nekog voza ili ve uvedenog
vanrednog voza u saobraaj;
pomoni vozovi, koji saobraaju u vanrednim prilikama, za koje se zbog
nepredvienog i hitnog sluaja, kao i postavljenog zadatka, ne moe koristiti red
vonje drugog voza i ne moe izraditi poseban red vonje (pomoni vozovi i
lokomotivski pomoni vozovi, izvidniki lokomotivski vozovi, snijena grtala).
Za ove vozove se Optim nalogom odreuje vrijeme polaska iz polazne stanice, maksimalna
brzina i zaustavljanje u svim stanicama to predstavlja red vonje za njih.
Osnovnim vozom smatra se svaki redovni ili vanredni voz (osim podijeljenih, slubenih i
pomonih vozova) iji je red vonje unaprijed utvren i objavljen u redu vonje.
Materijal reda vonje za slubenu upotrebu sadri:
Sl. 6 a)
Sl. 6 b)
Neki drugi voz imae drugaiju krivu, jer linija kretanja voza je u zavisnosti od brzine i
udaljenosti prostora.
Ucrtana linija kretanja voza na grafikonu naziva se jo trasa voza.
Da bi se linija kretanja voza mogla ucrtati u grafikon, za jedno odstojanje na grafikonu
moramo raspolagati sa dve take. Jedna od njih nalazi se na liniji slubenog mjesta iz koga
voz polazi, a druga na liniji narednog slubenog mjesta. Takoe moramo raspolagati sa
podatkom o vremenu polaska voza i vremenu vonje - putovanja do narednog slubenog
mjesta. Sabiranjem vremena polaska voza sa jednog slubenog mesta sa vremenom vonje do
narednog slubenog mesta dobija se vreme dolaska voza na naredno slubeno mesto. Taka na
koju pada polazak i taka na koju pada dolazak spajaju se pravom linijom. Ovakav nain
prikazivanja vozova potpuno zadovoljava potrebe radnika izvrne slube.
Prikazivanje vozova linijama koje bi odgovarale stvarnim brzinama kretanja voza zahtevalo bi
pri izradi mnogo vie vremena i prostora, a praktina vrijednost grafikona saobraaja vozova
ne bi se na taj nain poveala.
Pri konstrukciji reda vonje odreuju se sva potrebna zaustavljanja u zavisnosti od potreba
saobraajno-transportne i mainske delatnosti. Potrebe zaustavljanja moraju se uzeti u obzir
pri izraunavanju vremena vonje. Pri odreivanju trajanja duine zaustavljanja voza u stanici
mora se imati u vidu i vrsta voza. Kod teretnih vozova ne sme se odrediti stajanje manje od 2
min., da bi se omoguilo pravilno otkoivanje voza.
S obzirom na razmjere u kojima se grafikoni izraduju, same linije-trase vozova nisu dovoljne
za tano oitavanja vremena polaska, dolaska, odnosno prolaska voza. Radi toga se pored
trasa, za oznaku vremena polaska, dolaska, odnosno prolaska voza, upisuju jednocifreni
brojevi koji oznaavaju minute i polovine minuta.
6. Zakljuak
Trokovi i organizacije saobraaja i transporta bitna su stavka ukupnim trokovima izrade i
kupoprodaje robe. Uvek se nastoji da se trokovi saobraaja i transporta smanje, a time i
povea ekonominost saobraaja. Principi urednosti i tanosti prevoza su jako bitni u
ostvarivanju ovih ciljeva.
Princip urednosti zahtjeva da se prevoz transportnim sredstvima obavlja bez prekida.
Urednost prevoza je veoma znaajna za sve korisnike transportnih usluga, jer moraju znati
kada im transportna sredstva stoje na raspolaganju, i za koje vreme mogu obaviti transport
robe na eljenu destinaciju.
Princip tanosti podrazumijeva da se prevoz robe i ljudi obavi po tanom redu vonje i u
tano odreeno vrijeme.
7. Literatura
[1]. Dr Stojan Novakovi, Dr Vladan Boi, Ekonomika saobraaja, Beograd 1990.
[2]. Novica S. Ranelovi, Miroslav Janojlovi, Ekonomika saobraaja, odabrana
poglavlja, Ni 2009
[3]. Dr Gojko Rikalovi, Saobraaj kao faktor efikasnosti Jugoslovenske privrede,
Beograd 1990.
[4]. Lazar Filkovi, Osnovi saobraaja i transporta, ZUNS Beograd 2001.
[5]. www. wikipedia.org